Get Adobe Flash player

Vizualna se kultura razvila kao priznato interdisciplinarno polje rada

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar Danko Merin, istaknuti je autor aktualne umjetničke scene, voditelj je ambiciozne galerije Kraluš u Zelini.
https://direktno.hr/upload/publish/131804/22384096-1841553549490389-1003523640897457667-o-36_5b83e2b014259.jpg
• Gospodine Merin, Galerija Kraluš, dio je Pučkog otvorenog učilišta sv. Ivan Zelina. Što je ključno u Vašem vođenju galerije?
= Galerija Kraluš djeluje u okviru Pučkog otvorenog učilišta Sv. Ivan Zelina, a ja sam već godinu i pol dana uključen u vođenju likovnih programa galerije. Prije svega strast prema umjetnosti je ključan u bavljenju ovim poslom, zatim iskustvo, iz prve ruke, kao likovni umjetnik i pedagog, i kao treće, razmišljanje da ne trebate biti na središnjoj gradskoj lokaciji da bi privukli ljude da uđu kroz vrata galerije ako nudite nešto drugo i uzbudljivo. Umjetnici su u središtu Galerije Kraluš i naravno su najvažnija komponenta i moj glavni izazov je prezentirati umjetnike i njihova djela što je više moguće široj publici. Želja  da ljudi stvarno uživaju u našim izložbama jednako je važna kao i obrazovni aspekt.Znamo da umjetnost  potiče našu vizualnu maštu, umjetnost pomaže u stvaranju mentalnih veza između prostora i materijala, posjet galeriji inspirira nove ideje a, među ostalim, možete čak i upoznati umjetnike.
 
• Koliko ste zadovoljni postignutim rezultatima?
= U godinu i pol dana u novom prostoru Galerije Kraluš ostvarili smo petnaest izložbi koje su bile popraćene medijski i na našim web stranicama. Svaku izložbu prati plakat, deplijan i likovni osvrt. Mislima da se sve više čuje za našu galeriju što je preporuke za nove autore i nove izložbe. No na ovome ne želimo stati, važno je povezivanje s publikom i upoznavanje javnosti s relevantnim slikarskim i umjetničkom događanjima.
 
• Organizirate izložbe, kolonije.
= Uz pomoć Grada Sv. Ivan Zelina, PO učilišta Zelina kao i Turističke zajednice grada Sv. Ivan Zelina, po prvi put organizirana je likovna kolonija Zelinski Vinoreli 2018., na kojoj su poznati  hrvatski likovni umjetnici slikali vinom. Ovaj likovni susret organiziran je u sklopu 50. Izložbe vina kontinentalne Hrvatske u Sv. Ivanu Zelini. U Galeriji Kraluš je ova izložba privukla značajnu pozornost. Bio je to lijep primjer povezivanja lokalne zajednice, privrede i turističke ponude gdje je galerija ostala vjerna svom osnovnom zadatku educiranja posjetitelja i približavanja likovnoj umjetnosti.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/37707/galerija_kralus_zelina.jpg
• Kakav je danas odnos umjetnosti i njezinih konzumenata?
= Umjetnost postaje sve popularnija diljem svijeta. To više nije samo elitistički način zabave. U 21. stoljeću vizualna se kultura razvila kao priznato interdisciplinarno polje rada, uzimajući u obzir raznovrstan pristupumjetničkih praksi. Tako sada slike svih vrsta komuniciraju i sudjeluju u izgradnji identiteta, spola, klasa, odnosa moći i drugih društvenih i političkih značenja i vrijednosti. Medicina, znanost, politika, potrošačka kultura, religija i duhovnost su neke od arena koje vizualne kulture istražuju zajedno s umjetnošću.Pored utvrđenih umjetničkih likovnih medija kao što je slikarstvo ili kiparstvo, vizualna umjetnost koristi film, televiziju, dizajn i druge oblike popularne kulture. Izražena tendencija je da umjetnost postaje participativna, gdje društvene interakcije potaknute umjetničkim djelovanjem postaju njezin sadržaj.
 
• Kako odabirete autore za izlaganje?
= Budući da je umjetnost vrlo subjektivna, velik dio mog odabira temelji se na osobnom ukusu i intuiciji. Neke galerije odabrale su svoje umjetnike po lokaciji, temi, stiluili trendu. Na primjer, neke galerije prikazivat će samo pejzažne slike ili izložiti umjetnike koji žive u istom gradu. Danas javna izložbena praksa postaje mjesto gdje se pojavljuju zanimljiva pitanja vezana uz odnos umjetnosti i novca. 
Čuje se više puta da je umjetničko tržište, iskrivljeno privatnim okusom bogatih kolekcionara i trendovskim ukusom likovnih kritičara, pokvarilo javnu izložbenu praksu.Sve što je bitno u umjetnosti je način. Isto kao u obrazovanju i odgoju.
Moje razmišljanje o izboru „načina“ je nešto tradicionalnije. 
 
• Što planirate? Koga bi od najvećih imena voljeli videti u Galeriji Kraluš?
= Planova je dosta. Nažalost, neki planovi će biti limitirani financijskim sredstvima koja nam stoje na raspolaganju. Naša dosadašnja praksa je bila da osiguravamo tiskanje plakata, deplijana i likovni predgovor za svaku izložbu kao i mala zakuska uz umjetnički program pri otvaranju. Pokušavamo riješiti i prijevoz slika i kraći boravak umjetnika koji dolaze iz drugih gradova. Planiramo i neke dodatne radove oko rasvjete i galerijskog inventara. Osnivanje umjetničkog savjeta galerije je također u planu. Planova i entuzijazma ne manjka tako da do kraja godine očekujemo samostalne izložbe Željka Bubala, Olene Sokolovski, Duška Šibla i Hrvoja Marka Peruzovića. Za slijedeću godinu su već ugovorene izložbe istaknutih hrvatskih umjetnika ali o tome drugom prilikom.   
 
• Može li galerija izvan središta biti mjesto okupljanja i življenja kulturnog života?
= Pokazalo se da može. Galerija bi trebala biti mjesto za druženje s prijateljima i razmjena ideja i izgradnja zajednice. Sretna okolnost sa Galerijom Kraluš je ta što se nalazi neposredno pri ulazu u kino dvoranu Pučkog otvorenog učilišta Zelina. Tako da osim likovne publike izložbe razgledaju posjetioci mnogih drugih kulturnih i društvenih događanja u Zelini. Galerija Kraluš postaje mjesto za izgradnju zajednice, prave društvene mreže, našeg umjetničkog i kulturnog ekosustava, a to je važno.
http://m.metro-portal.hr/img/repository/2018/08/web_image/galerija_kralus_2.jpg
• Galerijska djelatnost u današnjem svijetu, u globalnom selu.
= Možete sa uzbuđenjem doći u galeriju, upoznati umjetnika i na licu mjesta uživati u njegovoj umjetnosti. Danas, gotovo svaka slika koju umjetnik stvara je  na internetu, više ljudi može pogledati rad na mreži i odlučiti hoće li im se svidjeti dovoljno da napuste svoju kuću kako bi posjetili galeriju ili prisustvovali otvaranju izložbe. Doživljaj umjetnosti u zajednici je postala manje realna i površnija zbog stvari poput društvenih medija i web mjesta poput facebooka. Ukoliko se neko nije odlučio da nas prati na licu mjesta u Galeriji Kraluš, može se informirati i na ovaj način: https://www.facebook.com/galerijakralus/
 

Miroslav Pelikan

Zanimaju nas velike dinamičke amplitude i neočekivana glazbena rješenja

 
 
Razgovor s Vitoldom Koširom, glazbenikom vrlo popularnog sastava CRY BABIES.
http://metro-portal.hr/img/repository/2018/08/medium/vitold_kosir.jpg
• Gospodine Košir, Vaš sastav, sastav u kome svirate, CRY BABIES, o kome se u posljednje vrijeme dosta govori, traje, živi, djeluje dugo.
= CRY BABIES vec 20 godina žestokim nastupima uvijek iznova potvrđuju svoju reputaciju jednog od najboljih zagrebačkih cover-bendova.
 
• Izvodite vrlo široki repertoar, ipak nešto volite više?
= Identitet temeljimo na drskim, domišljatim i zabavnim obradama pjesama rockerskog repertoara. Cry Babiesi nisu poštedjeli niti druge glazbene stilove. Bez ikakvih skrupula grabimo pjesme od Ramonesa do Placeba, od Arsena Dedića do Depeshe Mode, od Franka Sinatre do Muse. Kojeg god glazbenog stila pjesme bile u originalu, naš cover je uvijek unutar rockerskih gabarita.
 
• U sastavu je opet i ženski vokal.
= Instrumentalna trojka u sastavu Krunoslav Rimac na gitari, Thomas Balaž na bubnjevima i ja na basu njegujemo sirovu ogoljenu nenakićenu verziju rockenrola. Zanimaju nas velike dinamičke amplitude i neočekivana glazbena rješenja. Volimo naglo mijenjati raspoloženja publike. Ženski vokal daje posebnu lirsku nadgradnju. U bend se upravo vraća Katarina Exle, što garantira ogromnu emisiju energije i humora sa stagea.
 
• Često nastupate u živo.
= Redovito nastupamo u kultnom zagrebačkom klubu Sax od samog njegovog osnutka. Gostovali smo na filmskim festivalima u Motovunu i Puli, "Porinu" u Osijeku, eventima za mnoge velike tvrtke u Hrvatskoj. Uživo smo za Radio 101 svirali cijeli koncert iz zagrebačkog kluba Vinyl.  Gostovali smo i na HRT: Garaži, Dobro jutro Hrvatska, te mnogim drugim radijskim i televizijskim postajama i emisijama.
 
• Kako se dospijeva i ostaje na rang listama?
= Poznata obrada pjesme "Pamtim samo sretne dane" u originalu izvedene od Gabi Novak poharala je sve radijske top-liste. Spot za tu pjesmu u režiji Igora Mirkovića i dalje živi na televizijskim ekranima. "Zarjavele trobente" popraćene spotom iz radionice Tomislava Povića popele su se na vrh slovenskih top-lista. „On me voli na svoj način“ u režiji Vanje Juranić skupio je preko 100.000 pregleda. Izuzetno smo ponosni i na suradnju s Radislavom Jovanovom Gonzom koji nam je snimio prelijepi spot „S druge strane“
 
• Što je novo na repertoaru?
= To ostavljamo kao iznenađenje publici!
 
• Koliko je talent važan u ovom poslu, u glazbi?
= Talent je presudan. Ne jednog čovjeka, nego svih članova. Bend je komplekna socijalna forma i samo užitak u talentu suigrača daje smisao postojanju.
 
• Što je ključno za popularnost jednog sastava?
= Cover bendovi su prvenstveno bendovi za zabavu. Tek kad je ispunjen taj uvjet možemo razgovarati o umjetničkim dosezima. Uvjerenje da dobro sviramo direktno se prenosi na publiku. Recept je mješavina te 3 komponente.
 
• Za sredinu rujna najavljujete važan nastup.
= 15. rujna u Saxu otvaramo 20tu uzastopnu sezonu. Posebno me veseli da koncert započinju The Plagijators u kojem nas vodi Krešimir Magdić. Najavljujemo veliki povratnički nastup Katarine Exle kao frontmena Cry babiesa.
 

Miroslav Pelikan

Konj izlučuje prapovijesni duh intenzivnog osjećaja slobode

 
 
Akademska slikarica Olena Sokolovska, suvremena je hrvatsko-ukrajinska umjetnica, autorica opsežnog opusa specifičnog rukopisa.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/O/Olena%20Sokolovska%201.png
• Nedavno ste izlagali u Dubrovniku.
- Da, izlagala u samom centru Dubrovnika, u galeriji Društva ljubitelja dubrovačkih starina. U Dubrovniku vlada multikulturna atmosfera, dolaze posjetitelji iz cijeloga svijeta, različitih reakcija i dojmova. Izložba je bila zasnovana na dvjema temama: Dubrovniku i mojim „konjima“. I moram priznati da je glavni razlog, koji je posjetitelje magnetski privlačio da uđu u galeriju, ipak bili konji. Za dva tjedna boravka u Dubrovniku pregledala sam cijeli grad, sve galerije. Grad je prekrasan, no najveće blago za mene su ljudi koje sam upoznala.
Kada putujem nekamo, uvijek naslikam grad u kojem se nađem. Izazov je bio u tome da pronađem svoju priču, bez obzira što je  scenarij vizure svima već poznat. Koristim imaginarije svojstva svjetla.To se dobro vidi na slici „Dubrovačka karaka“.
 
• Vaše su omiljene teme, krajolik, figure, konji. Nekoliko riječi o fascinantnom ciklusu konja.
= Rođena sam u Ukrajini, u umjetničkoj obitelji, gdje sam provela djetinjstvo i mladost. Na moje oblikovanje kao umjetnice, neporeciv utjecaj imali su krajolici Galicije u kojoj sam odrastala te duh slobode, potaknut  širokom divljinom, a naravno i njezin najsnažniji animalistički izričaj - konji. Studirala sam na Lavovskoj (Lviv) akademiji likovne i primijenjene umjetnosti gdje je poseban utjecaj na mene imao Mykola Drahan, profesor anatomije slikarstva i crteža. Na Koledžu likovne i primijenjene umjetnosti u Kosivu (Ukrajina) predavala sam anatomiju animalistike, slikarstvo i crtež. Tu sam bila i mentoricom nekoliko mladih umjetnika. U Hrvatskoj živim od 2005. godine, a stvaram u svome atelijeru u Zagrebu. Moje stvaralaštvo danas nazivam svojim hrvatskim razdobljem, koje je odraz spoja utjecaja ukrajinskih krajolika s bogatstvom hrvatske prirode. Taj spoj objašnjava moju ljubav prema pejzažima i konjima, tim plemenitim životinjama divnih naličja. Estetski gledano, konj je zapanjujuća životinja, sa savršenom ravnotežom tijela. Konj izlučuje prapovijesni duh intenzivnog osjećaja slobode. Moj život danas je moj rad o prirodi i njenim divnim stvorenjima, a svrha moga rada je stvaranje slike, kojom se dijele osjećaji. U svome radu istražujem unutarnji svijet u kojem se stvari osjećaju više nego što ga se vidi. Stvaram slike o iskustvima emocija.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/S/slika%20olena%20Dubrova%C4%8Dka%20karaka.jpg
• Što je ključno u Vašem ciklusu krajolika?
= Slikam ono čega je sve rjeđe - lijepe krajolike. Ne volim depresivne slike. Pejzaž radim iz „kozmičke perspektive“, u dodiru neba i tla. Više je to vizija pejzaža, neobičnog raslinja koje ima svoj život kao i ljudi (“Ples magnolije“, „Proljeće i ljeto jedne jabuke“). Živeći u Zagrebu napravila sam nekoliko ciklusa krajolika grada, primjerice „Zagreb, kak imam te rad“, „Noćni život grada“. Zagreb me podsjeća na zapadnoukrajinske gradove moje mladosti. U vedutama načinim sliku crvenkastom ili zlatkastom bojom i kroz njezinu površinu izvlačim detalje unutrašnjosti, zgrade, figure, često neonskog svjetla. Stvaram „ekranski efekt“, duh grada, večernji život grada.Na nekoliko izložbi posvećenih Zagrebu, osim slika, ponudila sam i razglednice mojih slika. Mnogi posjetitelji na njima skupljaju upravo te razglednice s mojim autorskim potpisom.
 
• Figure ili kako pristupiti licu?
= U portretiranju ili slikanju figure ključno je besprijekorno poznavanje anatomije i razumijevanje unutarnjeg duha i karaktera modela. Kada portretiram razmišljam o osobinama čovjeka kojeg slikam. U njegovom pogledu nastojim prepoznati višeslojnost osobe i njegovu kompleksnost prenijeti na platno. U tome dobar portretist ima prednost nad fotografom.
 
• Njegujete odmjeren, profinjen kolor.
= Ja sam kolorist. Senzibilitet slike stvara upravo kombinacija i tonalitet boja. Volim boju i uživam u njoj. Za mene kolorit je početna karika. U startu na platno stavim samo poteze boja. Zapravo, na ovoj etapi mogla bih i stati. Onda bi to bio tek apstraktni prikaz. Ali za mene to je samo podloga za buduću improvizaciju.
 
• Došli ste iz Ukrajine.
= Da, Hrvati su me primili kao jednu od svojih. Kada sam došla u Hrvatsku bila sam iznenađena i oduševljena što Hrvati, slično Ukrajincima, posjeduju afinitet prema estetici i umjetnosti te znaju prepoznati i cijeniti kvalitetu. Ljubav Hrvata prema umjetnosti prepoznaje se i u tome što se mnogi iz unutarnjih motiva odlučuju uzeti kist u ruke i ostvarivati se u slikarstvu. Tako su primjerice, mnogi moji polaznici tečajeva slikarstva, ušavši u mirovinu, proslikali. Nakon dvije izložbe ovoga ljetau Zagrebu i Dubrovniku stekla sam puno novih ideja i inspiracija za istraživanjem. Želim stvarati slike, u kojima se elementi mijenjaju ovisno od kuta gledanja. Na tome sada radim, koristeći razne teksture i odsjaj boja. Volim izazove. Svako putovanje, posjet galeriji i komunikacija s ljudima donosi nove ideje i otvara nove horizonte.
 
• Što je novo u atelijeru?
= Dopada mi se svaka vrsta umjetnosti, koja pozitivno utječe na čovjeka. Sve što ga mijenja u dobroćudno-razumnom i duhovnom smjeru.
http://akademija-art.hr/wp-content/uploads/01_aa_kalendarium/2015/10%20listopad/30/Dvije_pri%C4%8De_-_Olena_Sokolovska-1.jpg
• Kako doživljavate suvremenu umjetnost?
= Slikam u tehnici ulja na platnu i koristim najkvalitetnije boje. Eksperimentiram s apstrakcijom i realizmom, primjenjujući načela starih majstora renesanse, a to je lazurno, slojevito slikarstvo. Apstraktni potezi kista koji oponašaju atmosferu, u kojem krajnji rezultat postaje stvarniji. Sliku stvaram u nekoliko slojeva, svaki sloj se mora dobro osušiti i onda stavim poteze sljedećeg. Zna biti i do deset prozirnih slojeva. Kada bih razdvojila sve te slojeve, onda bih dobila nekoliko apstraktnih slika.
Akril ne volim – za mene je to razrijeđena plastika, koja se pretvara u tvrdu. Ne prihvaćam plastiku. Osim toga, tu elastičnost, prozirnost, ljepotu, prirodnost, dubinu može se ostvariti jedino uljem.
 
• Planovi, izložbe, monografije...?
= Ideje nastojim pretvoriti u planove.Voljela bih izlagati u Austriji i Sloveniji. Surađujem s galeristima u Zagrebu, Grazu i Dubrovniku. Za dva, tri tjedana izlazi moj katalog (monografija) na 50 stranica. Željno ga očekujem.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Ponedjeljak, 21/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1637 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević