Nema mogućnosti razbijanja BiH

„S optimizmom u EU • Srbija mora doživjeti katarzu kao Njemačka poslije Hitlera • Međunarodna zajednica treba izvršiti pritisak, kako bi oni koji ne prihvaćaju BiH kao realnost, otišli sa scene“. Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske (što je u susjedstvu javna politička funkcija s plaćenim uredom), održao je tribinu o ulasku Hrvatske u EU i šansama za BiH, pred auditorijem koji je činilo više od 300 građana Bihaća. Uz pomoć kolega novinara, nakon konferencije, od Mesića smo dobili detaljne odgovore i obrazloženja za njegov optimizam i bezrezervno povjerenje u EU. To nas je malo iznenadilo. Budući da je Mesić u Predsjedništvu doživio raspad zajednice Jugoslavije, očekivali smo od njega više skepticizma o novoj zajednici zemalja. Ali,  Europsku uniju bivši predsjednik dočekuje raširenih ruku.

 • Zbog najava iz EU-a, podizanja starosne dobi za odlazak u mirovinu, mnogi u Hrvatskoj strahuju da tek sad slijedi robovanje kapitalizmu. Slažete li se Vi s tim?

- Nema mjesta za strahovanje, jer vi imate ljude koji žele nastaviti dalje raditi, a imate i one koji su toliko istrošeni da ne mogu raditi ni do 65. godine. Dakle, različiti su interesi, sveučilišni profesor s 65 može najviše pridonijeti, s iskustvom i znanjem puno toga može napraviti, ali mora ići u mirovinu. Ljudski život u ovom novom vremenu je produžen, radni vijek je produžen i vjerojatno će do toga doći i u Hrvatskoj, ali u ovom trenutku nismo u poziciji da to pitanje rješavamo. Najvažniji u ovom trenutku je trud da stvorimo nova radna mjesta koja stvaraju nove vrijednosti. Administraciju je lako stvoriti, ali tko će je hraniti ako nemamo proizvodnih radnih mjesta? Moramo se organizirati i prepoznati resurse, osigurati da radnik adekvatno bude nagrađen, da onaj koji ulaže ovdje otvara nova radna mjesta, a otvorit će ih ako od toga ima koristi, profita. Interes radnika, interes ove regije je da interes ima i onaj koji ulaže.

• Može li se vjerovati bankama?

- Danas imate primjer u novinama da jedna banka sav svoj profit izvozi iz Hrvatske, dok druga banka izvozi 50 posto, a pola ulaže u Hrvatsku. No, većina ih izvozi sve. A zašto? Zato što naše banke nisu više naše, i one rade za svoju kuću, eventualno državu. Zato je važno da sada, kada ozbiljni ljudi preuzimaju uzde politike, budu toga svjesni i da ne daju sve u bescjenje kao što je to nekada išlo. Znamo kako je sve završilo katastrofalno, kada su ljudi kupili naše tvrtke, radnike bacili na ulicu, a rasprodali supstancu.

• Bosnu i Hercegovinu na europskom putu priječe mnogi unutarnji faktori, o kojima Vi imate zanimljive opservacije?

- Bosna i Hercegovina mora dobiti mehanizme, koji moraju imati za cilj standard Europske unije. Da bi se došlo do tih mehanizama, u Bosni i Hercegovini moraju postojati ljudi na vlasti koji grade BiH, a ne da od jednog dijela zemlje prave državu. A to je samo iluzija, Bosna i Hercegovina mora opstati kao država, nema šanse za njezino razbijanje. Imate onih koji kažu: "Čekaj, Srbija je ostala bez Kosova, pa hajdemo se namirit na Bosni i Hercegovini”. To ne može biti točno, jer imamo to u primjeru Njemačke. Ta jedna kulturna nacija, u trenutku kada nisu imali nijednog nepismenog građanina, krenula je za Hitlerom ostvariti jednu nemoguću misiju, prihvatili su osvajati svijet. Nisu uspjeli, ali je Njemačka doživjela katarzu, danas prednjače i u europskom udruživanju i u demokraciji, za razliku od susjedne države, koja je krenula nedostižnim ciljevima stvaranja velike Srbije. Eh, sada i oni moraju doživjeti katarzu, jer nismo im mi izabrali Miloševića, njega je Srbija izabrala, zato moraju prihvatiti ono što je prihvatila i Njemačka nakon Hitlera, mora snositi svoje posljedice.

Moamer el Gadafi i Stjepan Mesić

• Može li međunarodna zajednica povesti BiH prema Europskoj uniji?

-Ona to mora, jer ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, samo je napravljen jedan korak, a poslana je poruka regiji da nije završen proces europskog udruživanja. To se mora dogoditi sa svim zemljama naše regije. Svijet je sad zaokupljen nekim kriznim žarištima koja su izvan Europe, ali će se sada morati okrenuti i prema Europi, jer ne može biti združivanja u Europi, a uz to razbijena Bosna i Hercegovina. To jednostavno ne može biti.

• Hoće li trgovinska razmjena između naših zemalja opstati u istom obujmu, s obzirom da Hrvatska izlazi iz CEFTA-e, a Bosna i Hercegovina mora zadovoljiti europske standarde?

- Bosna mora biti spremna za europske standarde, mora se spremiti kao što smo se i mi u Hrvatskoj morali spremiti. Ali, međunarodni faktor morat će odigrati veću ulogu. Mi sad imamo primjere gdje Hrvatska svoja sporna pitanja sa Slovenijom, iz domene politike, prebacuje na područje europskoga zakonodavstva i tamo će se riješiti. Potpisali smo i jedan memorandum po kojem će se riješiti i pitanje štediša Ljubljanske banke. I opet, jedino primjenom prava, pitanja se rješavaju. Međunarodna zajednica mora izvršiti pritisak, da oni koji ne prihvaćaju realnost, a Bosna i Hercegovina je čvrsta realnost, ne mogu imati odgovorne pozicije u BiH. Takvi moraju otići sa scene. Ashdown je to nekada uspješno rješavao.

• Nedavno je obilježena je obljetnjica ubojstva srbijanskoga premijera Zorana Đinđića. Što mislite o Srbiji nakon njega?

- Srbija je nakon Đinđića izvršila jednu veliku policijsku ofenzivu, oko 11.000 ljudi je bilo uhićeno, da bi se došlo do grupacije koja je sudjelovala u uklanjanju premijera, premijera koji je bio na europskom putu. Želeći prilagoditi Srbiju europskim standardima, zasmetao je određenim krugovima. Izvršitelji njegovog ubojstva uhvaćeni su, ali mislim da naredbodavci još nisu. Od prvobitnog zamaha, nakon Đinđića, Srbija je došla u jedan zastoj prema EU-u, to se vidjelo i po rezultatima njihovih izbora, ali ni s njima nije sve riješeno. Sada je na Beogradu da šalje poruku i u Bosnu i Hercegovinu i na Kosovo, poruku da nema imperijalne Srbije, velike Srbije, velike Hrvatske ili Albanije. Moramo se suočiti sa činjenicom da one države koje postoje oko nas, da su one tu definitivno. Susjeda ne biramo, ali možemo s njim živjeti u miru.

• Srbija i Hrvatska su potpisnice Daytonskog sporazuma, a kod nas još ne postoji konsenzus za kreiranje novog ustava. Mogu li Srbija i Hrvatska pomoći?

- Hrvatska je bila garant da Bosna i Hercegovina ostane jedinstvena i cjelovita, u tome je i Srbija bila garant. U smislu da se jedan dio BiH želi odvojiti, na što sam se jednom referirao, mi bismo poštovali svoju garanciju. Ali, danas to garantira NATO i nema mogućnosti razbijanja BiH. A oko tog velikog truda, da se donese novi ustav, tu međunarodna zajednica mora pomoći. Bez njezinog pritiska to neće ići.

Fahrudin Bender, Oslobođenje, Sarajevo

Socijalizam s kineskim karakteristikama može krenuti naprijed samo u skladu s promjenama u okruženju

Ovo je prvi ekskluzivni intervju koji je dao predsjednik NR Kine Xi Jinping u toj ulozi.

• Gospodine predsjedniče, prije svega, dopustite mi da vam čestitam na izboru za predsjednika Narodne Republike Kine. I hvala vam za priliku za susret s vama u ovom prvom intervjuu koji dajete kao vođa zemlje. Moje prvo pitanje se, naravno, tiče Rusije, s obzirom da vi uskoro započinjete svoj posjet našoj zemlji. Zašto ste odabrali upravo Rusiju za svoj prvi posjet? Kako procjenjujete trenutno stanje rusko-kineskih odnosa, i općenito, što Rusija znači za vas? Znam da ste kao mladić bili ljubitelj ruske književnosti, zanimala vas je naša zemlja. Dakle, što vas vuče u Rusiju?

- Kina i Rusija glavni su i najvažniji strateški partneri. Kinesko-ruskim odnosima daje se prioritetno mjesto u globalnoj diplomaciji i vanjskoj politici, kako Kine tako i Rusije. Činjenica da je prvom zemljom mog državničkog posjeta nakon stupanja na dužnost predsjednika Kine postala upravo prijateljska Rusija, svjedoči o velikoj pažnji koju Kina daje razvoju odnosa s Rusijom, o visokoj razini i posebnom karakteru sveobuhvatnog strateškog partnerstva i suradnje između Kine i Rusije.

Zahvaljujući neumornim naporima obiju strana u proteklih 20 godina kinesko-ruski odnosi digli su se na visinu sveobuhvatnog strateškog partnerstva i suradnje. Potpuno je riješeno granično pitanje preostalo iz povijesti, temelj političkih odnosa je jak. Dvije zemlje podržavaju jedna drugu u pitanjima koja se tiču ​​njihovih osnovnih interesa. Za 20 godina bilateralna se trgovina učetrnaestostručila, a prošle godine dostigla je novu rekordnu razinu - 88,2 milijarde dolara. Jača i suradnju na velikim strateškim projektima u energetici, investicijama i području zrakoplovstva. Brzo rastu humanitarne razmjene i ljudski kontakti. Aktivira se strateška suradnja na međunarodnoj sceni, što pridonosi demokratizaciji međunarodnih odnosa. Kinesko-ruski odnosi ušli su u novu fazu, kada Kina i Rusija jedna drugoj pružaju velike mogućnosti razvoja i jedna za drugu su prioritetni partner za suradnju. Naše zemlje imaju puno toga zajedničkog i velike mogućnosti za obostrano korisnu suradnju, kako u razvoju bilateralnih odnosa, tako i u rješavanju velikih međunarodnih i regionalnih pitanja. Prioriteti razvoja kinesko-ruskih odnosa u narednom će se periodu, po mom mišljenju, svoditi na sljedeće.

Prvo, jačanje strateškog i političkog uzajamnog povjerenja i jačanje međusobne podrške u pitanjima koja se tiču ​​temeljnih interesa i jednih i drugih. Drugo, proširenje praktične suradnje, uključujući i ispunjavanje na vrijeme zadaće da se naša robna razmjena do 2015. godine dovede na razinu od 100 milijardi dolara, uspostava odnosa na području strateške energetske suradnje, provedba velikih zajedničkih projekata od strateškog značaja, produbljivanje razmjene i suradnja u humanitarnoj sferi. Treće, jačanje koordinacije i suradnje u međunarodnim i regionalnim poslovima, čvrsto podržavanje ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih naroda, osnovnih normi međunarodnih odnosa, obrana rezultata Drugog svjetskog rata i poslijeratnog svjetskog poretka, očuvanje mira, sigurnosti i stabilnosti u svijetu. Ukratko, Kina i Rusija imaju povjerenje i mogućnost kako bi prednosti visokih političkih odnosa pretvorili u realne rezultate praktične suradnje na dobrobit naših naroda.

Xi Jinping i Vladimir Putin

Narode Kine i Rusije povezuje drevno tradicionalno prijateljstvo, postoje solidni temelji humanitarne razmjene. Kao mlad čovjek, čitao sam djela mnogih ruskih pisaca, uključujući Puškina, Ljermontova, Turgenjeva, Dostojevskog, Nekrasova, Tolstoja, Čehova, Šolohova. Njihove knjige ostavile su na nas dosta dubok utjecaj. Kinezi su oduvijek prema ruskom narodu gajili duboke simpatije. Radujem se susretu s predsjednikom Putinom i drugim ruskim čelnicima. S predsjednikom Putinom susretali smo se i ranije, on pridaje veliki značaj razvoju odnosa s Kinom. U mnogočemu smo pronašli zajednički jezik.

• Nakon Rusije, posjetit ćete niz članica BRICS-a, sudjelovat ćete na skupu članica BRICS-a. Kako ocjenjujete ulogu BRICS-a - Brazila, Rusije, Indije i Južnoafričke Republike (JAR) u suvremenom svijetu? Gospodarstva tih zemalja, njihovu ulogu u suvremenom svijetu? I zašto, nakon Rusije, vaš put vodi upravo u tom smjeru?

- Danas se ubrzano razvija gospodarstvo velike grupe država s tržištima u nastajanju, zemalja u razvoju, uključujući i članice BRICS-a. To je postalo važnim čimbenikom za mir u svijetu i pridonošenje zajedničkom razvoju. Faktor koji igra važnu ulogu u borbi protiv međunarodne financijske krize i promicanju globalnog gospodarskog rasta. To odgovara suvremenim trendovima mira, razvoja i suradnje. Želim naglasiti kako sustav globalnog ekonomskog upravljanja treba odražavati duboke promjene u globalnom ekonomskom ustroju, povećati glas država s tržištima u nastajanju i zemalja u razvoju. U posljednjih nekoliko godina, dokazao se samit G-20, ostvaruje se reforma raspodjele udjela u MMF-u i Svjetskoj banci. To su važni koraci u pravom smjeru reformiranja globalnog sustava gospodarskog upravljanja. Valja napomenuti da su zemlje s tržištima u nastajanju i zemlje u razvoju zainteresirane da sustav postane sofisticiranijim, da u većem stupnju odgovara zahtjevima globalne produktivnosti, da više pridonosi zajedničkom razvoju svih zemalja. Razvoj suradnje između članica BRICS-a ide u korist formiranja uravnoteženije globalne ekonomije, još savršenijeg globalnog ekonomskog upravljanja i još demokratskijih međunarodnih odnosa.

Očekuje se da će rezultati sastanka dodatno produbiti partnerske odnose članica BRICS-a, poboljšati mehanizam suradnje, aktiviranjem dijaloga i suradnje u različitim područjima i identificiranjem potencijala praktične suradnje, da će sa sastanku donijeti pozitivnu poruku solidarnosti, suradnje i sveopćeg dobitka. Kina podržava predsjedavajuću JAR, koji je u okvirima priprema udijelio veliku pozornost pitanjima kao što su stvaranje Razvojne banke, Fonda deviznih rezervi, Trgovinsko-industrijskog vijeća i Vijeća think-tankova članica BRICS-a. Očekujemo pozitivne rezultate u tim područjima. U okvirima skupa u Durbanu također će doći i do dijaloga čelnih ljudi članica BRICS-a i Afrike. Kina je za intenziviranje dijaloga i kontakata BRICS-a s afričkim zemljama, za formiranje partnerstva s njima radi zaštite zajedničkih interesa za zajednički razvoj.

• Gospodine predsjedniče, ja bih vas pitao o reformi i budućem razvoju Kine. Koja je, po Vašem mišljenju, uloga Komunističke partije u budućem razvoju Kine? Koje nove korake na putu reformi namjeravate poduzeti i općenito: što je, po vašem mišljenju, socijalizam s kineskim karakteristikama?

- Kineska Komunistička partija, kao vladajuća stranka, svojom misijom smatra dovesti svoj narod na put izgradnje i poboljšanja životnog standarda. Kao što sam rekao, da bi se kovalo željezo, treba prvo potkovati samoga sebe. Dakle, da bi se nosila sa svojim zadaćama, Kina mora, prije svega, ojačati svoje redove kako bi održala svoju progresivnost i čistoću. Mi govorimo o potrebi da se održi krvna veza s ljudima, stalno poboljšava sposobnost upravljanja i vođenja, kontinuirano jača borba protiv širenja i mogućnost neutraliziranja rizika, kako bismo postupno povećavali kapacitete vlasti na znanstvenoj, demokratskoj i pravnoj osnovi da bismo adekvatno ispunjavali svoj dug prema narodu.

Reforma i otvorenost – svijetli su znak i izvor snage i energije moderne Kine, to je izbor bez alternative u razvoju socijalizma s kineskim karakteristikama. Bez reforme i otvorenosti nezamislivo je i trenutačno stanje u Kini, a i njezina svijetla perspektiva. Ja sam u više navrata naglašavao kako za reformu i otvaranje postoji samo glagol u obliku prezenta, nema perfekta. Kontradikcije koje nastaju u tijeku reforme i otvaranja mogu se riješiti samo kroz reforme i otvorenost. Zadaća otvaranja novog horizonta u suvremenim uvjetima diktira postizanje novog napretka u reformi. Mi ćemo ojačati napore u razvijanju plana općih i kompleksnih reformi, koordiniranim mjerama promicat ćemo strukturne reforme u ekonomskom, političkom, kulturnom, socijalnom i ekološkom području. Ne smijemo se bojati zagristi u tvrdu kost, ne smijemo se bojati grebena, trebamo prevladati sve vrste sustavnih i strukturnih prepreka koje stoje na putu znanstvenog razvoja, mobiliziranjem kreativnosti cijeloga društva stimulirati razvoj države u svim područjima.

Vjerujemo da ne postoji iskustvo koje je istinito za cijeli svijet, baš kao što ne postoje dva identična lista, ne postoji ni jedinstveni model razvoja. Socijalizam s kineskim karakteristikama kontinuirano će se razvijati i poboljšavati. U svijetu koji se mijenja, mijenja se i Kina sama. U tom kontekstu, socijalizam s kineskim karakteristikama može krenuti naprijed samo u skladu s promjenama u okruženju. Ići ukorak s vremenom – to je izvor snage i energije. Mi smo spremni posuditi sva postignuća u razvoju ljudske civilizacije, ali naglašavam kako nikada ne ćemo kopirati model razvoja drugih zemalja. Kineska reforma u suštini znači usavršavanje i razvoj socijalizma s kineskim karakteristikama. Samo put koji je izabrao kineski narod i koji odgovara realnoj situaciji u zemlji, može nas dovesti do široke ceste.

• Vi ste uveli u politički rječnik termin, dapače pojam – „kineski san“. Što vi osobno podrazumijevate pod tim pojmom i kako vidite taj kineski san?

- Za više od 30 godina reformi i otvorenosti u društvenom i ekonomskom razvoju Kine postignut je veliki uspjeh, značajno je poboljšan životni standard ljudi. To nije samo u interesu Kine nego i cijeloga svijeta. Kinezi su domoljubni ljudi i istodobno internacionalistički raspoloženi, široke duše i globalnog vidokruga. Uz rastuću moć države Kina je spremna preuzeti veću međunarodnu odgovornost i obveze u okviru svojih mogućnosti, dati veći doprinos velikom poduhvatu mira i razvoja u svijetu. Treba napomenuti da iako je Kina druga po veličini gospodarstva u svijetu, ipak uvelike zaostaje za mnogim zemljama u smislu BDP-a po stanovniku. Za ostvarivanje općeg blagostanja naroda i mogućnosti zemlje moći još nas čeka dugi put. Neki u svijetu zabrinuti su da će Kina, kad postane jaka, tražiti hegemoniju i omalovažavat će druge. Takvi su strahovi neutemeljeni. Kina je opetovano davala ozbiljnu riječ međunarodnoj zajednici da će nepokolebljivo slijediti put mirnog razvoja i nikada ne će pretendirati na hegemoniju i ekspanziju. Kako kineska poslovica kaže: „Ako si jednom dao riječ, ispuni ju!“ Mi ispunjavamo riječ, a iskustvo je pokazalo da smo vjerni svojim riječima. Želim izraziti nadu da putem mirnog razvoja idu i druge zemlje, i sve zajedno rade na promicanju mira i razvoja u svijetu.

Kineski san o realizaciji velikog preporoda kineskog naroda stari je san kineske nacije od nove povijesti. Tijekom jednog stoljeća nakon opijumskog rata 1840. kineski je narod silno stradao od vanjske agresije i unutarnjih ratova, pretrpio je ogromnu bol i stradavanje. Kineski narod živi kineski san - san koji njeguje 1,3 milijarde ljudi. Kinezi od davnina nastupaju za traženje zajedničkog, čuvajući razlike. Želimo da sve države, različite civilizacije budu ravnopravne, da uče jedne od drugih i zajedno idu naprijed na putu napretka, kako bi ljudi iz svih zemalja imali pristup postignućima globalnog ekonomskog i znanstvenog razvoja, kako bi se njihova volja i težnje poštivale, tako da sve zemlje na svijetu ulažu zajedničke napore u izgradnju skladnog svijeta trajnog mira i zajedničkog prosperiteta.

Mihail Gusman, Rossijskaja Gazeta, Moskva