Get Adobe Flash player
Je li lijek opasniji od bolesti?

Je li lijek opasniji od bolesti?

Navijači pomažu sve one koji nastradali, ali nema onih koji brane tzv....

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

Trebamo se odmah okrenuti vlastitoj poljoprivrednoj...

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

Zaraza vratila Europsku uniju u 1951....

Naknadna pamet Borislava Škegre

Naknadna pamet Borislava Škegre

Dragi Borislave, najprije treba rezati davanja raznim...

Moralna i etička sramota novinarstva

Moralna i etička sramota novinarstva

Manjinski mediji, ako žele na tržište, neka se sami...

  • Je li lijek opasniji od bolesti?

    Je li lijek opasniji od bolesti?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:12
  • Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    Kakav će biti poslijekoronovski svijet?

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 14:03
  • Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    Rasizam Berlina i Pariza prema Italiji

    četvrtak, 26. ožujka 2020. 15:14
  • Naknadna pamet Borislava Škegre

    Naknadna pamet Borislava Škegre

    utorak, 24. ožujka 2020. 20:18
  • Moralna i etička sramota novinarstva

    Moralna i etička sramota novinarstva

    utorak, 24. ožujka 2020. 17:36

Želim slušati kako pjeva kos, mirisati ruže…

 
 
Ne želim u taj dvadeset i prvi vijek,
ovaj je bio već dovoljno fobičan,
ta, jedan život posjedujem tek,
i želim da bude sasvim običan.
Slikovni rezultat za 21st Century - evil
Ne želim jesti ni pizzu ni stek,
pomfrit i kečap za marendu,
hamburger, čips i Big Mac,
samo zato što je to u trendu.
 
Ne želim piti red bul i kolu,
džin, viski, tonik, kapučino,
ne želim Johnny Walker na stolu,
ice tea i sve tako nešto fino.
 
Želim kruh iz stare furune naše,
vino sa salaša od našeg čokota,
čisto mlijeko od livadske paše,
sa izvora vodu, pjenušava klokota.
 
Želim slušati kako pjeva kos,
mirisati ruže u vrtovima našim,
po vreloj prašini hodati bos,
kroz polja žita konja da jašim.
                        *
Ne želim zlatne lance oko vrata,
tetovažu u obliku velikog križa,
silne narukvice i tri zlatna sata,
zlatan prsten oko svakog prsta.
 
Ne želim karike kroz pupak i nos,
drogu, sponzoruše i auto skupi,
opranog novca poveliki štos,
pajero, pištolj i plavu cupi.
 
Ne želim pejdžer, vokmen, interfon,
televizija mi već uze pola života,
neću video, ni mobilni telefon,
internet hoće sasvim da me smota.
 
Želim svima topla pisma pisati,
sa vjernim psima na selu živiti,
punim srcem i plućima disati,
našoj srijemskoj ravnici se diviti.
 
Želim, kada pada kiša, dugu na dar,
u svibnju boje vesele, kao oko moje,
zimi bijeli snijeg, u furuni crveni žar,
a u jesen želim sve boje što postoje.
                              *
Ne želim biti ni bolji ni prvi,
nisu mi te misli nikad u glavi,
zbog vlasti neću prolijevanje krvi,
neka svijet vode samo ljudi pravi.
 
Ne želim, bez obzira što je sad cool,
plastično cvijeće i virtualne slike,
ozonske rupe i u studenome jul,
da mi na tv kažu kakve su prilike.
 
Ne želim ništa globalno, problem eka,
zašto još stoji neki toranj krivi,
je li se hrana može dobiti iz dreka,
i je li kod nas može uroditi kivi.
 
Želim obiteljske večere uz svijeće,
želim se kupat u bistroj Savi,
oko sebe želim samo poljsko cvijeće,
ozon u zraku i nebo što se plavi.
 
Želim srnu vidjeti na slobodi,
kao i sve ljude, životinje i ptice,
slavuja samo na grani, ribu u vodi,
bez ograda, krletki, lanaca i žice.
                     *
Ne želim dvjesta na sat juriti,
ne trebam nikakva kola luda,
nemam zašto ni kamo žuriti,
ne interesiraju me nikakva čuda.
 
Ne želim klonirane ovce, lude krave,
curu bez četiri rebra, tanka struka,
vola od dva cola, tele sa dvije glave,
crnu ženu plave kose i zlatna kuka.
 
Ne želim viagru, u onoj stvari kost,
grudi od silikona, sa perikom pride,
ljepoticu koja umjesto zuba ima most,
i ne zna se je li već boluje od side.
 
Želim pun mjesec kad djevojku volim,
na lubenice i dinje da miriše ona,
da se u podne na njivi pomolim,
kada sa našeg tornja čujem zvona.
 
Želim ljubav, nježnost i dobrotu,
poštenje, čojstvo i slogu pravu,
zadanu riječ i prijateljstva ljepotu,
želim vjerovati u razuma slavu.
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Pjesme koje treba spaliti)

K'o mravak sitan, dobro znaj

 
 
Ja slutim zadnjih otkucaja zvuk,
Tek nečujni su, k'o da ih je sram.
Uz strmu stazu uspinjem se sam.
Svuda tišina i potpuni muk.

Niti što nosim nit mi treba što.
Jedina pratnja duše mi je glas.
Ne znam što slijedi - propast, ili spas.
U mašti važem i dobro i zlo.​
 
...Ne, nije mašta. Tu počinje kraj.
Kraj lažne sreće i lagodni put.
Tu spomenik je svakom podignut.
Tu si k'o mravak sitan, dobro znaj.
 
Tu slave ti je završio krug
I prijatelja lažni hvalospjev,
Tu čekaš milost, ili Božji gnjev,
Tu naplatni je račun za tvoj dug.
 
Zato na vrijeme shvati da si crv.
Zavapi skromno, zaogrni stid,
Da Vječna Svijetlost obasja ti vid,
Jer se i za te lila Božja krv.
 
...Sa uzvišice doživlje me Glas:
"Ne kloni duhom, ne putuješ sam.
Za svaki kucaj srca tvoga znam
I u mom srcu darujem ti spas."


Žarko Dugandžić, Perth, Australija

Izložba "Sjećanja iz zemlje predaka"

 
 
„Sjećanja iz zemlje predaka. Iseljeništvo središnjeg dijela otoka Hvara s kraja 19. i početka 20. stoljeća“ naziv je izložbe postavljene u četvrtak 12. ožujka 2020. u Hrvatskom pomorskom muzeju Split. Kustosi izložbe su dr. sc. Mladen Domazet, izv. prof. Odsjeka za povijest, Filozofski fakultet u Splitu i Marija Plenković, Muzej općine Jelsa.
https://www.hrt.hr/media/tt_news/5.Ispracaj_Vrboska.jpg
Izložba „Sjećanja iz zemlje predaka“ evocira fragmentiranu povijest najmasovnijeg iseljeničkog vala iz središnjeg dijela otoka Hvara u prekomorske zemlje. Dakako, riječ je o iseljeničkom valu čiji obuhvat i značaj premašuju granice otoka, a u fokusu ove mikrohistorije su mjesta središnjeg dijela otoka Hvara. Izložba objedinjuje kontekst iseljeništva s kraja 19. i početka 20. stoljeća temeljen na arhivskim dokumentima i privatne memorabilije koje u otočnim kućama čuvaju uspomenu na iseljene pretke.
 
Gotovo da nema obitelji na otoku Hvaru koja ne čuva uspomenu na nekog svog pretka koji se krajem 19. ili početkom 20. stoljeća otisnuo u potragu za boljim životom, avanturom ili nekim drugim životnim izazovom. Te su ih rute odvele u daleke zemlje u kojima su stvarali novi život, ponekad u bliskoj vezi s rodbinom koja je iščekivala njihova pisma, a ponekad potpuno odsječeni od obitelji u prilikama i neprilikama koje su ih dočekale u novoj domovini. Njihove su životne povijesti nama nedohvatljive, a opet toliko važne u procesima stvaranja vlastitih identiteta i potrage za njihovim ishodištima. Ostali su nam dragocjeni podatci u otočnim arhivima, pisma ispisana pozdravima prijateljima i rodbini, fotografije koje su majke s radošću i tugom stiskale na grudima i pokoji predmet koji svjedoči o brizi ili povratku naših otočana.
 
Istraživanjem otočnih arhiva, dr. sc. Mladen Domazet prikupio je povijesne dokumente iz kojih se razabiru neka ključna mjesta iseljeničkog procesa: lokalne prilike, mogućnosti i uvjeti putovanja, iseljenička propaganda, savjeti za iseljenike i posljedice koje je ono ostavilo na razvoj otoka. Etnografskim istraživanjem u lokalnoj zajednici, Marija Plenković prikupila je pojedinačne i obiteljske iseljeničke priče kako ih pamte potomci otočnih iseljenika. Prikupljena pisma rodbini, fotografije i još pokoja memorabilija otkrivaju nam duboko osobno iskustvo ponekad višestrukih prelazaka oceana.
 
Intenzivni procesi iseljavanja s otoka započinju zbog urušavanja temeljnih gospodarskih djelatnosti – jedrenjačkog brodarstva, pomorske trgovine i vinogradarstva. Rute kojima će krenuti naši otočani u iseljeništvo doista su raznovrsne. Na samom početku 20. st. obitelj Bunčuga iz Jelse vodi nas na Novi Zeland u potragu za kauri gumom, fosiliziranom smolom istoimenog stabla koja je činila važnu granu novozelandskog gospodarstva. Istovremeno četvero djece Ante i Lukrecije Beritić jedno za drugim prelazi Atlantik i nastanjuju se u Seattleu. Braća i sestra otvaraju obiteljski restoran i bave se ribarstvom koje ih je u povremenim podvizima odvelo do obala Aljaske. Nešto kasnije, 1927. godine Srećko Milta iz Pitava dolazi u Boliviju. Vješt u obradi kamena, isprva radi na izgradnji mostova, a zatim se posvećuje poljoprivredi i postaje pionir modernog vinogradarstva u okolici Santa Cruza. Mladi kipar iz Jelse Jurko Salamunić, vođen težnjom ka umjetničkom uspjehu odlazi u Washington uz pomoć Ante Tresića Pavičića 1926. godine. Iz njegovih pisama razabiru se brojne poteškoće američkog društva u vrijeme 'Velike depresije' i poteškoće mladog kipara na putu k umjetničkoj afirmaciji. Osim ovih i drugih životnih priča izložena građa ukazuje na razmjer nebrojenih sudbina onih iseljenika koji su zauvijek napustili zavičaj i izgubili svaki kontakt s rodbinom na otoku. Konačno, izložba sadrži i osvrt na dugoročne posljedice iseljavanja na demografsko stanje. Ovi su procesi ostavili snažan biljeg na razvoj otoka i Dalmacije u cjelini, ali i na kolektivnu memoriju otočnog stanovništva - navodi se u katalogu izložbe.
Izložba će biti otvorena do 31. kolovoza 2020. godine.
 

Nives Matijević

Anketa

Čega se više bojite?

Četvrtak, 02/04/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1282 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević