Get Adobe Flash player
Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Pogledajte kako Jelena brani ubojice hrvatskih redarstvenika, a kroz njih...

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Godine 1964. Jugoslavija je objavila da je u Drugome svjetskom ratu...

Srpski

Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

Taško Vasiljev: Partizanska djeca dobro su izbrojila broj ubijenih...

Politika trula – šport zdrav!

Politika trula – šport zdrav!

Čekam dan kada će hrvatska država početi promišljati kako je...

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Nenadana muškost anemičnog Ive, od milja zvanog...

  • Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    četvrtak, 22. kolovoza 2019. 10:04
  • Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:20
  • Srpski

    Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:24
  • Politika trula – šport zdrav!

    Politika trula – šport zdrav!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:16
  • Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:10

Pravo na hrvatski jezik i ostalim Hrvatima u Italiji

 
 
U susjednim zemljama Hrvatske, u kojima postoji hrvatska manjina, na različite se načine tretira hrvatski jezik. Kao službeni priznaje se samo autohtonim manjinama, onima koje na određenom prostoru žive od davnina, i to samo na tome području. U Italiji je hrvatski jezik priznat u regiji Moliseu, kamo su Hrvati stigli u XIV. stoljeću, u Austriji je priznat u Saveznoj Državi Gradišću, u Sloveniji nije priznata autohtona hrvatska manjina itd.
http://www.culturenet.hr/UserDocsImages/slike/18666B.jpg
Senator Aldo Di Biagio, jedini parlamentarac u povijesti Talijanske Republike koji ima i hrvatsku putovnicu, pokrenuo je inicijativu priznavanja hrvatske jezične manjine i u regiji Furlaniji-Julijskoj krajini (Friuli Venezia Giulia). Hrvatski jezik bi, nakon što je prihvaćen u Moliseu 1999., mogao uskoro biti proširen i na Furlaniju-Julijsku krajinu, dakle i u Trstu bi hrvatski jezik mogao dobiti službeni status. U Italiji je priznato 12 jezika, među kojima su i grčki, albanski, njemački, slovenski itd., odnosno onih etničkih skupina koje na Apeninskom prostoru borave odvajkada. Dakle, postoji 12 jezičnih skupina u 14 regija, a ukupno broje 2,5 milijuna stanovnika od 60 milijuna, koliko ih živi u Italiji.
 
Kako bi se zaštitili regionalni i manjinski jezici u Europi, 1992. Vijeće Europe usvojilo je povelju o regionalnim i manjinskim jezicima. Pojedine države primjenjuju je u potpunosti, dok, primjerice, Slovenija nije priznala hrvatski premda je ratificirala taj ugovor (priznala je samo mađarski, talijanski i romski). Vijeće Europe pozvalo je Sloveniju da i hrvatskom jeziku prizna status „tradicionalnog manjinskog jezika", dok se po sadašnjim propisima u toj državi hrvatski uvrštava u tzv. doseljeničke jezike.
 
No i među samim jezičnim manjinama postojala je zbrka. Prisjećam se kako su moliški Hrvati, nakon što je Hrvatska tražila od Italije njihovo priznanje, pitali hoće li time izgubiti talijansko državljanstvo. Danas se „na našu" ili „na našo", kako oni nazivaju svoj jezik, govori samo u tri mjesta, Acquaviva Collecroce (Kruč), Montemitro (Mundimitar) i San Felice del Molise (Filič), dok se u prošlosti govorilo i u drugih sedam mjesta. Zanimljivo je da u tom jeziku nema turcizama, što znači da su njihovi preci pobjegli prije turske okupacije Dalmacije, ali nema ni hrvatske riječi za, primjerice, krumpir što znači da su na Apeninski poluotok stigli prije otkrića Amerike. Unesco upozorava da bi taj jezik mogao nestati ako se ne bude uložilo u njegovo istraživanje i učenje.
 
Slično se događa i s Hrvatima u Gradišću. U Austriji živi oko 90.000 Hrvata (najviše u Beču, oko 35 tisuća), a u Gradišću samo tisuću.(???) Hrvatski jezik proglašen je službenim u Austriji 1987. na prostorima na kojima žive gradišćanski Hrvati, a dvojezične oznake postavljene su tek 2000. U Mađarskoj je hrvatski jezik također priznat pa od susjednih zemalja jedino Slovenija nije priznala hrvatski kao autohtoni jezik.
 
U Srbiji pravo korištenja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, predviđeno zakonom, postoji u Vojvodini, dok primjerice u Beogradu, gdje je također broj Hrvata velik, takva mogućnost ne postoji. U Vojvodini postoji i mogućnost školovanja na hrvatskom jeziku. U Republici srpskoj hrvatski se ne koristi. Hrvatski jezik jedan je od tri službena jezika u BiH, a latinično pismo ravnopravno je s ćiriličnim. Ipak, postoje određene razlike u entitetima – Federaciji BiH i Republici srpskoj. Gotovo se uopće ne koristi u institucijama RS-a, dok je u Federaciji znatno prisutniji.
 

Silvije Tomašević, Večernji list

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Nedjelja, 25/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1567 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević