Get Adobe Flash player
Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

Pupovčev SDSS osnovali su ratni zločinci i rušitelji hrvatske...

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

U Srbu se slavi pokolj nad hrvatskim...

Zagreb – posvojeni grad

Zagreb – posvojeni grad

I bez potresa sa starih zgrada padala je žbuka, kamenje, dijelovi...

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

Miroslav Škoro špekulira prema Jasenovcu i prema...

Prvi politički program Velike Srbije

Prvi politički program Velike Srbije

Namjere Srbije bile su jasne, dominirati u zajedničkoj...

  • Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    Dokle će hrvatske vlasti financirati četnički dernek?

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:48
  • Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    Slavljenje u Srbu nastavak velikosrpske politike

    srijeda, 29. srpnja 2020. 17:53
  • Zagreb – posvojeni grad

    Zagreb – posvojeni grad

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:31
  • Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    Austrijska zabrana komemoracije na Bleiburgu

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 11:26
  • Prvi politički program Velike Srbije

    Prvi politički program Velike Srbije

    četvrtak, 30. srpnja 2020. 16:42

Hrvatska bi ponovno morala ustrojiti Ministarstvo useljeništva a ne Ministarstvo iseljeništva

 
 
Ni dandanas Hrvatska nema svoju useljeničku politiku. Ali, njoj se događa nečija politika koja je u interesu onih koji tu i takvu politiku Hrvatskoj nameće. Nameće joj zakonima, institucijama, nevladinim udrugama, pravilnicima, naputcima, administracijom i obavijesnim sredstvima. Toj nehrvatskoj useljeničkoj politici svjesno i nesvjesno pomažu neke od parlamentarnih stranaka u skladu s njihovom stranačkom ideologijom ali i neki zastupnici koji nisu svjesni teških, dugotrajnih posljedica prijedloga zakona koji iz vlade dolaze hrvatskom državnom saboru na usvajanje.
http://www.sdlsn.hr/upload/Image/kosor_vj280911.jpg
Jadranka Kosor - ona koja je izdala milijune Hrvata diljem svijeta
 
To je bilo najočitije uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u vrijeme kad je na čelu Hrvatske vlade bila Jadranka Kosor. Mijenjalo se u Ustavu i zakonima i što je bilo nužno i što od Hrvatske nitko nije tražio kao jedan od uvjeta za ulazak u EU. Tada je npr. Jadranka Kosor sa Zoranom Milanovićem sklopila sporazum kojim se broj zastupnika 11. izborne jedinice fiksira na samo tri zastupnika, izabrana razmjernim sustavom, neovisno o broju birača koji budu izašli na izbore u BiH i dijaspori. Prema kasnijem priznanju Jadranke Kosor, to od Hrvatske nije tražio nitko iz EU-a, a Arsen Bauk, ministar u vladajućoj SDP-ovoj koaliciji, u raspravi o Konačnom prijedlogu zakona o prebivalištu priznao je da SDP nije htio ni jednoga ali da je s tadašnjom vladom pristao na kompromis o tri zastupnika koji dolaze s liste 11. izborne jedinice. Tim kompromisom, za koji  je Jadranka Kosor izjavila da je u hrvatskom interesu, udaren je predzadnji čavao u mrtvački kovčeg biračkog tijela Hrvata, hrvatskih državljana u BiH i u dijaspori. To biračko tijelo vladajućim političarima je postalo zanemarivo a toga su postali svjesni i Hrvati u BiH i u dijaspori. Na zadnjim parlamentarnim izborima, na izbore u SAD-u izašlo je tek tisuću birača a u cijeloj Bosni i Hercegovini samo 17 tisuća.
 
Izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu, podijeljeno je hrvatsko iseljeništvo. Status hrvatskog iseljenika (vidi članak 11. tog zakona) status hrvatskog iseljenika te prava koja proizlaze iz tog statusa, imaju samo iseljenici koji su iselili u inozemstvo s područja Republike Hrvatske a ne kao što je do tada bilo, Hrvati koji su iselili s hrvatskih etničkih područja koja su sada u sastavu drugih država. Sreća što hrvatske katoličke misije ne dijele Hrvate katolike na one koji su iselili s područja današnje Hrvatske i Hrvate koji su iselili iz BiH i susjednih država.
 
Ured koji guta novce iz poračuna
 
Inicijatori i glavni zagovaratelji Strategije i Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, imali su, bez ikakve sumnje, najbolje namjere, ali i Strategija i Zakon bili su proizvod osoba s puno entuzijazma i s nedovoljno znanja i iskustva što su odmah primjetile tri zastupnice SDP-a. U raspravi su Strategiju i Zakon ocijenili skupom lijepih želja i pozdrava hrvatskom iseljeništvu. To im međutim kasnije, kad je vlast zauzela SDP-ova koalicija, nije smetalo dignuti glas za ustroj Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Lako im je bilo predvidjeti da taj ured ustrojen na Zakonu čije odredbe nisu obvezujuće, ne će moći funkcionirati. To svake godine osjete iseljenici povratnici ili iseljenici koji ljeti navrate u Hrvatsku kad potraže glasoviti ured dobrodošlice u tom Državnom uredu. Dobra volja zaposlenih u tom uredu ne može kompenzirati odredbe neprovedivog zakona. U odgovoru na zastupničko pitanje Ilije Filipovića o tom uredu, Zoran Milanović je odgovorio da će Ured predlagati poboljšanja usvojenih zakona. Koliko mi je poznato, u Hrvatski sabor preko vlade, prijedlozi  izmjena i dopuna usvojenih zakona nisu došli.
http://wpdev.siroki.com/wp-content/uploads/ured_za_hrvate_izvan_republike_hrvatske.jpg
Što je hrvatsko iseljeništvo i što su Hrvati u BiH dobili ustrojenim Državnim uredom za Hrvate izvan RH, to neka kažu Hrvati u iseljeništvu i u BiH. Dojam je da sada funkcionira više kao bankomat za izvlačenje novaca iz Državnog proračuna i povećanje troškova za državnu administraciju. Ukidanje saborskog Odbora za useljeništvo, u hrvatskom državnom saboru više nema ni jednog radnog tijela koje bi bilo matično radno tijelo za useljeničku politiku i zakone s tog područja.
 
Azilanti su i skupi
 
Na nejaka leđa Ministarstva unutarnjih poslova prebačen je teret predlaganja migracijske politike. U MUP je prebačeno čak izdavanje radnih dozvola umjesto u ministarstvo nadležno za rad. To je učinjeno još u vrijeme ministrovanja Slavka Linića jer je najlakše bilo narediti MUP-u da izda radne dozvole strancima koji su kao radnici radili na gradnji autoceste. MUP je olako prihvatio prijedlog izbjegličkih izgradnje izbjegličkih kampova u Trilju i Tovarniku a ministar MUP-a Ranko Ostojić prihvatio je da Hrvatska primi ne samo 505 nego 550 izbjeglica za čije uzdržavanje i ostvarivanje prava iz statusa azilanata, Hrvatska stvarno dobiva malu financijsku pomoć. Ta se pomoć samo neznalizacama čini znatnom. Osim toga u obzir treba uzeti i prava na spajanje obitelji temeljem kojeg se broj azilanata može povečati iznad svih očekivanja. Integracija azilanata koji dolaze iz Hrvatskoj nepoznatih kultura i tradicija zahtjevat će velika sredstva iz Državnog proračuna, daleko više nego integracija useljenika iz drugih europskih država i integracije povratnika i potomaka povratnika što bi zapravo trebalo da bude prioritet hrvatske države ako želi da ova država zadrži hrvatski identitet.
 
Nitko razuman ne spori dužnost Hrvatske sudjelovati u skrbi za izbjeglice. Međutim, Hrvatska mora u tomu biti odgovorna. Primiti u Hrvatsku kategoriju i broj izbjeglica i useljenika za koje nema dostatnih sredstava, bilo bi neodgovorno i ne bi bilo u interesu ni izbjeglica ni useljenika.
 
Hrvatska bi ponovno morala ustrojiti ministarstvo useljeništva a ne ministarstvo iseljeništva kako se nekima čini. Iseljenim Hrvatima treba Hrvatska otvoriti vrata, olakšati integraciju povratnika i njihovih potomaka, ne samo do trećeg koljena, nego svima, bez obzira jesu li njihovi potomci potekli od oba roditelja hrvatskoga etničkog podrijetla. Mnogi koji su se iz iseljeništva vratili u Hrvatsku ili u BiH, nažalost, ponovno su se vratili u tuđinu. Krivo se pretpostavljalo da i za Hrvate i za njihove potomke nije potrebna pomoć za njihovo integriranje u hrvatsko društvo.
 
Previše kukanja
 
Najgori ste mi vi Hrvati iz Australije, reče nedavno u jednom društvu Hrvat, star 82 godine, rođacima koji su se vratili u Hrvatsku. Dodijali mu svojim svakodnevnom kukanjem. Ne zna on da su njihovo kukanje odavno primjetili i starosjeditelji anglosaksonskog podrijetla koji doseljenike iz Hrvatske i nekih drugih europskih država nazivaju wingin' wogs zbog njihova kukanja. Sklonost kukanju, čini mi se, izvrsno koriste oni koji Hrvatskoj nameću svoju useljeničku politiku koja ide za puzajućom zamjenom hrvatskog stanovništva. Koriste to obilno i trgovci ljudima koji zarađuju na pribavljanju viza i poslova novim hrvatskim iseljenicima kako onima koji stvarno nemaju izgleda zaposliti se u Hrvatskoj i koji se ne mogu izvući iz materijalnog siromaštva tako i onima koji imaju posao, kuće i stanove bez hipoteke i druge pogodnosti koje Hrvatska pruža. Još u srednjoj školi, jedan od profesora, promatrajući nas rođene nakon pada Hrvatske u komunističkom sustavu, ponavljao nam je da imamo mentalitet robova. Za tuđina  sve radimo i ono što nipošto ne bismo prihvatili u svojoj zemlji i od svojih ljudi. Srećemo u Hrvatskoj sve više stranaca kojima je Hrvatska dobra i uspijevaju u svojim poslovima u Hrvatskoj.
http://www.theage.com.au/ffximage/2006/06/23/croatia_wideweb__470x266,0.jpg
Nedavno u jednom društvu vidim čovjeka koji šuti. Počnem s njim razgovarati. Reče mi na talijanskom da je doselio iz Švicarske. Podrijetlom je iz južne Italije. Naselio se u malom selu nekih 30 i više km od Zagreba. Muči se s hrvatskim ali ne odustaje. Hoće li se novi iseljenički val Hrvata imati kamo vratiti, upitao je u jednoj TV emisiji dr. Anđelko Akrap, demograf, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Nije lako prihvatiti činjenicu što su toliki ginuli za ovu zemlju, toliki teško stradali da bi je obranili a sada, ne samo uz more, nego i u kontinentalnoj Hrvatskoj, dolaze na sigurno neki drugi ljudi. Mnogi od njih ne ulažu baš ništa u Hrvatsku nego samo preprodajom hrvatskih nekretnina iz Hrvatske izvlače dobit.
 
Iako je biračko tijelo 11. izborne jedinice nakon zadnjih izmjena izbornog zakonodavstva postalo skoro potpuno zanemarivo, ipak može potaknuti hrvatske stranke na izmjenu zakona koji otežavaju povratak i integraciju iseljenika i njihovih potomaka. To biračko tijelo može u obavijesnim sredstvima ukazati na razlikovanje stranačkih politika hrvatskih parlamentarnih stranaka glede hrvatskog iseljeništva. Ne može se reći da su npr. iste: stranka koja predlaže i usvoja zakonsku odredbu o porezu na dohodak rezidenata koji su svoje mirovine zaradile u inozemstvu i stranka koja je odbijala takav prijedlog kad je bila na vlasti i kad je postala oporbena stranka.
 
„Jesu li u vladama HDZ-a ministri financija bili protiv poreza na mirovine zarađene u inozemstvu, samo radi poštivanja tradicionalnog pozitivnog odnosa HDZ-a prema Hrvatima u iseljeništvu, možemo samo nagađati. S velikom vjerojatnošću možemo pretpostaviti da su  ministri financija HDZ-ovih vlada sporije računali ali bolje od Linića sračunali, da bi uvođenjem poreza na mirovine ostvarene u inozemstvu radili u korist štete Državnom proračunu.“ (dr. Nikola Mijatović).
 
Hrvatska konačno mora izraditi svoju useljeničku politiku s ciljem demografske i gospodarske obnove te očuvanja hrvatskog karaktera hrvatske države. Radi toga buduća vladajuća koalicija mora ponovno u Hrvatskom saboru ustrojiti Odbor za useljeništvo koji će pratiti sve prijedloge zakona koji u cijelosti ili u nekim svojim odredbama pozitivno ili negativno utječu na ostvarivanje ciljeva useljeničke politike. U djelokrugu odbora za useljeništvo trebaju biti ne samo iseljeni Hrvati mogući povratnici nego i njihovi potomci te članovi obitelji koji nisu hrvatskog podrijetla i stranci koji temeljem useljeničke politike useljavaju u Hrvatsku ili koji se usljed nepredvidivih događanja, nađu u Hrvatskoj kao izbjeglice, azilanti, strani studenti, poslovni ljudi, avanturisti i dr.
 

Branko Barbić

Anketa

Što je po Vama odluka Stožera civilne zaštite da svi moramo nositi maske na ustima i nosu?

Utorak, 04/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1382 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević