Get Adobe Flash player
Hrvatska izumire – političari ne haju!

Hrvatska izumire – političari ne haju!

Svijet se mijenja, samo naša politika to ne...

Hrvatska shizoidna politika

Hrvatska shizoidna politika

Ukoliko HDZ ne istjera Plenkovića, prijeti mu teški...

Referendum je rješenje problema

Referendum je rješenje problema

Izborne jedinice su neprirodno skrojene izbornim...

Pismo iz sela koje nestaje...

Pismo iz sela koje nestaje...

Aferu su zapečatili oni koji su državu prevarili na...

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Ivo Goldstein demantira oca Slavka

Slavko Goldstein: »Logor je osnovan 1945. u jesen, u samome mjestu...

  • Hrvatska izumire – političari ne haju!

    Hrvatska izumire – političari ne haju!

    srijeda, 16. svibnja 2018. 07:04
  • Hrvatska shizoidna politika

    Hrvatska shizoidna politika

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:53
  • Referendum je rješenje problema

    Referendum je rješenje problema

    nedjelja, 13. svibnja 2018. 16:46
  • Pismo iz sela koje nestaje...

    Pismo iz sela koje nestaje...

    srijeda, 16. svibnja 2018. 22:55
  • Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    Ivo Goldstein demantira oca Slavka

    utorak, 15. svibnja 2018. 15:27

Visoki pritisak na vanjskim granicama EU-a

 
 
Čak 1,3 milijuna ljudi zatražilo je međunarodnu zaštitu u nekoj od zemalja Europske unije u 2016. godini, što je blizu rekordne razine, unatoč smanjenju od sedam posto. Od ukupnog broja zahtjeva, 32 posto odnosi se na osobe mlađe od 18 godina, stoji u Godišnjem izvješću Europskog potpornog ureda za azil (EASO) za 2016. predstavljenom u Odboru za građanske slobode. Najveći broj prijavljenih, 26 posto, došao je iz Sirije, a zatim slijede Afganistan, Irak, Pakistan i Nigerija. Zanimljivo je da se broj zahtjeva iz Nigerije povećao za 51 posto i dosegao brojku od 48 tisuća, u skladu s ukupnim povećanjem zahtjeva iz zemalja Subsaharske Afrike. Od 1.148.680 preliminarnih odluka 698.750 je pozitivnih, a Sirijci, Eritrejci i Iračani na vrhu su ljestvice onih kojima je odobren azil.
- Pritisak ostaje visok na vanjskim granicama EU-a s više od 500 tisuća nezakonitih prelazaka, uključujući 382 tisuće iz Afrike, Bliskog Istoka i Azije. S druge strane, nakon stupanja na snagu Sporazuma s Turskom, nezakoniti prelasci tom rutom su se smanjili. Glavna je ideja EASO-a da moramo na ovome raditi zajedno. Da trebamo europsko rješenje, a ne rješenja pojedinačnih država članica, rekao je parlamentarni izvjestitelj Péter Niedermüller, koji je napisao izvješće za Odbor LIBE o Godišnjem izvješću.
https://pbs.twimg.com/media/DP5ihjFW0AIgXWg.jpg
Zbog velikog broja migranata u 2015. trebalo je provesti reformu zajedničkog sustava za azil. Europski parlament zatražio je jači mandat za EASO koji bi trebao postati Agencija za azil EU-a. Godišnje izvješće o stanju sa zahtjevima za azil u EU-u pokriva i Norvešku, Švicarsku, Island i Lihtenštajn. Europski potporni ured za azil agencija je EU-a stvorena 2010. godine kako bi omogućila alate državama članicama za upravljanje velikim brojem tražitelja azila te provedbu zakona na tom području. Također pomaže državama članicama koje se suočavaju s izvanrednim problemima vezanima uz azil.
 
Najveći pad u broju predmeta za odobravanje azila koji su u tijeku, odnosno o kojima se još uvijek odlučuje, sada je u Švedskoj. S druge strane, najveći porast broja neriješenih slučajeva zabilježen je u Njemačkoj - čak 42 posto. Gledano samo u postotcima, a ne u realnom broju zahtjeva, najveći porast neriješenih predmeta bilježi Hrvatska - s 55 na kraju 2015. na 495 na kraju 2016. godine. Najviše neriješenih zahtjeva odnosi se u Hrvatskoj na državljane Sirije - 24 posto. U izvješću se, kada je o našoj zemlji riječ, navodi i da je Hrvatska 2016. provela intenzivnu nabavu specijalizirane opreme za otkrivanje krivotvorenih dokumenata za granične prijelaze na vanjskoj granici EU-a uz pomoć Schengenskog novčanog fonda. “Sustav je instaliran i policijski službenici obučeni su za njegovu provedbu na terenu”, pohvala je EASO-a, koji navodi i podatak da je u 2016. godini od 170 maloljetnika bez pratnje u Hrvatskoj njih 74 posto bilo iz Afganistana.
Istovremeno, Hrvatska je odbila 185 zahtjeva za međunarodnu zaštitu izbjeglica i migranata, a čak četvrtina tih zahtjeva uputili su državljani Alžira. Ukupno je u EU najviše odbijenih Afganistanaca (48.605), Albanaca (41.895), Iračana (38.560), Pakistanaca (27.130) i Srba (22.310) te približno isti broj državljana Kosova.
 
Najviše zahtjeva za azil bilježe Njemačka, Italija i Francuska
Među zemljama Europske unije Hrvatska je u 2016., u odnosu na 2015., zabilježila najveći porast broja zahtjeva za azil, bar kada govorimo o relativnom broju, odnosno o postotku, a ne o stvarnom broju zahtjeva. Tako naša zemlja bilježi 2015. godine samo 210 zahtjeva, a godinu dana kasnije 2225, što je 960 posto više. Gotovo trećinu tih zahtjeva (31 posto) uputili su državljani Afganistana. Najviše zahtjeva za azil bilježe Njemačka (745.155), Italija (122.960), Francuska (84.270), Grčka (51.110) i Austrija (42.255). S druge strane, Lihtenštajn je imao samo 80 zahtjeva, Slovačka 145, a slijede Estonija, Latvija i Litva, sve manje s 500 zahtjeva. Prema zemlji podrijetla najviše zahtjeva za azilom u EU uputili su Sirijci (342.005), Afganistanci (190.240) i Iračani (131.615), a slijede Pakistanci, Nigerijci, Iranci, državljani Eritreje, Albanije, Rusije, Somalije... Na popisu su i državljani Srbije - njih je 13.520 zatražilo azil u EU tijekom 2016. godine (76 posto u Njemačkoj).
 

Eduard Soudil,  http://www.glas-slavonije.hr/349024/2/U-EU-13-milijuna-zahtjeva-za-azil

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko su nam od susjeda veći prijatelji?

Ponedjeljak, 21/05/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1165 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević