Get Adobe Flash player
Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Milan Bandić ima potporu samo 21,33 posto biračkoga...

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Opetovani napad i politički pritisak IDS-a preko Glasa Istre na Katoličku...

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

Traženje istine nije 'revizionizam' nego revizija laži koje se i...

Stalne političke pretumbacije

Stalne političke pretumbacije

Klecala prepuna bivših komunista     Kolo...

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Eeeeeeeej, bre, Milorade, što ti...

  • Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    četvrtak, 21. veljače 2019. 16:47
  • Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    četvrtak, 21. veljače 2019. 12:16
  • HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    utorak, 19. veljače 2019. 06:56
  • Stalne političke pretumbacije

    Stalne političke pretumbacije

    utorak, 19. veljače 2019. 06:47
  • Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    utorak, 19. veljače 2019. 06:42

Sve njezino pletivo tkano je u tuđini, ali s mislima duboko zakopanima u domovini

 
 
Knjigozori Miljenka Stojića: U tuđini tkano - Malkica Dugeč, Poticaj buđenju, DHK, Zagreb, 2016. - Malkica Dugeč, zapamtila je Drugi svjetski rat, zapamtila je i Domovinski, ali je poglavito zapamtila događaje iz 1971. Zajedno sa suprugom Božom morala je tada iseliti iz voljene Hrvatske u inozemstvo. Skrasila se u Stuttgartu te uronila u kulturni i politički rad hrvatskog političkog iseljeništva. Taj neslomljivi duh još i danas bije u njoj. Ovim svojim novim uradkom pokazala je svu raskoš svog Božjeg dara za pisanje i za pravilan odnos prema životu oko nas. Nije puna čemera i jada, puna je domoljublja koje se želi oživotvoriti. Raspliće niti svakodnevnog života i sjeća se da nas samo dobrota, pouzdanje u Boga i čovjeka može spasiti.
http://dhk.hr/images/made/images/slike/Scan_Pic0013_1_132_202_s_c1.pnghttp://www.science.uwaterloo.ca/~kdvorski/363-MalkicaDugec.jpg
U tri prva ciklusa u knjizi radi se o sonetima, dok četvrti predstavlja pjesme u prozi. Svi oni odaju poseban odnos prema životu na ovoj kugli zemaljskoj. Prvi je najopćenitiji. Malkica Dugeč razmišlja o sebi, svome hodu kroz povijest i vrijeme, o naoko uobičajenim događajima kao što je rođenje dječaka, o mjesecu prosincu koji je molitvom tkan... A mi bismo mogli dodati da je sve ovo njezino pletivo istina tkano u tuđini, ali s mislima duboko zakopanima u domovini. Dokazuje to drugi ciklus.
 
Naslov mu sve jasno kaže: Soneti za domovinu i prijatelje. Možda će netko odmahnuti rukom pomislivši na patetiku. Ma kakvi, nema nje ovdje. Susrećemo samo ženu kojoj je jasno što je domoljublje i kako se treba odnositi prema narodu iz kojeg si ponikao. Prelazi to pomalo i na treći ciklus kojeg pjesnikinja tka dopisujući se s prijateljem Fabijanom Lovrićem. Propitkuje ona tu od čega smo sazdani, kamo idemo, što nam pjesma znači u životu, kako bi trebalo ugoditi svoje strune. Četvrti ciklus, pak, samom svojom književnom vrstom dopušta i podrobniji govor o svemu, kao što je, recimo, pjesma Prvi izlet hrvatske knjige u slobodu.
 
Čudo je to iseljeništvo, rekli bismo. Dok su nas ovamo omamljivali svojim lažima i uspavljivali silom, oni su tamo slobodno živjeli, iako su sve znali plaćati i vlastitom glavom. No, nisu se ušutjeli, nisu dopustili da im ukradu slobodu. To je itekakav primjer za sve nas. Uvijek se treba boriti za svoju domovinu i ne čekati da netko drugi to učini umjesto tebe. I ovim svojim djelom Malkica je Dugeč potvrdila svoje visoko mjesto u hrvatskoj književnosti. Nije to uspjela uništiti ni naša peta kolona, koja gura ustranu sve što ne dolazi iz njezinih redova. Nadajmo se da će našu pjesnikinju zdravlje poslužiti i da će nam darovati još ovakvih dobrih uradaka.
 

Miljenko Stojić, http://www.hrsvijet.net/index.php/kultura/74-knjigozori/49052-knjigozori-miljenka-stojica-u-tudini-tkano

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Jesu li hrvatske vlasti dobro postupile što su dozvolile da se u Muzeju Mimara slavio Dan agresorske "Vojske Srbije"?

Nedjelja, 24/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 954 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević