Get Adobe Flash player
Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

Pogledajte kako Jelena brani ubojice hrvatskih redarstvenika, a kroz njih...

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Veljko Kajtazi i velikoromske laži

Godine 1964. Jugoslavija je objavila da je u Drugome svjetskom ratu...

Srpski

Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

Taško Vasiljev: Partizanska djeca dobro su izbrojila broj ubijenih...

Politika trula – šport zdrav!

Politika trula – šport zdrav!

Čekam dan kada će hrvatska država početi promišljati kako je...

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

Nenadana muškost anemičnog Ive, od milja zvanog...

  • Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    Jelena Lovrić amnestira pokolj u Borovu Selu

    četvrtak, 22. kolovoza 2019. 10:04
  • Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    Veljko Kajtazi i velikoromske laži

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:20
  • Srpski

    Srpski "gubici" idu do 2,5 milijuna!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:24
  • Politika trula – šport zdrav!

    Politika trula – šport zdrav!

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:16
  • Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    Bljedoliki Indijanac Ante Josipovića

    ponedjeljak, 19. kolovoza 2019. 16:10

Na donošenje politika i zakona utječu mnogi, skoro anonimni čimbenici u državnim aparatima

 
 
"Rđavom lovcu i obrva smeta".
narodna
 
"Dugotrajno robovanje i rđava uprava
 mogu toliko zbuniti i unakaziti shvaćanje jednog naroda da zdrav razum i prav sud njem otančaju i oslabe, da se potpuno izvitopere. Takva poremećen narod ne može više razlikovati ne samo dobro od zla, nego ni svoju vlastitu korist od očigledne štete".
Ivo Andrić
 
Čak i bolje formirani informirani hrvatski državljani drže da predsjednik Vlade ima potpuni uvid u rad mistara i da ministri točno znaju što sve rade ili ne rade državni tajnici, pomoćnici ministara i drugi odgovorni za predlaganje i primjenu politika i zakona. Vjeruje se i da su sve politike, zakoni i provedba u skladu s doktrinom vladajuće stranke ili koalicija stranaka na vlasti. Boljim uvidom u stvarnost, otkriva se kako na donošenje politika i zakona utječu mnogi, skoro anonimni čimbenici u državnim aparatima te zainteresirani pojedinci i grupe izvan državnih aparata koji vješto promiču svoje interese koristeći i neznanje i nemar odgovornih u državnoj vlasti. Ne može se isključiti ni financijske poticaje koje pojedinci i/ili interesne skupine udruge dobivaju za svoje djelovanje usmjereno na predlaganje i usvajanje određenih politika i zakona.
http://www.sense-agency.com/upload/public/photo/Zdravko-Sancevic2705.jpg
Zdravko Sančević
 
To je na vrijeme uočio dr. Zdravko Sančević, bivši predsjednik saborskog Odbora za useljeništvo kad su čak i neki sitni načelnici opstruirali primjenu Zakona o strancima i Zakona o hrvatskom državljanstvu čime su otjerali veliki broj prognanih hrvatskih obitelji na preseljavanje iz Hrvatske čak i u prekooceanske zemlje. Za odobrenje boravka članu prognane obitelji nehrvatske narodne pripadnosti u Policijskoj upravi zagrebačkoj tražilo čak 19 dokumenata. Dr. Sančević je radi toga otišao na razgovor s tadašnjim ministrom MUP-a Ivanom Penićem i njegovim pomoćnikom Bukovcem i time  uspio spasiti za Hrvatsku ne mali broj hrvatskih obitelji.
 
Koristeći neznanje državnih službenika, tobože u ime Europske konvencije o državljanstvu, uslijedio je pokušaj izmjene Zakona o hrvatskom državljanstvu brisanjem odredbi temeljem kojih hrvatsko državljanstvo mogu dobiti pripadnici hrvatskog naroda koji žive izvan granica današnje Hrvatske. Netko je uspio u to uvjeriti tadašnjeg pomoćnika MUP-a da brisanje tih članaka zakona zahtjeva Vijeće Europe te je on na nekoliko stranica o tomu napisao i kao promemoriju dostavio Ivani Sučec Trakošćanec, predsjednici saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Iako je tada, na sjednici Odbora za useljeništvo, zastupnik talijanske manjine pohvalio Zakon o hrvatskom državljanstvu kao liberalan i nediskriminirajući, uporno se vršio pritisak za izmjene zakona jer zakon ne smije „diskriminirati na temelju etniciteta“ (Vesna Pusić u raspravi o izmjeni Zakona o državljanstvu).
 
Zdenka Babić Petričević, predsjednica Odbora za useljeništvo, b upozorena na posljedice takvog krivog tumačenja Konvencije odlučno je odjurila u Banske dvore Ivi Sanaderu, predsjedniku vlade te ga informirala krivom tumačenju Konvencije koja je već bila uvrštena u dnevni red za usvajanje. Da prekine daljnja naklapanja i kriva tumačenja, Sanader je Konvenciju izbacio iz dnevnog reda.
 
Svatko tko hoće može lako provjeriti da navedena Konvenicija iz 1997. godine jasno određuje u svom članku 3. propisuje da će svaka država svojim pravnim propisima odrediti tko su njezini državljani. Do državljanstva se dolazi na različitim osnovama a Konvencija zabranjuje diskriminaciju među državljanima neovisno o načinu na koji su stekli hrvatsko državljanstvo, rasnoj, vjerskoj ili inoj pripadnosti. To je i svojim nazivom otkrivao Hrvatski državni sabor. Zastupnike mogu birati i biti izabrani samo hrvatski državljani dok to pravo nemaju pripadnici hrvatskog naroda koji nemaju hrvatsko državljanstvo. To nije razumjela SDP-ova vladajuća koalicija 2000-e koja je odmah po dolasku na vlast, uz pomoć 9 zastupnika Hrvatskog bloka i 3 zastupnika HSP-a, predložila i većinom glasova usvojila izmjenu naziva Hrvatskog državnog sabora u Hrvatski sabor. Zastupnici HDZ-a su bili napustili sabornicu ali su zastupnici Hrvatskog bloka i HSP-a, iz neznanja SDP-ovoj koaliciji osigurali kvorum. I nije to bio zadnji nepromišljeni potez radikalnih „desničara“.
 
Nije mi poznato tko je „zaslužan“ za usvajanje Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu koji je u Sabor krajem listopada 2011-e poslala vlada Jadranke Kosor. U toj vladi  ministrom MUP-a bio Tomislav Karamarko a državnim tajnikom Ivica Buconjić.
___________________
Klasa: 224-02/11-01/01
Urbroj: 5030106-11-1
Zagreb, 20. listopada 2011.
 
PREDSJEDNIKU HRVATSKOGA SABORA
 
Predmet: Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu,
s Konačnim prijedlogom zakona
 
Na temelju članka 84. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90,
135/97, 8/98 – pročišćeni tekst, 113/2000, 124/2000 – pročišćeni tekst, 28/2001, 41/2001 –
pročišćeni tekst, 55/2001 – ispravak, 76/2010 i 85/2010 – pročišćeni tekst) i članaka 129. i
159. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 71/2000, 129/2000, 117/2001,
6/2002 – pročišćeni tekst, 41/2002, 91/2003, 58/2004, 69/2007, 39/2008 i 86/2008), Vlada Republike Hrvatske podnosi Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom
državljanstvu, s Konačnim prijedlogom zakona za hitni postupak.Za svoje predstavnike, koji će u njezino ime sudjelovati u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela, Vlada je odredila Tomislava Karamarka, ministra unutarnjih poslova i Ivicu Buconjića, državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova.
 PREDSJEDNICA
 Jadranka Kosor, dipl. iur.
____________________
 
Nemam razloga sumnjati  da je itko od njih troje imao namjeru djelovati protiv interesa hrvatskog naroda i Hrvatske. Netko, tko je znao što je „timing“, u pravo vrijeme, uoči izbora  uspio proturiti Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu. Usredotočeni na predstojeće izbore, pretpostavljajući da su prijedlozi zakona koji dolaze iz hdz-ove vlade u redu, zastupnici HDZ-a nisu osjetili potrebu pozornije pročitati prijedlog zakona. Predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske  temeljem članka 36-og tog zakona vjerovao je kako će se zahtjevi za državljanstvom rješavati brže.
 
Pet amandmana na Konačni prijedlog Zakona podnio je Boro Grubišić, potpredsjednik Odbora za Hrvate izvan RH ali, kako je u tijeku bila predizborna kampanja, nije bio nazočan usvajanju amandmana te ih je predstavnik predlagatelja državni tajnik, odbacio bez obrazloženja. A od tada do danas, podnositelji zahtjeva za hrvatsko državljanstvo u Hrvatskoj, BiH i iseljeništvu svjedoče da se rješavanje zahtjeva otežalo a rokovi u nekim slučajevima odgođeni ad Kalendas graecas. S pravom je na to oštro u svojoj raspravi upozorio zastupnik Ivica Mišić navodeći slučajeve svoje rodbine, iseljenika u Australiji. (Sve primjedbe i prijedloge drugih sudionika u raspravi, uglavnom zastupnika HDZ-a, moguće je preslušati sa stranice Hrvatskog sabora).
 
U ime Odbora za Hrvate izvan RH, dva amandmana podnio je dr. Božo Ljubić,  predsjednik Odbora.  Istražio je i što su prethodnici predlagali tijekom rasprava o prethodnim prijedlozima zakona o hrvatskom državljanstvu.
 
Podsjetio je i na definicije iseljenika, useljenika i pripadnika hrvatskog naroda koje je nekoć na prijedlog Ministarstva useljeništva, Sabor usvojio.
Definicije pripadnika hrvatskog naroda trebaju slijediti definicije pripadnika njemačkog, francuskog, mađarskog, talijanskog i drugih naroda članica Europske unije u njihovim zakonima o državljanstvu.
U Zakon o hrvatskom državljanstvu pretočen je članak 10. Ustava u kojem je temeljna vrijednost jedinstvo hrvatskog naroda te je nedopustivo dijeliti ga temeljem vremena i mjesta življenja. Vjerojatno više od 50% iseljenika čine pripadnici hrvatskog naroda koji potječu s hrvatskih etničkih prostora koji se danas nalaze izvan granica današnje Hrvatske.  To potvrđuju hrvatske katoličke misije kojima ne pada na pamet dijeliti hrvatsko iseljeništvo. Na to je u svojoj raspravi  zastupnik Ljubić upozorio.
 
Držim da u članku 16-om treba unijeti da se pripadnikom hrvatskog naroda smatra osoba kojoj su oba ili samo jedan od roditelja pripadnici hrvatskog naroda ako dotična punoljetna osoba izjavom potvrdi svoju pripadnost hrvatskom narodu. Kao dokaz o pripadnosti hrvatskom narodu osobe  iz stavka 1. ovog članka može se prihvatiti odgovarajuća javna isprava u kojoj su se oni osobno ili jedan od roditelja tako izjašnjavali. U slučaju da nisu u mogućnosti pribaviti takvu ispravu, pripadnost hrvatskom narodu može se priznati pripadnicima hrvatskog naroda, ukoliko takvo njihovo opredjeljenje proizlazi iz drugih poznatih činjenica. Valja imati na umu činjenicu da nije malen broj osoba koje su rođene u braku pripadnika/pripadnice hrvatskog naroda s osobom nehrvatske narodnosti. Odrasla osoba treba imati pravo odlučiti o pripadnosti hrvatskom narodu ili narodu roditelja nehrvatske etničke pripadnosti. Hrvatska nema rasne zakone i za pripadnost hrvatskom narodu nije uvjet etnička čistoća. Etnička čistoća nije stvarno nikada ni bila uvjet pripadnosti hrvatskom narodu.
 
U članku 16-om, treba izbrisati stavak 2. koji glasi:„Pripadnost hrvatskom narodu utvrđuje  se ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem  te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.".
 
Sigurno nije malen broj iseljenika koji žive u malim mjestima u kojima nema nikakvih hrvatskih kulturnih i drugih udruga u kojima bi mogli aktivno sudjelovati.
 
Za povratak iseljenika, useljavanje njihovih potomaka i useljenika čija je integracija brža, jeftinija i u interesu države, treba potrebno bi bilo izraditi hrvatsku useljeničku politiku, strategiju i useljenički zakon, istako je u svojoj raspravi Božo Ljubić. Nikako se ne smije izgubiti iz vida godišnje kvote radnih dozvola za strance i vjerojatna broj njih koji će ostati u Hrvatskoj te azilante čiji broj i ilegalne useljenike čiji broj neprijeporno raste. Zastupnici su se u raspravi založili za olakšano stjecanje hrvatskog državljanstva pripadnicima hrvatskog naroda koji žive u susjednim zemljama. Hrvatsko državljanstvo i prava koja iz njega proizlaze, daje im određenu sigurnost za ostanak i opstanak na svojim ognjištima. U ovom trenutku ne znam hoće li Konačni prijedlog Zakona o izmjenama Zakona o hrvatskim državljanstvu ići u treće čitanje. Očekivao sam da će se u rasprave uključiti istaknuti hrvatski demograf i  Savjet Vlade koji je informiran o prijedlogu izmjena  zakona.
 
I na kraju podsjećam da je Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH preuzeo dosta toga iz slovenskog zakona za Slovence izvan Slovenije i srbijanskog Zakona za Srbe u dijaspori i „regionu“. Šteta što nisu preuzete i neke bolje odredbe iz slovenskog i srbijanskog zakona. Srbijanski konzularni službenici aktivno nude Srbima u Hrvatskoj besplatno srbijansko državljanstvo a slovenski zakon obvezuje poslodavce prioritetnog zapošljavanja Slovenaca čak i bez slovenskog državljanstva.
 
Zakon o odnosima Republike Slovenije sa Slovencima izvan njenih granica
 
VI. Poglavlje „Status Slovenaca bez državljanstva Republike Slovenije“
Članak 58. određuje: “Republika Slovenija je matična domovina svih Slovenaca, zbog toga također Slovencima bez državljanstva na svojem području priznaje poseban status, koji imenovanima osigurava posebna prava i pogodnosti.“
U članku 60. stoji: “Slovenska narodnost (slovensko podrijetlo) se dokazuje izvodom iz matice rođenih i drugim vjerodostojnim dokumentima.“
Čl. 61. propisuje: “Nije uvjet da preci osobe koja želi dobiti status potječe iz područja na kojem danas leži Republika Slovenija. Preci osobe koja želi dobiti status mogu potjecati izvan današnjih granica Republike Slovenije.“
U čl. 62. se propisuje: “Pravo osoba sa statusom Slovenca bez slovenskog državljanstva iz devete alineje prvog stavka ovog člana moraju poštivati svi poslodavci u Republici Sloveniji.“
 
****
Strah nekih od velikog vala novih hrvatskih državljana kojima se izmjenama zakona omogućava stjecanje hrvatskog državljanstva gubi iz vida dugoročne državne interese: demografske, gospodarske, sigurnosne i druge. Taj strah je nerazumljiv tim više što ga šire isti oni koji se itekako trude oko davanja azila i povećanju kvota radnih dozvola strancima iz dalekih zemalja čija je integracija skoro u potpunosti nemoguća i u svakom slučaju vrlo skupa.
 
Rasprava o Konačnom prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu je završena. Amandmane je u ime Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske podnio predsjednik odbora. O predloženim izmjenama i dopunama očitovao se i Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Svoje amandmane podnio je i Klub zastupnika SSS-a te Klub zastupnika SDP-a a svoje prijedloge dostavio je i Hrvatski pravni centar te Pučka pravobraniteljica. A hoće li doista biti olakšano stjecanje hrvatskog državljanstva, tek će se vidjeti. Administracija zna biti vrlo kreativna u  primjeni zakona.
 

Branko Barbić

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko će biti novi hrvatski nogometni prvak?

Subota, 24/08/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1200 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević