Get Adobe Flash player
I Broz bi premjestio svoje poprsje u Kumrovec

I Broz bi premjestio svoje poprsje u Kumrovec

Rušio Bana, mijenjao tok Save, a još uvijek ga neki...

Tito je bio zločinac poput Hitlera i Staljina

Tito je bio zločinac poput Hitlera i Staljina

Antifašizam je Titina najveća podvala     Evo...

I filmom se ruši Hrvatska

I filmom se ruši Hrvatska

Glavni glumci: sin slavnog Hrvata i unuk prvoga zapovjednika Golog...

Šuker je najveći hrvatski brend

Šuker je najveći hrvatski brend

Napokon Hrvat na krovu UEFA-e     U Beču je na...

  • I Broz bi premjestio svoje poprsje u Kumrovec

    I Broz bi premjestio svoje poprsje u Kumrovec

    srijeda, 25. ožujak 2015. 14:11
  • Goran Marić:

    Goran Marić: "Cijela Hrvatska je pod ovrhama, a vi bježite iz Sabora dok ja...

    četvrtak, 26. ožujak 2015. 16:16
  • Tito je bio zločinac poput Hitlera i Staljina

    Tito je bio zločinac poput Hitlera i Staljina

    četvrtak, 26. ožujak 2015. 10:13
  • I filmom se ruši Hrvatska

    I filmom se ruši Hrvatska

    četvrtak, 26. ožujak 2015. 10:46
  • Šuker je najveći hrvatski brend

    Šuker je najveći hrvatski brend

    četvrtak, 26. ožujak 2015. 19:59

Svečano predstavljanje knjige održat će se prigodom Međunarodnoga dana materinskog jezika

 
Iz tiska je izišla knjiga dr. sc. Aleksandre Ščukanec Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću (Hrvatska matica iseljenika, 2011, 432 str.) čija je građa raspoređena na 432 stranice. Opsežna monografija daje cjelovitu suvremenu sliku stanja  gradišćanskohrvatskoga jezičnog blaga i dominantnih procesa u njegovoj kulturološkoj dimenziji početkom XXI. stoljeća, unutar germanofone zajednice u Austriji. Knjigu je objavila Hrvatska matica iseljenika uz potporu Znanstvenog instituta Gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa, kao i Austrijskog kulturnog foruma sa sjedištem u Zagrebu. Recenzent ove izvorne znanstvene studije je renomirani stručnjak s područja dodirnoga jezikoslovlja sa Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Velimir Piškorec. Urednica knjige je Vesna Kukavica. Knjiga Aleksandre Ščukanec Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću sastoji se od osam poglavlja i rječnika germanizama koji sadrži 1200 natuknica.
 
Ova knjiga pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz nekoliko perspektiva: sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske. U prikupljanju korpusa germanizama autorica se nije ograničila samo na pisane tiskane izvore, nego je osim govorenog jezika (radijskih i televizijskih emisija) uzela u obzir i jezik foruma te internetskih blogova koji je blizak govorenome jeziku. Na taj način iscrpno su obrađeni spomenuti sistemskolingvistički aspekti njemačko-hrvatskoga jezičnog dodira u Gradišću. Jezičnobiografski tekstovi, pisani i transkribirani, imali su dvojaku funkciju u ovome istraživanju. S jedne strane uzeti su kao primjeri gradišćanskohrvatske jezične produkcije te uključeni u izvore za sastavljanje korpusa germanizama, a s druge strane su poslužili kao izvori za kvalitativno impostiranu analizu sociolingvističke slike gradišćanskohrvatske zajednice iz jezičnobiografske perspektive.
 
Imajući u vidu činjenicu da se u ovoj knjizi obrađuje jezična problematika hrvatske nacionalne manjine u Austriji, koja je tijekom više od pet stoljeća uspjela očuvati svoj jezik, kulturu i identitet, ali koja je iz godine u godinu brojno sve slabija i izložena sve većem pritisku germanofone okoline, ovo istraživanje je znatan doprinos ekolingvističkim nastojanjima da se opišu ugroženi jezici te da se tako usmjeri pozornost opće i znanstvene javnosti na potrebu njihova očuvanja. U kontekstu istraživanja hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira riječ je o vrijednom doprinosu tom relativno novom dodirnojezikoslovnom području i to poglavito stoga što njemačko-hrvatski dodiri u Gradišću nisu proučavani ni analizirani interdisciplinarnim pristupom kakav je primijenjen u ovome istraživanju. Vlastitim analitičkim instrumentarijem autorica je došla do novih spoznaja o sistemskolingvističkim, sociolingvističkim i jezičnobiografskim fenomenima hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira u Gradišću.
 
Iz svega navedenog razvidno je da ova jezikoslovna monografija nije samo vrijedan doprinos korpusu akademskih tekstova o hrvatsko-njemačkim jezičnim dodirima, nego je i svojevrstan dijakronijski i sinkronijski impostiran panoptikum gradišćanskohrvatske problematike koji će s jednakim zanimanjem čitati i znanstvenici i laici.
 
Autorica je rođena 1984. godine u Zagrebu. Nakon završene XVI. gimnazije, 2002. godine upisuje studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku studija, od 2007. godine radi kao znanstvena novakinja-asistentica na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je 2011. godine, a ova je knjiga rezultat istraživanja provedenih tijekom pisanja disertacije.
 
Svečano predstavljanje knjige održat će se prigodom Međunarodnoga dana materinskog jezika 21. veljače 2012. u 12 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.
 
Nela Jurčević

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Za čije interese radi Hrvatska narodna banka?

Srijeda, 01/04/2015

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 672 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević