Get Adobe Flash player
Trojanski konj u referendumskom ruhu

Trojanski konj u referendumskom ruhu

Zašto o promjeni izbornoga zakona u vrijeme izborne...

Referendumska inicijativa ne donosi ništa dobro

Referendumska inicijativa ne donosi ništa dobro

Prilika je propuštena još u vrijeme Jadranke...

Kolinda nema protivnika, ali ima neprijatelja

Kolinda nema protivnika, ali ima neprijatelja

Iz Kolinde zrači nova pojavnost u hrvatskom političkom podneblju, na...

Što je zamjena za referendum? Letva?

Što je zamjena za referendum? Letva?

Nakon Šeksove izjave HDZ gubi glasove...

Srbi su 1991. i hrvatske konje ubijali. Zar ne!?

Srbi su 1991. i hrvatske konje ubijali. Zar ne!?

Sramna šutnja hrvatske političke i vjerske svite u...

  • Trojanski konj u referendumskom ruhu

    Trojanski konj u referendumskom ruhu

    četvrtak, 18. rujan 2014. 09:52
  • Referendumska inicijativa ne donosi ništa dobro

    Referendumska inicijativa ne donosi ništa dobro

    četvrtak, 18. rujan 2014. 11:07
  • Kolinda nema protivnika, ali ima neprijatelja

    Kolinda nema protivnika, ali ima neprijatelja

    četvrtak, 18. rujan 2014. 09:58
  • Što je zamjena za referendum? Letva?

    Što je zamjena za referendum? Letva?

    četvrtak, 18. rujan 2014. 11:32
  • Srbi su 1991. i hrvatske konje ubijali. Zar ne!?

    Srbi su 1991. i hrvatske konje ubijali. Zar ne!?

    srijeda, 17. rujan 2014. 15:23

Svečano predstavljanje knjige održat će se prigodom Međunarodnoga dana materinskog jezika

 
Iz tiska je izišla knjiga dr. sc. Aleksandre Ščukanec Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću (Hrvatska matica iseljenika, 2011, 432 str.) čija je građa raspoređena na 432 stranice. Opsežna monografija daje cjelovitu suvremenu sliku stanja  gradišćanskohrvatskoga jezičnog blaga i dominantnih procesa u njegovoj kulturološkoj dimenziji početkom XXI. stoljeća, unutar germanofone zajednice u Austriji. Knjigu je objavila Hrvatska matica iseljenika uz potporu Znanstvenog instituta Gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa, kao i Austrijskog kulturnog foruma sa sjedištem u Zagrebu. Recenzent ove izvorne znanstvene studije je renomirani stručnjak s područja dodirnoga jezikoslovlja sa Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Velimir Piškorec. Urednica knjige je Vesna Kukavica. Knjiga Aleksandre Ščukanec Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću sastoji se od osam poglavlja i rječnika germanizama koji sadrži 1200 natuknica.
 
Ova knjiga pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz nekoliko perspektiva: sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske. U prikupljanju korpusa germanizama autorica se nije ograničila samo na pisane tiskane izvore, nego je osim govorenog jezika (radijskih i televizijskih emisija) uzela u obzir i jezik foruma te internetskih blogova koji je blizak govorenome jeziku. Na taj način iscrpno su obrađeni spomenuti sistemskolingvistički aspekti njemačko-hrvatskoga jezičnog dodira u Gradišću. Jezičnobiografski tekstovi, pisani i transkribirani, imali su dvojaku funkciju u ovome istraživanju. S jedne strane uzeti su kao primjeri gradišćanskohrvatske jezične produkcije te uključeni u izvore za sastavljanje korpusa germanizama, a s druge strane su poslužili kao izvori za kvalitativno impostiranu analizu sociolingvističke slike gradišćanskohrvatske zajednice iz jezičnobiografske perspektive.
 
Imajući u vidu činjenicu da se u ovoj knjizi obrađuje jezična problematika hrvatske nacionalne manjine u Austriji, koja je tijekom više od pet stoljeća uspjela očuvati svoj jezik, kulturu i identitet, ali koja je iz godine u godinu brojno sve slabija i izložena sve većem pritisku germanofone okoline, ovo istraživanje je znatan doprinos ekolingvističkim nastojanjima da se opišu ugroženi jezici te da se tako usmjeri pozornost opće i znanstvene javnosti na potrebu njihova očuvanja. U kontekstu istraživanja hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira riječ je o vrijednom doprinosu tom relativno novom dodirnojezikoslovnom području i to poglavito stoga što njemačko-hrvatski dodiri u Gradišću nisu proučavani ni analizirani interdisciplinarnim pristupom kakav je primijenjen u ovome istraživanju. Vlastitim analitičkim instrumentarijem autorica je došla do novih spoznaja o sistemskolingvističkim, sociolingvističkim i jezičnobiografskim fenomenima hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira u Gradišću.
 
Iz svega navedenog razvidno je da ova jezikoslovna monografija nije samo vrijedan doprinos korpusu akademskih tekstova o hrvatsko-njemačkim jezičnim dodirima, nego je i svojevrstan dijakronijski i sinkronijski impostiran panoptikum gradišćanskohrvatske problematike koji će s jednakim zanimanjem čitati i znanstvenici i laici.
 
Autorica je rođena 1984. godine u Zagrebu. Nakon završene XVI. gimnazije, 2002. godine upisuje studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku studija, od 2007. godine radi kao znanstvena novakinja-asistentica na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je 2011. godine, a ova je knjiga rezultat istraživanja provedenih tijekom pisanja disertacije.
 
Svečano predstavljanje knjige održat će se prigodom Međunarodnoga dana materinskog jezika 21. veljače 2012. u 12 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.
 
Nela Jurčević

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare.

Anketa

Je li trebalo baš sada - uoči izbora za predsjednika države - raspisivati referendum o izborima?

Petak, 19/09/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 206 gostiju i jedan član online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević