Get Adobe Flash player
Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

Turistički klaster kao model endogenog lokalnog...

Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

Nijedan Sejdo Bajramović ne može ugasiti časopis...

Što je uistinu elitni Rotary Club?

Što je uistinu elitni Rotary Club?

Hrvatski mediji, poglavito oni javni, zapravo su glasila rotarijanstva i...

I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

Nema razlike između Ljube Tadića, Borisa Tadića ili Slobodana...

Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

Srbi su u Hrvatskoj ubili 402 hrvatske djece     Za...

  • Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

    Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

    četvrtak, 17. travanj 2014. 13:10
  • Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

    Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

    četvrtak, 17. travanj 2014. 11:55
  • Što je uistinu elitni Rotary Club?

    Što je uistinu elitni Rotary Club?

    četvrtak, 17. travanj 2014. 11:44
  • I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

    I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

    srijeda, 16. travanj 2014. 17:54
  • Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

    Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

    četvrtak, 17. travanj 2014. 18:27

Svečano predstavljanje knjige održat će se prigodom Međunarodnoga dana materinskog jezika

 
Iz tiska je izišla knjiga dr. sc. Aleksandre Ščukanec Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću (Hrvatska matica iseljenika, 2011, 432 str.) čija je građa raspoređena na 432 stranice. Opsežna monografija daje cjelovitu suvremenu sliku stanja  gradišćanskohrvatskoga jezičnog blaga i dominantnih procesa u njegovoj kulturološkoj dimenziji početkom XXI. stoljeća, unutar germanofone zajednice u Austriji. Knjigu je objavila Hrvatska matica iseljenika uz potporu Znanstvenog instituta Gradišćanskih Hrvatov iz Trajštofa, kao i Austrijskog kulturnog foruma sa sjedištem u Zagrebu. Recenzent ove izvorne znanstvene studije je renomirani stručnjak s područja dodirnoga jezikoslovlja sa Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Velimir Piškorec. Urednica knjige je Vesna Kukavica. Knjiga Aleksandre Ščukanec Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću sastoji se od osam poglavlja i rječnika germanizama koji sadrži 1200 natuknica.
 
Ova knjiga pruža detaljan uvid u problematiku utjecaja njemačkoga jezika na gradišćanskohrvatski iz nekoliko perspektiva: sistemskolingvističke, sociolingvističke i jezičnobiografske. U prikupljanju korpusa germanizama autorica se nije ograničila samo na pisane tiskane izvore, nego je osim govorenog jezika (radijskih i televizijskih emisija) uzela u obzir i jezik foruma te internetskih blogova koji je blizak govorenome jeziku. Na taj način iscrpno su obrađeni spomenuti sistemskolingvistički aspekti njemačko-hrvatskoga jezičnog dodira u Gradišću. Jezičnobiografski tekstovi, pisani i transkribirani, imali su dvojaku funkciju u ovome istraživanju. S jedne strane uzeti su kao primjeri gradišćanskohrvatske jezične produkcije te uključeni u izvore za sastavljanje korpusa germanizama, a s druge strane su poslužili kao izvori za kvalitativno impostiranu analizu sociolingvističke slike gradišćanskohrvatske zajednice iz jezičnobiografske perspektive.
 
Imajući u vidu činjenicu da se u ovoj knjizi obrađuje jezična problematika hrvatske nacionalne manjine u Austriji, koja je tijekom više od pet stoljeća uspjela očuvati svoj jezik, kulturu i identitet, ali koja je iz godine u godinu brojno sve slabija i izložena sve većem pritisku germanofone okoline, ovo istraživanje je znatan doprinos ekolingvističkim nastojanjima da se opišu ugroženi jezici te da se tako usmjeri pozornost opće i znanstvene javnosti na potrebu njihova očuvanja. U kontekstu istraživanja hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira riječ je o vrijednom doprinosu tom relativno novom dodirnojezikoslovnom području i to poglavito stoga što njemačko-hrvatski dodiri u Gradišću nisu proučavani ni analizirani interdisciplinarnim pristupom kakav je primijenjen u ovome istraživanju. Vlastitim analitičkim instrumentarijem autorica je došla do novih spoznaja o sistemskolingvističkim, sociolingvističkim i jezičnobiografskim fenomenima hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira u Gradišću.
 
Iz svega navedenog razvidno je da ova jezikoslovna monografija nije samo vrijedan doprinos korpusu akademskih tekstova o hrvatsko-njemačkim jezičnim dodirima, nego je i svojevrstan dijakronijski i sinkronijski impostiran panoptikum gradišćanskohrvatske problematike koji će s jednakim zanimanjem čitati i znanstvenici i laici.
 
Autorica je rođena 1984. godine u Zagrebu. Nakon završene XVI. gimnazije, 2002. godine upisuje studij anglistike i germanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Po završetku studija, od 2007. godine radi kao znanstvena novakinja-asistentica na Odsjeku za germanistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorirala je 2011. godine, a ova je knjiga rezultat istraživanja provedenih tijekom pisanja disertacije.
 
Svečano predstavljanje knjige održat će se prigodom Međunarodnoga dana materinskog jezika 21. veljače 2012. u 12 sati u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu.
 
Nela Jurčević

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare.

Anketa

Zašto je R. Ostojić spektakularno uhitio Josipa Klemma?

Četvrtak, 24/04/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 254 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević