Get Adobe Flash player
Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

Hrvatski državljani žele veći utjecaj na izbor zastupnika u Hrvatski...

S referendumima preferencijalno i oprezno

S referendumima preferencijalno i oprezno

Najskupljih 15 godina bez pravog predsjednika...

GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

Srpski i hrvatski slobodni zidari tvorci svekolikog srpstva i...

"Zaboravljen" Pelješki most

Sračunato drobljenje hrvatskoga životnog...

Stup srama ili kazneno djelo!?

Stup srama ili kazneno djelo!?

U Hrvatskoj bi i Al Capone dobivao plaću iza...

  • Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

    Treba volje i vremena za popraviti ono što je Jadranka Kosor upropastila

    srijeda, 23. srpanj 2014. 16:26
  • S referendumima preferencijalno i oprezno

    S referendumima preferencijalno i oprezno

    četvrtak, 24. srpanj 2014. 21:42
  • GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

    GENEZA DANAŠNJEGA POLITIČKOG JUGOSLAVENSTVA – Kozmopolitizam hrvatskih masona

    srijeda, 23. srpanj 2014. 16:48
  • "Zaboravljen" Pelješki most

    četvrtak, 24. srpanj 2014. 12:51
  • Stup srama ili kazneno djelo!?

    Stup srama ili kazneno djelo!?

    četvrtak, 24. srpanj 2014. 18:53

Ministar Grčić je zakazao na svim poljima. Smjena je jedino rješenje

 
 
„Ono što je obvezujuće i što zaista ima snagu prije svega provedbe to je ova administracija. E tu smo maheri. To odmah znamo kako osnovati savjet, kako osnovati središnji državni ured za Hrvate. Jedinu će korist materijalnu od ovoga imati Hrvati u susjednim zemljama što ćemo mi ovdje u Hrvatskojzaposliti neke ljude“, rekla je Ingrid Antičević Marinović 14. srpnja  2011. u raspravi o Zakonu o odnosima RH s Hrvatima izvan RH.
"Tandem" - Željko Jovanović i Branko Grčić. Svaki od njih dvojice radi svoj posao
 
Dugo je ministarstvima kolao glas da se Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, želi riješiti nekih poslova, koji su Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, preneseni iz bivšeg Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva.
 
Preustrojem djelokruga ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, koji je predložila Kukuriku koalicija, u djelokrug Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, određeno je da to ministastvo „obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na: zbrinjavanje i pomoć prognanicima, izbjeglicama i povratnicima za njihov povratak; poslove koji se odnose na obnovu stambenih jedinica, objekata infrastrukture i javne namjene te drugih objekata uništenih ratnim djelovanjima značajnim za razvitak područja stradalih u Domovinskom ratu, upravljanje i raspolaganje državnom imovinom koja se koristi za stambeno zbrinjavanje i za skrb o prognanicima, povratnicima i izbjeglicama po posebnim propisima” (N.N., br. 22/2012.).
 
Veletrajni Stanko Janić
 
Ministarstvo pored ministra i zamjenika ministra ima još 5 pomoćnika ministra. Jedan od njih je iz srpske kvote Stanko Janić, pomoćnik ministra Uprave za stambeno zbrinjavanje i statusna prava. On je zadužen za poslove koje je obavljala Uprava za prognanike, povratnike i izbjeglice a koja ima regionalne urede za područja posebne državne skrbi u Karlovcu, Kninu, Petrinji, Slavonskom Brodu, Vukovaru i Zadru. Stoga nije jasno, zašto to ministarstvo te poslove izbacuje iz svog djelokruga. Odgovor na to pitanje pokušali su u svojim raspravama potražiti zastupnici oporbe. Kao ni u raspravi o Prijedlogu migracijske politike, ni u raspravi o ovom zakonu nisu sudjelovali zastupnici vladajuće Kukuriku koalicije nego samo zastupnici HDZ-a i po jedan zastupnik HDSSB-a i SDSS-a. I taj je Prijedlog zakona vladajuća koalicija pustila u raspravu 13. ožujka tek poslije 20 sati i to po hitnom postupku! Formalnu raspravu provela su tek dva staborska odbora. Odbor za Hrvate izvan RH, u kojem vladajuća koalicija ima većinu, o ovom zakonu nije raspravljao iako su mu Područja od posebne državne skrbi u djelokrugu tog odbora.
 
I ovom prilikom se pokazala jednaka neodgovornost Kukuriku koalicije. Kao što Migracijsku politiku nije je predstavio mjerodavni  ministar policije, tako je i ovaj zakon ministar uprave a ne ministar regionalnog razvoja. Arsen Bauk, ministar uprave bio je svjestan da je ovaj zakon trebao predstaviti ministar Branko Grčić. Bauk je jasno rekao da je cilj predloženog zakona iz Ministarstva regionalnog razvoja izdvojiti Upravu za statusna pitanja i stambeno zbrinjavanje  te poslove uprave prebaciti novom Državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Ministar je očekivano izrazio svoje uvjerenje da će osnivanje novog ureda poboljšati situacija vezana uz stambeno zbrinjavanje i obnovu.
Stanko Janić
 
„S obzirom na obim i značaj poslova koji se odnosi na zbrinjavanje i pomoć prognanicima, izbjeglicama i povratnicima te obnovu stambenih jedinica uništenih ratnim djelovanjem koje ima za činjenicu da je uređivanje upravnih postupaka stambenog zbrinjavanja i utvrđivanja statusnih prava obuhvaćenih provedbom monitoring procesa u postupku ulaska RH u EU za poglavlje 23. te s obzirom na činjenicu da će 2013. godine početi provedba regionalnog stambenog programa predviđenim petogodišnjim razdobljem kojim upravlja razvojna banka Vijeća Europe. Ovim prijedlogom zakona predlaže se utvrditi zakonske pretpostavke za što učinkovitije obavljanje navedenih poslova“.
 
Državni ured je loše rješenje
 
Josip Salapić (HDSSB) je konstatirao da je malo zastupnika ostalo za raspravu te postavio nekoliko kratkih pitanja. Godinu i nešto dana, rekao je Salapić, nije se radilo ništa na pitanjima prognanika, povratnika i izbjeglica i njihovim problemima u svezi sa stambenim zbrinjavanjem. Više od 500 zahtjeva za dodjelu građevinskog materijala podnijeto je u Osječko-baranjskoj županiji a ni jedan zahtjev nije riješen ni pozitivno ni negativno. Udruge su se borile više od 16 godina da se ta materija prebaci u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a a sad to ministarstvo bježi od odgovornosti za ta pitanja. Hoće li novi državni ured služiti za zapošljavanje dodatnih ljudi ili će, kako tvrdi predlagatelj, tek preuzeti osoblje koje je i do sada radilo u upravi ministarstva. Državni ured za Hrvate izvan RH sada upošljava dodatne ljude te čak objavljuje natječaj za zaštitu osoba i objekta Državnog ureda za Hrvate izvan RH. Salapić najavljuje da njegova stranka nije protiv ustrojavanja tog ureda.
 
Njemu je odmah replicirao Josip Borić (HDZ) koji nema iluzija o novom državnom uredu koji bi bio rješenje za pitanja obnove i stambenog zbrinjavanja povratnika, prognanika i izbjeglica. Uvjeren je da je to vrlo loše rješenje „jer činjenica jest da je danas Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a najmjerodavnije i najekipiranije ministarstvo što se tiče izgradnje bilo čega kad govorimo o društvenoj i nekakvoj komunalnoj infrastrukturi. Nitko to, niti jedan državni ured ne će moći bolje. Tamo su inženjeri građevine, tamo su arhitekti, tamo su ljudi iz znanja. Ja ne vidim što će se dogoditi s tim državnim uredom iako često ističem u svojim raspravama da to ministarstvo nije dobro i dovoljno ekipirano pogotovo glede rukovodećeg kadra i često govorim da tamo treba i još pokoji pomoćnik ministra. Mi znamo da za ovu problematiku postoji pomoćnik ministra koji je zadužen za to, zašto on ne radi dovoljno dobro, to bi morali pitati njega. Možda je smiješno da Ministarstvo uprave predlaže ovaj zakon. Mislim da jednostavno državni ured ne će biti na toj razini. Državni uredi su više-manje u svim dijelovima koje Vlada ima administracija ili birokracija i rješavaju sasvim drukčije probleme. Ući u ovaj problem zbrinjavanja prognanika, kažem na ovakav način, za mene je jedan korak nazad u zbrinjavanju izbjeglih i prognanih“.
 
Mile Horvat (SDSS) je potvrdio činjenicu da je rješavanje cjelovitog pitanja prognanika, povratnika i izbjeglica 2012. došlou zastoj. „Od ureda se očekuje da nađe rješenje za zatvaranje preostalih pitanja i problema izbjeglica, prognanika, povratnika a ova pitanja su, da podsjetim, obuhvaćena i provedbom monitoring procesa u postupku ulaska RH u EU kao što sam već rekao uglavnom se radi o poglavlju 23. Također ovaj ured bi trebao raditi na realizaciji petogodišnjeg regionalnog stambenog programa čija provedba bi trebala početi 2013. i trebala bi trajati do 2017., a ukupna vrijednost tog projekta jest 583 milijuna eura. Projektom bi upravljala Razvojna banka Vijeća Europe i provodio bi se između četiri države partnera, Hrvatske, Srbije, BiH i Crne Gore“. Horvat ipak vjeruje da Državni ured može biti učinkovitiji od Uprave Ministarstva regionalnog razvoja iako, uzevši u obzir sve ono što bi taj ured trebao uraditi, teško je pretpostaviti da to državni ured može napraviti.
 
Ni ministar uprave ne vjeruje u ovaj zakon
 
Davorin Mlakar (HDZ), bivši ministar uprave, zna jako dobro što može napraviti odnosno što ne može napraviti jedan ured makar to bio i državni ured. „Gospodine ministre i suradnici, poštovani kolege treće smjene ili da vas možda nazovem pa da vas sve uvrijedim, mračnjaci koji ste ostali. Evo baš je pravo vrijeme 8 sati (navečer), već su sve glavne vijesti završile pa možemo o nevažnim temama. Ovaj zakon, dakle, iznijet ću osobnu opasku iako govorim u ime kluba, je tipičan primjer kako se zamišlja da bi legislativa trebala izgledati. Nesreća za ministra uprave koji ni kriv ni dužan mora pred Saborom braniti ovakav zakon iako ga on niti zanima niti vjeruje u njegova neka rješenja, ali mu je negdje tako naloženo propisima. Iako je čudno da tamo gdje su propisi govorili u prilog toga da Ministarstvo uprave bude predlagatelj zakona, da su to bila neka druga ministarstva. I s druge strane, oni kojih se taj zakon tiče što se strukture državne uprave tiče, njih ovdje nema i oni ne predlažu zakon, a radi se o ministarstvu čiji djelokrug nakon evo godinu i dva, tri mjeseca mijenjamo jer, usudit ću se reći, očito se potpredsjedniku Vlade ne da baviti ovim poslovima koji su u djelokrugu do sada prema Zakonu o djelokrugu ministarstava bili u djelokrugu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a.
Davorin Mlakar
 
Ponovno smo dobili zakon koji bi trebao ići po hitnom postupku. Ja se čak ovom ne bih čudio da mi po prvi puta nastojimo urediti neku instituciju koja bi trebala obavljati te poslove. No, kao što vidimo iz Prijedloga zakona, kako znamo iz onog što nam je do sada Vlada predlagala, ove poslove i do sada netko obavlja i to obavlja na razini Ministarstva kao središnjeg tijela državne uprave koje je po svom rangu i značaju iznad ranga ili značaja državnog ureda koji bi u budućnosti te poslove trebao obavljati. Formalno-pravno gledano kako je predlagatelj uopće pokušao riješiti način i djelokrug rada, osim što je naravno prepisao djelokrug rada iz dosadašnjeg ministarstva u jednom dijelu njegove neke nadležnosti, sada tom budućem državnom uredu za stambeno zbrinjavanje. I sada bi se taj državni ured bez ikakvih daljnjih troškova, u što moram reći da iskreno sumnjam, trebao baviti jednim dijelom poslova kojima se do sada bavilo ministarstvo. Međutim, on bi između ostalog trebao rješavati u drugom stupnju o zahtjevima za obnovu, zahtjevima za stambeno zbrinjavanje te zahtjevima za utvrđivanje statusnih prava izbjeglica, prognanika i povratnika, organiziranje skrbi izbjeglica, prognanika i povratnika itd. Ono nešto, o tome je govorio i kolega Horvat, iz ovog se ne vidi da bi taj ured rješavao po žalbama koje mogu biti izjavljene u prvostupanjskom postupku koji se vodi na županijskoj razini. I dobro je da je tako, međutim pitanje je može li državni ured po sustavu državne uprave rješavati o zahtjevima u drugom stupnju jer su ta prava prema sustavu državne uprave pridržana ministarstvima pa je tim manje logično da sada posao državne uprave rješavanja u drugom stupnju prebacujete iz ministarstva koje to smije i treba radit s obzirom na prvostupanjska tijela, to prebacujete na državni ured koji to ne smije raditi prema Zakonu o sustavu državne uprave. Podsjetit ću vas i na to da su ostali državni uredi, Državni ured za trgovinsku politiku, Državni ured za središnju javnu nabavu, Državni ured za upravljanje državnom imovinom i Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji nemaju svoja prvostupanjska tijela, pa onda je logično da ni ne rješavaju u drugom stupnju jer su oni ta prvostupanjska tijela. Dakle, koncepcija zakona je prilično nesređena, koncepcija zakona je ustvari zahtjev Ministarstva regionalnog razvoja da dio poslova koji su ga opterećivali ili nisu zanimali njegove čelnike sada, oprostite na izrazu, uvali nekom drugom, odnosno osnuje državni ured koji bi to u budućnosti trebao raditi.
 
Nitko nije ništa pitao Zajednicu povratnika
 
Moje prvo pitanje predlagatelju, jeste li vi kada ste razmišljali o ovakvoj reorganizaciji središnjih tijela državne uprave, jeste li to predložili ili se savjetovali s onima radi kojih ta tijela postoje, odnosno radi kojih ta tijela imaju utvrđen djelokrug. Jeste li pitali Zajednicu povratnika Hrvatske što misle recimo o ideji da se poslovi iz ministarstva prenesu u državni ured. Vjerojatno niste jer smo mi s njima razgovarali pa su nam uspjeli reći da su se razbjesnili kad su čuli za činjenicu da se sada ponovno poslovi koji su se našli u ministarstvu, čime ne samo da dobivaju simboličan nego dobivaju stvaran značaj, prebacuju na neka druga tijela. Dapače, rekli su do '97. godine rješavanje njihovih pitanja bilo je rascjepkano na više središnjih tijela državne uprave i upravo u tome su našli najbolnije probleme i najveći razlog zašto su se njihovi zahtjevi rješavali dugo i nekvalitetno i pozdravili su činjenicu da se konačno ti problemi rješavaju na razini ministarstva i to na jednom mjestu. Sada ste od tog rješenja koje se pokazalo dobrim ponovno odustali. Rečeno je još nešto, da ova Vlada ima i daljnji prijedlog da ne će stati samo s ovim zakonom nego da će raditi i na Zakonu o statusu prognanika i izbjeglica, da će raditi na novom Zakonu o područjima od posebne državne skrbi, na Zakoni o obnovi, a ovo je početak tog lanca, samo nije zgodno sva četiri zakona podastrijeti parlamentu u isto vrijeme jer će se onda vidjeti krajnja namjera, a to je da će PPDS izgubiti i onu pažnju i onaj značaj koji sudo sada imali s obzirom na središnje državne institucije.
 
I to je najveći prigovor zašto ovaj zakon uopće ne bi trebalo predlagati. Mišljenje je onih koji su korisnici usluga tog ministarstva da je ovo do sada najbolji način da se na tom jednom mjestu rješavaju njihovi zahtjevi. I jedan veliki dio tih zahtjeva je riješen, a sada idete tako daleko da ste previdjeli, a govorio je i kolega Salapić o tome da je 500 zahtjeva ostalo neriješeno prošle godine; znate za onu posebnu mjeru da se građevinskim materijalom nastoji pomoći mladim obiteljima u rješavanju stambenog pitanja. Od 500 zahtjeva u Osječko-baranjskoj županiji nije riješen ni jedan. Sad postoji još jedno genijalnije rješenje. Jučer je jedan od naših kolega govorio kako ni 20 supermana ne bi uspjelo u 10 godina riješiti sve nagomilane probleme naše države, pa u tim slikama meni se jedino nameće vezano uz ovaj zakon superhick ili možda neki batman koji je noću smišljao ova rješenja, jer je smislio da će taj građevinski materijal u buduće za rješavanje stambenih pitanja mlađih obitelji dodjeljivati agencija koja se zove AUDIO. Jedino još nitko nije uspio razumjeti kako će se sad AUDIO osim prometa i upravljanjem nekretninama baviti prometom opeka, betona, cementa i ostalih stvari koje su ljudima potrebne za rješavanje stambenog pitanja. Ovaj zakon je, a to je mišljenje svih nas koji smo ga uspjeli u klubu iščitati, osim što je kratak, on je nepotreban, on je izraz u stvari željele potpredsjednika Vlade da on neke poslove ne bi želio raditi koje je zatekao u djelokrugu svog ministarstva.
I zato sam rekao, vjerojatno ni ministar uprave danas ne bi želio predlagati ovaj zakon, ali na žalost mora jer mu je to zakonska obveza, pa bi tako bilo puno pametnije preporučiti potpredsjedniku Grčiću da on obavlja poslove i da ekipira svoje ministarstvo kako bi odgovorio zahtjevima poslova djelokruga svog ministarstva, nego da jednostavno izmjenama zakona o ustrojstvu ministarstava sve ono što mu se ne čini osobito atraktivnim, osobito interesantnim, bilo medijski, bilo stručno, da jednostavno osnujemo neko novo središnje tijelo. I na kraju, rekao bih, da je ovaj zakon samo dodatak na ono o čemu smo jučer govorili u sasvim doduše drugom kontekstu. Ovo je još jedan dodatak onom što je Vlada nama obećavala – racionalizaciji državne uprave, jer kao što smo čuli da je racionalizacija kada sa 16 ministarstava dogurate do 20 sigurno je racionalizacija glomaznog državnog aparata s kojim su svi nezadovoljni i to da umjesto ministarstva sad još imamo jedan novi državni ured. Govorili smo i o osnivanju onih nekih energetskih središnjih tijela. Imat ćemo jedan državni ured za koji će biti ponovno potrebno naći sredstva, potrebno naći ljude, smještaj, osmisliti njegove poslove i vjerojatno taman negdje 2017. koja je navedena ovdje kao godina u kojoj bi se ti poslovi trebali dovršiti, možda će to biti godina u kojoj će se ti poslovi početi obavljati. Zbog toga klub Hrvatske demokratske zajednice ne će podržati ovaj zakon.
 
Dapače, sugerirat će ponovno da barem ako već ne želite prihvatiti sve argumente koje smo iznijeli protiv ovog zakona za koje mislimo da su vrlo ozbiljni i da ih trebate dobro promisliti, onda barem ponudite ovaj zakon u prvom čitanju. Jer je uvrjeda zdrave pameti po 15 ili 30 puta da izmišljate neke trivijalne razloge za hitnost postupka koji ne postoje. Ovi poslovi se i danas obavljaju u ministarstvu. I ništa se ne će dogoditi s državnim razlozima ako se ti poslovi ne će od sutra, nego recimo za tri mjeseca kad ćete prisiliti saborsku većinu da donese zakon, početi obavljati u državnom uredu. Žao mi je, eto da to ministarstvo u godinu i pol baš ništa od tih poslova nije uspjelo napraviti, ali onda bi s takvom ocjenom trebala doći Vlada, reći da je podbacilo ministarstvo i potpredsjednik Vlade, možda razmišljati da ga zamijene nekim drugim a ne zbog toga osnivati državni ured.
 
Previše nepotrebnih i nedjelotvornih državnih ureda
 
Josip Borić (HDZ): „Mi osnivamo ovim zakonom jedan novi ured koji pridružujemo dosadašnjim državnim uredima, pa takio imamo Državni ured za trgovinsku razmjenu, Državni ured za statistiku, pa za javnu nabavu, pa onda imamo za Hrvate izvan RH itd. državne urede, govorim o državnim uredima. E sada, mi u Ministarstvu regionalnoga imamo Upravu za stambeno zbrinjavanje i statusna  prava koju vodi gospodin Stanko Janjić, ja mislim već sigurno jedno 10 godina, ako se ne varam. Imaju novaca više nego neka ministarstva, 350 milijuna kuna za dva programa, za stambeno zbrinjavanje i obnovu u ratom oštenih objekata. I sad mi osnivamo jedan državni ured gdje ćemo svu onu pismohranu, svu onu administraciju prebaciti u državni ured a ministarstvu ostavljamo u nadležnost da i dalje brine o onom fizičkom dijelu, znači graditi, izgraditi, nadzirati itd., provoditi postupke javne nabave itd. Pa mislim, umjesto da to ostavimo unutar jedne kuće koja to već radi sasvim dobro i uspješno u ovih desetak godina mi sad mi njima uzmemo onaj administrativni dio i sada će taj državni ured bolje to odraditi nego svi ti ljudi unutar te uprave koju smo do sada imali, koji je sasvim normalno funkcionirala. Sad ćemo se telefonima zivkat, slat ćemo papire s jedne na drugu stranu i naravno da će se to sve pogubiti. Tko se ovog rješenja sjetio, ne znam što da mu čovjek kaže, osim da utvrdi na kraju da mi svakoga dana u svakom pogledu sve više nazadujemo.
Arsen Bauk traži Hrvate po Dalmatinskoj zagori
 
Josip Đakić (HDZ): Čudno je, dok jedni uredi se gase i pripajaju ministarstvima, kako što je to Ured za pronalaženje, obilježavanje, održavanje grobalja žrtava pod izlikom da se tako racionalizira, da se tako operacionalizira, da se tako bolje i efikasnije djeluje i radi, da se bolje koriste i sredstava fondova EU-a, a to sve je taj ured, sačinjen je i napravljen kako bi i konsenzusom i vi ste digli ruku kad ste bili u Saboru gospodine ministre za taj ured, konsenzusom lijevih i desnih i svih zastupnika i to temeljem Zakona o usklađenju s rezolucijom Vijeća Europe. Taj smo ugasili i pripojili Ministarstvu branitelja, a sada osnivamo neki novi koji će biti briga i skrb i on će biti racionalan, on će biti efikasan, funkcionalan, a ovaj koji je radio svoj posao ovaj nije bio takav i njega smo ugasili i pripojili Ministarstvu branitelja. Mislim čudna obrazloženja koja dolaze uz ovaj zakon o novom uredu i mislim da apsolutno nema nikakve veze sa stvarnošću i s korištenjem ni fondova, ni racionalizacijom, ni operacionalizacijom, ni bilo čime.
 
Govore o racionalizaciji, a povećali četiri ministarstva!
 
 Davorin Mlakar (HDZ): Ta logika, koja je nama nejasna jer nam se čini da je suprotna logičkim zaključcima na koje smo mi navikli. Pa ova Vlada je rekla da ide u racionalizaciju, pa je umjesto 16 osnovala 20 ministarstava, pa umjesto 84 državna tajnika dogurala do 160 ili koliko dužnosnika i to je „smanjenje državne administracije“, „racionalizacija“. Ako je osnivanje iz jednog ministarstva izdvajanje službe i stvaranje novog ureda koji će treba prostor, opremu, ljude koje će preuzeti dijelom temeljem ovog zakona ušteda, a Vlada nam je to rekla, pa mi moramo shvatiti tu logiku i u to vjerovati. Drugo je pitanje u članku 4. početkom rada državnog ureda koji će preuzeti sukladno utvrđenom djelokrugu opremu, pismohranu, drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze razmjerno preuzetim poslovima, veliko je pitanje koliko će razmjerno sredstava o ovom što su naši kolege govorili od kojih su pozamašna sredstva bila ili kako je rečeno jedno od potentnih ministarstava, koliko će stvarno tih sredstava biti preneseno u državni ured. Bojim se vjerovati da će biti u skladu s potrebama onih za koje se taj ured osniva, a svima nam je jasno da je to apsolutno nepotrebno, najnepotrebnije da zbog volje jednog čovjeka, nije nam na žalost u mandatu ove Vlade prvi puta, da zbog volje ili interesa jednog čovjeka mi ponovmo donosimo zakon.
 
Na kraju je Arsen Bauk priznao da on na pitanja i primjedbe zastupnika zapravo nema odgovora te najavio tri prijedloga zakona koji će doći u Hrvatski sabor: Zakon o područjima od posebne državne skrbi, Zakon o obnovi i  Zakon o statusu prognanika i izbjeglica. „To će biti prilika da dobijete i odgovore na pitanje koje ste postavili od predstavnika ministarstava, koji bi kako su se kolege izrazili, bili više zainteresirani za ovu raspravu, s obzirom da su izrazili određenu solidarnost sa mnom koji moram predlagati zakon zato što moram, ali dobro nema veze“, zaključio je ministar Bauk.  
 
Na kraju se nameće pitanje želi li ova Vlada doista osnivanjem Državnoga ureda za stambeno zbrinjavanje učinkovitije rješavati pitanja koje više od godinu dana nije pokušalo riješiti moćno Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova. Zar Vlada nije mogla vidjeti iz primjera Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske da uredi makar bili i državni ured, ne mogu rješavati složena pitanja. Ili je Vlada zapravo nezainteresirana za rješavanje tih pitanja pa ustrojavanjem još jednog državnog ureda, kako je prorekla Ingrid Antičević Marinović, želi samo zbrinuti još neke svoje ljude.
 

Pavao Blažević

Samo registrirani korisnici mogu dodavati komentare.

Anketa

Što je u Hrvatskoj najgore?

Ponedjeljak, 28/07/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 408 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević