Get Adobe Flash player
Steve Bannon mijenja Europu na bolje

Steve Bannon mijenja Europu na bolje

Cilj mu je ujediniti sve desne europske stranke i srušiti Europsku...

Komunisti + četnici = antifašizam

Komunisti + četnici = antifašizam

Josip Broz i Draža Mihailović na istoj slamarici u...

Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

Daniel Sponza: Slika Arene obišla je cijeli svijet. Atmosfera je...

Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

U Boga se može vjerovati i kad se ne vjeruje u papu...

Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

Pofuk je prešutio Predsjedničinu izjavu: Osuđujem svaki totalitarni...

  • Steve Bannon mijenja Europu na bolje

    Steve Bannon mijenja Europu na bolje

    četvrtak, 02. kolovoza 2018. 10:37
  • Komunisti + četnici = antifašizam

    Komunisti + četnici = antifašizam

    nedjelja, 29. srpnja 2018. 11:46
  • Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

    Vatreni i Thompson u puljskoj Areni

    nedjelja, 29. srpnja 2018. 11:43
  • Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

    Kutleša - vjerni poslušnik Papinske Države

    srijeda, 01. kolovoza 2018. 13:49
  • Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

    Istarski narodnjaci borili su se za Hrvatsku

    četvrtak, 02. kolovoza 2018. 12:30

Mješoviti izborni sustav je bolji od razmjernog s preferencijalnim glasovanjem

 
 
Preferencijskim glasovima ne će se postići ciljevi koje pokretači referendumske inicijative "Narod odlučuje "očekuju. Ti se ciljevi mogu ostvariti mješovitim izbornim sustavom tako da se dio zastupnika bira većinski i dio zastupnika razmjernim izbornim sustavom kako smo 2. kolovoza 1992. godine većinskim izbornim sustavom izabrali imenom i prezimenom 60 zastupnika i 60 zastupnika razmjernim izbornim sustavom za Zastupnički dom Hrvatskog sabora s jednom izbornom jedinicom i izbornim pragom od 3 posto.
https://www.croatiaweek.com/wp-content/uploads/2018/06/4-11.jpg?x46277
Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. s 31 zastupnikom po izbornoj jedinici ili sa 16 zastupnika po izbornoj jedinici kod 6 izbornih kod razmjernog izbornog sustava s ukupno 96 zastupnika razmjerno broju stanovnika po izbornoj jedinici. Kod mješovitog izbornog sustava birali bismo 54 zastupnika razmjernim izbornim sustavom po 18 u tri izborne jedinice i izbornim pragom od 4 %. Ukupni broj zastupnika u skladu s referendumskim pitanjima građanske inicijative "Narod odlučuje" bio bi 105. Tri izborne jedinice ispunjavaju sve zahtjeve iz referendumskih pitanja uz minimalno 31 zastupnika po izbornoj jedinici kod razmjernog izbornog sustava odnosno ukupno 102 zastupnika.
 
Prema važećem Zakonu o pravima nacionalnih manjina izglasanom travnja 2010. godine srpska nacionalna zajednica ima pravo na najmanje 3 zastupnika, a ostale na 5. Hrvatski sabor može smanjiti na 6 zastupnika nacionalnih manjina glasanjem dvotrećinskom većinom i povećat broj zastupnika dijaspore na najmanje 5 zastupnika promjenom 45. članka Ustava RH. Prema preporukama Venecijanska komisija ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima" broj zastupnika izbornih jedinica može se računati razmjerno broju stanovnika ili birača izborne jedinice. Analizom izbora od 1990. godine ustanovio sam da vlasti u Hrvatskoj grubo manipuliraju brojem birača kako bi namještale rezultate izbora ili referenduma te sprječavale referendumske inicijative pa bi kod nas bilo bolje računati broj zastupnika izborne jedinice razmjerno broju stanovnika prema zadnjem popisu. Zastupnici u Saboru zastupaju i maloljetnike.
 
BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KOD RAZMJERNOG IZBORNOG SUSTAVA
 
Županije
S
B
p %
Z
Dubrovačko-neretvanska
121.970
107.733
88,33
-
Šibensko-kninska
103.021
99.493
96,58
-
Splitsko-dalmatinska
452.035
404.843
89,56
-
1. izborna jedinica
677.026
612.069
90,40
16
Istarska
208.105
187.471
90,08
-
Ličko-senjska
46.888
44.695
95,32
-
Primorsko-goranska
289.479
265.631
91,76
-
Zadarska
169.581
162.028
95,55
-
2. izborna jedinica
714.053
659.825
92,41
16
 I. izborna jedinica
1,391.079
1,271.894
91,43
32
Grad Zagreb
802.338
692.141
86,27
-
3. izborna jedinica
802.338
692.141
86,27
18
Karlovačka
120.321
111.073
92,38
-
Sisačko-moslavačka
157.204
146.400
93,12
-
Zagrebačka
314.549
272.155
86,52
-
4. izborna jedinica
592.174
529.828
89,47
14
II. izborna jedinica
1,394.412
1,221.769
87,62
32
Bjelovarsko-bilogorska
111.867
98.895
87,62
-
Koprivničko-križevačka
110.976
94.444
85,10
-
Krapinsko-zagorska
127.748
109.713
85,88
-
Međimurska
112.089
96.041
85,68
-
Varaždinska
170.563
146.766
86,05
-
5. izborna jedinica
633.243
545.859
86,20
14
Virovitičko-podravska
79.111
71.520
90,40
-
Brodsko-posavska
148.373
136.481
91,99
-
Osječko-baranjska
290.412
253.813
87,40
-
Požeško-slavonska
71.920
65.886
91,61
-
Vukovarsko-srijemska
165.799
152.334
91,88
-
6. izborna jedinica
755.615
680.034
89,99
18
 III. izborna jed.
1,388.858
1,225.893
88,27
32
Republika Hrvatska
4,174.349
3,719.556
89,11
96
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom  2016. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
p = B/S x 100 = Broj birača na sto popisanih stanovnika 2011. godine i 
Z= Broj zastupnika izborne jedinice izračunat razmjerno broju stanovnika.
 
Četvrta i peta izborna jedinica imale bi manje od 15 zastupnika što je profesor ustavnog prava dr. sc. Robert Podolnjak zabranio I. referendumskim pitanjem građanske inicijative "Narod odlučuje".
 
BROJ ZASTUPNIKA PO IZBORNIM JEDINICAMA KOD MJEŠOVITOG IZBORNOG SUSTAVA
 
Županije
S
B
R
V
Z
Dubrovačko-neretvanska
121.970
107.733
-
1
-
Šibensko-kninska
103.021
99.493
-
1
-
Splitsko-dalmatinska
452.035
404.843
-
5
-
1. izborna jedinica
677.026
612.069
9
7
16
Istarska
208.105
187.471
-
2
-
Ličko-senjska
46.888
44.695
-
1
-
Primorsko-goranska
289.479
265.631
-
3
-
Zadarska
169.581
162.028
-
1
-
2. izborna jedinica
714.053
659.825
9
7
16
 I. izborna jedinica
1,391.079
1,271.894
18
14
32
Grad Zagreb
802.338
692.141
10
9
19
3. izborna jedinica
802.338
692.141
10
9
19
Karlovačka
120.321
111.073
-
1
-
Sisačko-moslavačka
157.204
146.400
-
1
-
Zagrebačka
314.549
272.155
-
3
-
4. izborna jedinica
592.174
529.828
8
5
13
II. izborna jedinica
1,394.412
1,221.769
18
14
32
Bjelovarsko-bilogorska
111.867
98.895
-
1
-
Koprivničko-križevačka
110.976
94.444
-
1
-
Krapinsko-zagorska
127.748
109.713
-
1
-
Međimurska
112.089
96.041
-
1
-
Varaždinska
170.563
146.766
-
1
-
5. izborna jedinica
633.243
545.859
8
5
13
Virovitičko-podravska
79.111
71.520
-
1
-
Brodsko-posavska
148.373
136.481
-
2
-
Osječko-baranjska
290.412
253.813
-
3
-
Požeško-slavonska
71.920
65.886
-
1
-
Vukovarsko-srijemska
165.799
152.334
-
2
-
6. izborna jedinica
755.615
680.034
10
9
19
 III. izborna jed.
1,388.858
1,225.893
18
14
32
Republika Hrvatska
4,174.349
3,719.556
54
42
96
 
Oznake:
S = broj stanovnika prema procjeni Državnog zavoda za statistiku sredinom 2016. godine;
B = broj birača registriran na biračkim mjestima u Hrvatskoj na lokalnim izborima 2017. godine,
R = Broj zastupnika izborne jedinice s razmjernim izbornim sustavom,
V  = Broj zastupnika po županijama izabran većinski i
Z = R + V = Ukupni broj zastupnika.
 
Bivši predsjednik Republike Ivo Josipović je u svojoj predizbornoj kampanji predložio mješoviti izborni sustav tako da se 48 zastupnika bira većinski i 48 zastupnika razmjernim izbornim sustavom i ukupno 113 zastupnika. Uz 8 zastupnika nacionalnih manjina predložio je 9 zastupnika dijaspore. To je puno bolji prijedlog od obje referendumske inicijative koje je pokrenula Željka Markić i ostali.
 
Ukoliko neke nepodobne članove stranačko vodstvo ne stavi na stranačku listu mogu se nadmetati za zastupničko mjesto na većinskim izborima. Željka Markić je znala za taj prijedlog. Zašto se Željka Markić, Krešimir Miletić, Zlatko Hasanbegović, Bruna Esih, Ivica Šola, profesor talijanistike dr. sc. Nino Raspudić, profesor ustavnog i izbornog prava te izbornih sustava na pravnom fakultetu u Zagrebu  dr. sc. Robert Podolnjak i drugi ne bi nadmetali ravnopravno s drugim kandidatima za zastupničko mjesto tako da birači mogu zaokružiti njihovo ime na listićima s nekoliko kandidata, a ne na listinama s tristo ili više kandidata. Zašto član MOST-a profesor Podolnjak zagovara da Dubrovačko- neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija budu jedna izborna jedinica? Dosta nam je Šeksovog zakonodavnog i Podolnjakovog ustavotvornog  izbornog inženjeringa. Saborska većina bi trebala usvojiti prijedlog bivšeg predsjednika Ive Josipovića uvjetovanjem kandidature na izborima s najmanje 100 potpisa ili s 20 tisuća kuna pologa po zastupniku koji se bira u izbornoj jedinici. Za sudjelovanje liste od 16 kandidata na izborima lista bi morala skupiti tisuću i šesto potpisa ili 320 tisuća pologa. Ukoliko bi lista dobila 3 % glasova birača država bi vratila polog listi kandidata. Na većinskim izborima ukoliko bi kandidat dobio više od 5 % glasova birača država bi mu vratila polog. Ovaj prijedlog je u skladu s preporukama Venecijanske komisije ("Kodeks dobre prakse u izbornim pitanjima").
 
U članku 45. Ustava trebalo bi staviti pravo dijaspore na najmanje 5 zastupnika, a najviše 9 ovisno o broju birača koji će glasati na izborima. Hrvatski sabor bi imao od 107 do 111 zastupnika. Dakle za 6 do 10 zastupnika manje nego uz ispunjenje uvjeta građanske inicijative "Narod odlučuje". Podjela hrvatske na 3 izborne jedinice I., II., i III. i na 6 izbornih jedinica od 1. do 6. kod mješovitog izbornog sustava  s ukupno 105 zastupnika = 54 razmjerno + 42 većinski + 6 nacionalnih + 3 dijaspore.Uvjet od minimalno 15 ili 20 zastupnika po izbornoj jedinici zastupnika nameće razmjerni izborni sustav s preferencijalnim glasovanjem, a isključuje većinski i mješoviti izborni sustav. To ne bi smjelo ući u Ustav RH. Za provedbu izbora s preferencijalnim glasovanjem svih birača treba ograničiti broj zastupnika na maksimalno 14 kandidata po izbornoj jedinici. To bi uključivalo i izbore s većinskim i mješovitim izbornim sustavom. Stranke bi nastupale samostalno na izborima, a na unutarstranačkim predizborima mogle bi preferencijalnim glasovanjem odrediti redoslijed na listama kandidata.
 
Kako u Hrvatskom saboru ima dosta saborskih zastupnika s 4 ili više saborskih mandata trebalo bi ograničiti broj mandata na najviše 4 saziva. Moj je prijedlog da saborska većina prihvati zahtjeve Građanske inicijative "Glasujmo imenom i prezimenom" iz 2014. ili omogući referendumsko izjašnjavanje o tome. Granica broja zastupnika trebala bi biti od 90 do 130. Granice koju predlaže građanska inicijativa od 100 do 120 mogu dovesti do problema zbog brzog smanjivanja broja stanovnika slavonskih županija, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Broj zastupnika dijaspore treba povećati na najmanje 5, a najviše 9 ovisno o broja birača koji budu glasovali na izborima razmjerno broju glasova po kandidatu na izborimau Hrvatskoj.
 

Mr. sc. Edo Zenzerović, dipl. ing. elektr.

Održan Osamnaesti susret Hrvatske izvandomovinske lirike

 
 
Osamnaesti susret članova udruge Hrvatska izvandomovinska lirika, koja okuplja pjesnike i sve koji njeguju hrvatski jezik i kulturu, održan je u srpnju 2018. u Bosni i Hercegovini. Na zadovoljstvo sudionika susreta kao i organizatora Središta Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama BiH, te suorganizatora Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne i Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, susret je privukao veliku pozornost javnosti.
Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanja posljedica totalitarizama u koordinaciji s voditeljima muzeja, gvardijanima samostana, predsjednicima ostalih udruga uključenih u ovaj projekt kao i ostalim kulturnim i turističkim djelatnicima angažiranim na realizaciji istog, te predstavnicima institucija osmislilo je plan puta i program u ovom četverodnevnom boravku hrvatskih pjesnika koji su doputovali iz cijeloga svijeta u Bosnu i Hercegovinu. U četiri dana ljubitelji pisane riječi posjetili su Međugorje, Čapljinu, Domanoviće, Počitelj, Mostar, Humac, Ljubuški, Kravice, Čeveljušu, Etno selo Međugorje, Majčino selo Bijakovići, Šćit, Ramu, Masnu Luku, Blidinje, Risovac i Široki Brijeg, gdje su se nadahnuti prirodnim ljepotama, povijesnim vrjednotama i nacionalnim ponosom. Domaćini su se istinski potrudili gostima pjesnicima iz cijeloga svijeta, od kojih su većina prvi put u Bosni i Hercegovini, prikazati od arheoloških do bogatih riznica samostanskih galerija i muzeja, kao i knjižnica, s posebnim naglaskom na povijesne činjenice i zapostavljenu istinu iz hrvatske povijesti posljednja dva stoljeća.
 
Prvog dana posjeta program je otpočeo u Čapljini, gdje su pred spomen ploču na kojoj su uklesana imena žrtava Prvog i Drugog svjetskog rata, kao i žrtve Domovinskog rata, pjesnici položili vijenac i upalili svijeću dajući počast i zahvalu svima koji su dali živote u očuvanju hrvatskog tla. U Čapljini su ih dočekali ispred Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata HNŽ gospodin Dragan Mandić i ostali članovi, te ispred Založbe kralj Tomislav Perica Jurković, Pero Marković i Stjepan Šutalo. Ispred Spomenika hrvatskoj slobodi, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, članovi udruga napravili su zajedničku fotografiju, a nakon toga posjetili su Hrvatski kulturni centar u Čapljini, nezavršenu dvoranu za kazalište, te galeriju, a također i objekt u Potkosi, Dubrave gdje se nalazi veliki broj umjetničkih djela koje je Zakladi darovao Vjeko Božo Jarak, svećenik i profesor.
 
Također, pjesnici HIL-a posjetili su i Mogorjelo, jedinstveni arheološki muzej iz rimskog doba, koji spada u najljepša zdanja kasne antičke kulture u cijeloj Bosni i Hercegovini. A nakon obilaska Čapljine, posjetili su i Počitelj. Domaćini pjesnicima bili su književnici Anita Martinac  i Grgo Mikulić, članovi DHK HB, te je za vrijeme obilaska spomenika kulture govorili o povijesnim znamenitostima i kulturnom naslijeđu. Obilazeći dolinu Neretve na putu prema Blagaju i Mostaru, nezaobilazan je bio odmor u restoranu Romansa, koji je zagrljen vinogradima pružio okrjepu i oku i tijelu. Franjevačka crkva i samostan u Mostaru nezaobilazani su u posjeti kroz Mostar, a o tome je nadahnuto govorio fra Ante Marić, voditelj franjevačke knjižnice. Koliko puta je Samostan i Crkva u Mostaru kroz stoljeća bili meta napada te satiranja vjere i naroda, ali je baš kako danas i izgleda, sa svojim ponosnim najvećim crkvenim tornjem u BiH, ostao je uspravan u nebo zagledan. Dosljedan u svojoj opstojnosti.
 
Stari most na Neretvi je UNESCO-va svjetska baština a u svojoj ljepoti simbol je boli i bremena vremena. Nametnuta egzotičnost koja je doselila iz nekih drugih djelova svjeta pretvarajući ga u turističku destinaciju daje neki svoj šarm začuđenoj zelenookoj Neretvi, koja tu pod mostom u zagrljaj prima Radobolju. Tragajući za istinom na putevima prošlosti, suočavajući se s vjetrovima koji pušu sa istoka i zapada, te zagledani u prostor i vrijeme pjesnici su istog dana izrazili svoje emocije lirikom na pjesničkoj večeri u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. Nesvakidašnja pjesnička večer, ispunjena emocijom i snažnim izričajem ljubavi prema zavičaju, domovini, narodu, podsvjesnom istinom i  na poseban način iseljeničkim temama – čežnji za rodnom kućom, nevinošću djetinjstva, boli rastanka, ali i o onim općeljudskim – smislu života, ljubavi, prolaznosti i vjeri, pištala je u ispunjenoj dvorani Galerije kraljice Katarine Kosača.
 
Okupili su se pjesnici Hrvatske izvandomovinske lirike i pjesnici iz Društva Hrvatskih književnika Herceg Bosne: Željka Marija Čorak (Vancouver, Kanada), Nasja Bošković Mayer (Saint Louis, SAD), Ivanka Sabolić Rukavina (Kent, SAD), Mate Tafra (Lausanne, Švicarska), Suzana Tkalčić (San Pedro, SAD), Ivan Župa (Beč, Austrija), Nadica La Rosa (Farum, Danska), Pero Rotim (Innsbruck, Austrija), Ana Petrović (Beč, Austrija), Angie Luburić (Australija), te Ivan Sivrić, Miljenko Stojić Mića, Joso Živković Soja, Grgo Mikulić, Marina Kljajo Radić, Ivan Vrljić, Marela Jerkić Jakovljević, Antun Lučić, Ivan Baković i Anita Martinac iz Bosne i Hercegovine, sa ostalim prijateljima podupirateljima HIL-a.
 
Glazbom su večer obogatile Vivaldijeve simfonije koje je izveo gudački kvartet Simfonijskog orkestra Mostar. Moderatorica, ujedno i nositeljica organizacije bila je Anita Martinac, na čiji su poziv pjesnici i doputovali iz svih krajeva svijeta. Organizatori ove književne večeri su Središte Hrvatskog svjetskog kongresa za istraživanje posljedica totalitarizama u BiH i Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne, koji su sudionicima dodijelili zahvalnice uz prigodan zbornik Lirikom do istine i vinom, dar vinarije Podrum Andrija. Zadovoljna publika na koncu programa zapjevala je sa pjesnicima stare hrvatske pjesme i zahvalila se gostima na dolasku u Mostar.
 
Slijedećeg dana pjesnici su posjetili Humac, Franjevački samostan i Župu sv. Ante Padovanskog, gdje su ostali zadivljeni spoju sakralne i suvremene umjetnosti o kojima im je govorio gvardijan samostana fra Dario Dodig. Bogati fundus zbirke umjetnina sa svojim stalnim postavom pod nazivom Majka zapanjio je posjetitelje jer su pronašli velika imena hrvatske umjetnosti. Ujedno se u franjevačkom samostanu nalazi i najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. u kojem je izložena i Humačka ploča iz XII stoljeća, najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku na području Bosne i Hercegovine.
 
Puni dojmova nakon posjeta Humcu pjesnici i gosti uputili su se na daleko poznate slapove  Kravice, u mjestu Studenci kod Ljubuškog. Biserna rijeka Trebižat svojom prpošnošću privukla je veliki broj turista, te su se nakon njenog posjeta pjesnici premjestili nešto južnije na Trebižatu i to na Čeveljuši, gdje su uz riblje specijalitete, okrjepljujući strujni vjetar s rijeke i dobru kapljicu nastavili druženje. Istog dana u poslijepodnevnim satima pjesnici su posjetili i bajkovito Etno selo u Međugorju, a u večernjim satima u Majčinom selu u Bijakovićima kraj Međugorja upriličena je i druga književna večer sa štićenicima i ostalim gostima. Na pjesničkoj večeri su pred spomenikom fra Slavka Barbarića na otvorenom uz nježna svjetla govorili stihove te predstavili se svojim životnim crticama svaki od pjesnika. Organizator večeri fra Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, zahvalio se pjesnicima na dolasku i darovao ih probranim vinom i knjigama.
 
Trećeg dana boravka u Bosni i Hercegovini pjesnici HIL-a posjetili su Ramu, Franjevački samostan na Šćitu, gdje ih je dočekao domaćin gvardijan fra Andrija Jozić. Uz riječi dobrodošlice, gvardijan je s puno ljubavi govorio o samostanu i crkvi kroz povijest njihovog postojanja i stradavanja. Vatra i voda, usud su i simboli stradanja Rame i Ramljaka kroz povijest. Rama je grobnica hrvatskoga naroda jer samo u srpnja 1942. četnici su zaklali više od tisuću ljudi o čemu svjedoči spomen ploča sa imenima žrtava.
 
Diveći se etnografskom muzeju koji zaslužuje veliku pozornost šire javnosti jer je čuvar kulturnog blaga ovih prostora, ali i odlično mjesto za edukaciju i odmor. Impresionirani svim viđenim pjesnici su željeli doznati što više o ovom zapostavljenom hrvatskom biseru. Putem prema Blidinju, pjesnički trubaduri uputili su se u Masnu luku. Oaza mira u najljepšim zelenim bojama kako ugodnim oku tako i plućima, koje su se uzbuđeno nadimale ostavljajući prisutne bez daha svojom ljepotom. Fra Petar Krasić, voditelj kuće molitve u Poljima u Masnoj luci, proveo je goste kroz crkvu i galeriju te predstavio umjetnike koji su sudjelovali u izgradnji istog. Objed u Hajdučkim vrletima, nakon svježeg planinskog zraka, bio je prava okrjepa a nakon toga posjećen je i grob Dive Grabovčeve na Risovcu i stečci.
 
Putem kroz Posušje, a prema Širokom Brijegu, pjesnici su kratko se zadržali na Kočerinu. Dolaskom u Franjevački samostan Široki Brijeg, jednom od najvažnijih duhovnih objekata na širem području, koje je svojom vjerom ostalo veće od zidova koje su palili i rušili partizani 1945. pjesnici su stekli potpunu sliku koliko je žrtve podnio hrvatski narod na ovom svom vjekovnom ognjištu. Kroz samostan galeriju i sklonište u kojem su ubijeni i spaljeni franjevci proveli su ih fra Vendelin Karačić i fra Miljenko Stojić, koji su također darovali goste vrijednim knjigama.
 
S koliko ljubavi i odricanja stvarana je domovinu, s kojim žarom i ponosom za nju se borilo i ginulo i s kojom vjerom i voljom još za nju dišemo, pokazalo u ostatku večeri kada su po povratku u Međugorje zajedno sa svojim domačinima bodrili i navijali za Hrvatsku reprezentaciju u nogometnoj utakmici na Svjetskom prvenstvu, kad se sreća nije mogla izraziti samo stihovima nego suzama sreće... Posljednjeg dana boravka u Hercegovini, uz svetu misu i odlazak na Brdo Gospina ukazanja, pjesnici su iskoristili i za osobne molitve i zahvale. Osamnesti susreta HIL-a utisnuo je trajne pečate u liriku, koja tek treba da poteče i koja će se razliti diljem svijeta ispunjena ljubavlju prema hrvatskom jeziku i svome narodu.
 

Anita Martinac

Studenti i učenici, svirači, pjevači i plesači HBZ-a nastupili na 52. omladinskom tamburaškom festivalu u Zagrebu

 

 
Socijalni kapital moćne Hrvatske bratske zajednice Amerike ogleda se u vitalnoj mreži studenata i učenika, svirača, pjevača i plesača koji su izvrsno nastupili na 52. omladinskom tamburaškom festivalu u Zagrebu ovih dana.
Experts in the field of community value, i.e. social capital, agree with our assessment that the Croatian Fraternal Union of America is certainly the most robust Croatian organisation among our multi-million strong diaspora communities in the 21st century. Speaking volumes in this regard is the recent and excellent CFU 52nd Junior Tamburitza Festival staged in Zagreb.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2018/07/04.jpg
Američki fraternalizam pripada najsnažnijim socijalnim pokretima u povijesti SAD-a, čija postignuća na jedinstven način afirmira The American Fraternal Alliance   (AFA) koja sada umrežava 59 neprofitnih društava. Povezuje više od osam milijuna ljudi što je čini najvećom volonterskom mrežom na sjeverno-američkom kontinentu, kojoj već 124 godine pripada i Hrvatska bratska zajednica Amerike. The American Fraternal Alliance  nastala u okrilju velikih doseljeničkih zajednica uglavnom iz Europe (Poljaci, Česi, Hrvati, Mađari, Talijani…) u doba rane industrijalizacije Amerike propitivala je više puta svoju misiju, uključujući i zadnju reviziju (2011.) kada je provedeno sveobuhvatno usklađivanje neoliberalnog poslovnog djelovanja s poreznim sustavom i zakonodavstvom SAD-a kako bi fraternalizam što bolje odražavao vlastitu neprofitnu viziju u suvremenoj industriji osiguranja. Glavni predsjednik HBZ-a Edward W. Pazo potvrđuje nam kako je Hrvatska bratska zajednica Amerike još od svoje 24. konvencije prije tri godine prihvatila nove zakonske odredbe koje preporučuje The National Association of Insurance Commissioners (NAIC), uskladivši svoja Pravila s novim zakonskim odredbama koje se, uz poslovne ciljeve, fokusiraju i na upravljanje rizikom poslovanja fraternalističkih organizacija kako bi se učinkovito zaštitio interes svakog člana ili osiguranika. 
 
Tradicionalni fraternalistički program pokriva osobno i obiteljsko osiguranje za slučaj bolesti ili smrti, stvarajući golem socijalni kapital. Naime, u okviru fraternalizma razvile su se bogate društvene, kulturne, obrazovne, humanitarne i sportske aktivnosti još od doba njegova osnivača Johna  Jordana Upchurcha (1820. – 1887). Danas ljudi pristupaju fraternalističkim organizacijama, ne više primarno radi osiguranja čiji se sektor u međuvremenu razvio do unosnijih formi, već radi toga što su te organizacije u neoliberalnoj društvenoj paradigmi izloženoj unificirajućoj globalizaciji - ostale pouzdani vodiči do vlastitih kulturnih, vjerskih i etničkih korijena! Preko njih se pruža nesebična humanitarna pomoć svim potrebitima u lokalnim domicilnim sredinama, kao i svome narodu u staroj domovini - njegujući pri tom solidarnost umreženog članstva unutar civilnog društva najrazvijenije zemlje svijeta.
 
Nedvojbeno, socijalni kapital Hrvatske bratske zajednice Amerike, zasigurno najmoćnije hrvatske osiguravajuće organizacije u našoj višemilijunskoj dijaspori 21. stoljeća, ogleda se u vitalnoj volonterskoj mreži studenata i učenika, mladih svirača i plesača koji su, uz pomoć Zajednice i svojih roditelja te umjetničkih voditelja, ovih dana izvrsno nastupili na 52. tamburaškom festivalu Kulturne federacije mladih HBZ-a Amerike u prepunoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u glavnome gradu svih Hrvata – Zagrebu, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Usto, nakon sjajnog festivalskog koncerta u Lisinskom, ansambli sa više stotina mladih svirača, pjevača i plesača s umjetničkim voditeljima i dirigentima Kulturne federacije Hrvatske bratske zajednice Amerike, čiji je dugogodišnji agilni predsjednik Donald Weakley – nastupili su na više iznimno dobro posjećenih pozornica  diljem Hrvatske kamo su ih vodile ranije dogovorene turneje po zavičajima njihovih (pra)djedova i (pra)baka.
 
Suvremenim središtima fraternalizma mogu se smatrati Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los Angeles i kanadski Toronto. Za američkog politologa Roberta Putnama s Harvard Kennedy School socijalni kapital čine značajke društvene organizacije kao što su povjerenje, norme i ovakve mreže koje mogu poboljšati solidarnost društva. Ili, kako tumači naš Berto Šalaj, izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, „ekonomski se kapital temelji na bankovnim računima pojedinaca, ljudski kapital je u glavama pojedinaca, a socijalni kapital u strukturama odnosa među ljudima“. Nije slučajno da se socijalni odnosi tretiraju kao kapital, kao vrijednost koja također može ostvarivati neprocjenjivu dobit. Stoga, suvremeno hrvatsko zajedništvo s američkoga tla, koje smo osjetili u Zagrebu tijekom gostovanja tamburaškog festivala mladih,  prepoznajemo kao najvitalniji dio ostavštine Bernarda M. Luketicha, čije fraternalističke uspjehe i sjajne međuljudske odnose Zajedničara danas nastavlja graditi tim aktualnog glavnog predsjednika Edwarda W. Paze.
 
Pazin stručni tim  postiže sve veće uspjehe na društvenom, kulturnom i financijskome planu ususret 125. jubileju HBZ-a koji će se dogodine u rujnu proslaviti u Pittsburghu. Tim čine: Franjo Bertović, Bernadette M. Luketich-Sikaras, Michael Ricci, kao i i iskusni fraternalisti među kojima su Michael Loncarich, George Pavlecic, Andrew Sepich, Scott Kuren, Robert Luketic, Robert Novosel, Ladislav Meze, Daniel Kochis, Emil Boljkovac, Virginia Michtich, John Miksich, Nikola Bilandzich, Sonja Schroder, uključujući vrijedne urednike Zajedničara Ivana Begga te Lorrainu Turkall i ostale. Sažeto, financijska bilanca Hrvatske bratske zajednice Amerike raste za 2,9 posto, dosegnuvši impresivnu svotu od 488.038.680 dolara. Ostvaren je višak od 47.424.736 USD. Prihod u investicijskim računima uvećan je za 3,1 posto. Prodana svota životnog osiguranja lani je iznosila 10.743.000 USD pa se marljivi dopredsjednik za člansku kampanju Franjo Bertović nada da će uzorni međuljudski odnosi i brojni mladi ljudi, koje smo ovih dana upoznali u Lijepoj Našoj, utjecati na rast članstva HBZ-a i prodaju osiguranja. Među najboljim trenutačnim graditeljima, koji su umrežili novih 696 članova,  su Louise Thomas iz Youngstowna, Mary Ann Gajdos iz Duquesna, Darinka Smintich iz Toronta, Michelle Janicki iz Aliquippa, Mijo Maračić iz Clevelanda... Predsjednik Pazo, obišavši djedovinu u Imotskome, ističe da HBZ poslovanje vodi u 27 saveznih država Amerike. Obveznice koje sačinjavaju 90,7 posto imovine HBZ-a odlične su kvalitete pa on pozorno prati investicijska kretanja u SAD-u, držeći se konzervativne ulagačke klime.  Istodobno s boravkom brojnih američkih Hrvata s djecom u Starome kraju, njihova jeCFU Scholarship Foundation 27. lipnja doživjela 60. rođendan, postavši najizdašnijom studentskom zakladom u hrvatskom iseljeništvu svih vremena - čija je glavnica dosegla 6.591.686.64 USD. Krug ljubavi i dobročinstava sve je učinkovitiji! I na kraju, velika hvala svima iz HBZ-a – s v i m a, uključujući dragu Martu Luketich, za sve ono što vaše obitelji čine za hrvatski narod na što će nas trajno sjećati i nova poznanstva s izvođačima i sam Festival pod ravnanjem počasne dirigentice i pravnice Marije Krpan Kuren i ime škole Bernard M. Luketich u Ogulinskome Zagorju.

 

Vesna Kukavica

Više članaka ...

  1. Nemiri
  2. Još jednom

Anketa

Hoće li se Plenković, nakon četnikovanja u Bačkoj Palanci, odreći Pupovca?

Srijeda, 15/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1060 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević