Get Adobe Flash player
Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Nikoga nisam nazivala marginalcima!

Političari misle o izborima, ja kao državnica mislim o budućim...

Smišljeni napad na Predsjednicu

Smišljeni napad na Predsjednicu

Puno je nedobronamjernih koji su sudjelovali u pripremi dočeka...

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Vratio se Vučić na puškomet od Gline

Nakon što je Vučićeva propagandna bagra otišla u Srbiju...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Previše glume, teatralnosti, patetike...

Umjesto pozitivne, nad Hrvatima u Srbiji, nastavljena negativna izborna...

Hrvatska naspram Srbiji danas

Hrvatska naspram Srbiji danas

Nadam se da će se Srbi u budućnosti odreći...

  • Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    Nikoga nisam nazivala marginalcima!

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:43
  • Smišljeni napad na Predsjednicu

    Smišljeni napad na Predsjednicu

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:36
  • Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    Vratio se Vučić na puškomet od Gline

    četvrtak, 15. veljače 2018. 19:29
  • Previše glume, teatralnosti, patetike...

    Previše glume, teatralnosti, patetike...

    četvrtak, 15. veljače 2018. 16:32
  • Hrvatska naspram Srbiji danas

    Hrvatska naspram Srbiji danas

    srijeda, 14. veljače 2018. 12:38

Novo izdanje Matičina ljetopisa predstavili su ravnatelj  Mijo Marić, Božo Skoko, Rajković Iveta te urednica Vesna Kukavica

 
 
Predstavljanje ovogodišnjeg Hrvatskog iseljeničkog zbornika održano je 7. veljače u sjedištu Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu. Novo izdanje Matičina ljetopisa predstavili su ravnatelj  Mijo Marić, dr. sc. Božo Skoko, dr. sc. Marijeta Rajković Iveta te urednica Vesna Kukavica, a promociju je vodila Lada Kanajet Šimić.
Godišnjak, sa sažetcima na engleskom i španjolskom jeziku, sadrži osam tematskih cjelina naslovljenih Znaci vremena, Kroatistički obzori, Baština, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost te Nove knjige. Građa je raspoređena na 448 stranica te obuhvaća 31 autorski prilog. Ova serijska publikacija posjeduje elektronsku inačicu na mreži, a u svom 63. godištu dosegla je u digitalnom repozitoriju 28 000 stranica. U fokusu autorskih interesa ovoga sveska, složili su se predstavljači, interaktivni je učinak digitalnih medija u iseljeništvu, ali i izazovi egzodusa mladih.
 
Pozdravne govore na predstavljanju u Matici održali su državni tajnik Zvonko Milas i predsjednik Saborskog odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić, a promociji su, među inima, nazočili i izaslanici predsjednika i potpredsjednice Vlade, pomoćnici  i izaslanici ministrice znanosti i obrazovanja i ministrice kulture te saborski zastupnici. Uz brojne Matičine suradnike i autore ovogodišnje edicije HIZ-a, svojim  prisustvom skup su uveličali i predstavnici Sveučilišta, HAZU, Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH; Grada Zagreba,   Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“, Nacionalne i sveučilišne knjižnice, Hrvatskog državnog arhiva, Instituta Ivo Pilar, kao i predsjednik i članovi UO HMI-ja.
 
Matičin trojezični ljetopis pune 63 godine, od daleke 1955. godine, povezuje kulturnu i znanstvenu zajednicu iz domovine i dijaspore, kazao je u pozdravnom slovu, uz zahvalu svim autorima i suradnicima na izdanju, ravnatelj Mijo Marić. O ovoj dugovječnoj, ali uvijek aktualnoj Matičinoj publikaciji, koju već 19 godini znalački uređuje Vesna Kukavica, svoj sud su potom dali predstavljači - Skoko i Rajković-Iveta. Riječju, tematske cjeline recentnoga Matičina ljetopisa koje su predstavili očekivano donose, kao i uvijek dosada, niz zanimljivih i poticajnih priloga.
Primjerice, u Znacima vremena Božo Skoko piše o srebrenom jubileju hrvatske diplomacije, a Irina Starčević Stančić i Cvijeta Kraus o Hrvatskoj enciklopediji  - od tiskanoga do mrežnoga izdanja. U Kroatističkim obzorima Pavao Jerolimov i Lada Kanajet Šimić rezimiraju četvrt stoljeća Male škole hrvatskoga jezika i kulture, a Vladan Čutura perspektive nastave na hrvatskome jeziku u Srbiji. Temi obrazovanja pridružuje se i Lucija Šarčević napisom o hrvatskoj nastavi u SR Njemačkoj te Milan Bošnjak svojim o statusu kroatistike na sveučilištima u Njemačkoj. UMostovima se temom iseljavanja mladih bave Dejanović i Rajković-Iveta, a Lalich odlascima i povratcima na prostoru Hrvatska – Australija. Paula Gadže propituje ulogu medija u očuvanju identiteta Hrvata u Argentini, a Krunoslav Malenica čitatelje upoznaje s opusom čileanske spisateljice Pepite Turine. U istom poglavlju slijede i izvanredna Skica za portret pravnika Mirjana Damaške, Rapsodija slikarice Nade Sesar Raffay Dubravka Barača te Narativi mladih švicarskih Hrvata o domovini Tihomira Nuića. O Matičinoj tradicionalnoj manifestaciji – Forumu hrvatskih manjina piše Matičina novinarka Naida Šehović.
 
U Povjesnici Stan Granic piše o istaknutom aktivistu hrvatske zajednice Waterlooa Zvonimiru Peraku, Rajka Bućin o Iseljeničkom komesarijatu u Zagrebu, a Ivan Čizmić o stoljeću Većeslava Holjevca. U poglavlju Duhovnost Boris Vulić razmatra integracijski potencijal misija y naraštaja, a u Baštini Vinko Grubišić poglede na Deklaraciju u Sjevernoj i Južnoj Americi. U istome poglavlju Marijan Lipovac piše o Zakladi HAZU i iseljeničkoj filantropiji. Znanost donosi napise Tanje Rudež o inovativnom znanstveniku Draženu Prelecu i Hrvatici koja otkriva tajne uragana - Zagrepčanki s američkom adresom Željki Fuchs, a tu je i tekst Vesne Kukavice o mreži znanstvenika hrvatskih korijena. Nove knjige donose zanimljive književne osvrte Helene Sablić Tomić, Borisa Becka i Marijana Lipovca.
 
Na predstavljanju se tako moglo čuti kako raznorodna građa u novom svesku Zbornika donosi relevantna zapaženija o postignućima naših umjetnika i znanstvenika u dijaspori iz dvadesetak zemalja. Autori, redom renomirani publicisti iz niza prestižnih sveučilišta i kulturnih središta zemlje i inozemstva, znalački propituju utjecaj tradicionalnih i modernih, starih i novih medija na iseljeničke zajednice. I to im, složili su se promotori, urednici i prisutni gosti a složit će se i budući čitatelji, sjajno uspijeva.
 
Urednica HIZ-a je u završnom obraćanju prisutnima, uz zahvalu autorima, promotorima i suradnicima, naglasila kako je u ovu impresivnu ediciju utkana i stvaralačka energija svih naraštaja Matičinih djelatnika, ali kako su sadržaj ispisali i inovativni publicisti raznih naraštaja, poput Lalicha i Barača, Lucije Šarčević i Vladana Čuture… Tako je ovaj ljetopis, na ponos tvorcima, sigurnim koracima zakoračio u digitalno doba.
 

Diana Šimurina-Šoufek

Da i ja ljubim tebe

 
 
Idi iz mog života!- teatralno si kazala, 
a dobro si znala da se ne ću vratiti više,
no, verodostojno si odlučnost odigrala,
bez riječi sam izašao na vjetar koji briše.
Po tebi, treba za oproštaj da te molim,
ali, dobro si znala, mala je moja greška,
samo jednoj šali nisam mogao da odolim
i ovakva kazna je za tako nešto preteška.
 
A, to si dobro znala, čim zatvorim vrata,
bit ćemo izgubljeni za sva vremena oboje,
no, morala si, malo iz hira, više iz inata
dokazati u trenu tko je jači od nas dvoje.
 
U tom času nikada me nisi voljela jače,
provjeravala si samo svoju snagu, sebe,
a sve te boli, srce krvari i duša ti plače,
jer, to si dobro znala, da i ja ljubim tebe.
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Preprekovo proljeće 2018.)

Nakon Bunjevaca, i drugim Hrvatima prijeti gubitak identiteta

 
 
Skupština Vojvodine inicirala je da se Bunjevci više ne izjašnjavaju Hrvatima. Time ruše Dekret iz 1945. godine kojim je određeno da se tadašnjih 40 tisuća Bunjevaca naziva Hrvatima. Međutim, ni oni se ne bune protiv ovakve odluke. Naprotiv!Bunjevci su najvjerojatnije prije nekoliko stoljeća s obala rijeke Bune iz Hercegovine naselili dio Dalmacije, a kasnije Velebit, Liku i Gorski kotar, odakle su se odselili u Vojvodinu i Mađarsku. Živjeli su u nastambama sagrađenima od suhozida. Zvali su ih bunje. Stoljećima su živjeli među drugim narodima.
http://www.pogled.ba/storage/uploads/novosti/2/4/5/b/uK1lIhLi_bunje.jpg
U nesklonom okruženju njihovu hrvatsku pripadnost nagrizale su srbizacija i mađarizacija. Naziv su vjerojatno dobili po kućama koje su gradili ili po rijeci Buni, odakle su došli. Sada će im biti izbrisani hrvatski korijeni i nadimak će im postati nacionalnost. Ovaj događaj nameće pitanje je li Hrvatska kroz povijest dovoljno čuvala hrvatstvo kod Bunjevaca i svih drugih nacionalnih manjina koje žive izvan domovine te hoće li se i one za nekoliko desetljeća osjećati isključivo pripadnicima država u koju su se doselili njihovi očevi ili djedovi. Tako više neće biti Hrvati u Australiji, Hrvati u Kanadi, Hrvati u Njemačkoj..., nego samo “naši” Australci, Kanađani, Nijemci... Čak i u BiH, gdje su konstitutivni i suvereni, već se traži da se zovu samo Bosancima.
 
Danas je nacionalna pripadnost ugrožena gotovo svakom od tri milijuna Hrvata koji žive izvan RH. Različiti su “neprijatelji”. Ponajprije, nagriza ih asimilacija, a u pojedinim državama i politička diskriminacija. Osobito su, poput Bunjevaca i Šokaca u Vojvodini, ugrožene hrvatske organizirane skupine Bokelja u Crnoj Gori, Krašovana u Rumunjskoj, moliških Hrvata u Italiji te gradišćanskih u Austriji. Međutim, važniji od “tuđih” zakona o nacionalnim manjinama jest odnos matične domovine prema Hrvatima izvan Hrvatske. Ponovno treba stvoriti ozračje, kao uoči Domovinskog rata, u kojemu će svi osjećati bliskost iseljenih i domovinskih Hrvata. Sada postoji nerazumijevanje. S obje strane. Dijasporu se još uvijek doživljava kao banku za pomoć. Ta vremena davno su prošla. Iseljeni Hrvati mogu biti najjači resurs Hrvatske.
 
Kroz mnoge projekte mogu se pronaći zajednički interesi. I trajna povezanost. Ovako, Hrvatskoj je dijaspora teret koja se i zbog toga sve više od nje udaljava. Zbog toga prijeti opasnost da, nakon Bunjevaca, i drugim Hrvatima u svijetu nadimak postane nacionalnost. Bit će neobično ako u Novom Zelandu službeno postanu - Tarara. Tako ih, naime, zovu Maori. Još tragičnije bit će ako im se u BiH, gdje su autohton i formalno konstitutivan narod, nametne da su samo Bosanci. Ili ih možda, poput Bunjevaca, nazovu po rijekama. Hercegovce uz Bunu - Bunjevcima, Lašvani bi onda bili oni koji žive u središnjoj Bosni, Lepeničani oko Kiseljaka, Posavci oko Orašja... Dunav je u Vojvodini otrgnuo već 16 tisuća Bunjevaca. Nabujaju li te rijeke, smanjivat će maticu. I druge rijeke su nemirne. Hrvatskoj opada “vodostaj”.
 

Jozo Pavković, https://www.vecernji.hr/premium/bunjevci-hrvati-srbija-bih-dekret-dalmacija-hercegovina-1224479

Anketa

Izjavom da je ona autor "lex Agrokora", koga štiti Martina Dalić?

Ponedjeljak, 19/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 997 gostiju i jedan član online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević