Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Pojava trećeg Hrtkovčana

 
 
Ivan Balenović, književnik: Poeziju Tomlekina krasi bogatstvo inspiracija i pjesničkih motiva, od djetinjstva do današnjih dana. Tako pratimo pjesnikovo školovanje i odrastanje i sve životne vrtloge koji dolaze s godinama, a kroz to i njegovo okruženje, njegov zavičaj. Značajno mjesto u ovom pjevanju imaju satirični, ljubavni i erotski motivi. Počesto nam se može učiniti da iz pjesništva koje je pred nama izranjaju veliki pjesnici poput Lorke, Jesenjina, Zmaja, Antića..., ali to je privid. Tomlekin nesporno pjeva samo i jedino svoju sopstvenu poeziju.  
http://www.zkvh.org.rs/images/stories/Foto_za_HR/Foto_br_756/pjesme_koje_treba_spaliti.jpg
Preč. Marko Kljajić: Nakon Hrtkovčana, braće Mađer, Slavka i Miroslava, pojavak trećeg Hrtkovčanina kao pjesnika, zasigurno je osvježenje na književno-kulturnoj pozornici Srijema, a Tomlekin je svoj talent izbrusio u vatrenim životnim okršajima, prihvaćajući smjelo izazove vremena.
 
Mr. Pavel Domonji: Tomlekinov lirizam, često izmješan romantičnim, realističnim i melanholičnim osjećanjem života, kao skepsom ispunjenom životnim kredom, ima ipak jednu najveću uporišnu točku, a to su Hrtkovci, njegova Itaka, njegova zavičajna domaja. Hrtkovci tako postaju novi mitos u hrvatskoj poeziji i literaturi i to je ono što izdvaja Tomlekina iz sivila savremene poezije. Izdvojio bih pjesmu Vršidba u Hrtkovcima, ispjevanu u dugom rimovanom stihu, klasične vestifikacije, koja ima naratološku strukturu sa velikim umjetničkim dometom antologijske vrednosti.
 
Dr. Dragana Todoreskov: Izbor Tomlekinovih pjesama (u zbirci Pjesme koje treba spaliti) donosi pred čitatelje nastoji pokazati ono što je autentično, u isti mah i tipično za vojvođansko podneblje, ali i za hrvatsku nacionalnu zajednicu nastanjenu u Srijemu, konkretno, u Hrtkovcima. Niz je pjesama, motiva, leksičkih rješenja, u kojima će se prepoznati duh vojvođanske ravnice, ali i osebujni kulturni i običajni identitet Hrvata u Srijemu. Pjesme prva dva ciklusa, stoga, posjeduju i dokumentarnu vrijednost, prije svega u etnološkom i leksičkom pogledu. One su, poput Tomlekinove proze, u isti mah kronika života u Hrtkovcima počev od pedesetih godina prošloga stoljeća pa sve do novijih dana, ljupka, rječita i duhovita svjedodžba jednoga minulog života. Doslijedan u vezanom stihu i rimi, narativnog izraza, sa radnjom unutar pjesme, bogatog motivskog spektra, Tomlekin umije pronaći put do čitatelja. (h.f.)

Bokeljska mornarica i Kolo svetog Tripuna stečevina hrvatskog naroda i hrvatske kulture

 
 
Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Zvonko Kusić sudjelovao je u petak 19. siječnja na znanstveno-stručnom skupu „Bokeljska mornarica i Kolo svetog Tripuna kao tradicija bokeljskih Hrvata" održanom u Muzeju Mimara u organizaciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809". Skup je održan s ciljem razmatranja mogućnosti zajedničke nominacije Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva koju bi uputile Hrvatska i Crna Gora. U svom je govoru akademik Kusić izrazio vjeru u uspjeh zajedničke kandidature i podsjetio na bogatu kulturnu baštinu Hrvata u Boki kotorskoj. „Na rubu zapadnog kršćanstva, gdje se susreću katoličanstvo i pravoslavlje, dio hrvatskog korpusa odvojen od domovine, uspio se ne samo održati, već i stvoriti kulturna dobra u nesrazmjeru sa svojim brojem. Pritom je veliku ulogu odigrala Katolička Crkva i stoga je identitet tamošnjih Hrvata i Katoličke Crkve neodvojiv, što se očituje i u slavljenju svetog Tripuna. Jasno je da su Bokeljska mornarica i Kolo svetog Tripuna stečevina hrvatskog naroda i hrvatske kulture “, kazao je akademik Kusić. Odao je priznanje bokeljskim Hrvatima koji žive u Hrvatskoj gdje su stvorili bratovštine u pet mjesta (Zagrebu, Rijeci, Splitu, Puli i Dubrovniku), prenoseći tako kroz više generacija tradiciju Bokeljske mornarice i njegujući Kolo svetog Tripuna kao simbolični ritual kojim dokazuju pripadnost hrvatskom narodu.
http://cdn.dubrovniknet.hr/mdata2014/1486375145_657_velika_sv.Tripun%20(1).jpg
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je da Hrvatska već ima bogato iskustvo u zajedničkom nominiranju prirodne i kulturne baštine na UNESCO-ov popis, pri čemu su u suradnji s Crnom Gorom na taj popis uvršteni stećci i venecijanske utvrde. Istaknula je i da UNESCO cijeni upravo zajedničke nominacije s obzirom na česte promjene granica i seljenje stanovništva, pri čemu zajednička baština može biti temelj kulturne i političke suradnje među državama.
 
O povijesti Bokeljske mornarice i njenoj povezanosti s Katoličkom crkvom, kultom svetog Tripuna i bokeljskim Hrvatima opširnije je govorio kotorski biskup Ilija Janjić. „Bokeljska mornarica neće nikad biti Crnogorska bokeljska mornarica, jedino može biti Bokeljska mornarica u Crnoj Gori“, kazao je Janjić, upozorivši da crnogorska vlada kod pokretanja postupka uvrštenja Bokeljske mornarice i Kola svetog Tripuna na UNESCO-ov popis nije kontaktirala Kotorsku biskupiju. Tradicija Bokeljske mornarice seže u 809. kad su iz Carigrada u Kotor prenesene relikvije gradskog zaštitnika svetog Tripuna, a prvi put se spominje 1353. kao pomorska bratovština, što je, po Janjićevim riječima, institucija kakva postoji samo u Katoličkoj crkvi. Bokeljska mornarica bila je odvojena od katoličke tradicije samo u vrijeme komunističke vladavine kad je bila svedena na folklornu udrugu. „Bokeljska mornarica je dio katoličke tradicije koju u Boki kotorskoj predstavlja Kotorska biskupija i nju su kao kulturnu i duhovnu baštinu sačuvali pripadnici Katoličke crkve i hrvatskog naroda, ne umanjujući doprinos drugih koji su se s tom baštinom identificirali“, rekao je biskup Janjić. Iznio je podatke da su pravoslavci 1860. istupili iz članstva u Bokeljskoj mornarici čiji članovi su se regrutirali uglavnom iz većinski katoličkih mjesta u Boki kotorskoj, dok se lode (pohvale) u čast svetog Tripuna na njegov blagdan 3. veljače od 1871. izgovaraju na hrvatskom jeziku, umjesto dotadašnjeg talijanskog.
 
Ivo Škanata, predsjednik Hrvatske bratovštine "Bokeljska mornarica 809" Zagreb, izrazio je nadu da će se „prazna rubrika“ koja sada postoji u nacionalnom određivanju kulturnog dobra Bokeljske mornarice ispuniti na pravi način. „Ako mi to ne napravimo, napravit će netko drugi, što neće biti u skladu s povijesnim istinama", rekao je Škanata.
 
Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković kazao je da je Bokeljska mornarica temelj tradicionalne kulture koji potvrđuje hrvatsku opstojnost u Crnoj Gori. Poručio je da Crna Gora treba biti ponosna na sav doprinos hrvatskog naroda kako više ne bi dolazilo do omalovažavanja i odvajanja te tradicije od katoličke crkve. 
 

Marijan Lipovac

U kući u Hrtkovcima

 
 
U kući u Hrtkovcima pamtim majku svoju,
vidim je kako veselo za Božić mijesi kolače,
ili kako brižno, sa sjetom, pakuje torbu moju
i, ispraćajući me na daleki put, potiho plače.
U kući u Hrtkovcima pamtim svoga bâbu,
vidim ga kako se brije, žuri, vezuje kravatu,
samo o povijesti, sve druge teme su tabu,
priča meni, kao da smo već u školi na satu.
 
U kući u Hrtkovcima pamtim tetku Terezu,
vidim je kako u avliji čisti lišće suho, opalo,
kako baš svako veče na kapiji namiče rezu,
a meni tepa da ću uvijek biti njeno luče malo.
 
U kući u Hrtkovcima pamtim i strinu Milju,
vidim je kako se u sobi pred raspećem moli,
sina joj jedincanema, pali vrh na svijeće fitilju,
i umjesto njemu meni šal plete, a duša je boli.
 
U kući u Hrtkovcima pamtim i strica Pēpu,
vidim ga kako naša dva konja timari u štali,
lagano češlja njihovu crnu, dugu grivu lijepu,
i meni uvek uz osmeh dobacuje nešto u šali.
 
U kući u Hrkovcima pamtim i djeda Maraša,
vidim ga kako na šoru sjedi na velikoj klupi,
pozdravlja tako što po njoj lako štapom lupi,
a meni priča kako je bila velika obitelj naša.
 
U kući u Hrtkovcima danas više nikoga nema
sve sam svoje drage iz nje sahranio odavno,
sad se i meni ista sudba sasvim blizu sprema,
nestat će tako jedno stablo staro i vrijeme slavno.
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Pjesme koje treba spaliti)

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 910 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević