Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Djedovo moje

 
 
Još izdaleka me zapahne znani miris po šljivi,
dva bureta prezrelog voća ovdje u vajatu stoje,
i pričinilo mi se kao da su baka i djed još živi,
iako su već dugo govorili da zadnje dane broje.
https://www.penzin.rs/wp-content/uploads/2015/08/Zidan-je-od-blata-iz-inata-A%C5%A1anja-Srem-Slobodan-%C4%8Cavi%C4%87-stara-ku%C4%87a-610x438.jpg
Djed je umro jučer kupeći baš za rakiju šljive,
družicu je svoju za samo desetak sati nadživio,
preksinoć ju je zatek’o mrtvu došavši sa njive,
i sebe je zbog toga, sasvim bez razloga, krivio.
 
Na djedovoj kući zabat do šora srušio se lane,
sa zidova davno je pao kreč, pendžeri se krive,
i odžaka nema više, prokišnjava na sve strane,
ali on i baka nigdje drugdje ne htedoše da žive.
 
Odavno sam ih zvao u grad, u moj veliki stan.
Djedovo moje, nama je ljepše u toj našoj štali,
nigdje ne bismo mogli imati tako blažen san!
Znao sam da djed govori istinu, ali kao u šali.
 
I kad ono ludilo bješe došlo u naše mirmo selo,
kad su ih tjerali iz te kuće da idu nekamo tamo,
nož djedu stavljali pod grlo, baki cijev na čelo,
rekli su takvima da odavde mogu na nebo samo.
 
Ali sada je posljednje ljeto i za taj šljivik stari,
šljive u njemu nema nitko više da trese i kupi,
srušena je taraba, za voćke više nitko ne mari,
u štali je korov, a krov je pao na kazan u šupi.
 
I posljednja komina od šljive džibri u vajatu,
rakijom u ovoj kući neće se više puniti čaše,
po avliji riju neke tuđe svinje, sve je u blatu.
Ugasilo se, tu u Srijemu, još jedno ognjište naše...
 

Branimir Miroslav Tomlekin (iz zbirke pjesama Pjesme koje treba spaliti)

Sve njezino pletivo tkano je u tuđini, ali s mislima duboko zakopanima u domovini

 
 
Knjigozori Miljenka Stojića: U tuđini tkano - Malkica Dugeč, Poticaj buđenju, DHK, Zagreb, 2016. - Malkica Dugeč, zapamtila je Drugi svjetski rat, zapamtila je i Domovinski, ali je poglavito zapamtila događaje iz 1971. Zajedno sa suprugom Božom morala je tada iseliti iz voljene Hrvatske u inozemstvo. Skrasila se u Stuttgartu te uronila u kulturni i politički rad hrvatskog političkog iseljeništva. Taj neslomljivi duh još i danas bije u njoj. Ovim svojim novim uradkom pokazala je svu raskoš svog Božjeg dara za pisanje i za pravilan odnos prema životu oko nas. Nije puna čemera i jada, puna je domoljublja koje se želi oživotvoriti. Raspliće niti svakodnevnog života i sjeća se da nas samo dobrota, pouzdanje u Boga i čovjeka može spasiti.
http://dhk.hr/images/made/images/slike/Scan_Pic0013_1_132_202_s_c1.pnghttp://www.science.uwaterloo.ca/~kdvorski/363-MalkicaDugec.jpg
U tri prva ciklusa u knjizi radi se o sonetima, dok četvrti predstavlja pjesme u prozi. Svi oni odaju poseban odnos prema životu na ovoj kugli zemaljskoj. Prvi je najopćenitiji. Malkica Dugeč razmišlja o sebi, svome hodu kroz povijest i vrijeme, o naoko uobičajenim događajima kao što je rođenje dječaka, o mjesecu prosincu koji je molitvom tkan... A mi bismo mogli dodati da je sve ovo njezino pletivo istina tkano u tuđini, ali s mislima duboko zakopanima u domovini. Dokazuje to drugi ciklus.
 
Naslov mu sve jasno kaže: Soneti za domovinu i prijatelje. Možda će netko odmahnuti rukom pomislivši na patetiku. Ma kakvi, nema nje ovdje. Susrećemo samo ženu kojoj je jasno što je domoljublje i kako se treba odnositi prema narodu iz kojeg si ponikao. Prelazi to pomalo i na treći ciklus kojeg pjesnikinja tka dopisujući se s prijateljem Fabijanom Lovrićem. Propitkuje ona tu od čega smo sazdani, kamo idemo, što nam pjesma znači u životu, kako bi trebalo ugoditi svoje strune. Četvrti ciklus, pak, samom svojom književnom vrstom dopušta i podrobniji govor o svemu, kao što je, recimo, pjesma Prvi izlet hrvatske knjige u slobodu.
 
Čudo je to iseljeništvo, rekli bismo. Dok su nas ovamo omamljivali svojim lažima i uspavljivali silom, oni su tamo slobodno živjeli, iako su sve znali plaćati i vlastitom glavom. No, nisu se ušutjeli, nisu dopustili da im ukradu slobodu. To je itekakav primjer za sve nas. Uvijek se treba boriti za svoju domovinu i ne čekati da netko drugi to učini umjesto tebe. I ovim svojim djelom Malkica je Dugeč potvrdila svoje visoko mjesto u hrvatskoj književnosti. Nije to uspjela uništiti ni naša peta kolona, koja gura ustranu sve što ne dolazi iz njezinih redova. Nadajmo se da će našu pjesnikinju zdravlje poslužiti i da će nam darovati još ovakvih dobrih uradaka.
 

Miljenko Stojić, http://www.hrsvijet.net/index.php/kultura/74-knjigozori/49052-knjigozori-miljenka-stojica-u-tudini-tkano

Bogat književni, prevoditeljski i životni opus

 
 
Hispanistica, prevoditeljica i književnica Željka Lovrenčić osim što prevodi, piše i putuje, uspješno promiče i suvremenu hrvatsku književnost u svijetu. Uz petnaest knjiga, u nekoliko zemalja španjolskoga govornog izričaja objavila je i pojedinačne prijevode (uglavnom) poezije hrvatskih autora.   
https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2015/10/Zeljka-Lovrencic.jpg
Od najnovijih vijesti izdvajamo: dana 19. prosinca 2017. na vrlo čitanom portalu Crear en Salamanca gdje je redovita suradnica, objavljen je izbor pjesama književnice i novinarke Božice Brkan popraćen fotografijama autorice i naslovnicama nekoliko njenih knjiga. Portal koji se prati u svim zemljama španjolskoga govornog izričaja, uređuju pjesnici Alfredo Pérez Alencart i José Amador Martínez Sánchez.   
 
Dana 3. siječnja 2018., na istome je portalu objavljena vijest o dobitnici prve nagrade na IV. Međunarodnome pjesničkom festivalu „Pilar Hernández Labradar“, Bolivijki Pauri Rodríguez Leyton te o kubanskoj pjesnikinji Liliam Moro koja živi u Španjolskoj. Spomenuto je i 14 prevoditelja koji su preveli po jednu pjesmu svake od njih. Među njima je i Željka Lovrenčić koja redovito prevodi uratke dobitnika nagrade na uglednom festivalu koji organizira Grad Salamanca. Ove je godine na njemu sudjelovalo čak 520 pjesnika iz svih latinsko-američkih zemalja te iz SAD-a, Australije, Izraela, Brazila, Njemačke, Švedske…
 
Dana 5. siječnja 2018., uz pjesmu meksičkog pjesnika Antonija Leala  (Chetumal, 1952.), na portalu Crear en Salamanca objavljena je i pjesma Orijentacija Ivana Bradvice (Veljaci, Ljubuški, 1952.). I kao kruna promidžbenih aktivnosti nekadašnje diplomatkinje i sadašnje članice Uprave Društva hrvatskih književnika, dana 7. siječnja u uglednome albanskom listu „Nacional“ posvećenom kulturi, objavljen je opširan intervju u kojemu Željka Lovrenčić razgovara s poznatim albanskim novinarom i vlasnikom lista Mujëm Bucpapajom. Razgovor je vođen u listopadu prošle godine u Tirani gdje je Lovrenčić boravila s kolegom Tomislavom Marijanom Bilosnićem. Tiranu, Drač i Elbasan naši su književnici posjetili zahvaljujući potpori zagrebačkoga Gradskog ureda za prosvjetu, kulturu i sport i u okviru međunarodne suradnje Društva hrvatskih književnika. U razgovoru popraćenim fotografijama, Lovrenčić govori o potrebi učvršćivanja književnih veza između hrvatskih i albanskih književnika putem međusobnih prijevoda djela, o povijesti i djelovanju Društva hrvatskih književnika, o ograncima Društva i njihovoj raznovrsnoj djelatnosti, o časopisima DHK-a Most/The Bridge, Nova Istra, Republika, Književna Rijeka, Književnost i dijete, o izdanjima Male knjižnice… Također govori o sebi i o svome dosadašnjem radu vezanom uz povezivanje različitih kultura i svjetova (dakako, prije svega hispanske i hrvatske kulture).
 
Poseban dio razgovora posvećen je suradnji hrvatskih književnika, među kojima se ističu Boris Domagoj Biletić i Tomislav Marijan Bilosnić, s albanskim autorima. Naime, obojica književnika koji su u Albaniji izuzetno cijenjeni, u Hrvatskoj su objavljivali tekstove i knjige uglednih albanskih autora kao što su Arian Leka, Xevahir Spahiu, Kujtim Agaliu te Mujë Bucpapaj. Bilosnić je objavio nekoliko knjiga albanskih kolega u nakladničkoj kući 3000 godina Za dar kojoj je na čelu, dok je Biletić u časopisu Nova Istra objelodanio niz prijevoda tekstova uglednih albanskih pisaca.
 

Vesna Kukavica

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Subota, 24/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1045 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević