Get Adobe Flash player
Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

Ne krene li demografska obnova, Hrvatska će 2030. imati 3,9 milijuna...

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

Mediji imaju moć a Vlada odgovornost     Vijest da...

HUOJ-ov namaz manipulacije

HUOJ-ov namaz manipulacije

Andrej Macana treba otpustiti, prije nego mu dođe...

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

Popis onih koji su u Saboru podržali izglasavanje Zakona o genetski...

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

"Srbi na okup!" na profesorov...

  • Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    Produbljen negativni prirodni prirast stanovništva

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:36
  • Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    Marin Strmota - žrtva krivih savjetnika

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:29
  • HUOJ-ov namaz manipulacije

    HUOJ-ov namaz manipulacije

    četvrtak, 22. veljače 2018. 10:21
  • Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    Ne zaboravimo ovih 90 zastupnika!

    utorak, 20. veljače 2018. 21:58
  • Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    Pupovac olajava Hrvatsku po inozemstvu

    četvrtak, 22. veljače 2018. 16:59

Ususret siječanjskoj Zimskoj školi hrvatskoga folklora u Koprivnici

 
 
U Koprivnici će ovih dana više od stotinu plesača, pjevača i svirača iz dijaspore i domovine pohađati zimsku Školu hrvatskoga folklora u organizaciji Hrvatske matice iseljenika. Predavači su istaknuti folkloristi i koreografi na čelu s etnologom Andrijom Ivančanom, umjetničkim ravnateljem Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado“.
https://rtl-cdnstatic.r.worldssl.net/image/folklor-bibinje-klapa-klape-b2f08b5fcfab4263dbd2388b973dcbb3_view_article_new.jpg?v=20
Zimska sesija Škole hrvatskog folklora u organizaciji Hrvatske matice iseljenika započinje u Koprivnici u srijedu, 3. siječnja, a koju će pohađati više od stotinu plesača, pjevača i svirača tradicijskih glazbala iz zemlje i inozemstva. U intenzivnom cjelodnevnom gotovo dvotjednom programu tako će ljubitelji tradicijske kulture iz domovine i dijaspore vježbati hrvatske narodne plesove i slušati etnološka i etnomuzikološka predavanja u hotelu „Podravina“ do 12. siječnja 2018.
 
Zimska sesija Škole hrvatskog folklora obuhvaća program plesova, izvornih napjeva, nošnji i glazbala hrvatskoga gorskog područja (tzv. alpsko plesno područje – prema terminologiji I. Ivančana) koje uključuje sjeverozapadnu Hrvatsku i Istru. Tako će ove zime polaznici učiti narodne plesove Gorskog kotara i Grobinštine, Karlovačkog pokuplja, Jaskanskog prigorja i polja; Samoborskog, Zaprešičkog, Vrapčanskog i Zagrebačkog prigorja i polja; Sesvetskog, Zelinskog, Vrbovečkog prigorja i polja; Zagorja, Međimurja i Podravine. Usto, na zimskoj Školi hrvatskoga folklora ovoga siječnja poučavat će se i plesovi gradišćanskih Hrvata, naše autohtone manjinske zajednice kako iz austrijske savezne pokrajini Gradišće (Burgenland), tako i iz ostalih srednjoeuropskih panonskih prostora višestoljetno nastanjenih  gradišćanskim Hrvatima od zapadne Mađarske sve do južnih dijelova Slovačke ali i novijih odredišta raseljenih moravskih Hrvata iz Češke.
Predavači su ugledni etnolozi i etnomuzikolozi s bogatim koreografskim i pedagoškim iskustvom u scenskoj prezentaciji raznovrsne folklorne baštine hrvatskoga naroda. Uz programskog voditelja i umjetničkog ravnatelja proslavljenog zagrebačkoga Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske „Lado“ profesora Andriju Ivančana, Odjel tambura vodi afirmirani tamburaški voditelj Tibor Bun, dok Odjel tradicijskih glazbala Matičine ŠHF vodi glazbeni pedagog i glasoviti majstor izrade tradicijskih glazbala Vjekoslav Martinić.
 
Uz glavne predavače i koreografe angažirani su u realizaciji programa ŠHF brojni demonstratori i izvorni kazivači s respektabilnim  voditeljskim, koreografskim i metodičkim plesnim i glazbenim iskustvom u vođenju folklornih ansambla i poučavanju školskih grupa koje njeguju i jačaju našu tradicijsku kulturu kao što su: Nerina Štajner iz Pule; Miro Kirinčić iz Karlovca; folklorne selektorice Senka Jurina, dipl. ing. iz Zaboka i Katarina Horvatović, mag. etn. i kult. antrop. iz Zagreba; voditelj Kola Slavuj Štefan Novak iz Austrije; prof. dr. sc. Goran Oreb sa Sveučilišta u Zagrebu; Kristina Benko Markovica, prof.,  zamjenica gradonačelnika Grada Đurđevca; poznati folklorist i sakupljač narodnoga blaga Vidoslav Bagur te glazbeni korepetitor Antun Kottek iz Zagreba. Dodanu vrijednost Matičinoj Školi hrvatskoga folklora nedvojbeno daje istaknuti gost predavač maestro Siniša Leopold, plodni hrvatski skladatelj, glazbeni pedagog i dirigent te autor jedinstvenog priručnika o tamburi kao našem autohtonom glazbenom dragulju.
 
Školu hrvatskoga folklora programski i metodički je osmislio prije 55 godina znameniti hrvatski etnokoreolog i koreograf dr. sc. Ivan Ivančan (Molve, 15. VI. 1927. – Molve, 3. VIII. 2006.), čiji je istraživački opus hrvatskih narodnih plesnih običaja i napjeva na tlu Hrvatske, ali i višestoljetnih migrantskih odredišta gradišćanskih Hrvata koje je također istraživao - sažet u njegovih dvadesetak najčešće citiranih etnografskih monografija. 
 
Posljednjih dvadesetak godina Matičinu Školu hrvatskoga folklora uspješno vodi istaknuti etnolog Andrija Ivančan, aktualni umjetnički ravnatelj profesionalnoga folklornog Ansambla narodnih plesova i pjesama „Lado“ iz Zagreba - koji je dosad u ljetnoj i zimskoj sesiji poučavao cijele naraštaje ljubitelja hrvatske tradicijske kulture iz više od tri stotine folklornih ansambala koji se pojavljuju s dužim ili kraćim stvaralačkim dahom u četrdesetak zemalja svijeta od Sjeverne i Južne Amerike, preko juga Afrike do Australije i Novoga Zelanda, uključujući i naše mlade folklorne ansamble diljem Staroga kontinenta kao i bližega europskoga susjedstva. Završni koncert zimske sesije Matičine Škole hrvatskoga folklora, koji će prezentirati apsolviranu prelijepu plesnu i glazbenu baštinu, polaznici će izvesti pred koprivničkom publikom u Dvorani Domoljub s početkom u 20 sati dana 12. siječnja 2018.
 
- Kroz ovaj obrazovni projekt ostvaruju se i važni ciljevi  Hrvatske matice iseljenika kao što su očuvanje i promicanje tradicijske kulture i hrvatskog nacionalnog identiteta u prekooceanskom iseljeništvu te bližim europskim migrantskim odredištima, uključujući i višestoljetne domicilne sredine pripadnika hrvatskih manjinskih zajednica iz zemalja srednje i jugoistočne Europe. Glavna misija ovoga značajnog projekta Hrvatske matice iseljenika jest očuvanje izvornosti najvišeg standarda ovog segmenta tradicijske kulture, koja nije imuna na procese asimilacije pa i akulturacije u višekulturnim dijasporskim odredištima ljudi naših korijena od susjednih malih sela do planetarnih megapolisa kako na bližim tako i daljim meridijanima. Podsjećamo, tradicija je i nadahnuće za suvremeno kreativno izražavanje tako da se kroz Školu hrvatskoga folklora promiče i autorska stvaralačka dimenzija, tj. etnološka i folkloristički utemeljena reinterpretacija ovog segmenta tradicijske umjetnosti - jer je folklorno naslijeđe dinamičan proces koji svjedoči poštovanje autentičnih hrvatskih tradicijskih vrijednosti. Današnji život folklorne baštine je važan dio suvremene hrvatske kulture u domovini i svijetu, što je pozicionira u nezaobilazno uporište kulturnog i nacionalnoga identiteta, čije očuvanje je misija Hrvatske matice iseljenika, kazala je rukovoditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika Snjžana Jurišić. 
 
- Škola hrvatskoga folklora namijenjena je obrazovanju voditelja i članova hrvatskih folklornih i tamburaških sastava  u hrvatskom iseljeništvu i među pripadnicima  hrvatskih zajednica koje žive u zemljama srednje i jugoistočne Europe, okupljajući sve ljubitelje hrvatskoga folklora iz cijeloga svijeta. Aktualni dvodesetljetni umjetnički voditelj Andrija Ivančan u  program ŠHF-a  ugradio je suvremene tendencije plesne edukacije i sveobuhvatne elemente školovanja voditelja folklornih i tamburaških skupina pa njezino pohađanje  s položenim ispitom čini jedan od kriterija za stjecanje statusa u Hrvatskom društvu folklornih koreografa i voditelja, zaključila je rukovoditeljica Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika Snježana Jurišić.  
 
Svečani završni koncert polaznika ŠHF-a  održat će se u petak, 12. siječnja 2018. u 20,00 sati u Dvorani Domoljub, Pučkog otvorenog učilišta Koprivnica te ovim putem ravnateljstvo Hrvatske matice iseljenike zahvaljuje  partneru - Gradu Koprivnici, što je omogućio održavanje završnog koncerta besplatno za građane Koprivnice i sve ljubitelje hrvatskog folklora. Za sve informacije možete se obratiti na adresu: Hrvatska matica iseljenika, Trg Stjepana Radića 3, Hrvatska. Voditeljica projekta: mr. sc. Snježana Jurišić, rukovoditeljica Odjela za kulturu , Tel.: 099 3328 100 www.matis.hr, e-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 

Marija Matković

Dogovorili su se Milanović i Kosor, hoće li se dogovoriti Plenković i Bernardić?

 
 
Krajem svibnja 2010. hrvatski mediji su prenijeli obavijest o dogovoru Zorana Milanovića i Jadranke Kosor, predsjednika SDP-a i predsjednice Vlade oko izmjene Ustava kojom se određuje da će 11. izborna jedinica imati zajamčena tri zastupnika i moći će se glasovati samo u diplomatskim predstavništvima. Na konferenciji za medije 22. svibnja 2010., predsjednica Vlade i predsjednik SDP-a o dogovorenoj izmjeni Ustava, Jadranka Kosor je izjavila: “Dugo smo razgovarali i ti razgovori nisu bili laki, ali konačno smo se dogovorili. Ovo nam sada daje vjetar u jedra da promijenimo Ustav i donesemo desetak nužnih zakona iz takozvanog europskog paketa”. Prijedlog o 3 zastupnika 11. izborne jedinice bio je prijedlog tadašnjeg HNS-a. SDP je inzistirao da se glasuje samo u diplomatskim predstavništvima a prihvatio je da izbori u tim predstavništvima traju dva dana.
https://ocdn.eu/pulscms-transforms/1/5kgktkpTURBXy9kYmFjYWNlMDg3MWZlYWJkZDA2MTYwYWFiYzVhNTI4MC5qcGeTlQLNAxQAwsOVAs0B1gDCw5UH2TIvcHVsc2Ntcy9NREFfLzFkNzRjYjQxNzA1OTUwNDM2NjI5Y2FiZDYwNmY1MGY2LnBuZwfCAA
I Zoran Milanović i Jadranka Kosor taj dogovor su predstavili kao dogovor u kojem obje strane pobjeđuju. “Ovi razgovori od početka nisu bili zamišljeni tako da se nekoga ponizi ili da se netko osjeća poraženim. Bilo je previše podjela i upiranja prstom u vezi s glasovanjem hrvatskih državljana u inozemstvu. Ovo rješenje nije savršeno, ali je dobro i rezultat je kompromisa”, rekao je Milanović te dodao da će tim izmjenama u Ustavu HDZ od biračkog tijela koje mu je tradicionalno naklonjeno dobiti dva zastupnika manje, ali će u izbore startati s tri saborska mandata prednosti jer nitko ne vjeruje da postoji stranka koja HDZ-u može oteti glasove dijaspore. HDZ se ne će morati brinuti koliko će glasača u drugim državama izaći na izbore jer je dosad broj zastupnika iz dijaspore ovisio o broju izašlih glasača.”
 
SDP iz stranačkih interesa obespravio milinune iseljenih Hrvata
 
“Da bi se birači HDZ-a i birači SDP-ove oporbene koalicije uvjerili da dogovorom nitko nije poražen”, istaknuto je da se bez dogovora njih dvoje Ustav uopće ne bi mogao mijenjati jer su HDZ-u za izmjene potrebni i glasovi dijela esdepeovaca. Bez promjena Ustava, pak, u pitanje bi došao završetak pregovora i ulazak Hrvatske u EU. "Ograničavanjem broja zastupnika iz dijaspore SDP je djelomično uspio u svom naumu da pod zakonsku kontrolu stavi dio izbornog sustava na koji dosad nije imao utjecaj. S druge strane, ni HDZ ne treba biti nezadovoljan jer će na svakim izborima imati tri svoja zastupnika iz dijaspore, i to u vrijeme kada interes birača iz BiH za izbore u Hrvatskoj rapidno opada, pa bi i po starom sustavu imali manje zastupnika."
 
Tko god je savjetovao Zorana Milanovića, bio je jako dobro informiran i organiziran te je u pravi trenutak predložio izmjenu Ustava tobože potrebnu za donošenje deset nužnih zakona iz takozvanog europskog paketa potrebnih za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Računao je i na veliku želju Jadranke Kosor da stavi svoj potpis na primitak Hrvatske u EU a vjerojatno i njenu uvjerenost da će joj taj potpis jamčiti nastavak uspješne političke karijere. Računao je da tzv. paritetno povjerenstvo za promjene Ustava stvarno nije paritetno jer HDZ-ova strana nije mogla računati na lojalnost Milorada Pupovca. To što je Vladimir Šeks bio predsjednikom paritetne komisije, nije moglo prevagnuti na stranu HDZ-a jer ta pozicija nije Šeksu davala olučujući glas.
 
Da bi se biračko tijelo 11. izborne jedinice uspavalo, puštena je priča da broj zainteresiranih birača u BiH opada te da je bolje za HDZ imati zajamčena 3 zastupnika. Bolje vrabac u ruci nego golub na grani, poslana je poruka HDZ-ovim umornim zastupnicima uoči predstojećih izbora. Zašto bi se netko  nakon tog jamstva mučio oko izborne kampanje u iseljeništvu i u BiH i eventualno nezgodnim pitanjima izazvao bijes premijerke koja će slagati izborne liste. Osim toga lukavac  je "dijaspori" najavio toliko željeno dopisno glasovanje. Moći će "dijaspora" iz udobnosti svojih domova odlučiti komu pokloniti svoj glas. I doista su dva zastupnika 11. izborne jedinice bila podnijela amandman kojim bi se odredila mogućnost dopisnog glasovanja. Nije poznato zašto su ga povukli iz procedure.
 
Iseljenici nikako da shvate podvalu
 
Čini se da u iseljeništvu nisu uočili podvalu u poruci: "HDZ se ne će morati brinuti koliko će glasača u drugim državama izaći na izbore jer je dosad broj zastupnika iz dijaspore ovisio o broju izašlih glasača." Ako biračko tijelo 11. izborne jedinice ne može računati da će većim izlaskom dobiti više zastupnika a ne može dobiti manje od tri, čemu trud i trošak oko sudjelovanja na izborima za prethodnu registraciju i sudjelovanje na izborima? Izgleda da zastupnici HDZ-a nisu primijetili ni da će izborom zastupnika 11. izborne jedinice razmjernim sustavom, dobiveni mandati biti razdrobljeni. Zastupnici naime mogu biti izabrani iz dvije ili tri stranke ili s lista neovisnih te se trošiti u međusobnim trvenjima a to se pokazalo kad je tim sustavom 2007. bilo izabrano 5 zatupnika. Jedan od njih nije mario za svoje biračko tijelo a  dva su bila u sukobu s druga dva izabrana zastupnika jer su izabrana na različitim listama (HDZ BiH i HDZ 1990). Naprotiv, Milorad Pupovac je za sebe izborio da srpska manjina može dobiti i više od tri zastupnika i to izabrana većinskim sustavom te je dobio četiri zastupnika i sve za svoju stranku.
 
Drastičan pad birača 11. izborne jedinice na izborima za Hrvatski sabor 2010.  na kojima je biračko tijelo te jedinice moglo izabrati fiksnom kvotom 3 zastupnika, opravdavalo se u iseljeništvu ponajviše udaljenošću biračkih mjesta i nemogućnošću dopisnog glasovanja. Zahtijevalo se uvođenje mogućnosti glasovanja dopisnim pa i elektroničkim putem. Vjerovalo se da bi tim putem, npr. u SAD-u, umjesto tisuću, glasovalo daleko više hrvatskih iseljenika hrvatskih državljana. Istovremeno su neki očekivali i zahtijevali da HDZ-ova koalicija po povratku HDZ-a na vlast, izmijeni izborni zakon i omogući jednako pravo glasa hrvatskim državljanima koji žive izvan Republike Hrvatske. U razgovoru s više Hrvata koji ljetom dolaze u Hrvatsku iz Australije, SAD-a i drugih zemalja, uzalud sam pokušao ukazati im da bi za to bilo potrebno izmijeniti Ustav, da je za izmjenu Ustava potrebna dvotrečinska većina zastupnika koju HDZ nema. ("O promjeni Ustava odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika." članak 149.)
 
Onima koji možda još nisu saznali, u Ustav je 2010. unijeta izmjena članka 45. koja glasi:»Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom. U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.«
 
Najprije izmijeniti Zakon o hrvatskom državljanstvu
 
Nadam se da je konačno to svima postalo jasno kad je prdsjednik Vlade Andrej Plenković, na sjednici drugog saziva Vladina Savjeta za Hrvate izvan Republike Hrvatske rekao da za vraćanje prava, koje je biračko tijelo 11. izborne jedinice prije imalo, postoji politička volja Vlade i vjerojatno većine zastupnika ali da izmjene Ustava valja donositi konsenzualno i pažljivo.Ono što Vlada već sada može učiniti jest odgovarajuća izmjena Zakona o hrvatskom državljanstvu a i nekih drugih zakona koji su relevantni za iseljeništvo, povratnike i useljenike jer za te za izmjene tih zakona nije potrebna dvotrečinska večina.
 
Možda bi bilo najlakše osigurati dvotrećinsku većinu vraćanjem nefiksne kvote za izbore zastupnike 11. izborne jednice a broj zastupnika bi se utvrđivao  tako da se ukupan broj glasova u 11. izbornoj jedinici podijeli s prosječnim brojem glasova koji je bio potreban za osvajanje jednog mandata u zemlji. Količnik bi izražavao broj mandata koji bi pripadao dijaspori. Mandati bi se raspodjeljivali izbornim listama prema D’Hondtovoj metodi.Taj model bi vjerojatno bio prihvatljiv i SDP-u koji, prema informacijama iz medija, kreće u osvajanje "dijaspore". Najavljuje se da će SDP u novi Statut stranke, koji će biti donesen na stranačkoj konvenciji u siječnju, biti ugrađena i velika novina – osnivanje stranačkih organizacija u inozemstvu. Prva SDP-ova organizacija u inozemstvu krenula bi iz Bruxellesa u kojem SDP već sada ima više od 10 političkih aktivnih članova.
 
Arsen Bauk: Mi nismo bili niti za jednog zastupnika
 
SDP-ovci koji su za novu politiku stranke koju je pokrenuo Bernardić računaju na nove iseljenike, na one koji su bijesni na Hrvatsku iz različitih razloga pa i jer im se nisu ispunila očekivanja npr. u Njemačkoj, Irskoj  i nekim drugim državama.SDP-ova zastupnica u Bruxellesu Biljana Borsan podupire Bernardićevu inicijativu. Podupire novu SDP-ovu politiku i SDP-ov zastupnik Domagoj Hajduković. Međutim, protivni su toj izmjeni politike Ranko Ostojić i Peđa Grbin a i Milanović koji je bio poslao poruku: "Odlučimo u Hrvatskoj". Tom porukom je zanijekao pravo iseljenicima na sudjelovanje u politici Republike Hrvatske. Stoga, usprskos političkoj volji Vlade Andreja Plenkovića, nije sigurno da će HDZ imati dosta ruku za željenu izmjenu Ustava jer nije sigurno da će Bernardić uspjeti opstati na funkciji predsjednika SDP-a. Valja podsjetiti da je u raspravi o Prijedlogu zakona o prebivalištu, Arsen Bauk, bivši ministar uprave u SDP-ovoj vladi priznao: Mi smo tada raspravljali o promjenama Ustava i nije točno da smo se mi zalagali da bude 3 zastupnika u dijaspori, mi smo se zalagali da ne bude ni jedan." Bauk je priznao, a priznala je kasnije i Jadranka Kosor, da nitko iz EU-a nije uvjetovao primitak Hrvatske u EU, izmjenama izbornog zakona za izbor zastupnika u Hrvatski sabor.
 
Teško je predvidjeti i kolika će biti izlaznost na izbore novog vala iseljenika i općenito birača koji su Zakonom o prebivalištu prebačeni u 11. izbornu jednicu time što im je SDP-ova vlada u Hrvatskoj zakonima izbrisala  prebivalište. U svakom slučaju, u interesu je Hrvatske omogućiti što većem broju hrvatskih državljana sudjelovanje na izborima zastupnika u Hrvatski sabor i predsjednika države a onima koji imaju prebivalaište u Republici Hrvatskoj i na zborima za lokalnu upravu te na izborima za zastupnike iz Hrvatske u Europskom parlamentu. Jednako pravo glasa sigurno je i jedan od poticaja za povratak iseljenika i useljavanje njihovih potomaka i za razne oblike pozitivnog sudjelovanja iseljenika i pripadnika hvatskog naroda u BiH i drugim sudjenim zemljama, u životu Republike Hrvatske.
 

Branko Barbić

Tko je i zašto dao hrvatsko državljanstvo Muniru Podumljaku, Dragi Pilselu i Vesni Teršelič?

 
 
Sva tehnologija; svi pametni telefoni, automobili, sateliti, svemirske postaje; sva uznapredovala medicina, od lijekova do raznoraznih pripravaka, pa čak i sva kulturna, književna i glazbena djela nisu u stanju nadmašiti najveći “izum” čovječanstva – državu. Država, koja je u svojoj biti uvijek pravna država, je najveće postignuće čovjekovo, a njezin najrazvijeniji oblik danas baštinimo u obliku nacionalne države. I nju hoće rasturiti, uništiti i smjestiti na povijesno smetlište. Osim vojske, državne granice, središnje vlasti i dalje redom, jedna je izravnih posljedica ustrojene države kao takve jest – državljanstvo – iz kojeg proizlaze prava i obveze građana koji jesu ili žele biti državljani određene nacionalne države. Hrvati su imali tu nesreću što su svoju nacionalnu državu morali krvlju stvarati, i, ‘mjesto da zbog te puke činjenice svoju državu cijene više no drugi narodi, oni je shvaćaju i uzimaju zdravo za gotovo. Nitko od političara, ni lijevi ni desni, izuzev jednoga, ne govore o problemu državljanstva. Nitko ne postavlja pitanje po kojim se kriterijima i na koji nači dodjeljuje hrvatsko državljanstvo.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/11/Domovnica_RH.JPG
U nas je to pitanje uređeno Zakonom o hrvatskom državljanstvu (NN 53/91, 70/91, 28/92, 113/93, 4/94, 130/11, 110/15). Kako to već priliči zemljama bivše samoupravne anarhije, u Hrvatskoj je Zakon jedno, a praksa nešto sasvim različito. Svi oni koji žele hrvatsko državljanstvo iz ovih ili onih razloga, za tu potrebu koriste usluge odvjetnika i odvjetničkih ureda koji, pak, na ovaj ili onaj način, najblaže rečeno „muljaju“ kako bi ispunili naloge klijenata. Postupak se odvija pri Ministarstvu unutarnjih poslova putem policijskih uprava, tako da o dodjeljivanju hrvatskog državljanstva naposljetku odlučuje neki činovnik, a činovništvo u Hrvata nije na najboljem glasu. Na poveznici je Pravilnik o načinu provjere poznavanja hrvatskog jezika i kulture. U prilogu se Pravilnika nalazi obrazac od 100 pitanja glede hrvatske povijesti, umjetnosti, kulture, zemljopisa i t.d., dakle, glede tog uvjeta koje postavlja Zakon, obrazac se uopće ne mijenja, što znači da se radi testu čiji se primjerak lako nabavi prije polaganja. Kao da nije dovoljno groteskno, Pravilnikom je propisano da je za „prolaz“ dovoljno samo 10% točnih odgovora, odnosno 10/100.
Najlakše je državljanstvo dobiti ukoliko se uspije pokazati hrvatsko porijeklo. Pupovac bi počinio harakiri kad bi saznao koliko se Srba, za potrebe stjecanja hrvatskog državljanstva, busalo o svoja „hrvatska“ prsa. A kad bi javnost poznavala odvjetničku praksu, koliko lažu, izmišljaju i krivotvore kako bi svojim klijentima priskrbili državljanstvo; naprosto tragikomično, a u ozbiljnoj državi ne smije biti tako. I u tome je problem; kriteriji su loši, činovnike nije briga, a odvjetnici svojim „muljanjem“ izravno štete interesima RH i njezina naroda.
 
Zar ne bi o državljanstvu trebalo odlučivati tijelo sastavljeno barem od po jednog pravnika, povjesničara, profesora hrvatskog jezika i djelatnika policijske uprave? Zar ne bi dodjela državljanstva trebala biti svečana prigoda, u najmanju ruku ravna svečanosti pri završetku studija? Nije li dobivanje državljanstva svojevrsna najviša počast države, budući se čovjek prima u nacionalni, odnosno politički korpus jedne suverene zemlje? Kako je moguće da sigurnosne službe ne nadziru rad činovnika i odvjetnika koji dodjeljuju državljanstvo? No, što je kod nas? Hrvatsko iseljeništvo u prosjeku čeka oko 3 godine za stjecanje državljanstva. Dakle, oni koji nisu zagađeni samoupravljanjem, koji su stasali na Zapadu, u kapitalizmu, njima se onemogućava povratak u Hrvatsku. U krivu su oni koji tvrde da će novac hrvatskih iseljenika pomoći Hrvatskoj; nama je potrebna njihova pamet, a ne njihov novac, jer oni znaju stvoriti višak vrijednosti.
 
S druge strane, državljanstvo se daje raznoraznim kriminalcima, mahom iz Rusije, Srbije i BiH. Uzmimo primjer nekog Munira Podumljaka. Javnost će ga se sjetiti po gostovanju u Nu2 2011. godine, kad je praktički pozvao na linč ondašnjeg ministra unutarnjih poslova Tomislava Karamarka jer je ovaj otvorio pitanje odgovornosti Manolića i Boljkovca za ubojstva i progon Hrvata u bivšoj državi. Prema vlastitim riječima, Munir Podumljak je bio pripadnik Crnih labudova, postrojbe Armije BiH koja je ubijala Hrvate tijekom rata u BiH. Nije završio nikakav fakultet, nema zvanja ni zanimanja, nego putem nevladinih udruga ruši hrvatsku državu. On je dobio državljanstvo, a premnogi iseljeni Hrvati nisu.
 
Tko je i zašto dao državljanstvo Dragi Pilselu, sinu  čeških roditelja podrijetlom iz Prnjavora, koji je prema vlastitom priznanju prošao put “od naciste do antifašiste”, osobi koja je danas dio većine anacionalnih procesa pokrenutih zbog očite potrebe podrivanja hrvatske države. Ili njegovom “alter egu”, i doseljeniku iz Sarajeva, Miljenku Jergoviću, ili doseljeniku iz Travnika, Oliveru Frljiću, koji u svojim izjavama otvoreno poručuje kako ne prizna postojanje Republike Hrvatske. U potpuno isti kontekst spada i državljanka Slovenije, Vesna Teršelič?! Što će oni dobro donijeti Hrvatskoj, osim što svakodnevno lažima i podvalama ruše i podrivaju hrvatsku državu?!
 
Ukoliko se nešto ne promijeni glede dodjele hrvatskog državljanstva, kroz koju ćemo godinu imati isti učinak kao da smo primili tko zna koliko tisuća migranata iz arapskih zemalja; naprosto se previše protuhrvatskog elementa ciljano pušta u hrvatski nacionalni i politički korpus, dok se prohrvatski orijentiranim iseljenicima i njihovim potomcima na sve načine onemogućava upis u hrvatsko državljanstvo, ostvarivanje ustavom zajamčenog prava na sudjelovanje u biračkom procesu, ili investiranje u tranzicijskim poteškoćama opterećeno hrvatsko gospodarstvo.
 

Josip Gajski, Hrsvijet

Anketa

Činjenica je kako Pupovac sa tri srpska zastupnika ucjenjuje Plenkovića. Hoće li mu Andrej udovoljiti?

Petak, 23/02/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 979 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević