Get Adobe Flash player
Bandić ugostio Arkanova pobočnika

Bandić ugostio Arkanova pobočnika

IDS-ovci ugostili talijanske fašiste u jeku srbijanske agresije na...

Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

Aktualna Vlada nema izborni i politički legitimitet građana, što...

"Perzijanci tužili hrvatskog Leonidu"

Srpski i crnogorski agresori došli naoružani u Hrvatsku i sada...

(Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

(Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

Zašto se snaha Slavena Letice ne preziva Letica ili...

Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

Da su tijela izvršne vlasti radila svoj posao, ne bismo imali...

  • Bandić ugostio Arkanova pobočnika

    Bandić ugostio Arkanova pobočnika

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:23
  • Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

    Sve što radi Pupovac, određuje Plenković

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:16
  • "Perzijanci tužili hrvatskog Leonidu"

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:12
  • (Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

    (Anti)fašizam živi od proizvodnje ustaša

    srijeda, 07. studenoga 2018. 15:08
  • Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

    Gazda je u Remetincu, a kada će ostali?

    četvrtak, 08. studenoga 2018. 14:30

U Zagrebu predstavljen Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac  iz Canberre

 
 
Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom znatno i trajno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca 21. Stoljeća. Predstavljanje knjige Vande Boras Podravac Dnevnik iz tuđine/A Diary from the Croatian Diaspora održano je 13. rujna u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Uz autoricu, o knjizi su govoriti ravnatelj Hrvatske matice iseljenika prof. Mijo Marić, predsjednik Društva hrvatskih književnika mr. Đuro Vidmarović, urednica Vesna Kukavica te autorica. Voditeljica promocije bila je Ljerka Galic, rukovoditeljica Matičina odsjeka iseljeničke baštine.
https://matis.hr/wp-content/uploads/2018/09/IMG_5122.jpg
Promociji su, uz brojnu publiku, nazočili izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas, predsjednik UO HMI-ja Milan Kovač,  izaslanica gradonačelnika Bandića Maja Novoselec, voditeljica odsjeka za izvedbene umjetnosti i kulturne manifestacije Gradskog ureda za kulturu, Domagoj Novosel, načelnik sektora za demografski razvoj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Koraljka Sopta, viša stručna savjetnica u Službi za knjigu i nakladništvo Ministarstva kulture, predstavnici Instituta za migracije i narodnosti, istaknuti emigranti i Vandini suborci za hrvatsku samostalnost Drago Ljubić, Vinko Grubišić, Ivan Butković i Drago Šaravanja. 
 
Skupu se najprije obratio ravnatelj Mijo Marić, uz srdačnu zahvalu autorici, istaknutoj aktivisticu udruga za afirmaciju etničkih prava doseljenika u Australiju. Čestitao joj je na izvrsnoj knjizi, čiji potresni sadržaj otvara nadu u bolje sutra, unatoč životnim izazovima koji nisu bili nimalo laki. Izaslanik premijera Plenkovića, državni tajnik Zvonko Milas pridružio se čestitkama i laskavim ocjenama sadržaja knjige koja nesumnjivo predstavlja dobrodošli doprinos iseljeničkoj publicistici. Moderatorica Galic je pročitala pozdravno pismo autorici Boras Podravac i skupu koje je uputila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, kao i ulomak iz hrvatske verzije njene knjige tiskane 2010. u Zagrebu.
 
Iz daljnjih izlaganja predstavljača vidljivo je kako je knjiga Boras Podravac autentično svjedočanstvo hrvatske emigrantice, gledano kroz prizmu jedne hrvatske obitelji, zapravo priča o stradanjima i prilagodbi životu u novim sredinama, novim zemljama i kontinentima, kao i priča o iniciranim i provedenim društvenim, kulturnim, prosvjetnim i humanitarnim akcijama koje su rezultirale današnjim statusom hrvatske iseljeničke zajednice Australije. Urednica  Vesna Kukavica svoje iskustvo u uređivanju engleske i hrvatske verzije knjige, koja je u razmaku od 8 godine izdana u nakladi Hrvatske matice iseljenika, emotivno i znalački podijelila je s okupljenima u Matici. Dnevnik iz tuđine Vande Boras Podravac se, kako kaže, pridružio antologijskome nizu iseljeničkih autobiografija, koji čine knjige Dušana Bezić (Šoltanin na tankon ledu), Mate Meštrovića (Uspomene), Jakše Kušana (Moja bitka za Novu Hrvatsku), Nedjeljke Luetić Tijan (Život Pavla Tijana), Drage Šaravanje (Idemo kući), Fabijana Lovokovića (U pomoć Hrvatskoj – nakon 46 godina put u domovinu početkom rata 1991.) ili pak australskog Korčulanina Šimuna Sardećića (One eye crying / Jednim okom plačući). Usto, žena iz hrvatske emigracije koje su svojim životom, djelovanjem i pisanjem svjedočile o tom vremenu njene generacije je malo. Uz Boras Podravac, možda tek Ivona Dončević i poetesa Malkica Dugeč.
 
Knjiga Vande Boras Podravac pisana je lijepim i jednostavnim jezikom. Misli joj teku glatko i gipko, a stil pisanja je mješavina epistolarne proze i memoarskog kazivanja. Odlika knjige je u njezinoj povijesnoj dimenziji jer je riječ o autentičnom svjedočenju koje nadilazi sudbinu pojedinih osoba ili obitelji, postajući paradigma hrvatskog naroda u jednome (ne)sretnom vremenu, istakao je predsjednik Društva hrvatskih književnika
 
Vanda Boras Podravac, Senjanka rođena u Otočcu, napustila je Hrvatsku 1954. godine. U Argentini je živjela do 1961. godine, kad se njena četveročlana obitelj seli u Australiju. Najprije žive u Sydneyju, gdje Vanda radi za poznatu nakladničku kuću Reader's Digest. Godine 1969. sele u Canberru, gdje žive i danas. Ondje je Vanda radila u državnoj službi sve do umirovljenja 1989. godine. Na University of Canberra diplomirala je sociologiju i administraciju, a tijekom radnoga vijeka bila je uključena u rad hrvatske zajednice koja je  sedamdesetih godina XX. stoljeća postizala vrhunske uspjehe u afirmaciji etničkih prava zahvaljujući liberalnoj vladi Malcolma Frasera. Početkom 1980-ih se status Hrvata u Australiji nastavio poboljšavati, u čemu se osobno angažirala, među inim i kao potpredsjednica Vijeća etničkih zajednica. Za svoj rad primila je i najveće australsko odličje - The Medal Of The Order Of Australia, koju su, uz nju, tada primili i dr. Konstantin Bosnić, dr. Tomislav Gavranić, Frank Hesman, Nedjeljko Marunčić, Vinko Romanik, Ljerka Drapač, Michael Furjanić i Milan Karamarko.
 
Dnevnik, što mu i sama forma određuje, kronološki prati sudbinu obitelji Boras i Podravac, pa i same spisateljice. Knjiga je podijeljena u jedanaest poglavlja, zapravo jedanaest životnih etapa. To su: I. Život u domovini, II. Gruba realnost progonstva, III. Konačno odredište Argentina, IV. Emigracija drugi put, V. Početak u novoj domovini Australiji, VI. Dužnosti i rad organizacija u hrvatskoj zajednici, VII. Rad hrvatske zajednice u australskoj sredini, VIII. Najveći prosvjed ikad održan u Australiji,  IX. Dr. Franjo Tuđman otvara hrvatsko veleposlanstvo u Australiji, X. Australska odlikovanja zaslužnim Hrvatima i  XI. Kraj jednoga trnovitog puta. Australska Hrvatica Vanda Boras Podravac ovom je knjigom, slažu se predstavljači, i čitatelji u domovini i izvan nje, znatno obogatila autobiografski iseljenički narativ našijenaca nakon Drugoga svjetskog rata.
 
Vanda Boras Podravac zahvalila je, vidno dirnuta, svim govornicima, svojim kolegama, suradnicima na knjizi – posebno urednici te ispričala kako je odlučila svoju knjigu napisati i na engleskome jeziku. Htjela je, kako kaže, svima pokazati tko su i kakvi su Hrvati, što žele i kako postižu svoje ciljeve. Uskoro, kad se Vanda vrati kući svojim unucima, krenut će njene knjige u svijet - put Amerike i Azije, Indonezije, Indije, Pakistana … Vanda želi da i ondje doznaju kakvi smo to ljudi, odakle smo i što možemo ponuditi drugima.  Vanda je u svome dugom i plodonosnom životu dala mnogo, i djelom i riječju, i ostvarila san koji mnogi nisu dočekali – slobodnu domovinu.
 

Diana Šimurina-Šoufek

Porezi, gradnja, dozvole, kupnje...

 
 
POREZNI SUSTAV (INOZEMNE MIROVINE)
 
Poreze u poreznom sustavu Republike Hrvatske možemo grupirati na:1.Državni porez: Porez na dodanu vrijednost, Porez na dobit, Posebni porezi i trošarine (Posebni porez na motorna vozila, Posebni porez na kavu i bezalkoholna pića, Porez na premije osiguranjaod automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila, Trošarinski sustav oporezivanja alkohola, alkoholnih pića, duhanskih proizvoda i električne energije);
Županijski porez:
Porez na nasljedstva i darove,
Porez na cestovna motorna vozila,
Porez naplovila,
Porez na automate i zabavne igre;
http://www.poslovni.hr/media/cache/4c/2f/4c2ff60b38c3d575986738a03af457df.jpg
Gradski ili općinski porez:
Prirez poreza na dohodak,
Porez na potrošnju,
Porez na kuće za odmor,
Porez na korištenje javnih površina,
Porez na promet nekretnina.
 
Zajednički porez:
Porez na dohodak;
Porez na dobitke od igara na sreću i naknade za priređivanje igara na sreću:
Lutrijske igre (Mjesečna naknada za priređivanje lutrijskih igara, Porez na dobitke od lutrijskih igara na sreću)
Igre u casinima,
Igre klađenja (Naknade za priređivanje klađenja, Porez na dobitke od igaraklađenja),
Igre na sreću na automatima,
Naknada za priređivanje prigodnih jednokratnih igara nasreću (Naknade za priređivanje prigodnih jednokratnih igara na sreću) i
Naknade za priređivanje nagradnih igara:
Propisana uplata priređivača nagradnih igara u korist Crvenog križa.
 
Inozemne mirovine
Republika Hrvatska ima s mnogim državama zaključen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. U većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja vrijedi pravilo da se mirovine oporezuju samo u državi rezidentnosti. Mirovine rezidenata Republike Hrvatske ostvarene u inozemstvu smatraju se primicima od nesamostalnog rada i oporezuju se na način koji je propisan za mirovine ostvarene u tuzemstvu, odnosno na način propisan za dohodak od nesamostalnog rada kojeg rezidenti ostvare u tuzemstvu, osim ako ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, odnosno međunarodnim ugovorima nije drugačije propisano.
 
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
Ako postoji zaključeni i u primjeni međunarodni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Republike Hrvatske i druge države ugovornice, tada je podjela ili davanje isključivog prava oporezivanja točno uređena tim međunarodnim ugovorom. Pri utvrđivanju oporezivih dohodaka, odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ivišestranih međudržavnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi te čine dio unutarnje pravnog poretka Republike Hrvatske, po pravnoj su snazi iznad zakona. Ažurirani popis država s kojima Republika Hrvatska ima sklopljen i u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja možete pronaći na mrežnim stranicama Porezne uprave
Ugovori o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. https://www.poreznauprava.hr/bi/Stranice/Dvostruko-oporezivanje.aspx
U većini ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje primjenjuje Republika Hrvatskavrijedi pravilo da se mirovine oporezuju samo u državi rezidentnosti.
 
Utvrđivanje rezidentnosti
Temeljno je načelo svih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja da ih se primjenjuje samona rezidente dviju država ugovornica, radi čega je važno najprije odrediti u kojoj je državi poreznik obveznik rezident. Propisano je da je rezident fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj ima prebivalište ili uobičajeno boravište, odnosno fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema prebivalište ni uobičajeno boravište, a zaposlen je u državnoj službi Republike Hrvatske i po toj osnovi prima plaću. Isto tako propisano je da porezni obveznik ima prebivalište ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik u Republici Hrvatskoj ima u vlasništvu ili posjedu više stanova, prebivalište mjerodavno za oporezivanje utvrđuje se prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava ili prema mjestu iz kojeg pretežno odlazi na radili obavljanje djelatnosti. Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra seda ima prebivalište u tuzemstvu. Uobičajeno boravište ima porezni obveznik u onome mjestu u kojem se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tome mjestu ili natom području ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine. U slučajevima kada dvije države jednu te istu osobu smatraju svojim rezidentom, primjenjuju se odredbe domaćih poreznih propisa. U slučaju da je u primjeni međunarodni ugovor i odredbe odnosnog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji su po pravnoj snazi iznad domaćih poreznih propisa kojim je uređeno pitanje rezidentnosti poreznih obveznika propisano je sljedeće:
-osoba će se smatrati rezidentom one države u kojoj ima prebivalište, a ako ima prebivalište u objema državama, smatrat će se rezidentom samo one države s kojom ima uže osobne i gospodarske veze (središte životnih interesa),
-ako se ne može odrediti u kojoj državi osoba ima središte životnih interesa ili ako nema prebivalište ni u jednoj državi, smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice u kojojima uobičajeno boravište,
-ako osoba ima uobičajeno boravište u objema državama ili ga nema ni u jednoj od njih,smatrat će se rezidentom samo one države ugovornice čiji je državljanin i
-ako je osoba državljanin obiju država ili nije državljanin nijedne od njih, nadležna tijela država ugovornica odlučit će o tome međusobnim dogovorom. Ako Republika Hrvatska s državom koja isplaćuje mirovine ne primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, tada se status rezidentnosti uređuje u cijelosti domaćim poreznim propisima.
 
Obveze primatelja mirovine
Svi porezni obveznici-umirovljenici koji ostvaruju mirovinu iz inozemstva, bez obzira da li se ista oporezuje ili ne, obvezni su podnijeti prijavu za upis u registar poreznih obveznika na obrascu RPO ispostavi Porezne uprave nadležnoj prema njihovom prebivalištu ili uobičajenom boravištu (a tomogu učiniti i njihovi opunomoćenici) u roku od osam dana od dana početka ostvarivanja primitaka. Uz obrazac RPO obvezni su priložiti i vjerodostojne isprave o ostvarenom dohotku, odnosno primitku (rješenje ili potvrda o mirovini, bankovni izvod za račun na koji je izvršena uplata mirovine i drugo). Umirovljenik mora izvaditi svoju poreznu karticu u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu da bi mogao pri obračunu predujma poreza na dohodak u tijeku godine koristiti osobni odbitak ili neoporezivi dio dohotka.
 
Plaćanje predujma poreza i izvješćivanje
- Predujam poreza na dohodak od ostvarene mirovine obračunava se od porezne osnovice (primici odmirovine umanjeni za izdatke i umanjeni za iznos mjesečnog osobnog odbitka) i to po stopi od 24 % do visine mjesečne porezne osnovice od 17.500 kuna te po stopi od 36 % na poreznu osnovicu iznad 17.500 kuna te se tako obračunani predujam poreza na dohodak umirovljenicima umanjuje za 50 %.
- Porezni obveznik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u inozemstvu predujam poreza na dohodak po osnovi te mirovine plaća isključivo prema rješenju Porezne uprave i to do posljednjeg dana u mjesecu za tekući mjesec, odnosno tromjesečno do posljednjeg dana svakog tromjesečja ako je utvrđeni mjesečni predujam poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak do 100 kuna.
- Ako porezni obveznik koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u inozemstvu ostvaruje i mirovinuod tuzemnog isplatitelja, Porezna uprava će kod izračuna predujma poreza na dohodak po osnovi inozemne mirovine uzeti u obzir i mirovinu koju porezni obveznik ostvaruje od tuzemnog isplatitelja (iznos iskorištenog osobnog odbitka i utvrđenu poreznu osnovicu).
- Porezni obveznik, rezident Republike Hrvatske, koji ostvaruje mirovinu iz inozemstva ili u inozemstvu, obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu prijaviti promjenu visine mirovine ako je promijenjeni iznos inozemne mirovine veći ili manji za 20 % u odnosu na iznos inozemne mirovine po osnovi koje je već izdano porezno rješenje. Ako je temeljem te obavijesti ranije bilo izdano porezno rješenje Porezna uprava će u tom slučaju nakon provedenoga postupka donijeti novo porezno rješenje o utvrđenom mjesečnom predujmu i razlici poreza za povrat ili uplatu za prethodno razdoblje. Razliku poreza za uplatu porezni obveznik obvezan je platiti u roku 15 dana od dana dostave poreznog rješenja.
- Porezni obveznik – primatelj inozemne mirovine može zatražiti izuzeće od plaćanja predujmaporeza na dohodak u tuzemstvu tijekom godine po osnovi ostvarenog inozemnog dohotka akoistovremeno plaća predujam poreza na dohodak u inozemstvu u državi s kojom Republika Hrvatskanema u primjeni ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili prima mirovinu iz država skojima Republika Hrvatska sukladno postojećim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ima podijeljeno pravo oporezivanja mirovina. Kako bi porezni obveznik - primatelj inozemne mirovine ostvario navedeno izuzeće, obvezan je o tome izvijestiti Poreznu upravu putem pisane izjave u slobodnoj formi u roku od osam dana od dana ostvarenog prvog primitka u tekućoj godini.
- Porezni obveznik - primatelj inozemne mirovine koji plaća predujam poreza na dohodak tijekom godine u državi izvora (državi u kojoj ostvaruje mirovinu) i koji je zatražio izuzeće, obvezan je predati propisano izvješće (Obrazac INO-DOH) o ostvarenom dohotku u inozemstvu do 31. Siječnja tekuće godine za prethodnu godinu temeljem čega će mu se utvrditi porezna obveza uz mogućnost uračunavanja poreza plaćenog u inozemstvu.
Detaljnije informacije o oporezivanju inozemnih mirovina saznajte:-pozivom na brojeve telefona Pozivnog centra http://ccenterclient.porezna-uprava.hr/ ,-putem rubrike „Pišite nam“ na stranicama Porezne uprave http://www.porezna-uprava.hr/bi/Stranice/Pisite-nam.aspx i
-osobnim dolaskom u lokalnu ispostavu Porezne uprave
 
KUPNJA, PRODAJA, IZGRADNJA I OBNOVA KUĆA
 
U Republici Hrvatskoj moguće je kupiti sve vrste nekretnina: stanove, kuće i zemlju za gradnju kućaili poslovnih prostora. Ponuda i potražnja nekretnina obavlja se uglavnom putem mrežnih stranica oglašavanjem ili putem dnevnog tiska. Postoje i agencije za nekretnine koje imaju široku ponudu stanova i kuća za prodaju, gradilišta te poslovnih prostora i objekata. Ukoliko tražite nekretninu preko agencije za promet nekretninama, svaki agent brine o legalnosti kupoprodajnog procesa i, zajedno s potencijalnim kupcem, nekretninu obilazi i daje mu sve korisne podatke o njoj. Agencijsko posredovanje, prilikom kupnje, odlična je odluka jer agenti brinu o svim detaljima kupnje. Ukoliko nekretninu kupujete sami, bez posredovanja agencije, nužno je ipak zatražiti pomoć stručneosobe pri provjeri dokumentacije.
 
Kupnja nekretnine
Pri kupnji stana ili kuće dobro provjerite dokumentaciju - izvadak iz zemljišne knjige, građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt za građenje, uporabnu dozvolu i energetski certifikat. Pri kupnji nekretnine najprije provjerite vlasništvo upisano u zemljišnoj knjizi, a od vlasnika nekretnine zatražite sve isprave o zgradi i zemljištu koje posjeduje, te energetski certifikat. Napominjemo da podatke o vlasništvu na nekretninama možete zatražiti ako imate podatke o katastarskoj čestici, kao i katastarskoj općini unutar koje se ona nalazi na bilo kojem općinskom suduneovisno o sudskoj nadležnosti, odnosno kod nadležnog suda ako je nekretnina evidentirana u knjizi položenih ugovora. Službeni izvadak iz zemljišne knjige (zemljišnoknjižni izvadak) izdaje bilo koji zemljišnoknjižni odjel općinskog suda, a može se ishoditi i putem osobnog korisničkog pretinca u sustavu e-Građani te od strane javnih bilježnika i odvjetnika.
 
Zemljišnoknjižni izvadak
Izvadak se sastoji od tri dijela:
-posjedovnice ili popisnog lista (list A) u kojem je upisana nekretnina, odnosno njena glavnaobilježja
- broj zemljišnoknjižne čestice, površina i kultura,-vlastovnice ili vlasničkog lista (list B) u kojem se upisuje vlasništvo, odnosno podaci o vlasniku nekretnine, sve promjene u vezi s vlasništvom te osobna ograničenja kojima jevlasnik osobno podvrgnut u odnosu na upravljanje ili raspolaganje zemljišnoknjižnim tijelom, primjerice: maloljetnost, starateljstvo, stečaj i sl. i
-teretovnice ili teretnog lista (list C) iz koje se vidi je li nekretnina opterećena pravima trećih osoba, primjerice hipotekom, pravom nadzakupa, prvokupa, najma ili zakupa, otkupa, zabilježbom ovrhe ili plombom. Ako vam je poznat broj katastarske čestice i zemljišnoknjižnog uloška, izvadak možete provjeriti i na internetskim stranicama Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave (ZIS) Uređena zemlja.
 
Energetski certifikat
Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade ili njezinog dijela, a izdaje se nakon provedenog energetskog pregleda. Na certifikatu je iskazan energetski razred zgrade koji ovisi o godišnjoj potrebnoj toplinskoj energiji za grijanje. Stambene i nestambene zgrade svrstavaju se u osam energetskih razreda od A-plus- do G, s time da A-plus- označava energetski najpovoljniji, a G energetski najnepovoljniji razred. Energetski certifikat za postojeće zgrade sadrži i prijedlog ekonomski opravdanih mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade.
Više o energetskom certificiranju možete pogledati na linku Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Energetsko certificiranje zgrada.
 
Novogradnja
Ako kupujete stan u izgradnji, investitor vam mora dati na uvid izvršnu/pravomoćnu građevinsku dozvolu ili drugi odgovarajući akt za građenje. Osim građevinske dozvole, jednako je važna uporabna dozvola koju građevina ne može dobiti ako se odstupilo od uvjeta gradnje propisanih građevinskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom zagrađenje. Uputno je zatražiti i uvid u glavni projekt, koji je dio građevinske dozvole. Treba napomenuti da je investitor, odnosno vlasnik zgrade, dužan prije izdavanja uporabne dozvole pribaviti energetski certifikat.
 
Sklapanje predugovora
Pri kupnji nekretnine uobičajeno je potpisivanje predugovora u kojem se definira nekretnina navođenjem zemljišnoknjižnih podataka o nekretnini (katastarske općine, broja čestice i broja zemljišnoknjižnog uloška u koji je nekretnina upisana) i opisom nekretnine (za stan je to adresa, kat, broj stana, opis prostorija od kojih se sastoji i ukupna površina), cijena, datum sklapanja konačnog ugovora i isplata kapare za nekretninu. Kapara se dogovara kao odustatnina - ako kupac odustane, kaparu zadržava prodavatelj, a odustane li prodavatelj mora kupcu isplatiti dvostruki iznos kapare. Uobičajeni iznos je deset posto od vrijednosti nekretnine. Kupoprodajni predugovor trebate ovjeriti kod javnog bilježnika.
 
Ugovor o kupoprodaji
U ugovor o kupoprodaji nekretnina, uz sve što je navedeno u predugovoru, uvrštava se najčešće datum predaje nekretnine u posjed kupca kao i jamstvo prodavatelja da na nekretnini ne postoje prava trećih osoba. Preporučljivo je da sastavljanje (pred)ugovora povjerite odvjetniku, kako bistebili sigurni da ste kao kupac dobro zaštićeni. Kupoprodajni ugovor u više primjeraka ovjerite kod javnog bilježnika. Po jedan primjerak ugovora:
-ostaje prodavatelju,
-ostaje kupcu,
-ostaje javnom bilježniku,
-predajete u zemljišnoknjižni odjel nadležnog općinskog suda pri prijedlogu upisa vlasništva i
-predajete u poreznu upravu pri prijavi poreza na promet nekretninama.
Ako kupujete nekretninu kreditom banke, ugovor ćete prethodno solemnizirati kod javnog bilježnika,a banka će upisati hipoteku na nekretninu. Prilikom kupnje nekretnine prodavatelj vam je dužan predati energetski certifikat ili njegovu kopiju.
 
Upis vlasništva
Pravo vlasništva nekretnine ne stječe se automatski, nego upisom u zemljišne knjige i to temeljem isprava koje ispunjavaju sve opće i posebne pretpostavke propisane zakonom, primjerice: ugovora okupoprodaji i tabularne izjave ako nije sadržana u ugovoru, rješenja o nasljeđivanju, sudske odluke.
 
Porez na promet nekretnina
Ako ste ugovor o stjecanju nekretnine (kupnja, zamjena ili bilo koji drugi naplatni ili besplatni pravni posao o stjecanju nekretnine) ovjerili kod javnog bilježnika, ili je ispravu o stjecanju nekretnine izdao sud ili javnopravno tijelo, nemate obvezu takvo stjecanje prijavljivati Poreznoj upravi, jer će to isti učiniti za vas. Kupnju stana ili kuće morate u roku od 30 dana od nastanka porezne obveze, odnosno potpisivanja kupoprodajnog ugovora, prijaviti ispostavi Porezne uprave na području gdje se nalazi nekretnina, samo ako ugovor nije ovjeren kod javnog bilježnika. Stopa poreza na promet nekretnina je četiri posto od tržišne vrijednosti nekretnine u trenutku njezina stjecanja, a plaća ga kupac (stjecatelj). Porez se mora platiti u roku od 15 dana od zaprimanja rješenja kojim je utvrđena visina poreza. U određenim je slučajevima stjecatelj oslobođen od plaćanja poreza na promet nekretnina.
 
Za strane državljane
Državljani ili pravne osobe iz država članica Europske unije stječu pravo vlasništva nekretnina uRepublici Hrvatskoj pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, izuzev poljoprivrednog zemljišta koje državljani i pravne osobe iz Europske unije, na temelju Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, ne mogu stjecati narednih 7 godina od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, uz mogućnost zabrane još 3 godine.
 
Strani državljani izvan EU-a
O davanju suglasnosti za stjecanje prava vlasništva stranih osoba na nekretninama u RepubliciHrvatskoj odlučuje se u upravnom postupku na zahtjev strane osobe koja namjerava steći vlasništvo određene nekretnine (stjecatelja) ili osobe koja namjerava otuđiti tu nekretninu, ako je stjecatelj državljanin države s kojima postoji uzajamnost u stjecanju prava vlasništva na nekretninama u Republici Hrvatskoj. Ažurirani popis država s kojima postoji uzajamnost nalazi se na mrežnim stranicama Ministarstva pravosuđa, s tim da strane osobe ne mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu i na šumama i šumskome zemljištu. Pisani zahtjev podnosi se neposredno u pisarnici ili putem pošte na adresu: Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49. Pisanom zahtjevu potrebno je priložiti u izvorniku ili ovjerovljenoj kopiji:
-pravnu osnovu stjecanja prava vlasništva (kupoprodajni ugovor, darovni ugovor, ugovor ouzdržavanju ili sl.),
-dokaz o vlasništvu prodavatelja/otuđitelja predmetne nekretnine, odnosno izvadak iz zemljišne knjige, ne stariji od šest mjeseci,
-uvjerenje upravnog tijela nadležnog za urbanizam i prostorno uređenje, prema mjestu nakojem se nalazi nekretnina, o pravnom statusu nekretnine (nalazi li se nekretnina u granicama građevinskog područja predviđenim urbanističkim planom),
-dokaz državljanstva stjecatelja (putovnica i sl.) ili dokaz o statusu pravne osobe (izvadak izsudskog registra), ako je stjecatelj pravna osoba i
-punomoć u slučaju da podnositelja zahtjeva zastupa punomoćnik, a u slučaju da nije odredio punomoćnika, a nalazi se u inozemstvu obvezan je odrediti opunomoćenika za primanje pismena s prebivalištem u Republici Hrvatskoj. Ukoliko u postupku budu potrebne i druge isprave, pozvat će se podnositelj zahtjeva na njihovu dostavu u primjerenom roku. Također, uz zahtjev je potrebno priložiti i dokaz o uplaćenoj upravnoj pristojbi na zahtjev za stjecanje nekretnina. Upravna pristojba plaća se i za rješenje o stjecanju nekretnina te za svaku eventualnu nadopunu zahtjeva (u slučaju da nedostaju određeni dokumenti). Državljani stranih država s kojima ne postoji uzajamnost ne mogu stjecati pravo vlasništva nekretnina na području Republike Hrvatske, a u slučaju da Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske ne raspolaže podacima u vezi s uzajamnošću iste će pribaviti službenim putem.
 
Prodaja nekretnine
Ako prodajete nekretninu, pripremite izvadak iz zemljišnoknjižnog odjela (gruntovnice) općinskog suda na području na kojem se nekretnina nalazi, dokumente iz kojih je vidljivo da je objekt legalno sagrađen i energetski certifikat. Izvadak se sastoji od tri dijela:
-posjedovnice ili popisnog lista (list A) u kojem je upisana nekretnina, odnosno njena glavnaobilježja
- broj zemljišnoknjižne čestice, površina i kultura,
-vlastovnice ili vlasničkog lista (list B) u kojem se upisuje vlasništvo, odnosno podaci ovlasniku nekretnine, sve promjene u vezi s vlasništvom te osobna ograničenja kojima jevlasnik osobno podvrgnut u odnosu na upravljanje i raspolaganje zemljišnoknjižnim tijelom, primjerice maloljetnost, starateljstvo, stečaj i sl. i
-teretovnice ili teretnog lista (list C) u kojem se vidi je li nekretnina opterećena pravima trećih osoba, primjerice hipotekom, pravom nazadkupa, prvokupa, najma ili zakupa, otkupa, zabilježbom ovrhe ili plombom. Kao vlasnik nekretnine dužni ste pribaviti i energetski certifikat te ga dati na uvid mogućim kupcima.
 
Predugovor i ugovor o kupoprodaji
Uobičajeno je potpisivanje predugovora u kojem se definira nekretnina navođenjem zemljišno-knjižnih podataka o nekretnini (katastarske općine, broja čestice i broja zemljišnoknjižnog uloška ukoji je nekretnina upisana) i opisom nekretnine (za stan je to adresa, kat, broj stana, opis prostorija od kojih se sastoji i ukupna površina), dogovorena cijena, datum sklapanja konačnog ugovora i isplata kapare. Kapara se dogovara kao odustatnina - ako kupac odustane, kaparu zadržava prodavatelj, a odustane li prodavatelj, kupcu mora isplatiti dvostruki iznos kapare. Uobičajeni iznos je deset posto od vrijednosti nekretnine. Kupoprodajni ugovor, uz sve što sadrži i predugovor, najčešće sadrži datum predaje nekretnine uposjed kupca i jamstvo prodavatelja da na nekretnini ne postoje prava trećih osoba. Nakon što vam kupac plati cjelokupni iznos iz ugovora, kod javnog ćete bilježnika ovjeriti i tabularnu ispravu kojom omogućavate kupcu da upiše pravo vlasništva na nekretnini. Kupcu nekretnine dužni ste predati energetski certifikat ili njegovu fotokopiju.
 
Porezne obveze
Porez na promet nekretnina prijavljuje i plaća kupac, ali ako ste kao prodavatelj ugovorno preuzeli obvezu plaćanja poreza na promet nekretnina, solidarno jamčite za naplatu tog poreza. Kao prodavatelj možete postati obveznik poreza na dohodak od imovine po osnovi otuđenja nekretnine ako ste nabavljenu ili darovanu nekretninu prodali, darovali, zamijenili ili na drugi način prenijeli na drugu osobu unutar dvije godine od njezine nabave. Plaćanja tog poreza ste oslobođeni ako je:
-nekretnina služila za stanovanje vama i uzdržavanim članovima vaše uže obitelji,
-otuđenje obavljeno između bračnih drugova i srodnika u prvoj liniji i drugih članova užeobitelji,
-otuđenje obavljeno između razvedenih bračnih drugova, ako je otuđenje u neposrednoj svezi s razvodom braka,
-otuđenje u neposrednoj svezi s nasljeđivanjem nekretnina i
-nekretnina otuđena nakon dvije godine od dana nabave.
Prijavu dohotka od imovine po osnovi otuđenja nekretnine dužni ste podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu u roku od osam dana od otuđenja nekretnine. Porezna stopa iznosi 24 % posto, a obračunava se na osnovicu koju čini razlika od prihoda od prodaje nekretnine (utvrđuju se prema tržišnoj vrijednosti) i nabavne vrijednosti nekretnine uvećane za rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.
 
Izgradnja i obnova kuće
Prije početka gradnje ili rekonstrukcije kuće potrebno je provjeriti namjenu parcele u prostornom planu vaše općine odnosno grada. Ako posjedujete zemljište ili postojeću zgradu, najprije provjerite je li i kakva je gradnja odnosno rekonstrukcija dopuštena. Za više informacija o tome što se na određenom prostoru smije, a što ne smije graditi, odnosno kojesu vam dozvole za to potrebne, obratite se nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje. Popis nadležnih ureda pronaći ćete na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja
 
Informacijski sustav prostornog uređenja (ISPU)
je sustav Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja koji svakom građaninu putem geoportala omogućava na jednostavan način pristup informacijama o pravilima korištenja prostora, odnosno prostornim planovima na snazi i uizradi. Uz navedeno, ISPU nudi katastarske podatke, podatke o ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada, digitalne ortofoto karte, topografske karte kao i mrežne usluge pregleda odabranih karata važećih prostornih planova. Kroz geoportal omogućen je i pristup pojedinim tzv. modulima ISPU te pregled podataka učitanih ili upisanih kroz module. Moduli ISPU-a koji su u određenom dijeludostupni javnosti su: eDozvola i eKatalog. Ostali moduli, kao što su eNekretnine i ePlanovi, dostupni su samo ovlaštenim korisnicima. Putem eKataloga moguće je naći podatke o prostornim planovima na snazi za sve razine teritorijalnih jedinica te poveznice na njih. U ISPU je, osim podloga dostupnih i na drugim geoportalima, ugrađena i ortofotokarta, tzv. DOF68, koja je izrađena na temelju snimaka Hrvatske nastalih prije 1968. godine koje otkrivaju izgled,veličinu, gustoću i tip naselja, rasprostranjenost cestovne mreže i ostalu infrastrukturu te brojne druge podatke o Hrvatskoj iz toga vremena. Cilj koji se želi postići uspostavom ISPU-a i njegovih modula je da sustav prostornog uređenja bude transparentan, svima dostupan te da se omogući jednostavan nadzor i kontrola svih procesa koji se u njemu događaju. Aplikacija se kontinuirano nadograđuje.
Više o Informacijskom sustavu prostornog uređenja možete saznati na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja www.mgipu.hr.
 
Obveze prije početka radova
Prije početka građevinskih radova trebate podnijeti prijavu početka gradnje, osigurati gradilište ipropisno ga označiti. Početak građenja dužni ste pisano prijaviti nadležnom uredu za graditeljstvo iprostorno uređenje najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja. Popis nadležnih ureda pronaći ćete na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. U prijavi početka građenja nužno je navesti klasu, urudžbeni broj i datum izdavanja građevinske dozvole, izvođača i nadzornog inženjera, te uz prijavu priložiti dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se gradi građevina za koju se određuje građevna čestica. Nadležni ured zagraditeljstvo i prostorno uređenje će u roku od pet dana od primitka prijave početka građenja o tomeobavijestiti Ministarstvo unutarnjih poslova, građevinsku inspekciju, inspekciju rada, upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za utvrđivanje komunalnog doprinosa i tijelo nadležno za utvrđivanje vodnog doprinosa, a građevinsku inspekciju i o tome je li prijava potpuna.
 
Iskolčenje građevine
Prije početka građenja investitor je dužan osigurati provedbu iskolčenja građevine. Iskolčenje građevine je ucrtavanje tlocrta vanjskog obrisa objekta na gradilištu, odnosno određivanje točnog mjesta na građevnoj čestici na kojem će se graditi objekt. Izrađuje ga ovlašteni geodet.
 
Osiguranje i označavanje gradilišta
Gradilište mora biti osigurano i ograđeno radi sigurnosti prolaznika i sprječavanja nekontroliranog pristupa ljudi na gradilište. U slučaju prekida građenja investitor je dužan poduzeti mjere radi osiguranja građevine i susjednih građevina, zemljišta i drugih stvari. Gradilište mora biti ograđeno i označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo akt na temelju kojeg se gradi, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosttoga akta. Ako je građevina na kojoj se izvode radovi upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, na ploči mora biti i naznaka da se radi o kulturnom dobru.
 
Rok za dovršetak gradnje
Obiteljsku kuću potrebno je završiti u roku od sedam godina od dana prijave početka građenja. Rokovi dovršetka gradnje počinju teći od dana prijave početka građenja, a ne odnose se na zgrade koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole nije odutjecaja na propisane rokove.
 
Građevinska dozvola
Da bi pristupili gradnji potrebna vam je pravomoćna građevinska dozvola. Građevinske dozvole izdaju veliki gradovi (iznad 35.000 stanovnika) i gradovi sjedišta županija za svoje područje ili županijski uredi za sve ostale općine i gradove na području županije. Popis nadležnih tijela pronaći ćete na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.
 
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole
Zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnosi investitor, a potrebno ga je uputiti nadležnom upravnom tijelu velikog grada, Grada Zagreba ili županije, nadležnom za upravne poslove graditeljstva ovisno o mjestu gdje se planira gradnja, odnosno rekonstrukcija građevine. Sustav e-dozvole omogućava da se građevinska dozvola izdaje po jedinstvenim procedurama na području cijele Republike Hrvatske, a dinamika izdavanja dozvola ovisi o organiziranosti županijskih i gradskih nadležnih tijela. Više o samom sustavu saznajte putem informacijskog sustava Ministarstva graditeljstva iprostornoga uređenja.
 
Zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole prilažu se:
-tri primjerka glavnog projekta,
-izjava projektanta da je glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i drugim propisima u skladu s kojima mora biti izrađen,
-pisano izvješće o kontroli glavnog projekta (ako je kontrola propisana),
-potvrda o nostrifikaciji glavnog projekta (ako je projekt izrađen prema stranim propisima),
-potvrde javnopravnih tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim propisima, odnosno posebnim uvjetima i/ili dokaz da je podnio zahtjev za izdavanje tih potvrda, odnosno utvrđivanje tih uvjeta ako iste nisu izdane u roku propisanom ovim Zakonom,
-potvrdu javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš (ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu),
-dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole,
-dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor,
-dokaz da je vlasnik građevinskog zemljišta ispunio svoju dužnost prijenosa dijela zemljišta uvlasništvo jedinice lokalne samouprave, odnosno dužnosti sklapanja ugovora o osnivanju služnosti provoza i/ili prolaza, propisanih posebnim zakonom kojim se uređuje prostorno uređenje, ako takva dužnost postoji.
 
Glavni projekt
Glavni projekt predstavlja skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta. Glavni projekt izrađuju ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri. Popis ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera pronaći ćete na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, glavni projekt sadrži arhitektonski projekt, građevinski projekt, elektrotehnički projekt i strojarski projekt. Uz glavni projekt, zasebni dio glavnog projekta je geodetski projekt kojim se prikazuje smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom. Investitor, odnosno projektant, može od nadležnog upravnog tijela zatražiti da ga obavijesti od kojih javnopravnih tijela je potrebno pribaviti posebne uvjete u skladu s kojima mora biti izrađen glavni projekt za određenu građevinu na određenoj lokaciji te o načinu provedbe Zakona o gradnji i/ili pojedinih odredbi prostornog plana. Popis javnopravnih tijela pronaći ćete na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Uz zahtjev za izdavanje obavijesti o posebnim uvjetima u skladu s kojima mora biti izrađen glavni projekt prilažu se kopija katastarskog plana te opis i prikaz građevine koja se namjerava graditi, ako je to potrebno za davanje obavijesti. Obavijest o posebnim uvjetima izdaje se u roku od osam dana od podnošenja zahtjeva.
 
Pravni interes
Kako građevinska dozvola nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava na nekretnini zakoju je izdana i ne predstavlja pravnu osnovu za ulazak u posjed nekretnine, za njeno izdavanje dovoljno je samo dokazati pravni interes. Dokazom pravnog interesa smatra se:
-izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi,
-predugovor, ugovor ili ugovor sklopljen pod uvjetom, na temelju kojeg je investitor stekao ili će steći pravo vlasništva ili pravo građenja,
-odluka nadležne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva ili pravo građenja,
-ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje,
-pisana suglasnost vlasnika zemljišta, odnosno vlasnika postojeće građevine,
-pisana suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor.
 
Izdavanje građevinske dozvole
Građevinska dozvola izdaje se nakon postupka u kojem se provjeravaju uvjeti za izdavanje. U tijeku postupka izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se:
-jesu li uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti i izdane sve propisane potvrde glavnog projekta,
-je li glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom,
-je li glavni projekt izradila ovlaštena osoba,
-je li glavni projekt propisno označen,
-je li glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova,
-je li donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje jeposebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja.
Prije izdavanja građevinske dozvole, nadležno tijelo graditeljstva dužno je strankama pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja. Građevinska dozvola za zgradu izdaje se uz uvjet da su udovoljeni svi gore navedeni uvjeti te da postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, nadalje, da postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i da postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbe električne energije, ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste. Nadležni ured koji je izdao građevinsku dozvolu dužan je istu (bez glavnog projekta) dostaviti na znanje, uz ostale, i upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave nadležnom za utvrđivanje komunalnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa i tijelu nadležnom za utvrđivanje vodnog doprinosa s podacima potrebnim za obračun iznosa tog doprinosa. Ako nije izjavljena žalba niti pokrenut upravni spor, građevinska dozvola postaje pravomoćna. Investitor je dužan, po pravomoćnosti građevinske dozvole, platiti komunalni, odnosno vodni doprinos u skladu s posebnim propisima. Podatke o visini komunalnog doprinosa pronaći ćete na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (Komunalni doprinos). Podatke o vodnom doprinosu saznat ćete na stranicama Hrvatskih voda (Vodni doprinos). Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od tri godine od dana pravomoćnosti dozvole. Važenje građevinske dozvole može se produljiti na zahtjev investitora jednom za tri godine ako se nisu promijenili uvjeti za provedbu zahvata u prostoru određeni prostornim planom. U tom razdoblju investitor je dužan formirati građevnu česticu te osam dana prije početka građenja tijelu graditeljstva pisano prijaviti početak građenja.
 
Izmjena građevinske dozvole
Ako se prilikom gradnje objekta, za koji se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, mijenjaju i/ili dopunjavaju lokacijski uvjeti potrebno je od nadležnog ureda za graditeljstvo i prostorno uređenje ishoditi Rješenje o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole koje se donosi u skladu s prostornim planom s kojim je izdana i građevinska dozvola ili u skladu s prostornim planom koji je na snazi u vrijeme donošenja rješenja, ako to investitor zatraži. U postupku donošenja rješenja o izmjeni i/ili dopuni građevinske dozvole potrebno je pribaviti samo one posebne uvjete, odnosno potvrde glavnog projekta na koje izmjena i/ili dopuna ima utjecaja te se prilikom donošenja rješenja ponovno ne utvrđuju činjenice koje su utvrđene u postupku izdavanja dozvole. Ako se izmjene i/ili dopune odnose na vanjsku veličinu građevine, veličinu i oblik građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici, tijelo graditeljstva dužno je stranki pružiti mogućnost uvida u spis predmeta radi izjašnjenja.
 
Promjena investitora
Ako se tijekom građenja promijeni investitor, novi investitor dužan je u roku od petnaest dana od dana promjene investitora, od nadležnog upravnog tijela graditeljstva zatražiti izmjenu građevinske dozvole u vezi s promjenom imena, odnosno tvrtke investitora. Zahtjevu za promjenom imena investitora prilaže dokaz pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole ili suglasnost prijašnjeg investitora, te dokaz da može biti investitor (koncesija, suglasnost ili drugi akt propisan posebnim propisom), ako se radi o građevini za koju je posebnim zakonom propisano tko može biti investitor. Bez rješenja o promjeni imena, odnosno tvrtke investitora u građevinskoj dozvoli ne smije se graditi građevina za koju je izdana građevinska dozvola. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izradilo je sustav “e-Dozvola” kojim se omogućava da se sve dozvole za gradnju i uporabu građevina izdaju elektroničkim putem. Sustav se primjenjuje u svim upravnim odjelima županija, velikih gradova i gradova sjedišta županija koji obavljaju poslove izdavanja dozvola.
 
Uporabna dozvola
Izgrađenu odnosno rekonstruiranu građevinu možete početi koristiti tek nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola. Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine nadležnom upravnom tijelu. Popis nadležnih tijela pronaći ćete na stranicama Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja https://dozvola.mgipu.hr/nadlezni-uredi.
Zahtjevu trebate priložiti:
-fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja semože graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta,
-podatke o sudionicima u gradnji,
-pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine,
-završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine,
-izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom (ako se radi o građevini za koju se izrađuje geodetski projekt),
-geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukture), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova,
-izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladus elaboratom o iskolčenju (ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt),
-energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.
 
Tehnički pregled
U svrhu utvrđivanja da li je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, provodi se tehnički pregled. Investitor, odnosno vlasnik, dužan je omogućiti provedbu tehničkog pregleda te dati na uvid propisanu dokumentaciju:
-rješenje o upisu u sudski registar, odnosno obrtnicu i suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja sukladno posebnom propisu za izvođača radova,
-ugovor o građenju sklopljen između investitora i izvođača,
-akt o imenovanju glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova,
-ugovor o stručnom nadzoru građenja sklopljen između investitora i nadzornog inženjera,
-građevinsku dozvolu s glavnim projektom, odnosno glavni projekt,
-građevinski dnevnik,
-dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine,
-te po potrebi i drugu propisanu dokumentaciju.
 
Izdavanje uporabne dozvole
Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, odnosno radove izvedene na temelju građevinske dozvole izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da:
-je uz zahtjev za njezino izdavanje priložena propisana dokumentacija,
-je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom - ispunjava temeljne zahtjeve zagrađevinu, lokacijske uvjete i druge uvjete određene građevinskom dozvolom,
-je građevina priključena na prometnu površinu i druge građevine i uređaje komunalne ili druge infrastrukture određene građevinskom dozvolom,
-su privremene građevine izgrađene u okviru pripremnih radova, oprema gradilišta, neutrošeni građevinski i drugi materijal, otpad i sl. uklonjeni, a zemljište na području gradilišta i na prilazu gradilišta dovedeno u uredno stanje.
 
•Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine
Za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine tijelo graditeljstva može na zahtjev stranke, umjesto uporabne dozvole, izdati uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu na temelju akta za građenje izdanog do 1. listopada 2007. godine. Uz zahtjev zaizdavanje navedene uporabne dozvole prilažete građevinsku dozvolu, odnosno drugi odgovarajući akt. Dozvola se izdaje ako je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno drugim odgovarajućim aktom nadležnog tijela.
•Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. godine
Građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a vrijeme izgradnje takve građevine utvrđuje se uporabnom dozvolom za građevinu izgrađenu do 15. veljače 1968. godine koju po zahtjevu stranke izdaje tijelo graditeljstva. Uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole trebate priložiti:
-kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena,
-dokaze da je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.
•Uporabna dozvola za građevinu izgrađenu, rekonstruiranu, obnovljenu ili saniranu u provedbipropisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi
Građevina izgrađena, rekonstruirana, obnovljena ili sanirana u provedbi propisa o obnovi ili propisao područjima posebne državne skrbi smatra se izgrađenom, odnosno rekonstruiranom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu izgrađenu, rekonstruiranu, obnovljenu ili saniranu u provedbi propisa o obnovi, odnosno propisa o područjima posebne državne skrbi. Uz zahtjev za izdavanje dozvole prilažete:
-kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena,
-dokaz da je građenje, rekonstrukcija, obnova, odnosno sanacija građevine provedena u sklopu provedbe propisa o obnovi ili propisa o područjima posebne državne skrbi (ugovor o kreditu, ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo). Uporabna dozvola za takvu građevinu izdaje se nakon provedenog očevida na licu mjesta ako su uzzahtjev priloženi propisani dokumenti.
•Uporabna dozvola za građevinu koju je Republika Hrvatska stekla u svrhu stambenog zbrinjavanja
Građevina koju je Republika Hrvatska kupila u svrhu stambenog zbrinjavanja smatra se izgrađenomna temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu kupljenu u svrhu stambenog zbrinjavanja. Uz zahtjev za izdavanje dozvole trebate priložiti:
-kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena,
-potvrdu Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama kojom se potvrđuje da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja. Uporabna dozvola za takvu građevinu izdaje se nakon provedenog očevida na licu mjesta ako su uz zahtjev priloženi propisani dokumenti.
 
Uporabna dozvola za građevinu čiji je akt za građenje uništen ili nedostupan
Građevina čija je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništena zbog prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole ako tijelo graditeljstva za tu građevinu izda uporabnu dozvolu za građevinu čijije akt za građenje uništen. Uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole prilažete:
-kopiju katastarskog plana za katastarsku česticu na kojoj je građevina izgrađena,
-dokaze da je građevinska dozvola, odnosno drugi odgovarajući akt uništen ili nedostupan. Uporabna dozvola za takvu građevinu izdaje se u roku od osam dana od dana obavljenoga tehničkog pregleda ako se utvrdi da:
-je akt za građenje uništen i da je uništen arhiv tijela graditeljstva zbog prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja,
-se akt za građenje ne nalazi u drugom nadležnom arhivu,
-je akt za građenje bio izdan,
-su uz zahtjev priloženi propisani dokumenti. Prije izdavanja uporabne dozvole provodi se očevid na licu mjesta.
 
(Nastavak slijedi)
 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf

Druga i treća priča su Na bolovanju Jagode Prebeg i Bjekstvo u sjećanje Slađane Varićak

 
 
Žiri za najbolju kratku priču na natječaju „Preprekova jesen 2018“, koji raspisuje HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada, u sastavu: Marko Kljajić, Franja Petrinović i Dragana V. Todoreskov, u uži izbor odabrao je tri pripovijetke. To su, prema abecednom redu prezimena autorica, sljedeći naslovi:
http://afirmator.org/wp-content/uploads/2015/04/fotografija.jpg
Paula Ćaćić
 
Na kraju sela Paule Ćaćić
Na bolovanju Jagode Prebeg i
Bjekstvo u sjećanje Slađane Varićak.
 
Na posljednjoj sjednici, održanoj 7. rujna 2018. godine, odlučeno je da prva nagrada bude dodijeljena mladoj spisateljici Pauli Ćaćić iz Županje za pripovijetku Na kraju sela, druga nagrada Slađani Varićak, članici HKUPD „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada, za priču Bjekstvo u sjećanje, a treća Jagodi Prebeg, književnici iz Rijeke, za priču Na bolovanju. Nagrade će biti uručene na manifestaciji Preprekova jesen, koja se već tri godine zaredom održava u Novom Sadu, u listopadu ove godine.
 
Paula Ćaćić se pripovijetkom Na kraju sela nametnula kao perspektivan pripovjedač, vješt u komponiranju priče. Ona čitateljima nudi ulomak iz života Marka, mladića koji se u svom odrastanju i izboru životnoga puta suočava sa nizom neprilika, koje kulminiraju prometnom nesrećom i pogibijom nedužna mladića Martina. Priča Paule Ćaćić, pored uzbudljiva i napeta sižea, donosi sliku sive svakodnevice današnjeg sela iz kojega odlaze mladi, složeni odnos između djece i roditelja, nevolje sa nametnutim izborom zanimanja itd. U isti mah gradeći i psihološku iznijansiranost glavnoga junaka ali i socijalnu uvjetovanost u njegovom životu, autorica uspjeva ostaviti snažan dojam na članove žirija, a, vjerujemo, i na sve one koji će njezinu priču čitati.
 
Slađana Varićak piše o starici koja, iako živi sa svojom obitelji, bježi u sjećanje kako bi u njemu našla minimum osmišljavanja vlastitoga života. Osamljenost je fenomen kojim se Slađana Varićak bavi i u pripovjeci Putnik Namjernik, koja će također biti tiskana u zborniku Preprekova jesen, no proces starenja unosi osobito sumornu atmosferu u priču Bjekstvo u sjećanje. Iako pripovijeda u trećem licu, kroz lik osamljene starice prelamaju se svi događaji, a autorica nam uspijeva predočiti zamršene obiteljske odnose koji će tužni epilog dobiti u njezinoj smrti.
 
Komunikacija između ljudi u priči Jagode Prebeg Na bolovanju također je komplicirana, no ova autorica unosi humor kako bi prevladala njezinu složenost i dramu nerazumijevanja koja vlada kod različitih generacija. Sva u formi telefonskog dijaloga, ova nas priča duhovito upućuje u svijet obiteljskih odnosa i problema koji okupiraju suvremene žene.
 
U širi izbor ušle su pripovijetke Plavo cvijeće Stjepana Crnića, Pokušaj davljenja grižnje savjesti Maje Đekić, Na ledenome vršku Deana Ganze, Što bude, bit će Šimeta Storića i Bratelo Branimira Miroslava Tomlekina. Od bajkovite fantastike Plavoga cvijeća i oštre satire Bratela, preko vanrednog psihološki iznijansiranog portreta starca Jutlana iz priče Na ledenome vršku, pa sve do surove zbilje suvremenog doba u pripovijetkama Pokušaj davljenja grižnje savjesti i Što bude, bit će, širi izbor natječaja Preprekova jesen pokazuje raznovrsnost stilova i tema ali i visoku razinu kvaliteta autorskih glasova.
 
U Novom Sadu, 7. rujna 2018.
Žiri u sastavu:

 

Marko Kljajić, književnik i svećenik

Franja Petrinović, književnik i književni kritičar

Dr. Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka (predsjednica Žirija)

Anketa

Po čijem su nalogu na granici uhićeni i pretraživani Nikola Kajkić i Zorica Gregurić?

Srijeda, 14/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 783 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević