Get Adobe Flash player
Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

Milan Bandić ima potporu samo 21,33 posto biračkoga...

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

Opetovani napad i politički pritisak IDS-a preko Glasa Istre na Katoličku...

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

HRT-ove orjunaške norme novinarstva

Traženje istine nije 'revizionizam' nego revizija laži koje se i...

Stalne političke pretumbacije

Stalne političke pretumbacije

Klecala prepuna bivših komunista     Kolo...

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

Eeeeeeeej, bre, Milorade, što ti...

  • Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    Subdemokratski i groteskni izborni legitimitet!

    četvrtak, 21. veljače 2019. 16:47
  • Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    Miletić i Glas Istre krše ljudska prava Hrvata

    četvrtak, 21. veljače 2019. 12:16
  • HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    HRT-ove orjunaške norme novinarstva

    utorak, 19. veljače 2019. 06:56
  • Stalne političke pretumbacije

    Stalne političke pretumbacije

    utorak, 19. veljače 2019. 06:47
  • Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    Milorade, delijo, neiživljeni pederu!

    utorak, 19. veljače 2019. 06:42

Lista Bunjevci zajedno pobijedila, ali sumnja u regularnost

 
 
NA SJEVERU BAČKE VIŠE NE POSTOJI RIJEČ HRVAT I HRVATSKI!
»Četiri izborne liste koje su se 4. studenoga nadmetale na izborima za nacionalne savjete nacionalnih manjina tražile su od Republičke izborne komisije naknadni uvid u izborni materijal – po jedna romska, rumunjska, slovačka i bunjevačka. Najmanje dvije za N1 potvrđuju da su to učinile zbog sumnje u nepravilnosti. U bunjevačkoj zajednici te nepravilnosti dovode čak u vezu sa pokušajem gašenja autohtone bunjevačke manjine u Srbiji. Lista Bunjevci zajedno je osvojila većinu glasova, ali u regularnost izbora ipak sumnja.
https://rs.n1info.com/Picture/240791/jpeg/kolo.jpg
"Možda smo jedini primjer da žalbu upućuje onaj tko je pobijedio", kaže Mirko Bajić iz Saveza bačkih Bunjevaca. A upućuju je zbog Sombora. Od 18 udruženja, koliko ih u bunjevačkoj zajednici ima, listu "Bunjevci zajedno" podržala su sva, osim jednog – Bunjevačkog kola, koje je na izbore izašlo samo. Bajić ih optužuje za pokušaj urušavanja Nacionalnog savjeta, koji je u prošlom sazivu, napominje, postigao historijske rezultate, jer je prvi put poslije sto godina omogućio uvođenje bunjevačkog jezika u škole. "Ako Bunjevački nacionalni savjet ne postoji, Bunjevci ne postoje kao autohtona nacionalna manjina. Mi potpuno imamo saznanja da je pod tim okriljem nekih bunjevačkih Hrvata vršen utjecaj preko somborske liste, dakle liste broj dva i da je do te mjere to rađeno da je na izborima bilo očiglednih manipulacija, možemo slobodno reći izborne krađe", poručuje Bajić. Uvidom u izborni materijal ustanovili su, kaže, brojne manipulacije, poput naknadnih upisa u birački popis, potpise načinjene identičnim rukopisom i slično. Optužbe iz Subotice ne stoje, kažu u Bunjevačkom kolu u Somboru. Činjenicu da će u novom Nacionalnom savjetu imati šest mandata iskoristit će, kažu, da bi njegov rad provjerili i ispravili, a ne da bi ga urušili.
 
"Bunjevačko kolo" postoji od 1921. godine i do sada je, napominju, također na izbore izlazilo samostalno. Ovog puta prva točka njihovog programa glasila je – vratit ćemo nacionalni savjet Bunjevcima. "Apsolutno je poslije izbornih rezultata to dobilo na snazi, jer je činjenica da je izlaznost u Somboru bila 60 posto, dok je u Subotici bila 15 do 20, možda negdje i malo preko 20 posto", navodi Aleksandar Bošnjak, Bunjevačko kolo Sombor. To naziva bojkotom i jasnom porukom bunjevačke zajednice, a pojedine čelnike iz Subotice "profesionalnim Bunjevcima", koji su privatizirali nacionalni savjet. Suštinu optužbi vidi u pokušaju da sačuvaju dosadašnje funkcije i dodaje da poziv za zajedničko sudjelovanje na izborima nisu ni dobili, što u Subotici odbacuju. "Također im je bio upućen poziv i sad ga upućujem da zajedno s nacionalnim savjetom, kao i udruženja u Somboru, pristupe i da zajednički pravimo nacionalni savjet s onim što je interes Bunjevaca kao nacionalne zajednice", navodi Mirko Bajić. Na obje liste prisutni su političari – i manjinskih, ali i vladajuće Srpske napredne stranke. Ni jedni ni drugi u tome ne vide problem. Ovog puta problem je, kažu, osobne prirode.«
 

Nataša Kovačev, http://rs.n1info.com/a436662/Vesti/Lista-Bunjevci-zajedno-pobedila-ali-sumnja-u-regularnost.html

U Koljnofu održani Deseti međunarodni književni susreti

 
 
Na ovogodišnjim Susretima sudjelovali su članovi Društva hrvatskih književnika Jurica Čenar, dr. Herbert Gassner, Dorothea Zeichmann, Robert Mlinarec, Božidar Glavina i Tomislav Marijan Bilosnić, pjesnik i znanstvenik dr. Šandor Horvat, pjesnikinja i novinarka Time Horvat, bibinjski pjesnik Marin Fuzul, te pjesnici-glazbenici Nikša Krpetić (Split), Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo (Beč), kao i domaćin Susreta dr. Franjo Pajrić. Kao i svake godine dosad književnicima se pridružio i nakladnik iz Splita, gosp. Zoran Bošković.
http://www.hazud.ch/wp-content/uploads/2016/11/3.-S-nasljednicima-obitelji-PejareviSHLmpwZw_.jpg
Jubilarni 10. Međunarodni književni susreti u Koljnofu (Kópháza), u zapadnoj Mađarska, mjestu u kojem žive gradišćanski Hrvati, a u kojemu su rođeni, odnosno živjeli i veliki gradišćanski pjesnici Mate Šinković i Mihovilj Naković, održani su od 15. do 18. studenoga 2018. godine. Na ovogodišnjim susretima nastupila su i dva zadarska autora, književnik Tomislav Marijan Bilosnić (Zemunik) i Marin Fuzul (Bibinje). Bilosnić je desetogodišnji laureat i suosnivač ovih Susreta, dok je Fuzul nastupio po prvi puta. Ovdje je važno reći kako općine Koljnof i Bibinje već četrdeset godina redovito održavaju prijateljske susrete. Tako je nedavno na trgu ispred hodočasne crkve Velike Gospe (Uznesenja Blažene Djevice Marije) u Koljnofu svečano otkriven kip Sv. Roka, dar Bibinja ovom velikom hrvatskom naselju u Gradišću. Brončani kip, bez kamenog postolja, visok 1,82 metara, djelo je poznatog hrvatskog akademskog kipara Tomislava Kršnjavija.
 
Na ovogodišnjim Susretima sudjelovali su članovi Društva hrvatskih književnika Jurica Čenar, dr. Herbert Gassner, Dorothea Zeichmann, Robert Mlinarec, Božidar Glavina i Tomislav Marijan Bilosnić, pjesnik i znanstvenik dr. Šandor Horvat, pjesnikinja i novinarka Time Horvat, bibinjski pjesnik Marin Fuzul, te pjesnici-glazbenici Nikša Krpetić (Split), Josip Čenić i Mijo Bijuklić Mišo (Beč), kao i domaćin Susreta dr. Franjo Pajrić. Kao i svake godine dosad književnicima se pridružio i nakladnik iz Splita, gosp. Zoran Bošković.
 
Pjesnici su posjetili više mjesta Jursko-mošonjsko-šopronske županijie i Železne županije, tako da su boravili u mjestima s mađarske i austrijske strane Gradišća, koje je nekad nemilosrdno dijelila Željezna zavjesa, koja je rastavila mnoge obitelji u srodstvu, a imanja razdijelila na dvije potpuno suprotstavljene i međusobno zatvorene strane.
 
Međunarodni književni susreti u Koljnofu održavaju se od 2009. godine, a koje su inicirali, utemeljili i pokrenuli dr. Franjo Pajrić iz Koljnofa i književnik Đuro Vidmarović iz Zagreba, današnji predsjednik Društva hrvatskih književnika. Posljednjih godina koordinator i voditelj ovih susreta bio je Darko Pero Pernjak, književnik iz Koprivnice.
 
Književne manifestacije u Koljnofu u desetgodišnjem razdoblju okupile su stotinjak književnika, pjesnika, prozaista, romanopisaca, kritičara, književnih teoretičara i jezikoslovaca iz Hrvatske, Mađarske, Austrije, Slovačke i Bosne i Hercegovine. Među sudionicima često su se nalazila prva imena suvremene hrvatske književnosti, kao i pojedinci koji se književnošću i brigom za jezik bave na amaterskoj osnovi. Koljnof je tako na srednjoeuropskoj kulturnoj karti, kada su u pitanju manjinske zajednice, postao važnim središtem susretišta hrvatskih književnika iz stare domovine, kao i onih iz rasuća. Hrvatski pjesnici sa svojim domaćinima ove su godine sudjelovali u programima u Petrovom Selu, u selu Nardi, Jaku, Koljnofu, Celindorfu, (njemački Zillingtal), Nagycenku,  Željeznom (Eisenstadt, glavni grad Gradišća). U Petrovom Selu i Nardi pjesnici su se družili s učenicima i posjetili tamošnje škole, isto kao i u Koljnofu. U Koljnofu u „Levandi“, tradicionalnom okupljanju pjesnika, uz predstavljanje pet knjiga Izabranih djela Tomislava Marijana Bilosnića, nastupio je Marin Fuzul s ciklusom domovinske lirike, dok je cijeli program, kojega je vodio Zoran Bošković, upotpunjen pjesničko-glazbenim recitalom Nikše Krpetića, Josipa Čenića i Mije Bijuklića Miše. U Celindorfu posjećen je nedavno podignuti spomenik ovdašnjem sinu, isusovcu Filipu Kaušiću, prvom rektoru Zagrebačkoga sveučilišta, dok je na Veleučilištu u Železnom njegovom životnom putu i djelu u Železnoma posebna izložba i predavanje dr. Herberta Gassnera i dr. Franje Pajrića. Književnici su se upoznali i s tek uređenim prostorom za hrvatsku knjižnicu na Veleučilištu u Železnom.U glavnom gradu Gradišća književnici su posjetili i glasovitu vinoteku Selektion Burgenlanda gdje ih je primio i ugostio mladi vlasnik Konrad Robitza. U Nagycenku posjećena je poznata ovdašnja Galerija Horváth&Lukács.
 
Kao i svake godine književnici su sudjelovali i kao pjesnici i glumci u predstavi amaterske koljnofske družine u prepunom Domu kulture. Ove godine bila je to burleska "Čudo od meštrije – Asistenta prosim!" u kojoj su uživali mnogi.Kao i obično, nepredviđeni dio programa pokazao se posebno znakovitim. Šezdesetak hodočasnika iz Baške Vode, poslije posjeta crkvi Velike Gospe u Koljnofu, s pjesmom „Gospe ribara težaka“ svratili su u glasoviti restoran „Levanda“, vlasništvo obitelji Pajrić, ne znajući autora pjevane pjesme, a još manje sluteći da se isti nalazi u prostoriji u koju su unišli na okrepu. I sam iznenađen i dirnut, domaćin dr. Franjo Pajrić upitao je hodočasnike znaju li čiju pjesmu pjevaju, pokazujući im Nikšu Krpetića, s kojim su se gotovo svi hodočasnici potom željeli upoznati i pozdraviti. Uslijedilo je i drugo iznenađenje. Kada su hodočasnici saznali da je među sudionicima Koljnofskih susreta i Josip Čenić, autor pjesme „Jedina je Hrvatska“, uzvratili su pjesmom koja je gotovo postala novom himnom. Doista, jedan je Koljnof! 
 
Konačno, na posebnom okruglom stolu s temom o desetogodišnjim Međunarodnim književnim susretima u Koljnofu, što i kako dalje, izabrani su i novi voditelji ovih Susreta. Iz Mađardske to je dr. Šandor Horvat, iz Austrije poznati pjesnici Jurica Čenar, odnosno Dorothea Zeichmann, te iz Hrvatske književnik i slikar Tomislav Marijan Bilosnić. Sudionici  jubilarnih 10. Međunarodnih književnih susreta u Koljnofu nagrađeni su s unikatnim plaketama u staklu, s hrvatskim grbom i znakom susreta. Sva ova događanja, kao i ranijih godina, modelirao je i financirao dr. Franjo Pajrić, odnosno Udruga Hrvati  / Hrvati-Horvátok Egyesület, Kópháza-Koljnof, Mađarska, u suradnji s više drugih srodnih društava i udruga, koje se bave promicanjem hrvatske kulture i baštine u Hrvatskom Gradišću, a uz potporu državnih ureda Republike Hrvatske i Republike Mađarske. (t.b.)

Izišao je novi broj časopisa 'Matica' za studeni 2018.

 
 
'Matica'vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i paralela. Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović.
https://res.cloudinary.com/glashrvatske/w_760,h_428,c_fill,ar_16:9,g_auto,f_auto,q_auto:best/v1542627757/bggnuhats2ztavrqzlat
Izišao je novi broj časopisa Hrvatske matice iseljenika 'Matica'za studeni 2018., donoseći obilje priloga iz bogate kulturne i društvene ponude hrvatskih zajednica iz brojnih zemalja svijeta od Amerike do Australije i Novoga Zelanda, kao i europskih zemalja. Na stranicama ovog jedinstvenog časopisa birani su prilozi o umjetničkom stvaralaštvu u domovini te novosti iz Vladina sektora posvećenog iseljeničkoj tematici kroz fokusiranje na projekte Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Lijepe Naše. Priloge su pisali, uz darovite volontere iz hrvatskih iseljeničkih zajednica s udaljenih meridijana, vrsni domaći i inozemni publicisti poput Željka Holjevca, Sanje Vulić, Branka Hećimovića, Ivana Milčeca, Zvonka Ranogajca, Marijane Kremer, Vlatka Marića (Francuska), Franje Bertovića (SAD, Kanada)i Franje Harmata (Australija, Novi Zeland), Šimuna Šite Ćorića, itd.  Potonji  istaknuti publicist s višegodišnjom švicarskom adresom fokusira se na izazove Hrvata u Bosni i Hercegovini s obzirom na netom provedene izbore. Uz institucije RH i dužnosnike hrvatskog naroda u BiH, nama je sada svima po svijetu, slaže se u svome tekstu kolumnist Ćorić s kardinalom Puljićem, zalagati se za istinu o Hrvatima u BiH, kako bi međunarodna javnost i svjetski moćnici shvatili da se Hrvatima ondje doista krše ustavom zajamčena prava, izigravanjem Washingtonskog i Daytonskog sporazuma koji garantiraju konstitutivnost za sva tri naroda Bošnjake, Hrvate i Srbe u Bosni i Hercegovini.
 
Uz stalne kolumniste, izdvajamo rubrike usredotočene na Strateško partnerstvo Hrvatske s Francuskom, budući dvije zemlje razvijaju snažne veze koje su posebno oplemenjene dvama velikim festivalima, koji su nam ojačali suvremeno europsko kulturno zajedništvo posljednjeg desetljeća. Najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Uniji – onoj u Njemačkoj posvećeno je više kvalitetnih priloga koji opisuju  manifestacije kao što su   Hrvatski dan u Filderstadtu te Hrvatski tjedan u Duisburgu i slično. Tu je i prikaz knjige dr. sc. Tade Jurića pod naslovom „Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?” u nakladi Školske knjige. Čitatelji će uživati i u ekskluzivnom intervju glazbenika bračnoga para Dinke Migić-Vlatković i slavnoga Radovana Vlatkovića, koji je u Njemačkoj nedavno ovjenčan prestižnom nagradom. Pobliže, od dvije najveće europske nagrade Opus Klassik u Berlinu - hornist Radovan Vlatković osvojio je nagradu za najbolji album glazbe iz 19. st.
 
Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović s kojom je razgovarala Lada Kanajet Šimić. Naime povod intervju je sudjelovanje HKM Berlin u multimedijskom međunarodnom projektu 'Igračka u srcu'Hrvatske matice iseljenika i suradničkih prekooceanskih hrvatskih škola te jedna naljepnica. Naime, naljepnicu s natpisom „MI GOVORIMO HRVATSKI“ i prepoznatljivom šahovnicom u podlozi posljednjih mjeseci može se uočiti u Berlinu i okolici na nekim automobilima, kao i u mnogobrojnim domovima berlinskih Hrvata, a jedan od njezinih duguljastih oblika može se koristiti i kao dočitnica. Ova sjajna ideja potekla je iz Hrvatske katoličke misije Berlin, a samo je dio kreativnih ideja za poticanje očuvanja hrvatskoga jezika koje je od lanjskoga rujna Misija pokrenula. Osim župnika rođenog Berlinčanina fra Edvarda Sokola, koji je podržao ne samo ideju nego i njezinu realizaciju, najistaknutiju ulogu u ovome hvalevrijednome projektu ima gospođa Anica Krstanović, predsjednica Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin. Ova Krstanovićeva uspješna voditeljica odjela Business Intelligence, ugledne njemačke konzultantske tvrtke, od najranijeg djetinjstva je aktivni član različitih kulturnih, pastoralnih, humanitarnih grupacija, a odgovornosti na različitim poljima djelovanja u HKM Berlin preuzela je već kao maturantica, kasnije studentica te konačno akademski obrazovana građanka Berlina. Radovi naše djece rođene u Berlinu koja su sudjelovala u projektu 'Igračka u srcubit će izloženi u Hrvatskoj matici iseljenika u finalnom programu u Zagrebu 4. prosinca 2018. Hrvatske misije u Njemačkoj, pa tako i berlinska, već desetljećima okupljaju najveći broj Hrvata u iseljeništvu, ne samo na sv. misama, nego i u pastoralu te različitim kulturnim aktivnostima. 
 
Čitatelji će uživati i u prikazima knjiga Ivana Aralice, ali i vijestima o novijim prijevodima hrvatske književnosti na velike svjetske jezike. Publicisti iz iseljeništva usredotočeni su na tekstove o filantropskim aktivnostima našijenaca iz inozemstva poput priloga o stipendijama iz SAD-a. Sve u svemu, 'Matica'vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i paralela.
Novi broj 'Matice'za studeni posvećen je 180. godišnjici rođenja velikana hrvatske književnosti i kulture - Augustu Šenoi.
 

Danica Matković

Anketa

Treba li M. Bandić podnijeti ostavku na dužnost gradonačelnika zbog odlikovanja Budimira Lončara?

Petak, 22/02/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 852 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević