Get Adobe Flash player
Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Kako je jedan obijač postao šef stranke?

Politički fušerizam i poltronstvo kao ključ...

Druga strana Sandrina petoga zlata

Druga strana Sandrina petoga zlata

Nakon pobjede u Berlinu najbolja svjetska diskašica ponovila...

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Jakovčić obmanjuje i manipulira!

Thompson je pjevao u Areni 1999. godine pjesmu Lijepa li si, a bogami i...

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Nema razlike između Hitlera i Vučića

Hitler je htio svijet bez Židova, a Vučić je učinio Srbiju bez Hrvata,...

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

Djeca hrvatskih Srba u školi moraju učiti hrvatsku, a ne srpsku...

  • Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    Kako je jedan obijač postao šef stranke?

    utorak, 14. kolovoza 2018. 15:51
  • Druga strana Sandrina petoga zlata

    Druga strana Sandrina petoga zlata

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:48
  • Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    Jakovčić obmanjuje i manipulira!

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:44
  • Nema razlike između Hitlera i Vučića

    Nema razlike između Hitlera i Vučića

    utorak, 14. kolovoza 2018. 17:12
  • Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    Pupovac nastavlja razarati Hrvatsku

    četvrtak, 16. kolovoza 2018. 16:40

Knjiga koju bi trebali pročitati vjernici i nevjernici, domoljubi i (anti)fašisti...

 
 
Motto: Samo srce puno ljubavi za našu Hrvatsku, mogu je izvesti na Božji put, na put blagostanja i njenog svekolikog prosperiteta u budućnosti
 
Kako je 24. rujna 2015. u 19 h u dvorani Vijenca, Kaptol 29 a u Zagrebu, zakazana promocija knjige - Codex moralis croaticum, dajem svoj kratki osvrt na to kapitalno djelo hrvatske književnosti i političke misli. Netom sam dobio knjigu Codex moralis croaticum od gospodina Mile Prpe, autora teksta i voditelja projekta, napisao sam kratki osvrt, u kojem sam iznio prve dojmove, a ne kritički osvrt, gdje sam među ostalim napisao: Imamo što svijet nema - Hrvatsku nacionalnu i duhovnu bibliju. Osvrt je bio objavljen u brojnim hrvatskim medijima u prvom tjednu lipnja 2015.
http://www.hercegovina.info/img/repository/2015/06/web_image/11_96949467.jpg
Čitajući knjigu Codex moralis croaticum zamijetio sam kako je svaka stranica precizno uravnotežena sa činjenicama povijesne istine i s duhovnim  osmišljenjima. Misli su protkane žarkom ljubavlju za domovinom, za  hrvatskim narodom i ljudskom dobrotom općenito. Što nam svjedoči da je nadahnuće Svetog Duha pomoglo autoru usredotočeno razmišljati, analizirati i sintetizirati povijesne istine s kojim ukazuje hrvatskom narodu na očite zablude jer su: ''Dugih 888 godina neslobode i vlasti tuđina nad Hrvatima (od Pacta convente 1102. do 1990.) stvorilo, osim velikog teritorijalnog oskrnuća, jednu duboku gospodarsku i duhovnu rupu u našoj povijesti, ali i u našim dušama, što je rezultiralo našom nezrelošću za uspješno vođenje hrvatske države u njenu prosperietnu budućnost...'', riječi su u Proslovu.
 
Sadržaj knjige (na 259 stranica) uokviren je u 190 poglavalja i svako je poglavlje utkano u cijelovititost studija, a može se također kao kanon održati samo za sebe. S isto takvom lakoćom u knjizi je oblikovana duhovnost u zbir s 189 gnoma (kako ih autor naziva - misaonih krijesnica) s čim je autor još znatnije obogatio sadržaj, kao što su apostoli osnažili Bibliju sa svojim poslanicama.
 
Učimo svoju djecu domoljublju
 
Narodna  izreka glasi - da se nitko nije sa znanjem rodio. ''Uči se igra, uče se slova, uči se čitati i pisati, uči se profesija, uči se vjera, uči se sve na svakom mogućem planu, pa je potrebno našu djecu učiti i domoljublju, onom zdravom domoljublju koje nije ni šovizam, ni ekstremni nacionalizam, već samo želja za stvaranje dobrobiti svom vlastitom narodu.'' Autor u istom dahu nastavlja dalje: ''U svakom odgoju , preduvjet njegova uspjeha je i učenje kako nije dobro mrziti. Što znači da ljubav prema svome narodu i državi nije istovremeno i mržnja naspram drugih naroda ili njihovih nacionalnih manjina u svojoj domovini. Postoje narodi koji ne mrze svoje susjedne narode ali ipak kad im se pruži prilika pokušavaju se domaći njihove imovine ili teritorija. Ali postoje i narodi koji druge narode mentalno mrze, takvi će i svako domoljublje u drugim narodima proglašavati za fašizam i sl. Hrvatska se suočava i s takvim stanjem.'' (str. 120.).
 
Na najjednostavniji način autor je podsjetio na posljedice kojih se ni danas ne možemo osloboditi, jer našu se djecu ne uči u školama o onom zdravom domoljublju nego ih se hrane (anti)fašizmom i mržnjom nacionalne samobitnosti, a posljedično tome mržnja se izražava i na susjede i njihove nacinalne manjine u Hrvatskoj, posebice na Istočne susjede. ''Narod koji ne proučava svoju povijest ne zna ni upravljati svojom budućnosti. Narod koji lažira ili prešućuje svoju povijest nije dostojan imati ni budućnost'' (str. 121.).
 
Hrvatska i njezina nezavisnost
 
Autor je unio novu pojavnost u povijesnom pristupu pojašnjavanja činjnica. Naime, rasčlamba pojedinih poglavlja (tema) su sveobuhvaten u ono što je najbitnije, ili što je bitno za sveukupnost bibliofilskog izdanja. U knjizi ''Blaženi Alozije Stepinac i Hrvatska država'' šitajući tu knjigu autor Condexa se ne može oteti dojmu - u kolikoj je mjeri bio surav napad  na svaku ideju hrvatske državotvornosti tijekom dvadesetog stoljeća. ''Taj napad je bio i izvana i iznutra, s boka - sdesna i slijeva, od Banovine Hrvatske pa sve do današnje Republike Hrvatske. Ne mogu se oteti dojmu u kojoj mjeri je bilo nejedinstvo unutar hrvatskog nacionalnog korpusa, pa ne samo nejedinstvo već i pravo međusobno neprijteljstvo, sve usmjereno u pravcu da se onemogući bilo kakav oblik nezavisnosti, pa i one najmanje nekakve autonomije Hrvatske unutar Jugoslavije... Bitka za nezavisnost nije završena, ona će trajati dovijeka, jer će se pretvoriti u bitku za obranu hrvatske slobode. Nikad ne će biti vrijeme da nemamo na svojim granicama ili u blizini Hrvatske one koji stalno razmišljaju i čekaju da ugrabe naš teritorij ili da cijeli hrvatski narod pokore.'' (str. 182.).
http://www.antikvarijatzz.hr/media/catalog/products/7857/007859.JPG
Ima li išta u gore navedenom da nije prava istina? Naši susjed ne daju ni da Sveti otac proglasi braženog Alojzije Stepinca svetim, jer je u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ''osjetio bilo svog naroda'', zbog čega je bio progonjen i suđen. Klasne  neprijatelje, progonitelje mučenika vjere Isusa Krista nikad se u povijesti Katoličke crkve  nije pitalo za suglasje zlostavljača o proglašenju žrtve (mučenika) - svecem. No, u slučaju blaženog Stepinca, Vatikan je pozvao Srpsku pravoslavnu crkvu i državne vlasti u Srbiji da iznesu svoj sud, odnosno - izreknu još jednu presudu o Stepincu!
 
Codex moralis croatiumje svojevrsna i jedina knjiga uz Bibliju, koju bi trebali pročitati vjernici i nevjernici, domoljubi i (ant)fašisti, srpska (č)etnička manjina u RH, vlastodršci u Srbiji, te da konačno shvate da nema slobode dok svi ljudi nisu slobodni. ''Sloboda ljudi je i glas Božje mudrosti, ona je povjetarac koji dobrotom miluje lice sužnja, ona je zlatna zora, miraj duše i jutro nade.'' (str. 183.) Ovo su mudre riječi u ovoj zlatnoj hrvatskoj nacionalnoj i duhovnoj - ''bibliji''! Na kraju što reći o stvaralaštvu akademika, umjetnika, pravnika, pjesnika, slikara, filkozofa i autora Codex moralis croatium da već nije rečeno? Upravo zbog bogatog reportuara viševrsnog stvaralaštva, Mile Prpa je nominiran i za Nobelovu nagradu. Čestitamo!
 
PS: Prije nekoliko dana, putem E-maila pošte, dobio sam od budućeg nobelovca sva njegova sabrana djela pripremljena za tisak - Abroretum Poeticum - enciklopedinsko izdanje: (sva njegova sabrana djela osim Cidexa) 30 naslova složeno na 874 stranice. Knjiga se u tehničkom smislu dojimlje kao prava biblija, sve je nabijeno tekstovima, stihovima, misaonim krijesnicama, psalmama i sl.
U zaključku, ne mogu ništa svrshodnije sročiti o hrvatskom umnom genijalcu  od ovog -  kako se je on zahvalio Tvorcu:
                                               ''Bivamo poslani u našem poslanju,
                                               U tvar dati, u ozračje tvorbe, potom
                                               da i mi budemo tkalci u tom tkanju,
                                               da tvorimo - Tvorac nas gostio životom!''  
                                               (M. Prpa - POČELO POČETKA)
 

Rudi Tomić, Toronto

Ranko Ostojić se poziva na svoj represivni Zakon o policiji od 2001. godine

 
 
PREDSJEDNIK:
Imamo prijavljene replike na vaše izlaganje.
Prva replika i poštovani zastupnik Ivica Mandić.
 
IVICA MANDIĆ:
Hvala lijepo gospodine predsjedniče.
Gospodine potpredsjedniče Vlade pa ja ću iskoristiti institut replike s obzirom da sam tražio od Ministarstva unutrašnjih poslova prije mjesec dana podatke koji su vezani za ilegalne prelaske naše granice. Zanimalo me u četiri županije Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka. Nitko mi nije rekao da su to podaci tajni, da ne mogu dobiti. Nisam dobio ni nakon nekoliko poziva jer ti su mi podaci bili potrebni da mogu usporediti s obzirom da smo imali ovaj okrugli stol gdje smo imali istaknute ljude iz EU baš da govorimo o ovim podacima o kojima ste vi rekli da li je trend u porastu ili opadanju.
Pa sam neugodno iznenađen, to sam tražio preko našeg kluba preko Sabora da nisam te podatke dobio u mjesec dana. Mislim da to nije dobro.
http://www.photocroatia.com/eephoto/dobranje/normal/S_PERVAN_DOBRANJE_11.jpg
Dobranje, selo u koje je 2001. Ranko Ostojić s 400 dugih cijevi došao tražiti generala Antu Gotovinu. Po nalogu Engleza, kod kojih je tih dana gostovao Ivica Račan
 
PREDSJEDNIK:
Odgovor na repliku?
Ništa.
Hoćete?
Izvolite potpredsjedniče Vlade RH.
 
RANKO OSTOJIĆ:
Naravno da ćemo zajedno to provjeriti. Ne mogu vjerovati da ne možete dobiti te podatke. A sada ću vam odmah i pomoći, inače vam se ovo nalazi na wwwmup.hr javni transparentno stalno se mijenjaju, prema tome ne bi trebalo biti nikakvih problema. Ali ovo ćemo nas dva zajedno provjeriti kako se to moglo dogoditi da ne dobijete odgovor.
 
PREDSJEDNIK:
Hvala lijepa potpredsjedniče Vlade.
Nova replika i poštovani zastupnik Davor Božinović.
 
Dr. sc. DAVOR BOŽINOVIĆ:
Gospodine ministre ne znam u kojem dijelu ste me ispravili jer ja Bugarsku nisam niti jednom spomenuo dok sam govorio. Ja sam samo kazao da prema vašim podacima je najveći broj ovih zahtjeva dolazio od državljana Afganistana i Somalije i to sam iskoristio povezati sa jučerašnjom raspravom o Afganistanu gdje sam rekao da nam treba jedan interresorni napor jer je to je jedan od ciljeva hrvatske vanjske politike, situacija u toj zemlji. Puno ministarstava je na neki način u to uključeno, nisam siguran da svi imaju dovoljan broj odnosno sve postojeće informacije koje bi bile sigurno dobre, dobrodošle da na razini države zaključimo kako stoje stvari i kako stoji stanje odnosa, a zbog toga što tamo šaljemo svoje ljude i zbog toga što se u ovom trenutku tamo događaju neke ključne promjene.
Druga zemlja je Somalija dakle i tamo imamo misiju samo treba malo povezati dva i dva. Dakle ne znam u kom dijelu ste me htjeli ispraviti jer stvarno Bugarsku u kojoj sam jedno vrijeme i službovao večeras spomenuo, toliko sam pri sebi.
A što se tiče javne rasprave ministarstvo, ministar je ipak taj koji to diktira i vi to možete napraviti, tu vam je i odbor i saborski zastupnici, nisu samo nevladine udruge te koje su zainteresirane za prethodnu raspravu.
Hvala.
 
PREDSJEDNIK:
Odgovor na repliku potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić.
 
RANKO OSTOJIĆ:
Poštovani zastupniče ispravka se odnosila na situaciju u kojoj ste tijekom svog obraćanja u ime kluba non-stop koristili izraz migranti, a mi danas govorimo o azilantima. Također postoji velika razlika između strukture po zemljama u odnosu na tražitelja azila i one koji ilegalno prelaze granicu. To je bio razlog zašto sam u tom dijelu intervenirao.
I kažem ako mene isto tako dobro pamet služi onda kada kažete istočne zemlje EU-a onda pretpostavljam da ne isključujete Bugarsku.
Hvala.
 
PREDSJEDNIK:
Hvala i vama.
Iscrpili smo listu prijavljenih, replike i odgovore na repliku. Rasprava o tekstu zakona je završena, glasovat ćemo kada se steknu uvjeti za to.
Sada ćemo ići na:
 
-        Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova u 2012.
 
Izvješće je podnio ministar unutrašnjih poslova sukladno članku 4. Zakona o policiji ujedno je i potpredsjednik Vlade RH.
Prijedlog izvješća primili ste u pretince. Vlada RH je dostavila mišljenje o tom izvješću. raspravu su proveli Odbor za unutrašnju politiku i nacionalnu sigurnost, Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Izvješća ovih radnih tijela primili ste na sjednici.
Želi li predlagatelj dati uvodno obrazloženje? Da.
Potpredsjednik Vlade RH i ministar unutrašnjih poslova Ranko Ostojić.
http://www.independent.mk/media/photos_more/201506/path_1837.jpg
Ovo su starci i djeca koja bježe od rata u Siriji...
 
RANKO OSTOJIĆ:
Zahvaljujem gospodine predsjedniče.
Ponovo štovane kolegice i kolege zastupnici.
Ovo je izvješće za 2012. Kao što znate uvijek jedini ministar koji je ikad podnosio izvješća u ovom Saboru po ovom pitanju iako je ova odredba u svim Zakonima o policiji od 2001. godine osobno to smatram iz razloga da je potrebno to raditi i da ministar mora podnijeti izvješće, iako ću još jedanput ponoviti podnosim izvješće o obavljanju policijskih poslova za koje kao ministar nisam odgovoran. Ne upravljam policijom, ne zapovijedam niti imam ingerencije da na bilo koji način mogu se u taj miješati jer ministar po Zakonu o policiji ima vrlo preciznu poziciju, a to znači da osigurava uvjete za rad policije. Ali dobro, kako je tako napisano u zakonu pa onda bi bilo puno bolje da ravnatelj policije bude taj glavni ravnatelj policije koji bi mogao puno bolje govoriti o ovome ali držimo se onoga što u zakonu stoji.
Mi smo u izvješću za 2012. godinu imali situaciju da u prethodnom izvješću za 2011. smo promijenili način mjerenja efikasnosti ali samo u onome dijelu rada ministra, a ne policije. A to znači koliki je proračun u odnosu na efikasnost kriminalističke policije i ovo je odgovor oko onoga pitanja šta znači biti dobar, gori, najgori itd. jer kada budemo došli do sljedeće godine kada se nadam da ću biti u prilici da vam podnesem izvješće za 2013. godinu onda ćete vidjeti koliko je bilo ispravno da se pristupi drugačijem načinu izvještavanja i drugačijem načinu vrednovanja rezultata bez ikakvog friziranja i bez pokušaja da se po bilo kojim elementima prikazuju podaci na način da je jedno kazneno djelo prikazano kao da ih je riješeno 10, a zapravo se radilo o tome da neko je 10 mjeseci nije isplatio recimo plaću pa mu je to pisano kao 10 puta svaki mjesec po jednu kaznenu prijavu.
Ono što želim reći a to je da nikad nisam želio stvarati sliku o radu MUP-a ili policije na način da to bude lažno prikazano već isključivo temeljem onih rezultata koji se stvarno i događaju. Također naravno osjećaj sigurnosti kod građana je najbitniji indikator i ono što ja mogu u ovom uvodu reći, a to je i dalje visok i da je Hrvatska sigurna zemlja.
Samo za primjer, 2000. godine na području Hrvatske je bilo 101 ubojstvo 2012. godine upola manje, zabilježeno je 51 ubojstvo. Iz podataka je vidljivo da su promijenjeni trendovi. Ono na čemu jesam inzistirao, to je da je poruka policije bila da uđu u tamnu zonu kriminaliteta, da upravo u tom dijelu budu zainteresirani, da bude što veći broj prijava, da se tu ne ide na varijantu da se hvalimo manjim brojem kaznenih djela, ne obrnuto. Tu treba što više ući, a radi se o području kriminala, pitanje nasilja u obitelji, kriminaliteta droge i mislim da je to najvažniji trend koji mogu reći da je napravljen.
Također što se tiče efikasnosti policije, jedan od važnih detalja je promjena strukture unutar same policije, a to je u graničnoj policiji mi danas imamo 6338 graničnih policajaca, naravno da to znate iz razloga što smo morali zadovoljit sve one kriterije prema Europske uniji. Mijenja se problematika i obaveza, a prije samo nekoliko godina imali smo samo 3200 policajaca u graničnoj policiji. Tako da kad takav statistički podatak dijelite onda morate uzet u obzir da smo imali ozbiljno povećanje jer se spremamo za ulazak u schengenski prostor.
Također, ono što mislim da je osim glavnih ciljeva brojke koje su unutra iznesene vrlo su precizne i redovito se mjesečno objavljuju na našim web stranicama. Znači sve ono što ste vidjeli u ovome redovitom, možete vidjet i na našim web stranicama i to je nešto što smatramo da je ispravan pristup i da se upravo takvi statistički podaci moraju bit dostupni jer oni nisu samo pitanje slike u policiji, one mogu služit itekako i ovom Saboru, političarima, kao i u ovom slučaju koji smo maloprije čuli i za pripremu za određene odluke.
Upravo vezano na ovu temu nezakonitih migracija kao što sam i najavio spomenut ću to, radi se o tome da kroz balkansku rutu, a to potvrđuje i fronteks, bila je situacija da smo nezakonitih prelazaka granice u 2012. godini imali jako puno, znači 2012. 6839 ali ove godine bilježimo upravo zahvaljujući aktivnostima koje smo imali ugovori o … pad. To je nešto što znači da u ovim trenucima Republika Hrvatska upravo kvalitetno provodi, u tom dijelu provodi svoj dio posla i fronteks, znači onaj koji je zadužen upravo u Europskoj uniji bilježi pozitivne trendove da je balkanska ruta upravo ona koju se izbjegava iako i danas naravno imamo preko 3000 uhvaćenih osoba koje su nezakonito prelazile granicu.
Mislim da je također bitno istaći da u pitanjima uspješnosti samog rada, kažem to je nešto što uvijek možemo mjerit na ovaj ili na onaj način, sigurnost je interes prije svega, ja ću to ponovit kao što uvijek kažem, bez obzira na to koja je vlast mi bi trebali biti zainteresirani da imamo što kvalitetniji rad policije i u tom dijelu ja i podnošenje izvješća i raspravu i ono što ćete vi govorit smatram upravo usmjeravanjem da odradimo što kvalitetniji posao zajedno.
Inače u Ministarstvu unutarnjih poslova 31. 12. 2012. je bilo 26.729 zaposlenih. Mi jesmo jedno od najvećih ministarstava, a ono što je posebno bitno, a to je naša spremnost da osiguramo ono što je siguran sam zajednički nacionalni interes, a to je izgradnja sustava da možemo za dvije godine aplicirat za Schengen.
U pristupanju schengenskom prostoru osim što smo ispunili sve obaveze koje su bile napisane u monitoringu od usklađivanja zakonodavstva, a moram istaći 98% podzakonskih akata Ministarstva unutarnjih poslova moralo riješit, flotu smo riješili sa 51 plovilom. O kadrovskoj popunjenosti u kompletu znači zadovoljili sve što je vezano za graničnu policiju, nacionalni pomorski centar za prikupljanje podataka u funkciji 24/7, nabavu tehničke opreme potpuno isplanirani u skladu s onim sredstvima koja će nam bit namijenjena, uz naravno to nije sve, moram reći da tih 12 milijuna eura koje dobivamo iz Schengen facility fonda nisu jedina sredstva i ne treba zanemarit sve ono što je Hrvatska i do sada uložila u rad policije.
Oko pitanja kriminaliteta, da same brojke koje sam već izlagao i na Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost također želim istaći broj manje smrtno stradalih i takav trend se nastavlja i dalje. O ubojstvima je već rečeno. Što se tiče kriminaliteta na štetu djece i maloljetnika, to je nešto što je inzistiranje, a to je pitanje takvog kriminaliteta nas posebno zanima. Tu je izvršeno 3133 kaznena djela iz kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika. Mislim da sam kriminalitet koji su počinili maloljetnici tu se dogodilo 557 puta što je zabrinjavajuća brojka iako je taj broj za 25,2% manji nego što je bio godinu dana ranije.
Još bih spomenuo, što želim reći da je važno u ovom preventivnom djelovanju, neću ići na pojedinačne slučajeve ali mislim da je sama aktivnost posebno u ovom segmentu ulaska u tamnu brojku šta i je osnovni cilj policije i također u korupcijskome dijelu financijskih istraga i pranja novca s obzirom da tu imamo značajno povećanje. To je ono šta je strateška odrednica. U samoj međunarodnoj još suradnji moram istaći da je Republika Hrvatska za razdoblje 2012. godine od strane predsjednice INTERPOL-a ocijenjena kao ne jedna od nego najaktivnija članica INTERPOL-a s obzirom na broj postupaka koji je objavila, odradila i mislim da je to jedna važna stvar za sve nas.
Evo ja sa svoje strane uvodno toliko. Vjerujem da ću bit u prilici nakon rasprave reći naravno još svoje mišljenje.
Hvala.
 
PREDSJEDNIK:
Hvala lijepa.
 
(Nastavak slijedi)
 

Zrinko Horvat

Dubrovački biskup izgleda ne zna da u prognaničkom naselju u Maloj Gorici kod Petrinje još uvijek u lošim uvjetima žive Hrvati s Kosova

 
 
„Žele ostati u Hrvatskoj? Bogu hvala, dobro došli!“, udarna je vijest na naslovnici Večernjeg lista. U podnaslovu stoji: „Nikog ne možemo i ne smijemo privoditi na kršćanstvo“. Koliko će ljudi taj naslov potaknuti da kupe novine i pročitaju što je Večernji list prenio na 5. stranici, ne znam. Međutim, može se s velikom vjerojatnošću pretpostaviti da će tek rijetki pročitati sve što je dubrovački biskup rekao. A na 5. stranici na pitanje novinara: „Što ako većina njih poželi zauvijek ostati u Hrvatskoj?“, dubrovački biskup odgovara: „Bogu hvala! Bilo bi najbolje da se u njihovim domovima stvore povoljni uvjeti i da se vrate. To uostalom vrijedi i za naše iseljenike. Ako se to ne dogodi i ne mogu se ili ne žele vratiti, dobrodošli su. Nas je i tako sve manje. Naravno, ova dobrodošlica je uvjetovana tim da prihvate određene standarde ponašanja i poštuju zemlju u kojoj se nalaze. Mislim da je strah da se to ne će dogoditi ono čega se ljudi najviše boje. Ne mogu reći da taj strah nije donekle opravdan zbog iskustva drugih zemalja. Ali on nas sve jedno ne smije spriječiti u činjenju dobra.
http://www.croatix.eu/media/k2/galleries/208/DONACIJA_GORICA1-060209.jpg
Prognaničko naselje Mala Gorica kod Petrinje postoji od 1995. godine
 
Biskup misli da će izbjeglice prihvatiti određene standarde ponašanja i poštivati zemlju u koju dolaze. Misli da hoće ali on to ne zna. Nitko to ne zna. Nitko to u Hrvatskoj ne zna jer Hrvatska ima iskustva samo s izbjeglicama koje su iz jednog dijela Hrvatske protjerane u druge hrvatske krajeve i s izbjeglicama iz BiH, Kosova i Vojvodine, Hrvatima katolicima, Albancima katolicima i muslimanima kršćanskog podrijetla koji govore ili barem razumiju hrvatski jezik.
 
Dubrovački biskup je svjestan da je problem ilegalne migracije složen problem. Toga je svjesna i predsjednica hrvatske države Kolinda Grabar Kitarović koja je u Bratislavi izjavila da „Sustav kvota ne će riješiti problem ilegalne imigracije u Europsku uniju, samo će imigrantima poslati poruku da će na kraju smjeti ostati u EU-u, i upozorila da je za sveobuhvatno rješenje nužno djelovati na prave uzroke toga problem“.
http://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/01/biskup-mate-uzini%C4%87.jpg
Mate Uzinić, biskup dubrovački
 
Dobrodošlica dubrovačkog biskupa ilegalim migrantima motivirana je i demografskim siromašenjem Hrvatske za rasliku od dobrodošlice čelnog čovjeka Daimlera Dietera Zetschea koji u dolasku izbjeglica u Njemačku vidi priliku za pronalazak jeftine radne snage. Dubrovački biskup istina kaže: „Bilo bi najbolje da se u njihovim domovinama stvore povoljni uvjeti i da se vrate“. Tko bi trebao stvoriti bolje uvjete za povratak izbjeglica, tko bi trebao djelovati na prave uzorke ilegalne migracije, biskup nije rekao. To pitanje je ostavio političarima. Nije se sjetio masovnog egzodusa Albanaca s Kosova nakon što je srbijanska vojska nadvladala OVK. Bi li njihova sudbina bila bolja da se nije umiješao SAD vojnom silom i natjerao srbijansku vojsku na povlačenje s Kosova? Dubrovački biskup izgleda ne zna da u prognaničkom naselju u Maloj Gorici, još uvijek u lošim uvjetima žive Hrvati s Kosova. Već tri godine im se govori da će za njih uskoro biti završena izgradnja kuća a oni i dalje žive u neizvjesnosti.
 
I Hrvati izbjeglice iz Vukovara, koji su živjeli godinama u tom naselju, tek su prije dvije-tri godine dobili kuće. Mnoge Hrvate izbjeglice iz BiH, međunarodne organizacije: UNHCR, IOM, ICMC, Raphaels Werke, preselile su ne samo u europske nego i u prekooceanske zemlje odakle nema povratka. Sporo i još uvijek za mnoge neriješeno trajno stambeno zbrinjavanje i ekonomska nesigurnost, natjerale su mnoge Hrvate koji su doselili na područja posebne državne skrbi, na odluku o napuštanju Hrvatske i selidbu u Kanadu, Australiju, Novi Zeland i druge zemlje. Možda će dubrovački biskup osjetiti potrebu dopuniti svoje odgovore na navodeća pitanja novinara Večernjega lista kao što je to osjetio njegov prethodnik na stolci dubrovačkog biskupa, sada nadbiskup zadarski i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije dr. Želimir Puljić. Nakon objave njegova intervjua u Večernjem listu, tim dnevnim novinama poslao je zahtjev za ispravak. Ispravak je Večernji list objavio ali tko ga je pročitao, tko ga se sjeća?! Velika većina Hrvata pogleda naslove u tiskanim i internetskim izdavnjima novina i portala. Nema ni volje ni strpljenja pročitati bilo koji članak do kraja ni provjeravati objavljene tvrdnje. Sudeći po broju onih koji poslije nedjeljnih misa kupe katolički tjednik Glas Koncila, ni to poluslužbeno glasilo Katoličke Črkve, čak ni većina katolika koji nedjeljom odlaze na misu, ne čita.
 
U Hrvatskoj u medijima nema cenzure kakva je bila u vrijeme jednostranačkog komunističkog sustava. Svatko može pisati i govoriti što hoće ali, to biskupi tek uče, novinari navodećim pitanjima, naslovima, podnaslovima, ilustracijama i na druge načine, u obavijesnim sredstvima šalju svoje poruke koje intervjuirani sigurno ne žele poslati. Tko je na naslovnici Večernjega lista pročitao naslov„Žele ostati u Hrvatskoj? Bogu hvala, dobro došli!“, a nije pročitao sve što je dubrovački biskup rekao o izbjeglicama, najvjerojatnije je povjerovao  da je dubrovački biskup površna i neodgovorna osoba željna popularnosti.
 

Branko Barbić

Anketa

Tko mora podnijeti ostavku nakon smrti mladića u Zaprešiću?

Subota, 18/08/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1128 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević