Get Adobe Flash player
Pupovac nas pravi bilmezima

Pupovac nas pravi bilmezima

Miloradov izlet u Bačku Palanku je gori od svih glupih...

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

Jela Godlar: Crkva je u vrijeme NDH institucionalno bila na strani te...

Lideri se stvaraju

Lideri se stvaraju

Iskreno ne znam tko su uspješni lideri...

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Poturica i najogavnije srbijanske laži

Šezdesetih godina u Jasenovcu je pronađen samo 481...

  • Pupovac nas pravi bilmezima

    Pupovac nas pravi bilmezima

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:15
  • Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    Tko je filmski redatelj Vinko Brešan?

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:09
  • Lideri se stvaraju

    Lideri se stvaraju

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 08:03
  • Poturica i najogavnije srbijanske laži

    Poturica i najogavnije srbijanske laži

    ponedjeljak, 07. siječnja 2019. 10:37
  • Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    Porfirije Perić - četnički kantautor iz Chicaga

    četvrtak, 10. siječnja 2019. 07:57

Reformacija i protureformacija – Rodjenje književnoga jezika

 
 
Za vrime reformacije djelovali su u Gradišću različni hrvatski protestantski učitelji i teologi, ki su stvorili prve publikacije na hrvatskom jeziku u Gradišću. Najglasovitiji med njimi bio je pastor Grgur Pythiraeus-Mekinić, ki je izdao med 1609. i 1611. u sridnjogradišćanskom Keresturu dva protestanske graduale na hrvatskom jeziku, svoje “Dusevne peszne”. No djelovanje hrvatskih reformatorov nije imalo trajnoga uspjeha. Ne glede na to njeva književna djela ipak predstavljaju početak hrvatskoga književnoga jezika u Gradišću.
http://www.hkv.hr/images/stories/mmb02/novi01/gradisce.jpghttp://media05.regionaut.meinbezirk.at/2015/11/19/9606006_preview.jpg?1447936375
Dr. Vesna Cvjetković, mag. Thomas Steiner i mag. Gerda Török
 
Prvi procvat doživio je gradišćanskohrvatski književni jezik u dobi protureformacije, kad su biškupi i jezuiti hrvatskoga porijekla u 18. stoljeću proširili u narodu vjersko-poučne knjige na hrvatskom jeziku. Narodnu pobožnost Hrvatic i Hrvatov su podupirale i mnoge novoutemeljene hodočasne crikve kotno Svetica za Jezerom ili Lovreta blizu Željezna. Iz velikoga broja hrvatskih knjig te hrvatske vjerske literarne scene triba posebno istaknuti djela Eberharda Marije Kragela, Ladislava Valentića i Lovre Bogovića. Poslidnji je pisac i još danas vrlo proširenoga klasičnoga molitvenika Gradišćanskih Hrvatov “Hiža zlata”.

Gradišćanskohrvatski književni jezik pisan je po pravili ugarskoga pravopisa, kot i najveći dio obiteljskih imen. Kod njih se je očuvao ugarski način pisanja ča do danas. Tipični nastavki imen su “its”, “ich” i “-ics”, ki odgovaraju ugarskomu načinu pisanja hrvatskoga sufiksa “-ić” 
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr

Bila si toliko lijepa

 
 
Bila si toliko lijepa i beskrajno mila,   
da zavoljeh te ludo čim sam te vidio,
ali i tako nestvarna, kao iz bajke vila,
da sam se za ljubav da te pitam stidio.
https://49.media.tumblr.com/943dc637b82f56a271e8d0ddc8cbb01d/tumblr_mr0wq2Hg9r1qkftd1o1_500.gif
Tvoj beskrajni ponos činio te jakom,
po ničem nikako nisam mogao znati,
malom osmjehu il' skrivenim znakom,  
da to tvoje srce upravo za mnom pati.
 
Mislio sam da si mi biće nedostižno,
kao što je daleko i splet boja u dugi,
od mene svoju tajnu čuvala si brižno,
da jedino mene voliš, rekoše mi drugi.
 
Danas mi to reče baš on koji te voli,
i sa neba za tebe sjajne zvjezde skida,
kaže, nikada ne će moći da te preboli,
ali zna da se tvoje srce za mnom kida.
 
I noćas, kao da si baš oduvijek moja,
prišao sam ti i rekao da znam za tajnu,
uz osmijeh je zadrhtala ta usnica tvoja,
i prvi put pomilovah tvoju kosu sjajnu.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Hrvati u svijetu nisu iseljenici, nego Hrvati u dijaspori

 
 
Hrvati, mjereno brojnošću u matičnoj državi, u usporedbi s drugim narodima spadaju u vrh europskih država po zastupljenosti u rasijanosti ili dijaspori, ali Republika Hrvatska nema sređene odnose sa svojom dijasporom. Molim zaljubljenike u izraz iseljeništvo i iseljenici, da izbjegavaju te izraze jer Hrvati u dijaspori nisu iseljenici u pravom značenju tog izraza, nego su se našli u dijaspori ili rasijanosti raznim progonima, bjegom pred opasnošću od neprijatelja, odlazkom u svijet "trbuhom za kruhom", radi izobrazbe...
http://www.novi-svjetski-poredak.com/wp-content/uploads/2011/08/dragan-300x200.jpg
Dragan Hazler
 
Ne ulazeći dublje u povijest, Hrvati su počeli brojnije napuštati svoju domovinu pojavom okrutnih turskih osvajanja. To vrijeme se približno poklapa s odkrićem Amerike pa među prvim Europljanima nalazimo u Americi i Hrvate. U to doba radi turske okrutnosti počinju i hrvatski eksodusi u europske države, primjerice u dijelove Italije do Verone i na jugu u Molešku pokrajinu, k tomu u razne dijelove Habsburgškog carstva, primjerice: Gradišće, Šopronj i dalje sve do Moravske... Dakle, Hrvati izvan iskonske domovine nisu iseljenici, nego su Hrvati u rasijanosti ili u dijaspori.
 
Odlazili su Hrvati u Zapadnu Europu i drugdje na školovanje i znatan broj takovih je ostajao u novom obitavalištu. Među takovima je veliki broj istaknutih učenjaka i umjetnika svjetskog glasa, od kojih evo primjerice samo nekoliko imena kroz povijest do danas: Herman Dalmatin, Ivan Stojković, Andrija Jamometić, Pavao Skalić, Matija Vlačić Ilirik, Antun Dalmatin, Stjepan Konzul, Bartol Kašić, Juraj Križanić Ruđer Bošković, Ivan Vučetić, Nikola Tesla, Zlatko Baloković, Ivan Meštrović, Lovro Matačić Lavoslav Ružička, Ivo Andrić, Vladimirr Prelog... Iza ovih, mahom pokojnika tisuće istaknutih hrvatskih znanstvenika  u svima životnim dobama djeluju u dijaspori.
 
Tisuće Hrvata je napustilo Hrvatsku bijegom radi velikosrbske diktature, u Kraljevini Jugoslaviji. Ista i još strašnija nevolja je prisilila Hrvate na bijeg ispred zločinačke komunističke diktature u poraću iza Drugog svjetskog rata i kao ekonomska emigracija, napose od 60-ih godina XX. stoljeća. Nazivani su gostujući radnici na privremenom radu u inozemstvu, a većina je ostala trajno u dijaspori. Znatan broj Hrvata ostao je živjeti u hrvatskim krajevima, koje su okupirali pohlepni Srbi i Crnogorci (Srijem do ušća Save u Dunav, Bačka, Boka Kotorska...)
http://metro-portal.hr/img/repository/2010/04/medium/petrovic.jpg
Veliki val bijega Hrvata napose iz BiH uvjetovala je velikosrbska genocidna agresija na Hrvatsku i na BiH od 1991. nadalje. Nijedna od spomenutih skupina Hrvata nisu iseljenici i taj pogrješni izraz bi trebalo napustiti i rabiti pravi izraz: Hrvati u dijaspori ili rasijanosti pri čemu valja dati prednost internacionalnom pojmu "dijaspori" jer je razumljiv u cijelome svijetu... Štoviše, ako je čak netko od vrlo malog broja Hrvata bio iseljenik, njegovi potomci u novom obitavalištu nisu iseljenici, ali jesu Hrvati u dijaspori.
 
Grčku riječ diaspora prvi su primijenili Židovi u progonstvu
 
Pojam di(j)aspora uveli su Židovi oko 500 godina prije naše ere za svoj prognanički status u Babilonu, da bi se kao pastirski narod odhrvali asimilaciji u najkulturnijoj državi toga vremena. Dijaspora je Židovima značila svojevrstno državljanstvo na tuđem prostoru, što im je omogućilo da su se unatoč brojnih inkvizicija održali kao narod i konačno su 1948. obnovili svoju državu Izrael, iz koje su prognani početkom naše ere. Ima još naroda, koji su se održali u tuđini pod pojmom dijaspora (na primjer Armenci) ili pod sličnim državotvornim pojmovima u rasijanosti ili dijaspori. Primjerice, Švicarci se održavaju trajno u dijaspori kao "Auslandschweizer", što traje stoljećima upisom novorođenih u Švicarskim diplomatskim službama. Nitko u svijetu ne naziva svoje sugrađane izvan domovine iseljenicima, nego samo Hrvatska.
 
Naziv iseljenici uvele su tuđinske vlasti u Hrvatskoj
 
Tuđinske vlasti u Hrvatskoj su Hrvatima izvan Hrvatske nametnule naziv iseljenici da ih se tako zauvijek riješe. Pojam iseljenik/useljenik u stranim državama neme nikakav status nacionalnog obstanka, nego je objekt integracije i asimilacije u naciju novog zavičaja.. Zato, za raziku od Židova, koji su se tisućama godina održali kao dijaspora, Hrvati kao "iseljenici" gube svoj nacionalni status već u prvim generacijama.
http://i.colnect.net/images/f/484/032/150th-anniversary-of-birth-of-Ivan-Vucetic.jpghttp://www.croatianhistory.net/gif/science/tesla/tesla-hrv480.jpg
Hrvatska treba u svome interesu ustrojiti Ministarstvo za dijasporu. Radi zaštite od denacionalizacije Hrvata "iseljenika" u svima državama svijeta Hrvatska treba uvesti pojam dijaspora (međunarodno priznati status naroda izvan matične države) za Hrvate rasijane po svijetu i nazivati ih Hrvati u dijaspori. Tomu shodno suverena država Hrvatska - Republika Hrvatska treba ustrojiti Ministarstvo za hrvatsku dijasporu, a ne Ministarstvo za iseljeništvo, kakovo je postojalo za Tuđmanove Hrvatske.
 
Hrvati u dijaspori su krajnje zanemareni od države Hrvatske!
 
Iza smrti prvog predsjednika dr. Franje Tuđmama komunistiška (Račan) i orjunaška (Sanader) vlast u RH je posve zanemarila Hrvate u dijaspori, ali rado prima od Hrvata iz dijaspore oko dvije milijarde eura godišnje, koje se šalje obiteljima i rodbini u Hrvatskoj... Komunistički zoroklik Milanović je u predizbornoj kampanji promukao od uvrjedljivih i odbojnih govora protiv Hrvata u dijaspori. U dijaspori ima podjednaki broj Hrvata kao u Republici Hrvatskoj, a Hrvatska nema čak niti ministarsvo za dijasporu, Hrvati iz dijaspore nemaju nijednog svoga zastupnika u hrvatskim vlastima. Zavarava se dijasporu s trojicom Hrvata iz BiH, koji nisu Hrvati iz dijaspore, nego građani svoje suverene države BiH. Hrvatima u dijaspori je krajnje otežano glasovanje na svima hrvatskim izborima pa od oko 4 milijuna Hrvata u dijaspori odazove se na glasovanje jedva nekoliko tisuća Hrvata. HTV emitira tjedno jednu oko polasatnu emisiju za Hrvate izvan domovine, a većina dijasporskih država imaju cjelodnevne TV-emisije za svoje sugrađane u dijaspori. Čak susjedna Srbija i Republika Kosovo imaju Ministarstva za dijasporu i svakodnevni 24-satni TV-program za dijasporu.
 
Pri popisu stanovništva RH ne obuhvaća Hrvate u dijaspori
 
Godine 2011. Hrvati u dijaspori nisu bili obuhvaćeni tim popisom. Republika Hrvatska sprovodi u svemu državno mećehinstvo prema Hrvatima u dijaspori. Od brojnih primjera evo samo dva: 1. Za ishođenje nekih dokumenata, Hrvati u dijaspori moraju plaćati enormno više iznose, nego drugi narodi u dijaspori. Primjerice, Mađari daju gratis svojim sugrađanima u dijaspori mađarske osobne karte, putovnice i drugu dokumentaciju. 2. Republika Hrvatska je obznanila Zakon, kojim zabranjuje Hrvatima u dijaspori uporabu sintagme "Hrvatska akademija". Taj Zakon je višestuka hrvatska nacionalna sramota, utoliko više, što su kroz čitavu povijest Hrvati u dijaspori stvarali prije Hrvatske akademije, nego Hrvati u domovini i k tome hrvatski zakoni ne vrijede u državama domadarima Hrvata u dijaspori.
http://proleksis.lzmk.hr/slike1/x_a0643.JPGhttps://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/f/f1/LRuzicka.jpg/220px-LRuzicka.jpghttp://iskonskipag.blog.hr/slike/originals/blog_249.jpg
Antun Dalmatin, Lavoslav Ružička i Bartol Kašić
 
Hrvati u dijaspori imaju dvije hrvatske akademije: Hrvatska Ademija Amerike - HAA osnovana 1953. u New Yorku i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti dijaspore - HAZUD u Baselu, osnovana 25. ožujka 1978. Titova Jugoslavija je poduzimala sve da ukine Hrvatske akademije u dijaspori i nije uspjela. Titovim stopama i metodama protiv Hrvatskih akademija nastavila je komunistička i orjunaška Republika Hrvatska na svoju sramotu. Taj sramni Zakon treba Republika Hrvatska ukinuti i stvarati sve suradničke odnose sa znanstvenicima, umjetnicima i stručnjacima, učlanjenima u Hrvatskim akademijama u dijaspori. To će biti obostrano koristno.
 
Republika Hrvatska ne poziva na povratak Hrvate iz dijaspore
 
Sve države svijeta su otvorene za povratak svojih sugrađana iz dijaspore i čak ih službeno pozivaju na povratak u matičnu državu. Jedino Hrvatska se odnosi odbojno, nemarno i maćehinski prema svojoj dijaspori. Nema službenih poziva iz Hrvatske za povratak Hrvata iz dijaspore, a sigurno bi se vratile tisuće hrvatskih obitelji iz južno-američkih država, u kojima je životni standard niži, nego u Hrvatskoj. Demografija u Hrvatskoj je u zabrinutom padu i jedino Hrvati iz dijaspore, masovnim povvratkom mogu dati pozitivni trend hrvatskoj nacionalnoj demografiji.
 
Glavna svrha ovog članka jest ukazati Republici Hrvatskoj na potrebu poboljšanja svih odnosa matične RH sa svojim žiteljima u dijaspori i osnovati Ministarstvo za hrvatsku dijasporu, što će biti obostrano koristno.
 

Mr. sc. Dragan Hazler - predsjednik HAZUD-a u Baselu

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Srijeda, 16/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 902 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević