Get Adobe Flash player
Opasno traćenje vremena

Opasno traćenje vremena

EU ciljano ispražnjava Hrvatsku za naseljavanje...

Podržali Istanbulsku, podržavaju i

Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

Popis HDZ-ovaca koji podržavaju »Globalni sažeti dogovor za sigurna...

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

Hrvatski sabor najodgovorniji za stanje u...

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Političko preživljavanje političkih zvijezda

Ne ostaju i ne opstaju najjači, nego...

Klasić, Stankovićev profesor

Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

Suspendiran zbog ljubakanja sa studenticama, a na ispitima pita studente u...

  • Opasno traćenje vremena

    Opasno traćenje vremena

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:41
  • Podržali Istanbulsku, podržavaju i

    Podržali Istanbulsku, podržavaju i "seljenja"!

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 15:48
  • Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    Ovakav Sabor ruglo je Republike Hrvatske!

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:38
  • Političko preživljavanje političkih zvijezda

    Političko preživljavanje političkih zvijezda

    četvrtak, 15. studenoga 2018. 08:34
  • Klasić, Stankovićev profesor

    Klasić, Stankovićev profesor "istorije"

    srijeda, 14. studenoga 2018. 08:33

Rat "kulacima"

 
 
Kada su nam iza rata srp i čekić skovali,
sve konfiskovali, kulačku mater psovali,
njive nam arondirali i hambare vizitirali,
u same su nas naše seljačke duše dirali.
http://mojtv.hr//images/303ffd2f-d2d3-4ba4-8691-8a00b6b925ff.jpg
A kada su u selu stare jendeke zatrpali,
trotoare asvaltirali i placeve isplanirali,
zaostalima nas oglasili i dudove posjekli,
već smo se pomalo svoje duše odrekli.
 
Kada su nam u ataru sve bare isušili,
stari đeram srušili, živi bunar izbušili,
popa tukli, a kanale kroz njive izdubili,
mnogi smo svoje seljačke duše izgubili.
 
A kada su nam u polja kombajni upali,
sve ćuprije polupali, međaše isčupali,
u selo došle limuzine, u birtije koka-kola,
naše su seljačke duše otišle dođavola.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Šezdeset godina braka Ljubice i Vinka Ostojića

 
 
Ovih dana Ljubica i Vinko Vice Ostojić u krugu obitelji u Karsluheu u Njemačkoj svečano su proslavili šezdeset godina braka. Uz kćer Jadranku i njezina muža, ovom nezaboravnom događaju nazočili su njihovi brojni prijatelji iz ovoga dijela Njemačke.
Vinko Ostojić je jedan od najstarijih živućih hrvatskih emigranata koji je sve do 1964. godine svoj mladi život uglavnom proveo u Titinim jugokomunističkim kazamatima. Nakon što je 1964. napustio zloglasnu kaznionicu u Zenici, više se nije vraćao u svoje rodne Bijakoviće kod Međugorja, svoju Bosnu i Hercegovinu i svoju Hrvatsku, sve do demokratskih promjena 1991. godine. Ovdje objavljujemo presliku objave o 60. obljetnici braka između Ljubice i Vinka, koja je objavljena u tamošnjim lokalnim novinama, što je potvrda da je obitelj Ostojić, kao i svi Hrvati, jako cijenjena u Njemačkoj.
Neka im je sretna 60. godišnjica braka!
 

Vid Hinković

U zagrebačkom Gradskom kazalištu Komedija izvedena premijerna gastarbajterska kronika

 
 
Premijerom predstave Bljesak zlatnog zuba, gastarbajterske kronike iz pera svestranoga umjetnika, dramatičara, proslavljenoga scenarista i glazbenika Mate Matišića, u režiji Zorana Mužića, ovih dana zagrebačko Gradsko kazalište Komedija obilježilo je 65 godina djelovanja. Tako je u Zagrebu 30. listopada publika napokon vidjela jedan od najboljih kazališnih komada u suvremenoj hrvatskoj dramskoj književnosti. Predstava je na repertoaru stalno od ove kazališne sezone pa čim dođete u Zagreb – možete je pogledati. Komad je objavljen u kultnome Prologu 1985. pod naslovom Namigni mi, Bruno! Praizveden je u Splitu, a prašinu zaborava s Bljeska… izbrisali su prije par godina glumci iz Mostara i Zadra.
Ta gorko-slatka komedija mentaliteta, kako ističu u katalogu predstave, odlikuje se vješto ispisanim karakterima. Zanimljivo, Matišić ju je napisao kad mu je bilo manje od dvadeset godina i tada smo ga znali kao frontmena zagrebačke rock grupe Prva ljubav. U njoj autor na jedinstven način opisuje događaje iz vlastitoga rodnog sela Ričica, pokraj Imotskoga. Radnja se događa sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a završava (dopisanim) epilogom nakon Domovinskoga rata. Zahvaćajući jedno turbulentno vrijeme Matišić je, na margini hrvatskoga proljeća kada se nezaposlenost u Dalmaciji počela rješavati iseljavanjem, stvorio grotesknu galeriju figura neuništiva duha, vješto ispreplićući osobne sudbine malih ljudi na tzv. privremenom radu u inozemstvu s kolektivnim nevoljama Titova socijalističkoga raja s neriješenim nacionalnim pitanjem.
 
Ljubav i (ne)željena trudnoća maloljetnice, razdvojene gastarbajterske obitelji i njihove posljedice, višak dobiti pečalbara i odbljesci duhovnih gubitaka topline zavičaja, jezične i mentalne barijere izmještenih, unutarnji i politički egzil, nostalgija i povratnička neprilagođenost, odsutni očevi i sinovi, samozatajne majke i nepriznate hraniteljice obitelji, ostavljeni nemoćni starci na kamenjaru od čovjeka i Boga u dinarskim brdima gdje pod modrim nebom „ojkaju poskoci“, svjetski putnici i malomišćanske skitnice, endemska grubost seljana Dalmatinske zagore i njihova iskonska nježnost uronjena u ideološki apsurd bezbožne socijalističke dogovorne Maršalove privrede, koja je prije četrdesetak godina zbiljski odlučila potopiti živopisno selo u sjeverozapadnome dijelu Imotske krajine – Ričice, raselivši mještane diljem svijeta i ondje (iznad njihovih stoljetnih skromnih kućica, trošnih staja i škrtih vrtova), bez studije izvodljivosti, izgraditi na propusnim krškim potocima akumulacijsko jezero s neosmišljenim ciljem rješavanja natapanja Imotsko-bekijskog polja. Sve je to rani Mate Matišić upleo u emotivno klupko muško-ženskih odnosa u tradicionalnoj seoskoj sredini, stvorivši zrcalnu strukturu trosatnoga (!) dinamičnoga kazališnog čina autentične umjetničke snage.
 
Tradicionalna gastarbajterska sredina
 
Unatoč činjenici da će glumci tek igranjem osloboditi muzikalnost i gorku poetiku Matišićeve artificijelne ikavice, odabirom izvrsnih glumaca nedvojbeno je postignuto suglasje između teksta i Mužićeva redateljskog tumačenja diskursa koji počiva na preciznosti i povezivanju (ne)osvojenih kota praznoga prostora jedne tradicionalne hrvatske gastarbajterske sredine. Redatelj Mužić to mnoštvo motiva i mjesta radnje s više perspektiva rješava funkcionalnom scenografijom Darka Bakliže u vidu jedne statične frontalne scene s pokretnom pozadinskom linijom, kroz koju ciklično prolazi željeznička skela koja radnju kadrira paralelnim događanjima na relaciji Njemačka - Hrvatska.
Iako društveno pa i politički angažiran, Matišićev rani Bljesak zlatnog zuba ostaje umjetnički moćan i nakon protoka vremena u kojem se događa ričička malomišćanska groteska jer su politički i društveni ideologemi funkcionalno utkani u rustikalnu teksturu kazališnog tkanja Komedijina ansambla, problematizirajući ne samo destruktivnost ideologija, nego i subverzivnost malog čovjeka ranjenog sveprisutnim nepovjerenjem i bezdušnošću kapitala rasutog u ljubljanskoj banci i svim ostalim koje su se osilile i na pljački pečalbarskih krvavo zarađenih nadnica. Vrzino je to kolo Matišića koje se pleše uz gusle obojene briljantnom elektroničkom glazbenom potkom oca i sina (Mate i Šimuna), kolo života koje pršti od suza i smijeha uz fantastičan korski komentar ćakulona – seoskih baba, začinjen doskočicama i britkim žaokama s upitanošću što je Sveto Trojstvo bez žene, životnim traumama običnih ljudi sa sretnim ishodom koji je publika ispratila ovacijama. Oženivši maloljetnu Zlatu, kojoj je napravijo dite, Sveto je uvjerljivom igrom pridonio i zdravlju publike. Otišli smo doma bez mučnine kojom nas je Matišić izmučio posljednjeg desetljeća u Posmrtnoj trilogiji! Veselimo se danu kad će predstava biti poslana na gostovanje vrijednim Ričičanima u Frankfurtu ili u kojem drugom kutku svijeta.
 
Ikavica Dalmatinske zagore
 
Stipugastarbajtera odlično glumi Damir Lončar, koji se u ansamblu pozabavio i ortoepijom ikavice Dalmatinske zagore. Trusu, njegovu ženu, tumači Nina Kaić Madić. Šesnaestogodišnju trudnicu Zlatu, njihovu kći i glavnu junakinju uprizorila je Vanda Winter. Gastarbajtera Antu i njegovu ženu Joku igraju Davor Svedružić i Nada Abrus, koja također igra i gastarbajtersku gazdaricu Hildu. Nesretnoga gastarbajtera Miju igra Ronald Žlabur, dok njegovu ženu Maru tumači Nera Stipičević, a njihova sinčića Iku igra dječak Jan Juričić. Središnju tragičnu figuru Nine čiji sin jedinac Mijo biva ubijen u emigraciji tumači proživljeno Vinko Kraljević. Gastarbajtera Marina igra Saša Buneta. Povratnika iz Australije gostioničara Karla uvjerljivo glumi Ivica Zadro. Mladića Svetu - Karlova sina i junaka koji je napravijo dite igra Filip Juričić. Učitelja glumi Igor Mešin, a liječnika Ljubo Zečević. Udvarač (Zlatnozubi) utjelovljen je maštom Gorana Malusa. Kor baba, seoskih komentatorica iliti ćakulona izvrsno igraju Vanja Ćirić, Jasna Palić Picukarić i Marija Borić. Kostimografkinja je Elvira Ulip.
 
Životopis dramatičara
 
Književnik i glazbenik Mate Matišić  rođen je 17. 1. 1965. u selu Ričice kraj Imotskoga, što je, prema njegovim riječima, odredilo velik dio njegova dramskog opusa. Tematske okosnice svojih drama nije morao smišljati jer je, kaže, sve te događaje vidio te ih je bilo potrebno samo dramaturški oblikovati. Mjesto njegova djetinjstva poslužilo mu je kao konstrukt, budući se radi o jednom zatvorenom svijetu koji funkcionira po vlastitim pravilima i običajima unatoč višedesetljetnom migrantskom iskustvu mještana. Diplomirao je na Pravnome fakultetu u Zagrebu 1993. Radio je kao dramaturg Jadran filma i kao urednik u Dramskome programu Hrvatskoga radija. Od 2008. sveučilišni je predavač na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Izvedeni su mu dramski tekstovi, groteskne komedije i travestije: Bljesak zlatnog zuba (1987), Legenda o svetom Muhli (1988), Božićna bajka (1989), Cinco i Marinko (1992), Anđeli Babilona (1996), Svećenikova djeca (1999), Sinovi umiru prvi (2005), Ničiji sin (2006), Žena bez tijela (2006), Fine mrtve djevojke (2013). Objavio je više knjiga drama kao što su Bljesak zlatnog zuba (1996), Anđeli Babilona (1998), Sinovi umiru prvi - Legenda o svetom Muhli (2005), Posmrtna trilogija (2006). Piše i filmske scenarije (Priča iz Hrvatske, The legacy of the rat king, Život sa stricem, Fine mrtve djevojke, Infekcija, Svećenikova djeca i dr.), koji su dobili mnoštvo značajnih priznanja na domaćim i međunarodnim festivalima. Filmsku obradbu Cinca i Marinka, Kad mrtvi zapjevaju (1998) u režiji Krste Papića, američki su kritičari na festivalu u Floridi proglasili najboljom svjetskom komedijom. Matišić ,i njegov sin Šimun s kojim potpisuje glazbu za ovu predstavu, svira u nekoliko jazz sastava, s kojima nastupa na svjetskim festivalima. Sklada glazbu za kazalište i filmove (Kako je počeo rat na mom otoku, Priča iz Hrvatske, Ajmo žuti…), a za glazbu iz filma Maršal nagrađen je prije pet godina Zlatnom arenom u Puli.
 

Vesna Kukavica

Anketa

Po čijem su nalogu na granici uhićeni i pretraživani Nikola Kajkić i Zorica Gregurić?

Subota, 17/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1768 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević