Get Adobe Flash player
Protuhrvatska revizija povijesti

Protuhrvatska revizija povijesti

Optužba za reviziju povijesti reže glavu u...

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

Hrvatska je vojno pobijedila Srbiju, ali ne i srpski...

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

Hrvatske pravosudne institucije...

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

Kratak popis velikosrpskih akcija hrvatskih Srba zadnjih...

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

Bivši lopov u Samoboru ugostio njemačkog...

  • Protuhrvatska revizija povijesti

    Protuhrvatska revizija povijesti

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 18:26
  • Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    Tko brani fašizam i tko napada antifašizam?

    četvrtak, 17. siječnja 2019. 13:48
  • Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    Plaćamo da nas blate i vrijeđaju

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:37
  • Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    Hrvatskoj treba »Bijela knjiga«!

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:32
  • Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    Lažno predstavljanje saborskoga zastupnika

    utorak, 15. siječnja 2019. 17:16

Beč sve slabije novčano podupire hrvatsku manjinu u Austriji

 
 
Narodni svet koruških Slo­vencev, Centar austrijskih narodnosti i Hrvatsko kulturno društvo u Gradišću su 12. maja u Beču održali skupnu konferenciju za novinare. Povod presici je bio 60. obljetnica potpisivanja Austrijskoga Državnoga ugovo­ra. Rudi Vouk, Marjan Pipp i Stanko Horvat su uz ostalo potribovali efektivno isp­u­njenje manjinskih prav.
http://oekastatic.orf.at/static/images/site/oeka/20150520/vouk2_pipp_horvath.5360465.jpg
Rudi Vouk, Marjan Pipp i Stanko Horvat
 
Kako je rekao predsjed­nik HKD-a, ddr. Stanko Horvat su potribovanja iz 2011. ljeta, kad su izdjelali predloge za no­vi Zakon o narodni grupa os­ta­la ista. U prvom redu ide za naobrazbu na hrvatskom jeziku. Kako je rekao Horvat uz ostalo, oni potribuju da bi se to u Gradišću poboljšalo s odre­djenimi zakonskimi mjerami. Uza to bi se moralo u Beču in­stalirati manjinsko školstvo. Ča se tiče službenoga jezika bi bili potribni dvojezični formulari, kako je imaju na prim­­jer za migrante i u drugi euro­p­s­ki država a ne prijevodi kako na primjer u Gradišću.
 
Financijsko podupiranje za narodne grupe je od 1995. lje­ta ostalo isto, i kad se gleda na inflaciju u ovi ljeti, postoji realni gubitak od 50 procentov je rekao mr. Marjan Pipp, predsjednik Centra austrijskih narodnosti. Slovenci su morali otpustiti četire novinare svojih tajednih novin NOVICE.
 

Hrvatske novine, Željezno

Američki i kanadski Hrvati najponosniji na rezultate tekuće Božićne kampanje

 
 
Aktualna Božićna kampanja za Školarinsku zakladu Hrvatske bratske zajednice Amerike počela je prije tridesetak dana i to objavom oglasa u Zajedničaru od 18. studenog (Pittsburgh, PA, 2015.) u kojem je glavni predsjednik HBZ-a Edward W. Pazzo zamolio članstvo da se svojim donacijama i prigodnim porukama u službenom glasilu te naše najstarije iseljeničke organizacije pridruže božićnoj kampanji za stipendiranje učenika i studenata, čiji završetak uobičajeno pada na kraj kalendarske godine. 
Obrazovanje mladih jedan je od glavnih ciljeva Hrvatske bratske zajednice SAD-a i Kanade, koja punih 58  godina s uspjehom stipendira učenike i studente, čime izravno povećava socijalnu pokretljivost američkih Hrvata na društvenoj ljestvici najrazvijenije zemlje svijeta i to putem Školarinske zaklade HBZ / CFU Scholarship Foundation. Zadnjih 58 godina imovina Školarinske zaklade iz središnjeg Općeg fonda i Fondova specijalnih zaklada stalno je rasla i omogućavala je u prosjeku dodjelu 250 stipendija godišnje. Prošle godine, međutim, Zajednica je dodijelila 231 studentsku stipendiju čiji je ukupni iznos dosegao 186.700 dolara. Iščekujući rezultate kampanje ove godine nadamo se da će ta brojka budućih stipendista rasti na dobrobit američkih i kanadskih Hrvata. Odsjeci HBZ-a podsjećamo, pored ove donatorske akcije za Božić, godišnje daruju gotovo dvije stotine tisuća sati volonterskog rada i oko milijun dolara ljudima u potrebi.
 
Glavni predsjednik Hrvatske bratske zajednice Amerike Edward W. Pazzo, ocjenjujući božićnu kampanju uspješnom za portal Hrvatske matice iseljenika, naglasio je:  
– Od kada je uspostavljen ovaj obrazovni program 1958. godine, Hrvatska bratska zajednica je dodijelila preko tri milijuna dolara bespovratnih sredstava u stipendijama  za ukupno 9.000 studenata. Mi u Zajednici se držimo naše časne tradicije da u okviru svojih mogućnosti  pomažemo našim mladim članovima koji se školuju na fakultetima i visokim školama te raznim učilištima diljem Amerike. Zajednica je davno spoznala značaj ulaganja u ljudske resurse i obrazovanje mladih pa obećavamo da ćemo to i dalje činiti u okviru naših mogućnosti. Između brojnih fraternalističkih programa i članskih beneficija, možemo s ponosom reći da se školarinski program mladih Zajednice nedvojbeno ubraja među naše najbolje i najvrednije obrazovne programe. Podjednako smo zainteresirani za one studente i učenike slabijeg socijalnog stanja, kao i za one čija darovitost garantira izvrsnost u elitnoj akademskoj zajednici Amerike. Naša im Zajednica pruža potporu u životnoj fazi kad im je pomoć najpotrebnija. Školovanje je, kao što svi znamo jako skupo. Ne samo da je školovanje na pojedinim američkim sveučilištima svake godine sve skuplje i skuplje, nego je u isto vrijeme za mnoge obitelji i sve nedostupnije. Mi vidimo kakvi su to izazovi i za djecu i za njihove roditelje. Zbog toga nam je izuzetno drago kada iz školarinskog fonda možemo barem donekle novčano pomoći toj djeci i njihovim roditeljima. Kampanja je za sada uspješna, no, podsjećam vas - ako već niste, mi očekujemo da ćete nam se u ovih par zadnjih dana 2015. godine ponovo pridružiti u prvorazrednoj dobrotvornoj Božićnoj školarinskoj akciji. U tekućim tjednima u specijalnoj božićnoj rubrici u Zajedničaru objavljuju se imena svih darovatelja u Školarinski fond za pomoć našim učenicima i studentima. U Zajedničaru je tiskan i poseban kupon kojeg članstvo može iskoristiti za darovnicu Školarinskoj zakladi“.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/19957/edward_w_pazo_bernard_m_luketich_220814.jpg
Bivši, nedavno preminuli predsjednik HBZ-a, Bernard Luketić, i njegov nasljednik, Edward W. Pazzo
 
Osnivanje Školarinske zaklade započelo je na 9. konvenciji HBZ-a prije 6 desetljeća, točnije 1955. te odlukom Glavnog odbora u ožujku 1956. U Zajednici je oformljena Školarinska zaklada tako da je ondašnjem Fondu sporta i prosvjete doznačen iznos od 4000 dolara za pomoć studentima - članovima Podmlatka HBZ-a. Tu su ideju među članstvom naše najstarije fraternalističke organizacije na sjeverno-američkom kontinentu zagovarali Filip Vukelić i Stjepan Brkić, urednici Zajedničara, koji su predložili članstvu da novac što bi ga utrošili za slanje božićnih čestitki rodbini i prijateljima daju Školarinskoj zakladi. Zajedničar, glavno službeno glasilo HBZ-a, je zauzvrat objavljivao imena svih darovatelja i njihove božićne pozdrave prijateljima i rodbini. Danas kada svijetom kruže besplatne elektroničke čestitke, Zajedničar i dalje potiče svoje čitatelje i članstvo Zajednice da uplaćuju novčane donacije za Školarinsku zakladu uz prigodnu čestitarsku poruku.
 
Uz Glavni fond Školarinska zaklada danas pri HBZ ima još osamdeset pojedinačnih fondova za stipendiranje (Vidi: http://www.croatianfraternalunion.org/hr/fraternalisticki-programi/stipendije.html).
Fondovi nose imena svojih donatora, bilo pojedinaca bilo odsjeka Zajednice koji su ih osnovali.
- Ulaganje u obrazovanje mladih ključ je dugovječnosti ove Zajednice, poručuje ponosno podpredsjednik HBZ-a Franjo Bertović. Školarinskom zakladom HBZ /CFU Scholarship Foundation upravlja glavni predsjednik HBZ-a s timom iskusnih fraternalista, a zahvaljujući vrijednim dobrovoljnim graditeljima. Zaključno, radi se o najdugovječnijem i najkvalitetnijem obrazovnom programu u povijesti hrvatskoga iseljeništva. Dok očekujemo ovogodišnju bilancu o poslovanju HBZ-a, podsjetimo se da je na kraju lanjske godine imovina Zajednice dosegla 436.474.040 dolara, što je povećanje od 4,9 % u odnosu na preklanjsku godinu kada je uknjiženo 416.254.007 dolara, stoji u izvješću glavne tajnice i rizničarke HBZ ekonomistice Bernadette Luketich-Sikaras. Iz središnjice Hrvatske bratske zajednice, utemeljene prije 121 godine, zahvaljuju svima koji su se uključili u Božićnu kampanju Zajednice, čije se članstvo ponosi filantropijom u lokalnim iseljeničkim zajednicama diljem SAD-a i Kanade.
 

Vesna Kukavica

Bunjevački Hrvati su u svim područjima povlašteni

 
 
Hrvatskog intelektualca i književnika, kulturnog aktivista i političara, iz susjedne Vojvodine, Tomislava Žigmanova, bunjevačkog Hrvata rodom iz Tavankuta, susreli smo na nedavno održanom znanstveno-stručnom skupu o Domovinskom ratu u Osijeku. Znamo ga kao ravnatelja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, a odnedavna i kao predsjednika Demokratskog saveza vojvođanskih Hrvata, jedine političke stranke naših sunarodnjaka u Republici Srbiji.
http://www.subotica.info/system/files/styles/clanak-thumb/private/content/interview/2014/01/04/108011/image00036.jpg?itok=31vjAOi1
• Što se događa s radijskim programom na hrvatskom jeziku u Subotici?
- Na Radio Subotici više ne postoji program na hrvatskom jeziku, a bilo ga je svakodnevno tri sata. Program je pripremalo četvero stalno uposlenih novinara. Toj radijskoj postaji osnivač je bila (subotička) Gradska skupština, no slijedom neuspjelog procesa privatizacije, ona je ugašena. Time je prestao s radom najdugovječniji, najopsežniji i najkvalitetniji radijski informativni program na hrvatskom jeziku. Hrvati su postali najveći gubitnici jer privatne radijske postaje, koje djeluju u Subotici, emitiraju cjelodnevni program na srpskom i mađarsko jeziku. To je bio jedini radijski program koji su imali Hrvati u Vojvodini, koji je bio iole ozbiljniji. Hrvatima su preostale jedino tjedne emisije na hrvatskom jeziku koje emitiraju Radio Sombor i Radio Bačka u Baču. Nije sporna odluka države o privatizaciji lokalnih medija, ali je ona trebala osigurati cijeli niz mehanizama, institucionalnih okvira i financijskih sredstava da se programi koji su postojali na manjinskim jezicima, na neki način, sačuvaju. Kada je riječ o pristupu radijskom mediju, Hrvati u Vojvodini smatraju se zakinutima. Situacija na novosadskoj pokrajinskoj televiziji nešto je bolja, ondje Hrvati imaju svaki dan po 15 minuta informativnog programa te još dva puta tjedno po pola sata nekakvog mozaičnog programa. No, da bi se razumjelo u kakvoj se podređenoj situaciji nalaze Hrvati u Vojvodini, važno je naglasiti kako druge etničke manjine, koje taj status baštine još iz vremena bivše države, imaju neusporedivo razvijenije i opsegom bogatije programe na novosadskom radiju i televiziji te mreži lokalnih postaja.
 
• A kakav medijski status uživaju oni Bunjevci koji niječu svoj hrvatski identitet?
- Oni imaju svoje informativne programe na tzv. bunjevačkom jeziku. No, to je smiješno. Mahom je to na standarnom srpskom jeziku, uz poneku riječ na ikavici. Oni, istina, nisu zastupljeniji u eteru više od nas, i iz razloga što ih ima pet puta manje od nas. Ono, u čemu su oni povlašteni jest neusporediva razina državne potpore i političkih gesta. Kada mi Hrvati organiziramo svoje svetkovine, mi nikada ne dobijemo više od pomoćnika gradonačelnika, a svaka veća njihova manifestacija prolazi uz nazočnost predsjednika republike ili nekog od ministara.
 
• Kako je živjeti pod vlašću bivših radikala u Srbiji?
- Ne možemo ne primijetiti, naročito kada je riječ o retorici, otklon od politike koju su zagovarali raniji radikali. Iako su neki pomaci, u sferi političkog diskursa, nesvakidašnji, pitanje je je li cjelokupna struktura Srpske napredne stranke spremna za promjenu političke prakse. S druge strane, jedan od deficita sadašnje vlasti je vrlo nesenzitivan odnos prema manjinskom pitanju, i to ne samo kada su u pitanju Hrvati. Dakle, stvar je vrlo ambivalentna, tek će vrijeme pokazati koliko su naprednjaci spremni za iskorake. Ono što je vrlo zanimljivo je da ni jedan predstavnik Vučićeve stranke nije do sada bio u prilici komunicirati s hrvatskom zajednicom. Mi nemamo svoje zastupnike u parlamentu, nema institucija, stalne komunikacije s vlastima, niti sudjelujemo u donošenju odluka... Ne treba zaboraviti da je Tomislav Nikolić, prije dvije godine, eksplicitno ustvrdio da Bunjevci nisu Hrvati nego zasebni južnoslavenski narod, što smatramo više nego nedopustivim jer je institucija predsjednika republike posljednja instanca koja se treba miješati u identitetske sporove. Geste su to i poruke koje tište Hrvate u Vojvodini.
 
• Je li pogoršanje bilateralnih odnosa Hrvatske i Srbije glede izbjegličke krize pogoršalo klimu prema Hrvatima u Vojvodini?
- Naravno. Položaj, klima, ambijent u kojem živimo izravno ovisi o stanju međudržavnih odnosa. Ako imate napetost, onda se ispred nas jasnije ističu negativne značajke. Imate veći strah ako na naslovnici nekog lista vidite da se hrvatski premijer Zoran Milanović pojavljuje s pola lica kao Ante Pavelić. Objavio je to Informer. Sigurno je da to nije prostor u kojem se vi možete osjećati lagodno. Posve je drukčije kada postoji neka pozitivna gesta...
 

Draško Celing, Glas Slavonije

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću draži?

Subota, 19/01/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1168 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević