Get Adobe Flash player
Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zašto nije spomenula krčki pršut?

Zastupnica Strenja Linić s kulenom napala kolege anesteziologe iz...

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Plenković - despot u svilenim rukavicama

Servilni europski poslušnik i okrutni domaći...

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Tko podržava Andreja Plenkovića?

Hrvatski narode, vadi glavu iz pijeska     Zbog...

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

Domoljubnim Hrvatima prijeti onaj koji je uništio Istru i...

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

Sve što radi je čista prijevara, obmana, silovanje zdrave pameti,...

  • Zašto nije spomenula krčki pršut?

    Zašto nije spomenula krčki pršut?

    četvrtak, 18. listopada 2018. 16:57
  • Plenković - despot u svilenim rukavicama

    Plenković - despot u svilenim rukavicama

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:22
  • Tko podržava Andreja Plenkovića?

    Tko podržava Andreja Plenkovića?

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:18
  • Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    Prijeteće poruke Ivana Jakovčića

    srijeda, 17. listopada 2018. 13:16
  • Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    Ministar razdjelnik - onaj koji vara i krade

    četvrtak, 18. listopada 2018. 18:48

Moja kuća je u Hrtkovcima

 
 
Na cesti kojom sam prošao bezbroj puta,
danju, noću, ljeti, zimi, cijelog svog vijeka,
noćas su stavili balvane, tu je straža neka,
i rekli su: „Ovo je sad granica, konac puta!“
http://www.e-novine.com/thumbnail.php?file=photo/srbija/vojvodina/hrtkovci_320a_230790580.jpg&size=article_medium
Kažu da ja ne mogu ostati na strani ovoj,
jer ne može to više moja domovina biti,
sve će nas protjerati odavde, zašto kriti,
treba što prije da idem preko, kući svojoj.
 
A kuća moja je sa ove strane, u Hrtkovcima,
u Krčevinama je moja ova zemlja masna,
voda sa mog đerma meni je jedino slasna,
miris mog vrta ne može se platiti novcima.
 
I sve ove šume i beskrajne njive su moje,
Dunav, Sava, Bosut i Drava su moje rijeke,
po drumovima možete crtati granice neke,
ali u srcu mi Srijem i Slavonija zajedno stoje.
 

Miroslav Branimir Tomlekin

Zdravstveni odgoj bi trebao biti jedan vrlo važan dio u odgoju i obrazovanju djeteta

 
 
DRAGICA ZGREBEC:
I kolegica Romana Jerković.
 
prof. dr. sc. ROMANA JERKOVIĆ:
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice.
Gospodine ministre, gospodine zamjeniče ministra.
Pa evo ja se slažem da je ovo, da se radi o vrlo opsežnom ali isto tako i vrlo kvalitetnom izvješću koje upozorava na važne probleme. Razloga za zabrinutost vjerojatno nema niti manje niti više nego u proteklih 2,4 ili 6 godina. Ako gledamo podatke i statistiku koja se odnosi npr. na mlade što osobno smatram izuzetno velikim i važnim društvenim problemom ona je zabrinjavajuća već godinama.
I premda ovo izvješće donosi npr. statističke podatke koji govore da je ukupan broj kaznenih djela djece smanjen za 25,2%, da je smanjen udio nasilnih kaznenih djela, da je smanjen broj kaznenih djela iz dijela kaznenopravne zaštite djece i maloljetnika itd., itd. Dakle to je statistika koja je vrlo važna, međutim trendovi koji su vezani za mlade i koji govore o problematici vezanoj za njih ne mijenjaju se ipak drastično i najgore što bi nam se vjerojatno moglo dogoditi je da postanemo na neki način nijemi promatrači svega toga.
http://www.medjimurje.hr/datoteke/styles/640w_3x2/public/clanci/zgrebec.jpg?itok=4X92h881
Dragica Zgrebec
 
Pokušala sam sabrati različite podatke vezane za mlade i kad ih tako stavite na kup to prilično loše zvuči, npr. da je 3133 maloljetnika bilo žrtva kaznenog djela, da ih je 571 bio žrtva obiteljskog nasilja, da ih je 24 silovano, da ih je 49 bilo žrtva pedofila, da ih je skoro 200 pretučeno, da ih je preko 300 nanijelo teške tjelesne povrede drugima, da ih je 526 uhvaćeno s drogom, da je 2065 ih sudjelovalo u krađi. Posebno težak podatak je da je 68 maloljetnika izvršilo samoubojstvo i od toga 10 ih je imalo manje od 14 godina.
I pored svega ovoga, maloljetnici konstantno pune Nacionalnu evidenciju nestalih osoba. Dakle nije nikakva tajna, mediji su toga puni, da djeca u kasnim noćnim satima tumaraju ulicama, opijaju se, drogiraju se po parkovima ili su žrtve ili su izvršitelji nasilja. Ali interesantno je kada to opet pretočimo u brojke da je prošle godine 2700, dakle skoro 3000 mladih ljudi zatečeno u nedozvoljenom noćnom izlasku između 23 sata i 5 sati ujutro.
Interesantno je znati koliki je broj roditelja u kasne noćne sate ili u rane jutarnje primio poziv policije da dođu u policiju po svoje vlastito dijete. Interesantno je znati dakle koliko ih je došlo po vlastito dijete, ali je isto tako interesantno znati koliko ih nije došlo po vlastito dijete jer koliko god to zvučalo apsurdno, čak i toga ima.
Dakle naravno, Policija niti smije niti može sankcionirati takvo ponašanje niti djece niti roditelja. Jedino što Policija može učiniti jest da obavi obavijesni razgovor sa djecom i sa roditeljima i da im ukaže, da im skrene pozornost na odredbe nekih zakona, npr. Obiteljskog zakona o zabrani noćnih izlazaka i ono što može je da obavijesti Centar za socijalnu skrb koji u okviru svojih ovlasti može onda izricati mjere obiteljsko-pravne zaštite.
Bilo bi naravno interesantno znati da li su centri i u koliko slučajeva postupali u odnosu na djecu zatečenu u nedozvoljenim noćnim izlascima, ali naravno vi nam te podatke ne možete dati.
Mi godinama upozoravamo na rast nasilja među mladima i naprosto treba razmišljati na koji način predvidjeti nasilnu aktivnost i izbjeći naslove. Evo kolegica Ingrid je čitala jednu drugu vrstu naslova, vršnjakinja me udarila a drugi su vikali zgazi je, ubij je, pretukli gimnazijalca, sjećam se samo da su me cipelarili na zemlji, djevojke se tukle, drugi đaci navijali i snimali itd. Toga smo svakodnevno svjedoci.
Dakle, briga o mladima stvarno mora biti puno veća. Ja se sjećam kad smo ovdje prije nekoliko godina, veliki dio kolega se toga sjeća, prije 4 godine vjerojatno tražili ili podnijeli interpelaciju o nasilju nad mladima i među mladima. Jako dugo smo čekali da u Hrvatskom saboru se pokrene rasprava o toj prevažnoj temi. Da smo možda tada joj pristupili s puno više poštovanja da to tako kažem, možda bi danas situacija bila barem malo drugačija.
Negdje sam pročitala da se mladi danas smatraju izigranima, da se smatraju izigranima od svojih vlastitih obitelji, od prijatelja, od društva u kojem žive. Ako je to istina da smo ih zanemarivali i da smo ih tako izigrali, ma nema nikakve dileme da će nam se to vratiti kao bumerang i zapravo to nam se vjerojatno upravo danas i događa.
Bez mreže centara, bez puno više preventivnih programa mladi se nalaze na ulici i tu se naprosto realiziraju, to je njihov drugi dom, to je njihova druga obitelj i to je sve češća pojava. Pred time stvarno ne smijemo zatvarati oči. Čini mi se da ne mogu čak niti reći da je 5 do 12, da je to već davno, davno prošlo.
Konačno isto tako je činjenica da mladi i to ne smijemo zaboraviti preuzimaju obrasce ponašanja koje uče od nas, koje uče u svojoj vlastitoj obitelji, mi im dajemo primjer, mi smo im primjer za dobre stvari, ali mi smo im i jednako tako primjer i za loše stvari.
I u najtežim vremenima po mom dubokom uvjerenju, vremenima krize trebali bi biti izuzetno odgovorni prema svojoj vlastitoj budućnosti usuđujem se to tako reći.
Hvala lijepo.
 
DRAGICA ZGREBEC:
Kolega Davor Božinović, replika.
https://images.enca.com/enca/WEB_PHOTO_Bulkansimmigrants_240615.jpg
DAVOR BOŽINOVIĆ:
Evo ponukan ovim što je kolegica Jerković kazala, dakle mi imamo ovdje brojčani pokazatelj.
Ono što mene zanima, ali stvarno na tragu toga da tim pojavama pogotovo ovim vezanim za mladu generaciju što mi možemo napraviti, što ministarstvo može napravit u smislu ne znam da li stručnih publikacija. Koji su to najčešći oblici kriminaliteta i da se stvarno otvori jedna ozbiljna rasprava, jedna institucionalna ili međuresorna rasprava o tome što da se napravi. Jer da se ne svodi ovo samo na neku statistiku mi ćemo je danas proći ovdje u Saboru, u petak će bit glasovanje. Ti podaci bi nekako trebali bit obrađeni na jedan stručni i znanstveni ako hoćete način. Ima tih radova, međutim upravo na razini institucija da li Sabora, da li Vlade. Mislim da bi to bilo dobro.
Evo hvala.
 
DRAGICA ZGREBEC:
Odgovor na repliku, Romana Jerković.
 
Prof. dr. sc. ROMANA JERKOVIĆ:
Hvala lijepo.
Kolega Božinović, apsolutno ste u pravu. Najgore od svega što se može dogoditi je da statistika u konačnici ostane samo statistika koja apsolutno ničemu nije koristila. Prvi korak koji jedno društvo mora učiniti jest da prepozna problem. Ovo nije od jučer, ovo je jedan trend koji nije niti čak specificum Hrvatske. Ovo je trend koji je u svijetu. Dakle, prelio se preko hrvatskih granica, nekako mi se čini da je kod nas došao ipak nešto s malo zakašnjenja. Dakle, da se kod nas pojavio nešto kasnije nego u drugim na primjer europskim društvima.
Ono što je izuzetno važno po meni jest preventiva, kurativa je puno složenija, kurativa puno više košta. Ali no što nas kao društvo zapravo i ne bi trebalo puno koštati jest da u mlade ulažemo u pravo vrijeme kao i u svemu u životu. Timing je ključna stvar.
Zdravstveni odgoj. Pa ja mislim da i vi zapravo imate odgovor na pitanje koje ste na neki način, ma niste ga meni postavili, postavili ste ga ovako svima skupa. Dakle, zdravstveni odgoj bi trebao biti jedan vrlo važan segment u odgoju i obrazovanju djeteta. Tu bi trebao naučiti mnoge dobre i pozitivne stvari.
Ja vjerujem da se slažemo da se slažemo oko toga da taj zdravstveni odgoj treba uvesti što je moguće prije, ali na kvalitetan način da se stvarno on i provodi i da se preventivni programi u školama doista provode i da nastavnici imaju vremena za to, da budu motivirani na kraju krajeva i da budu plaćeni itd.
Hvala lijepa.
 
(Svršetak u sljedećem broju)
 

Zrinko Horvat

Ingrid Antičević-Marinović: Podržavam ovo izvješće

 
 
DRAGICA ZGREBEC:
Hvala.
Replika kolega Ante Sanader.
 
ANTE SANADER:
Gospođo potpredsjednice, uvaženi ministre, zamjeniče, gospodine Vidović.
Vi ste u svojoj raspravi govorili o požarima i eksplozijama. Ministar to nije dotaka. Ja moram reći ovdje u ime evo vatrogasaca ili Hrvatske vatrogasne zajednice, vidjeli smo koliki je broj požara bio u 2012., odnosno puno veći nego u 2011. Čak 90% su bile veće izgorene površine.
U ovoj godini je to stanje puno, puno bolje. Ali ja bih želio ovdje evo i ministru reći. Naime, mi smo već dvije godine dali pravilnike, podzakonske akte, prijedlog koji je Hrvatska vatrogasna zajednica dala upravo radi unapređenja stanja zaštite od požara. Oni su već duže vremena tamo i to su pravilnici koji su na snazi su od '95. godine. Znači neminovno je da treba što hitnije evo mijenjati te pravilnike, prijedloge smo dali rekao sam pa molim evo ovdje zamjenika ministra da analiziraju te naše pravilnike i da po mogućnosti se to što prije usvoji da bi mogli evo unaprijediti čisto struku.
Jer kažem postojeći pravilnici su od '95. godine, puno toga se promijenilo i u ustroju i u tehničkom opremanju i o vatrogasnom osposobljavanju i sve to traži da se ti pravilnici što hitnije donesu. To su pravilnici koji život znače vatrogastvu. Pa evo apeliram i molim ministra zamjenika da uzmu to u obzir. Ja znam da vatrogastvo ovdje nije mu ni dan nekakav dojam i prostor, nije to primarna policijska djelatnost. Mi imamo Državnu upravu za zaštitu i spašavanje ali postojeći Zakon o vatrogastvu još uvijek traži da ministar donosi podzakonske akte, pa evo molim i apeliram da se oni donesu da bi nam pomogli u radu.
http://www.bjelovar.info/images/uploads/svecana_sjednica_dana_grada_2014_11.jpg
Dragica Zgrebec
 
DRAGICA ZGREBEC:
Odgovor na repliku Franko Vidović.
 
FRANKO VIDOVIĆ:
Zahvaljujem potpredsjednice.
Poštovani kolega, dakle što se tiče požara oni doista jesu veliki problem i ne samo u materijalnom smislu. Na žalost svjedoci smo i stradavanja ljudi pri gašenju samih požara. Sjetimo se samo kornatske tragedije i nekih drugih tragedija.
Ja vjerujem da će ministar uvažiti ovo što ste vi rekli. Međutim, postavlja se pitanje kažete od '95. zbog čega to do sada nije mijenjano. Ali u svakom slučaju obzirom da je ministar otvoren za prijedloge, znam to iz vlastitog iskustva, vjerujem da će uvažiti i taj vaš dobronamjerni prijedlog i da ćemo u budućnosti vrlo skoroj dobiti i te pravilnike razriješene.
Hvala.
 
DRAGICA ZGREBEC:
Prelazimo na pojedinačnu raspravu.
Kolegica Tatjana Šimac-Bonačić.
 
mr. sc. TATJANA ŠIMAC-BONAČIĆ:
Hvala lijepo gospođo potpredsjednice, ministre, zamjeniče, kolegice i kolege.
Pa ovo izvješće je vrlo opširno i mislim da je dobar materijal. Iznosi naravno sažetak radnih aktivnosti naše policije. Međutim, složit ćemo se svi da je vrlo teško u ovakvom materijalu sabrati sve one aktivnosti što naša policija radi, sve dobro što se radi za zaštitu svih nas odnosno naše zajednice.
Podržavam ovo izvješće upravo zbog toga što je vidljivo iz samog izvješća, a isto tako i iz uvodne riječi ministra objektivno zapravo izvještavanje bez bilo kakvih friziranja. Međutim, rezultati uvijek trebamo težiti da budu bolji, mogu biti bolji i sigurna sam da će i naša policija u budućem radu težiti da i u težim okolnostima, a to je i manjak financijskih sredstava učiniti i više napora za poboljšanje naše ukupne sigurnosti. I uvjerena sam da će tako i biti.
Ponavljam da u materijalima ne možemo vidjeti cjelokupne i preventivne i represivne mjere policije, ali je materijal dostatan da možemo izraziti zadovoljstvo i da ga možemo prihvatiti. Kad kažem da nije sve obuhvaćeno spomenut ću i vrlo kratko i vijeća, izvještaje vijeća za prevenciju kriminaliteta jer na taj način to je dobra praksa, to je dobar potez policije za osnivanjem jer na taj način imamo dobru suradnju između lokalne samouprave i naše policije za naravno dolazak do zajedničkih ciljeva. Kad pitamo danas, danas je zapravo u izvješću je spomenuo ministar da je vrlo bitan dojam građana. Apsolutno. Mi smo, policija je ovdje zbog građana, bitan je dojam i kad pitate građane sigurno je cilj uvijek isti i cilj policije i cilj građana i cilj nas političara i cilj vjerovatno svi koji bi trebali sudjelovati u zajednici a to je da sigurnosne snage moraju još bolje detektirati pojave narušavanja sigurnosti i mira u zajednici, a naročito nosioce pojava.
Jer evo i danas smo, svjedoci smo ovih dana upravo takvih otkrivanja i mislim da treba raditi u tom pravcu i to je samo pohvala na tom putu. U to naravno svi mi moramo pomoći bilo kao političari, bilo kao članovi zajednice trebamo davati podršku. Treba postojati i materijalna pretpostavka, trebaju postojati i pravni okviri odnosno alati da bi se možemo reći slikovito ovdje proizvodio proizvod, a u policiji je proizvod zapravo zove se sigurnost.
O svim podacima, o brojčanim pokazateljima ja ih neću spominjati, ponavljati jer vidim da je i kolega prije iznio sve te pokazatelje. To je dobro za analizu da li policija ide pravim smjerom odnosno kakve izmjene zakonskih okvira moramo raditi ne samo u policiji nego u drugim i u svim drugim segmentima i u drugim sustavima.
Međutim ja bih ovdje obzirom da dolazim iz Dubrovačko-neretvanske županije, ja bi ovdje spomenula izvješće moje policijske uprave. Reći ću da je značajan pad broj kaznenih djela koja su počinili maloljetnici jer je to nekako moje područje zanimanja, ali je isto tako rezultat čitavog niza preventivnih i represivnih mjera koja je policija poduzimala s ciljem zaštite maloljetnika.
Naime, ta naša policijska uprava je još od 2010. godine kada je počeo onaj cijeli niz nasilja tada smo počeli raditi kažem mi jer sudjelujemo i mi kao lokalna zajednica u suradnji s policijom, započela je paket mjera prevencije nasilja unutar koji je najveći naglasak stavljen upravo na edukaciju djece roditelja … službi i na senzibilizaciju javnosti na problem nasilja odnosno u sklopu edukacije koju smo uključili i djelatnike drugih relevantnih službi kao što su obiteljski centar, zatim je to Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije upravo se ukazivalo na zakonsku obvezu prijavljivanja kaznenih djela i prekršaja nasilnog karaktera počinjenih od strane maloljetnih osoba ali i upozoravalo se na brojne čimbenike koji upravo pogoduju takvom agresivnom ponašanju kao što su i konzumacija alkoholnih pića itd.
Tijekom 2012. godine u suradnji sa obrazovnim ustanovama u Dubrovačko-neretvanskoj županiji provodili su se preventivni programi, raznoraznih da ih sada ne nabrajam i razne kampanje, zatim isto tako se radilo i u vrtićima i u ostalim obrazovanim ustanovama sam rekla. Osim navedenog tijekom 2012. godine se provodio preventivni program "Alkohol ne hvala" prema tome znamo da je ovisnost o alkoholu odnosno pijenje alkohola kod maloljetnika je jako izraženo.
Pored nabrojeno preventivno-edukacijskih mjera Policija uprava Dubrovačko-neretvanske županije tijekom 2012.godine posebnu pozornost naravno posvetila je nadzoru djece mlađe od 16 godina u noćnim izlascima i tu bi spomenula da se i dole krši Obiteljski zakon član 95.i tu nam daje osnovu da moramo raditi još više na pomoći roditeljima i u edukacije uključivati sve više roditelje.
Ja bi još nešto rekla o zapljeni, vidimo u ovom izvještaju da je bilo dosta zapljena i da je to za pohvaliti. Od 2010.godine do danas postižu se impresivni rezultati upravo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Sada da ne spominjem kada je u 2011.godini uhvaćeno 26 osoba, međutim veliki broj zapljena opojnih droga od čak 12 velikih zapiljena je bilo i na taj način je spriječen pokušaj krijumčarenja preko državne granice, više od 300 kg marihuane, 21 kg hašiša i gotovo 25 kg heroina.
I još na kraju, potkraj 2012. godine inicijalnim informacijama kojima je raspolagao Odjel za droge Dubrovačko-neretvanske županije Policijske uprave započelo je međunarodno kriminalističko istraživanje i znamo iz medija da je negdje u svibnju 2013. godine bilo oko 55 uhićenja.
Evo prema tome mislila sam da je jako dobro da dobre stvari pohvalimo i da im damo jedan onako impuls da dobro rade. Upravo sam zbog toga i spomenula našu Dubrovačko-neretvansku županiju odnosno policijsku upravu koja je dobila i priznanje od načelnika Odjela za droge da bude primjer svim drugim policijskim upravama.
Hvala lijepa.
http://www.theblaze.com/wp-content/uploads/2015/06/Europe-Migrants-Getty.jpg
DRAGICA ZGREBEC:
Sljedeća Ingrid Antičević-Marinović.
Izvolite kolegice.
 
INGRID ANTIČEVIĆ-MARINOVIĆ:
Hvala lijepa.
Poštovana gospođo potpredsjednice, poštovani gospodine ministre, poštovani zamjeniče ministra.
Podržavam ovo izvješće i nalazim prije svega dvije najveće vrijednosti koje ono ima uza sve ovo što su već rekli prije mene kolege, ali želim posebno apostrofirati da je njegova vrijednost u tome što je to objektivno izvješće i što iz toga možemo iščitavati ne samo po ustroju kako je policija ustrojena, depolitizaciju policije. To je nešto što je nama itekako potrebno da bi policija mogla izvršiti svoju ustavnu i zakonsku zadaću.
Naravno da je također važno, to je sam ministar istakao ali mislim da to vrijedi ponoviti, da je jednostavno začuđujuće i zapanjujuće da mi do sada nismo imali da prvi put ima ministar prilike ovdje govoriti i podnositi izvješće o obavljanju policijskih poslova za koje je izravno odgovoran ravnatelj policije.
I umjesto da se to posebno naglasi od svih klubova jer je to objektivna činjenica koja se ne da ničim zatrti ona se umanjuje time da eto tu još nije ravnatelj. No dobro ne bi se na to puno i obazirala.
Što se tiče samog izvješća ono je toliko opsežno ali nije općenito samo nego je i detaljno. Ono govori o načinima kako su pojedina ubojstva izvršena i ja ću početi i zapravo i gro svojoj raspravi bi se koncentrirala upravo na najteža kaznena djela prije svega na kaznena djela protiv života i tijela i tu moramo reći jednu dobru činjenicu, a to je da se 98% ovih kaznenih djela otkrije.
Ono što moramo također otvoreno kazati da se suočimo sa tom problematikom gdje stradavaju najviše ljudi prije svega žene. To nije u ime obitelji nego u obitelji da ubojstva dakle od svih ubojstava 52,9% dakle skoro 53 ubojstva počinje se u obitelji. Pokušaja je tu 34% manje dakle od tog ukupnog broja za jako mali broj pokušaja. Što to znači? Da je skučen prostor da žrtva je koja upravo računa na solidarnost u obitelji da nema ni gdje ni pobjeći, da se pokazuje koliko je to nesigurno mjesto nažalost najčešće za žene.
Toliko o onima koji glorificiraju neke stvari, a ne vide i prave medvjeđu uslugu upravo ja bih rekla svim negativnostima i negativnim pojavama koja se događaju na tim mjestima, a evo i ova najteža kaznena djela.
 Imali smo porast broja silovanja međutim u velikom postotku su oni i otkriveni također i … teških kaznenih djela, kaznena djela razbojništva. Već je bilo napomenuto ovdje kako najveći broj kaznenih djela to su ona protiv imovine ona u ukupnom broju iznose preko 75% a mi moramo znati da naše kazneno zakonodavstvo što sa blažim što sa težim oblicima ima preko 500 vrsta kaznenih djela.
Kriminološka procjena kao što se to navodi u samom izvješću to su gotovo kriminološke procjene svih zemalja. nekako proizlaze da se svega jedna petina u potpunosti svih kaznenih djela pa čak i onih bagatelnih rasvijetli.
Međutim ono što je ohrabrujući podatak to je taj nedvojbeni podatak da imamo pad stope kriminaliteta i to za 3% to je u ukupnoj masi, a po službenoj dužnosti dakle to su teža kaznena djela koja se ex sofo provode njih taj pad imamo za 4,6% što ohrabruje i što govori upravo o onim krucijalnim uvjetima i karakteristikama za policiju da taj rad mora biti depolitiziran do krajnje mjere što se već i nadzire.
Ono što bih također rekla što se vidi, a to je da djeluje i Kazneni zakon tako da mi imamo smanjenje broja ovih bagatelnih manjih opasnih kaznenih djela u pogledu zlouporabe droga, ali se sada povećao je odnosno povećao se ja bih rekla otkriće onih kaznenih djela zlouporaba i droga po stavku 3., a to su oni koji su složenija, koja su vezana za prodaju i preprodaju. Dakle na taj način smo zaista došli do svjedoka i bolje smo uobličili to kazneno djelo upravo u cilju, postiže se već cilj i svrha otkrivanja najtežih oblika teških i najtežih oblika kaznenog djela zlouporabe droga.
Znakovito je mi smo ranijih godina imali najprije uopće nismo imali nijedno kazneno djelo pranja novca, onda smo imali jedno. Sada imamo tri osobe otkrivene za kazneno djelo pranja novca. To je jedno izuzetno složeno kazneno djelo ono je uvijek i počesto povezano sa inozemnim elementom.
Mi moramo znati da i u Europi nema više većeg od jednog do dva otkrivenih počinitelja ovih kaznenih djela, ali to ne govori to ja mislim govori o sivoj brojci u ovoj zoni i to govori o tome koliko je vrlo teško doći u trag tom novom sofisticiranom obliku kaznenog djela pranja novca, a koje je često u idealnom stjecanju sa brojnim drugim vrlo teškim kaznenih djela, a koja su često povezana i sa politikom.
Računalni kriminalitet to je nešto što je evo neminovno bilo i za očekivati da će se pojaviti ali jednako tako i suzbijanje je tu dosta efikasno.
U značajnom su tu porastu kaznena djela koja su vezana za ilegalno prebacivanje preko državne granice, imamo različitih kaznenih djela od onih manje opasnih do onih koji su povezani sa organiziranom skupinom, dakle to su oni najteži oblici, ali jednako tako ohrabruje i to što je otkrivanje takvih kaznenih djela veliko u znatnom postotku.
Prema tome pitanje da li je to uvijek porast ili je to pojačano otkrivanje to nikada nećemo doznati. Ali dobro je da ono što je počinjeno u većem broju u što većem postotku bude otkriveno bez obzira kakvi će biti na kraju krajeva i kakvo će biti izvješće porasta ili smanjenja kriminaliteta.
Ja neću dalje duljiti, međutim želim posebno naglasiti da bi mi bili sigurni, jer policija obavlja široki dijapazon poslova od one preventive do represivnog dijela, a ima čitav dio poslova i zadaća koje radi i van onog dijela koji je usko vezan za kasnije za kazneno sudovanje.
Međutim da bi policija mogla ispuniti svoju zadaću policajac mora biti siguran. I zato svi oni koji špekuliraju i koji se igraju različitim političkim igrama i trikovima gdje hrvatske ruke kao veliki čin domoljublja stavljaju na vrat hrvatskog policajca mi moramo ustati i reći ne tome jer je to napad na svakog od nas. Svaki policajac je zaštitnik moje slobode mojih najvećih i najdragocjenijih prava od dostojanstva do imovine do zaštite života i tijela. Ne samo ovo što se aktualno događa nego evo ako malo pogledamo po internetu po različitim medijima, bilo je to i u pisanim medijima, evo napadi na policajca, automobilom prešao policajcu preko stopala jer ga je preusmjerio, Zagrepčanin se zaletio autom na policajca, iscipelarili policajca i kamenovali službeno vozila, pijan izvrijeđao policajce, ugledni odvjetnik udario policajca na ipsilonu, pijani šezdesetogodišnjak vozio autocestom i napao policajca, na gliseru se napili, svađali i napali policajce, poslao ih u zatvor pa ga htjeli ubiti eksplozivom itd., itd.
Prema tome ono što se u svim uljuđenim zemljama, a takva je i Hrvatska i želimo taj stupanj demokratičnosti i zaštite i dalje razvijati da napad na policajca smatramo nekim najtežim oblikom napada čovjeka na čovjeka zato što taj čovjek, policija pojedinac i oni u cjelini štite svih nas. Prema tome valjda nismo došli do toga da moramo štititi i zaštiti upravo oni koji nas štite.
Mislim oni koji se time igraju da se igraju sa hrvatskom slobodom, s hrvatskom demokracijom i sa životom svakog, svakog pojedinca jer i takva osoba koja se sada upire afirmirajući neke svoje stavove da joj se bilo što dogodi koga bi pozvala? Policajca.
Hvala.
 
DRAGICA ZGREBEC:
Hvala lijepa.
 

Zrinko Horvat

Anketa

Tko će pobijediti u sukobu između Plenkovića i Brkića?

Subota, 20/10/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1667 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević