Get Adobe Flash player
Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

Spomenik general-majoru Bratiću u vojarni Vojske Srbije dokaz srbijanske...

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

Plenković: Trebate znati da nijedno pravosudno tijelo u RH nije službeno...

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

Autor pjesme "Srbe na vrbe" je Slovenac Marko...

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

Sve dok Hrvatska prijestupnike javno i kolektivno ne osuđuje bit će...

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

Prema Željki Proleterki partizani su imali pravo na mržnju i...

  • Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    Srbija priznala agresiju na Hrvatsku

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 10:34
  • Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    Zakon o zaštiti lika i djela Andreja Plenkovića

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:46
  • Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    Vučiću, teze o istrjebljenju su srbijanske

    četvrtak, 14. studenoga 2019. 13:30
  • Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    Promišljene srbijanske optužbe za fašizam

    srijeda, 13. studenoga 2019. 16:40
  • SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    SDP-ovci glasali za Rezoluciju a sada šute!

    utorak, 12. studenoga 2019. 19:49

Ostajemo bez mladih - odlaskom za poslom djecu će rađati u Njemačkoj

 
 
Od 1. srpnja, na drugu godišnjicu ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Njemačka ukida radne dozvole za radnike iz Hrvatske, čime je njemačko tržište rada od tada otvoreno i za posljednju kategoriju radnika, onih bez stručne naobrazbe. Procjene su da će iz Hrvatske godišnje u tu zemlju na rad odlaziti deset tisuća ljudi. Reklo bi se – dobra vijest za one u potrazi za poslom i boljim životom, no loša za naše demografe, dok njemačka demografska slika time može biti samo na dobitku. Jer, kaže demograf dr. Dražen Živić s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru, demografska slika Njemačke u odnosu na tako razvijene druge zemlje u EU-u je najlošija, najnepovoljnija. Tako se ovim potezom popunjavaju praznine na njenom tržištu rada, sada kada je ta zemlja snažno izašla iz krize i osjeća potrebe za radnicima, ali i njene demografske praznine.
http://www.glas-koncila.hr/photos/velika/1384336747_5_30_photo.jpg
Dražen Živić
 
Radni egzodus za Njemačku doživjeli smo i 1960-ih i 1970-ih, no u usporedbi sa sadašnjim razlike su velike. Živić procjenjuje da je tada iz Hrvatske na rad otišlo ne manje od 300.000 ljudi, no taj je odlazak bio privremenog karaktera, naš čovjek išao je sam, ne povlačeći obitelj za sobom pa time ni svoja nova rađanja, a po odlasku u mirovinu vraćao se kući, k obitelji. Za razliku od toga, današnji 'gastarbajter' ne želi najbolje godine života provoditi sam u obećanoj zemlji nego sa sobom vodi i obitelj, a riječ je o radno aktivnim i reproduktivnim generacijama, koje odvode sebe i svoje rađanje, poboljšavajući demografsku sliku tih zemalja, a na štetu demografskih kretanja kraja iz kojeg dolaze.
 
- No, dakako, te se ljude zbog odlaska u drugu zemlju radi posla i rješavanja egzistencije nikako ne može optuživati. Odlučuju se na krupan životni korak koji, očito, u Hrvatskoj ne mogu realizirati pa traže izlaz iz te situacije i dolaze u novu sredinu. Veliki je to gubitak za Hrvatsku, no ne osuđujmo te ljude, nego one koji vode takve javne politike u nas. Odgovornost je na vlastima, i to velika nacionalna odgovornost, da učine sve kako bi se taj nepovoljni trend usporio. Jer, u vrlo kratkom vremenu dogodio nam se veliki odljev, samo u dvije godine – 2012. i 2013. - oko 32.000 ljudi. Riječ je o vitalnom, reproduktivnom stanovništvu, bliske su to generacije gdje uvijek jedno vuče drugo - kaže Živić.
 
No, kaže, uvijek je pitanje koliko imigranti, novodoseljeno stanovništvo, s obzirom na rješavanje svojih egzistencijalnih problema što im je prioritet zbog kojeg su i došli u neku zemlju, mogu odmah osvježavati njenu demografsku sliku, u ovom slučaju Njemačke. – Ako dolazak i ostanak potraje, sigurno je da će jedna od posljedica biti popravljanje njenih demografskih kretanja. Demografi u Njemačkoj bit će zasigurno zadovoljniji od naših, jer u tom odljevu naši vide daljnje urušavanje domaće demografske slike, kaže Živić. Najbolje demografske pokazatelje imaju najrazvijenije zemlje EU-a poput Francuske, Švedske, Irske, zemlje koje su, kaže demograf Živić, vodile takve javne – obiteljske, ekonomske, socijalne, radne... politike, za stvaranje preduvjeta kojima su usporile negativne demografske trendove. Njemačka, iako najrazvijenija, nije to ostvarila, a njene demografske praznine korijen vuku, uz ostalo, i iz vremena ili, točnije, nakon II. svj. rata kada je kolektivna svijest oko krivnje za rat, dugo iza njega susprezala tamošnje nacionalno biće da potakne novi vjetar u leđa demografskim kretanjima i procese integracije njemačkog naroda.
 
Projekcije hrvatskih demografa pokazuju da će do 2051., zbog iseljavanja i drugih razloga, doći do velikog demografskog gubitka – od čak 300.000 do 500.000 stanovnika u odnosu na prvih deset godina 21. stoljeća. - Još je veći problem u dobnoj strukturi stanovništva, jer će za deset do 20 godina nastati strahoviti debalans mlađeg i starijeg stanovništva, s tim da ionako već imamo nizak natalitet, a reproduktivni odlaze. Ostaju sve starije generacije pa je pitanje tko će rađati, stvarati novu proizvodnju, nove vrijednosti - upozorava Živić. Kaže, mi ćemo 2050. imati tzv. obrnutu piramidu - mali broj djece, a brojno staro stanovništvo, pa se nameće pitanje kako će tako mali broj mladih ljudi proizvesti toliko dobara da ih osigura za sve.
 
Za poslom se odlazi u Irsku, Kanadu, Veliku Britaniju... Urušavanje hrvatske demografske slike već itekako traje. Potvrđuje to i usporedba iz popisa stanovništva 2001. i 2011. prema kojoj je u tih deset godina broj stanovnika pao za više od 152.000. Prema podatcima DZS-a, od 2004. do 2013. (podatci o migracijama stanovništva za 2014. trebaju izaći ovih dana), znači u deset godina, u inozemstvo se odselilo gotovo sto tisuća građana. Osim u Njemačku, za poslom se odlazi u Irsku, Veliku Britaniju, Švedsku, Norvešku, Kanadu, Austriju... Ovih dana u Veliku Britaniju otišla je medicinska sestra iz Đakova i od ponedjeljka počinje s radom na odjelu dijalize u Londonu. Đakovčanin odnedavno radi u Finskoj, u Helsinkiju, kao zavarivač...
 

Suzana Župan, Glas Slavonije

Izgraditi kulturu sjećanja

 
 
Svjedoci koji su govorili se nadaju se da će jednog dana ta nepravda biti ispravljena, ali ne osvetom, nego istinom, kako se ovakva dešavanja nikada više ne bi ponavljala. Projekt Vojvođanskog građanskog centra „Nepodobni građani“ predstavljen je 12. svibnja u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća u Subotici, a u kojem se govori o protjerivanju  Hrvata iz Vojvodine tijekom devedesetih godina XX. stoljeća.
http://glashrvatske.hrt.hr/wp-content/uploads/2015/06/projekt-nepodobni.jpg
„Cilj projekta je da se građanima, a osobito mladima, izgradnjom svojevrsne kulture sjećanja ukaže na događanja tijekom devedesetih godina kada su njihovi susjedi Hrvati protjerivani iz Vojvodine. Dostupno je malo podataka i informacija o protjerivanju Hrvata iz Vojvodine i najviše smo se služili zapisima iz pojedinih knjiga kao što su podaci iz knjige Marka Kljajića pod nazivom ’Kako je umirao moj narod’. Ljude je strah da govore o onome što su preživjeli tijekom tih devedesetih i taj strah je prisutan prije svega kod ljudi koji su ostali u Vojvodini,“ rekao je tom prigodom direktor Vojvođanskog građanskog centra Željko Stanetić.
 
„Hrvati u Vojvodini su devedesetih godina bili nepodobni građani. Oni su bili jedina manjina u Vojvodini koja je bila objekt etnički motiviranog nasilja. Treba govoriti o tome da je 25 ljudi hrvatske nacionalnosti ubijeno, na više stotina imanja bačene su eksplozivne naprave, dvije katoličke crkve su do temelja srušene, na više desetina sakralnih objekata, koji se vežu uz Katoličku crkvu, su bačene bombe, više desetine građana hrvatske nacionalnosti je bilo je prebijeno i većina, oko 40 000 Hrvata iz Vojvodine je, ne svojom voljom, trajno napustilo ovaj prostor. O ovim pojavama rijetko se govori, ne samo u srpskoj, nego i u hrvatskoj javnosti. Politika suočavanja sa prošlošću je politika koja počiva na negiranju da je zločina na teritoriju Srbije uopće i bilo, jer je to zvanična politika svih vlasti u Srbiji od devedesetih godina na ovamo – i ne samo kada su u pitanju Hrvati u Vojvodini,“ rekao je direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.
 
Stručna suradnica Vojvođanskog građanskog centra Ivana Andrić Penava koja se bavi poviješću srijemskih Hrvata i protjerivanjem Hrvata iz Vojvodine, a ujedno je na projektu i svjedokinja tih dešavanja bila je spona između svjedoka rata tijekom 90-tih godina koji danas žive u Hrvatskoj. Ivana Andrić Penava je rekla da joj nije bilo lako prisjetiti se stvari i događaja koji su joj promijenili život iz korjena: „Hrvati su u Vojvodini doživljavali prebijanja, prijetnje smrću, poticanje na selidbu i mnoge druge oblike nasilja. Među svjedocima su i ljudi koji su imali ključnu ulogu, koji su protjerane Hrvate iz Vojvodine dočekali u Hrvatskoj i pomogli im da se snađu u novoj životnoj situaciji i okolici. Oko 20 svjedoka je svjedočilo o tadašnjim događanjima o kojima se šuti  više od 20 godina, a mnogi od njih su otišli u Hrvatsku ili u inozemstvo. Veliki problem predstavljaju nestali i ubijeni civili o kojima nitko nije preuzeo odgovornost, nisu obeštećeni oni koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove; o tome se šuti i izbjegava govoriti, zlostavljani su doživljavali razne oblike nasilja samo zato što su Hrvati, kao i još je uvijek mali broj onih koji imaju hrabrosti podijeliti svoju osobnu tragediju. Svjedoci koji su govorili se nadaju se da će jednog dana ta nepravda biti ispravljena, ali ne osvetom, nego istinom, kako se ovakva dešavanja nikada više ne bi ponavljala“.
 
Više o priči
 
Na portalu „Neispričane priče“ (www.neispricaneprice.com) otvorena je sekcija „Nepodobni građani“ sa pričama o proterivanju hrvatskog stanovništva iz Vojvodine tijekom devedesetih godina. Tijekom projekta „Nepodobni građani“, koji je realizovao Vojvođanski građanski centar, skupljene su izjave građana koji su protjerani, članova njihovih obitelji, svjedoka samih događaja, aktivista civilnog društva u Srbiji i Hrvatskoj, kao i sudska i arhivska medijska građa iz tog vremena.Kao reakcija na događaje u Hrvatskoj, prije samog početka tamošnjih oružanih sukoba, dolazi do sustavnog zastrašivanja pripadnika nacionalnih manjina, prije svega Hrvata, u višenacionalnim sredinama Vojvodine. Ova pojava je bila posebno primjetna u Srijemu, koji svojom granicom prirodno naliježe na prostore Hrvatske. Za jedan od krucijalnih događaja se smatra javno čitanje popisa nepodobnih građana hrvatske nacionalnosti na stranačkom skupu koji je organizirala Srpska radikalna stranka, na čijem je čelu bio Vojislav Šešelj, 6. svibnja 1992. u selu Hrtkovci. Ubrzo nakon ovog događaja, stanovnici Hrtkovaca, ali i mnogih drugih srijemskih mjesta, počinju dobivati ​​anonimne poruke obojene prijetnjama, stvara se atmosfera straha i neizvjesnosti. Ubrzo ti činovi prelaze u otvorene aktove nasilja.
 
Poruka za ove ljude je bila jasna – Vi ste nepodobni građani, i mnogi se, uslijed takvih okolnosti, iseljavaju iz svojih domova i odlaze, pretežno u Hrvatsku. Zbog specifičnog nacionalističkog inženjeringa, Hrvati iz Vojvodine mijenjaju svoje kuće i stanove iz Vojvodine, za kuće i stanove Srba iz Hrvatske, i jedni i drugi tako mijenjajući demografsku sliku čitavog područja i utvrđujući nacionalne zabrane svojih društava. Prema rezultatima popisa, iz godina 1991. i 2002. broj stanovnika hrvatske nacionalnosti u Vojvodini je smanjen za 24 %, što govori o razmjerima ovih pojava. Raskinute su obiteljske, familijarne, prijateljske i poslovne veze, društveno tkivo i tkanje je nasilno promijenjeno, doprinoseći da nacionalno dobije primat nad građanskim što je ovu i slične priče ostavilo nepoznatom iako podaci o njima postoje. Vojvođanski građanski centar i Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata pozivaju sve koji mogu doprinijeti da ispričamo ovu priču.
 
Neispričane priče kao svoj osnovni cilj imaju dekonstrukciju zaborava i očuvanje sjećanja na bitne događaje iz bliske prošlosti u kolektivnoj memoriji stanovništva kao jedan od osnovih preduvjeta neponavljanja. Svojevrstan edukacijski alat koji predstavlja sama platforma najveću vrijednost nosi u različitosti dokumenata koje nudi i mogućnosti njene baze da se iznova obnavlja, širi i upotpunjuje. Duboko vjerujemo da program Neispričane priče, projekti koji se trenutno realiziraju unutar njega, ali i oni koji nas očekuju u narednom razdoblju doprinose izgradnji odgovorne kulture sjećanja. Vojvođanski građanski centar poziva sve koji mogu doprinijeti da ispričamo ovu priču. Ukoliko znate u svojoj okolini nekoga tko je bio zastrašivan i morao pobjeći ili je bio svjedok ovih događaja, ako posjedujete neki medijski članak ili bilo koji oblik zapisa o ovoj temi, kontaktirajte ih!
Vojvođanski građanski centar Telefon: +381 21 523.173
e-pošta: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.">'+addy_text41866+'<\/a>'; //--> Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 

Ivan Stipić, Hrvatske novine

Naši dorati

 
 
Baćo, slušaj što ti djed kaže,
sunčan je i miran zimski dan,
uzmi litru vina sa one stelaže,
nisi više dijete, izađi u selo van.
http://vinkovci.com.hr/images/uploads/vijesti/20422/na-zupanjskom-hipodromu-odrzana-konjogojska-manifestacija-oj-dorati.jpg
U štali su odmorni naši dorati,
u one nove saonice ih upregni,
već znaš, izritati ćeš ih morati,
samo kajaše drži, čvrsto stegni.
 
Kroz šor idite mirno, polako,
neka praporci najtiše zvone,
i sve do kraja sela samo tako,
nek' te vide sve ženskinje one.
 
Do Šeja ih pusti da se izjure,
u Nikince kod naših navrati,
kroz Platičevo neka se šepure,
preko Derine pustare se vrati.
 
Ao, djede, mora da si bećar bio,
kad znaš tako šta je želja moja,
još od prošle zime sam je krio,
al' ne može se kriti sorta tvoja.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Anketa

Treba li zabraniti štrajk prosvjetara?

Četvrtak, 21/11/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1483 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević