Get Adobe Flash player
Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Napada progonjene – brani veliku Srbiju

Krešo Beljak žaluje zbog malo Udbinih likvidacija...

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

Plenković je pokušao promijeniti narod i HDZ i zato gubi...

Koga li smo mi to izabrali!?

Koga li smo mi to izabrali!?

Milanović: "Moji su preci Srbe branili od ustaškog...

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

Protuzakonito i diktatorsko izbacivanje ljudi iz...

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Titin obožavatelj na Pantovčaku!

Lepa Brena i SDSS napunili Arenu...

  • Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    Napada progonjene – brani veliku Srbiju

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:56
  • Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    Kolinda je izgubila zaslugom Plenkovića

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:51
  • Koga li smo mi to izabrali!?

    Koga li smo mi to izabrali!?

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:45
  • Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    Plenkoviću smeta sve što je domoljubno

    srijeda, 15. siječnja 2020. 09:58
  • Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    Titin obožavatelj na Pantovčaku!

    četvrtak, 16. siječnja 2020. 13:41

Raditi na ostvarenju hrvatskoga nacionalnog interesa

 
 
U narednom periodu nas očekuju lokalni i pokrajinski izbori.  Hrvatska zajednica treba da pokaže da različiti pogledi na rješavanje ostvarivanja prava ne smije biti zapreka da počnu razgovori za formiranje hrvatske izborne liste, da se napraviti izborni program i pokuša formirati hrvatsku izbornu listu. Prostor za zajedničko djelovanje i ostvarivanja interesa zasigurno postoji, samo treba prevladati osobne animozitete, raditi zajednički na onome što je hrvatski nacionalni interes a to je da ostvarimo što veći broj zastupnika u općinskim, gradskim i pokrajinskoj skupštini.
http://www.subotica.info/system/files/styles/watermarked/private/content/standard/2014/09/05/111290/Image00007.jpg?itok=gJkffE4a
Zlatko Ifković
 
Formiranje zajedničke hrvatske liste, na koju bi bile uključene stranke, institucije i udruge koje okupljaju hrvatski narod, preduvjet je za bolji izborni rezultat što znači i veću zastupljenost i veći koalicioni potencijal. Srazmjerno jačini, veličini stranke ili udruge bi bio i određen broj mjesta na listi. Na ovakav način objedinjene stranke, udruge i ostale institucije s hrvatskom nacionalnom odrednicom treba da zajednički istupaju i u razgovorima pri formiranju poslijeizbornih koalicija. Pored toga time bi se poslala poruka da pripadnicima hrvatske zajednice da mogu zajednički  zastupati hrvatske nacionalne interese. Poslali bi i poruku i političkim protivnicima, a naročito onima koji na razne načine slabe i razjedinjuju hrvatsku zajednicu u Srbiji da nisu uspjeli.
 

Zlatko Ifković, predsjednik Hrvatske nezavisne liste, Hrvatske novine

Misa na Antunovo na hrvatskom i mađarskom jeziku

 
 
Katolička župa Svetog Antuna u Nikincima uprkos teškim vremenima ratnih devedesetih i iseljenja većeg broja katoličkog stanovništva sa ovih prostora, uspjela je održati i sačuvati svoju povjest, kulturu i običaje.To jasano pokazuje proslava svetog Antuna u Nikincima, kada se u velikom broju okupe štovatelji ovog sveca kako s ovih prostora tako i iz Republike Hrvatske i diljem svijeta. A tako je bilo i ove godine. Blagdan Svetog Antuna proslavjen je misnim slavljem iza istoimene crkve a na ostatcima stare porušene tokom drugog svijetskog rata, gde su se tog dana služile čak četiri mise.
Osim na hrvatskom, misa je služena i na mađarskom jeziku, jer u ovom srijemskom selu pored Srba i Hrvata, živi i odredjeni dio Mađara koji svi skupa štuju svetog Antuna. Misno slavlje predvodio je velečasni Marko Lončar župnik u Srijemskim Karlovcima. S obzirom da su Nikinci jedina župa u Vojvodini čija crkva nosi ime svetog Antuna, stoljećima su na taj dan u Nikince dolazili hodočasnici pješice i uz procesiju s križem iz svih okolnih sela, a sada automobilima i autobusima. Danas se taj broj nešto smanjio, ali je ipak i ove godine bilo u znatnom broju, podsećajući na stare dane. Proslava ove svetkovine je veoma značajna, a drago mi je što se okupio i veliki broj hodočasnika iz Republike Hrvatske, kao i znatan broj pravoslavnih vjernika. To je znak sjedinjavanja svih katolika koji smo ostali u Srijemu, pogotovo zato što smo jedina župa u Vojvodini koja ima crkvu posvijećenu svetom Antunu. Župljani veoma štuju svetog Antuna i zavjetuju mu se. Već duže vrijeme govorimo da bi ovdije trebalo postojati svetište, kako bi se u još većem broju okupljali vijernici i hodočasnici, istaknuo je vlč. Ivica Živković župnik u Nikincima i Hrtovcima.
 

Mirko Paulić, http://hnl.org.rs/

Nacija kao izmišljotina, umjetna tvorevina

 
 
Sveučilišni profesor dr. Tamás Korhecz mlađi, bivši predsjednik Mađarskog nacionalnog vijeća u posljednje vrijeme dobrano uzburkuje duhove u mađarskoj manjinskoj zajednici napadima na novo vodstvo nacionalnog vijeća i na predsjednika Saveza vojvođanskih Mađara Istvána Pásztora. Prošlog ljeta odbio je biti zastupnikom u Europskom parlamentu, a nije mu se htjelo ni u nastavku biti predsjednikom manjinskog vijeća. Ovaj vrsni pravnik i karijerni političar diplomirao je na Sveučilištu u Novom Sadu, te na Fakultetu prava i državnih znanosti Sveučilišta ELTE. Doktorirao je na Srednjoeuropskom sveučilištu u Budimpešti, koje se kolokvijalno naziva „Šoroševo sveučilište“, gdje je između ostalog profesor na Pravnom fakultetu. Kao političar odigrao je ključnu ulogu u izradi Statuta Vojvodine, Zakonu o utvrđivanju nadležnosti Vojvodine, kao i Zakona o nacionalnim vijećima. Očevici kažu kako je njegov susret s umorenim premijerom Srbije dr. Zoranom Đinđićem protekao u supremaciji Korheca. Odluke koje su protekle iz pokrajinskog tajništva izravno su utjecale na sudbinu vojvođanskih Hrvata, a najviše odluka da se širokom definicijom manjina omogući i Bunjevcima taj status, što je dovelo do otvorenih trvenja manjinskih samouprava Hrvata i Bunjevaca.
http://m.cdn.blog.hu/pr/pressburger/image/Korhecz_Tamas.jpeg
Tamás Korhecz
 
Mnogi se pitaju zašto se sada Korhec aktivirao u političkom životu i zbog čega se javlja kao protivnik zbližavanja službene Budimpešte i Beograda po desničarskoj populističkoj liniji, preko Saveza vojvođanskih Mađara, stranke koja ga je vinula u političku orbitu i kojoj je dugo bio vjeran. Možda se neki odgovori nalaze u njegovu predavanju od prije nekoliko godina za emisiju TV Sveučilište, koje je održamo pod naslovom: „Nacija, nacionalnost, nacionalna država, autonomija“. U tom obraćanju studentima rekao je kako se trebaju razbiti mnoge iluzije jer pojam nacije koji se koristi u današnjem smislu prije 18. stoljeća uopće nije postojao: „Na isti način, dakako, u današnjem smislu nije postojala ni mađarska, ni srpska, ni hrvatska, ni slovačka nacija, onako kako mi danas doživljavamo nacije, ili kako te nacije vide sebe. Ako te nacije nisu postojale, onda se postavlja pitanje kako su te nacije nastale, one su u potpunosti ljudske umjetne umne tvorevine, tako su kodirane u ljudske umove i danas samo vjerujemo kako je to tako, a zapravo nije, ne postoji drevni pojam nacije.“
 
On navodi kako postoje dvije teze o nastanku nacije: „Jedna veruje kako je istina da u današnjem smislu u ovom obliku nacije postoje tek 200‑250 godina unazad, ali su isto tako današnje nacije neka vrsta nastavka naroda koji postoje iz drevnih vremena, etnikuma. Dakle, ta škola smatra kako današnje nacije u tom obliku postoje tek dvjesto godina, ali da je istovremeno današnja nacija neka vrsta nastavka, da je vrlo usko povezana sa drevnim narodima, etničkim grupama, etnikumima... Druga škola smatra kako nema nikakvog kontinuiteta, dakle da ono što danas smatramo nacijom nema veze sa drevnim etnicitetima, čije ime nacije pronose dalje, da dakle današnja francuska nacija ne može zapravo da se poveže putem podrijetla, a možda ni po aspektu kulture sa Francima. Isto se tako današnji Talijani ne mogu povezati podrijetlom s Latinima. To je jedna umjetna tvorevina koja ima jako mnogo elemenata koji su veštački razvijeni, izmišljeni, kao na primer element porijekla.“
 
No, razmišljanja idu i dalje: „Čitao sam neke studije u kojima se proučava genetika koja je razvijena u velikoj mjeri na kraju 20. i početku 21. stoljeća i proučavajući DNK raznih nacija su znanstvenici pokušali da otkriju njihovo srodstvo. Ti znanstvenici su došli do vrlo šokantnih podataka, dakle, da u stvari najnovija istraživanja koja su objavili govore kako ljudi koji pripadaju današnjoj hrvatskoj naciji genetski stoje bliski Srbima, dakle da imaju DNK Srba, a Srbi više ne, već da zbog utjecaja Turaka više ne nose drevni srpski genom. Naravno, ovo istraživanje gena se može samo ograničeno prihvatiti, donosi jako interesantne rezultate i dokazuje kako to poistovjećivanje s nacijom i pripadnost još nije istina u toj formi. To ne znači kako ne postoji veza u kulturalnom smislu. I mi Mađari na primjer u sebi nosimo kulturu i genetski materijal velikog broja nestalih naroda s ovog područja, poput Huna i Jasa. Danas više nema Jasa i Huna, ali se mađarska nacija ne može zamisliti u današnjoj formi bez tog naslijeđa koje su predstavljali Jasi i Huni.”
 
Zanimljivo je kako je u istom serijalu, ali na drugu temu govorio i profesor filozofije Tomislav Žigmanov, koji je ranije također sudjelovao u radu pokreta Otvorenog društva, koje se kolokvijalno naziva „šoroševskim“. Ostaje da se vidi do kojih će još rezultata dovesti progresivni liberalistički rad ovih ljudi u manjinskim zajednicama, izvan okvira teorije, u opipljivom svijetu.
 

Nikola Perušić, Hrvatske novine

Anketa

Tko na unutarstranačkim izborima HDZ-a može pobijediti Andreja Plenkovića?

Četvrtak, 23/01/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 5240 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević