Get Adobe Flash player
Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

Primjer Milana Babića je dobar i jedini ispravan put za suživot i...

Karolina Velika!

Karolina Velika!

Vidimo izgrađenu osobu koja njeguje obiteljske vrijednosti i od koje...

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

Vraća Hrvatskoj ustav iz 1974., jer vraća Srbe u ustav, i onda će ići...

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

IDS-u je uspjelo što nije ni Benitu...

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

Najviše fantazije danas ima u genderističkoj...

  • Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    Nametnuta protuhrvatska Plenkovićeva pomirba

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:16
  • Karolina Velika!

    Karolina Velika!

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:09
  • Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    Plenković je u svojoj izdaji nadmašio i Titu

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 09:32
  • IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    IDS talijanizirao Istru i udaljio od Hrvatske

    utorak, 04. kolovoza 2020. 13:04
  • Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    Tko su ti koji kontroliraju istinu!?

    četvrtak, 06. kolovoza 2020. 17:31

Predstavljen zbornik radova s Prvoga iseljeničkoga kongresa

 
 
Predstavljen zbornik radova s Prvoga iseljeničkoga kongresa. Zbornik su predstavili ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, dr. Ivan Rogić, dr. Ivan Čizmić, dr. Franjo Maletić, fra Josip Bebić i dr. Marin Sopta, a promociju je vodila prof. Tuga Tarle
http://www.hrvatskiglas-berlin.com/wp-content/uploads/naslovnica-HIK_mala.jpg
Nakladnici, Hrvatska matica iseljenika i Centar za kulturu i informiranje Maksimir, priredili su 19. listopada predstavljanje zbornika "Hrvatska izvan domovine". Zbornik radova s Prvog iseljeničkog kongresa u Zagrebu u Matici su predstavili ravnatelj HMI-ja mr. sc. Marin Knezović, dr. Ivan Rogić, dr. Ivan Čizmić, dr. Franjo Maletić, fra Josip Bebić i dr. Marin Sopta, a promociju je vodila prof. Tuga Tarle. Zbornik objelodanjuje izbor radova znanstvenika, stručnjaka, poduzetnika, novinara, svećenika, književnika i aktivista koji se bave temama hrvatskog iseljeništva i njegova odnosa s domovinom, koji su predstavljeni na kongresu u Zagrebu.
 
Prošlogodišnji lipanjski skup organizirali su Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Ured HBK-a i BKBiH-a za hrvatsku inozemnu pastvu, kao i suorganizatori, među kojima je i Hrvatski svjetski kongres, Državni ured za Hrvate izvan RH, Hrvatski klub za međunarodnu suradnju; Katedra za hrvatski jezik i kulturu, Sveučilište Waterloo, Kanada; Centar za istraživanje hrvatskog iseljeništva, Sveučilište Macquarie, Australija; Centar za kulturu i informacije Maksimir, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagrebačka škola ekonomije i managmenta, Nacionalna i sveučilišna knjižnica, Katolički bogoslovni fakultet i Društvo hrvatskih književnika.
http://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2015/10/Predstavljaci-Zbornika-znanstvenih-radova-Hrvatska-izvan-domovine-660x330.jpg
Prvi hrvatski iseljenički kongres okupio je 140 znanstvenika, kao i osoba iz crkvenoga, političkoga, gospodarskoga i kulturnoga života u Hrvatskoj i inozemstvu. Organiziran je kako bi se osmislile nove strategije i usustavilo praćenje i globalno umrežavanje domovinske i iseljene Hrvatske. Rezoluciju je u Hrvatskoj matici iseljenika predstavio predsjednik Organizacijskoga odbora dr. Marin Sopta, a dokument sadrži jedanaest točaka, sažimajući ciljeve Kongresa i promišljajući odnos RH i iseljenika. Četverodnevni radni susret bio je prigoda za međusobno upoznavanje i umrežavanje na svim područjima društvenoga života i suvremene mobilnosti, ali i događaj koji je potaknuo pronalaženje odgovora na goruća pitanja izvandomovinske Hrvatske.
 
Teme kongresa bile su Hrvatski iseljeništvo - sada i ovdje (1), Znanost u dijaspori : perspektive suradnje (2), Dvojbe drugoga naraštaja (3), Učiti hrvatski (4), Hrvatska inozemna pastva u hrvatskoj dijaspori (5), Hrvatska dijaspora i identitet (6), Kako poboljšati gospodarsku suradnju između hrvatske dijaspore i hrvatskoga gospodarstva (7), i panelska Mogućnosti i potencijal za investicije u Hrvatskoj (8), Institucije i njihovi portreti (9), uz predstavljanje knjige Vesne Drapač: „Constructing Yugoslavia“ u HMI i Kulturne veze Hrvatske i hrvatske dijaspore (10) . Usto, u NSK je održana izložba serijskih publikacija Hrvata izvan Hrvatske.
 
U zbornik su uvrštena kongresna izlaganja Luke Budaka, Branka Salaja, Šimuna Šite Ćorića, Antuna Babića, Marina Sopte, fra Josipa Bebića, Vlade Šakića, Anđelka Akrapa i Marina Strmote o prvoj temi (1), Dragana Primorca, Caroline Hornstein Tomić i Borne Pleše, Johna P. Kraljića, Danijela Džine i Janka Heraka o drugoj (2). Treću temu skupa (3) predstavljaju referati Jure Vujića, Ante Belje, Bože Skoke, Wolfyja Krašića, Tuge Tarle, Ivice Tolića i Ante Nazora, a četvrtu (4) Vice Johna Batarela, Rebeke Mesarić Žabčić, Ilije D. Šutala, Tihomira Telišmana, Stjepe Bartulice, Ante Lučića i Marije Durakovich. Petu temu (5) izložili su Diana Stolac, Vinko Grubišić, Jim Hlavač, Aleksandra Ščukanec, Marko Lukenda i Sanja Vulić, a šestu (6) mons. Želimir Puljić, Mirko Mataušić i Suzana Vrhovski Peran, Miroslav Akmadža, Adolf Polegubić, Aldo Sinković, Tvrtko Beus i Marko Zadravec, Josip Anthony Kešina, Domagoj Tomas i Loredana Fabijanić i fra Jozo Grbeš. Sedmu temu (7) predstavljaju radovi Helene Burić, Waltera Vorija Lalića, Gojka Borića, Petra Hinića, Marine Perić Kaselj, Ive Čuline, Tomislava Sunića, Domagoja Novosela, Ruže Studer, Katarine Pejić, Josipa Pavešića, Berislava Jandrića i Marina Manina, Ivana Bulića i Ivana Hrstića. O osmoj kongresnoj temi (8) izlagali su Saša Poljanec Borić, Marijana Babić, Dragica Mikinac, Jadranka Matešić Belfranin, Nikola Mijatović, Jakov Žižić, Predrag Haramija i Olivera Jurković Majić, Natasha Levak, Caroline Spivak, Ratimir Kvaternik i Zdravko Belančić, Tomislav Đurasović. Devetu temu (9) predstavlja rad Ivana Čizmića, a desetu (10) radovi Zdenke Weber, Željke Lovrenčić, Drage Šaravanje, Zinke Šarić, Božidara Petrača, Vesne Kukavice, Ozane Ramljak i Katice Jurčević, Mladena Iblera, Vladimira Bubrina, Nevenke Nekić, Ivne Čizmić, Marice Čunčić, Stjepana Šuleka, Lidije Bencetić.
 

Diana Šimurina-Šoufek

Prije 214 godina rođen je slavni hrvatski ban i vojskovođa

 
 
Hrvatska nacionalna zajednica u Srbiji obilježila je 17. listopada u Petrovaradinu i Novom Sadu jedan od svojih četiriju praznika, Dan rođenja hrvatskog velikana bana Josipa Jelačića, koji se smatra simbolom borbe za hrvatska nacionalna prava. Svetoj misi u crkvi Sv. Jurja u Petrovaradinu, u kojoj je ban Jelačić kršten prije 214 godina, te svečanoj akademiji u amfiteatru novosadskog SPENS-a nazočili su dužnosnici Hrvatskoga nacionalnog vijeća (HNV) i Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV), niže rangirani predstavnik pokrajinske Vlade, Adrijan Borka, predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Hrvatske, mr. sc. Daria Krstićević, načelnik Sektora za provedbu projekata u Drža vnomuredu, Milan Bošnjak, a u ime Hrvatskoga Veleplslanstva u Beogradu Valentina Šarčević i dr. sc. Stjepan Glas, opunomoćeni ministri.
http://seebiz.eu:8080/upload/seebiz_eu/upload/sc_autogenerated/article/ar_28841/jelacic_kuca_0_0_468X10000.jpg
Rodna kuća Josipa pl. Jelačića u Petrovaradinu
 
U uvodnom izlaganju predsjednik HNV-a dr. sc. Slaven Bačić  istaknuo kako su vojne pobjede bana Jelačića dobro poznate i kako je njegovo djelovanje u vrijeme velikih narodnih pokreta 1848., značajno i stoga što je ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj, što je prvi formirao Hrvatsku vladu i raspisao izborni red za Hrvatski sabor. Iz djela bana Jelačića vidi se da je bio beskompromisan borac za hrvatski jezik, prava i kulturu, te dodao kako ban Jelačić i danas mora biti uzor hrvatskoj zajednici u Vojvodini: „Neka nam ban Josip Jelačić svojim radom, ljubavlju prema svom hrvatskom narodu, bude poticaj da se i sami borimo i ostvarimo naša prava“. Daria Krstičević, inače bivša veleposlanica Bosne i Hercegovine po svijetu - Španjolskoj i Austriji - (!), ocijenila je kako bi Hrvatima i danas osobine bana Josipa Jelačića trebale biti nit vodilja, te da vojvođanski Hrvati koji su u veoma teškim okolnostima očuvali identitet, kulturu i jezik baštine djelo bana Jelačića: „Svjedoci smo da vaša prava nisu ispunjena do kraja. Na žalost svjedoci smo i sustavnog kršenja vaših manjinskih i ljudskih prava. Vrlo je važno zadržati staloženost, mir i dostojanstvo, ali i nepokolebljivost, istrajnost i čvrstinu. RH će biti vaš snažan partner u vašim aktivnostima“.
 
U kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupili su pjevački i tamburaški zbor te klapa HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina, muški zbor „Bećari  Bodroga“ HKPD „Bodrog“ iz Bačkog Monoštra, a glumac Narodnog pozorišta iz Novog Sada, Miodrag Petrović je nadahnuto pročitao pjesmu „Tko veli da si mrtav“ Đure Arnolda posvećenu banu Josipu Jelačiću. Predsjednik HKPD „Jelačić“ iz Petrovaradina Petar Pifat, istaknuo je kako su današnji praznik vojvođanski Hrvati proslavili svojevrsnim poklonom banu Jelačiću, izdavanjem knjige „Ban Josip Jelačić – od Petrovaradina do Beča“, a koja je sufinancirana sredstvima iz Državnogh proračuna RH namijenjenim za realizaciju projekata hrvatskih udruga u Srbiji. Proslava blagdana nastavljena je neformalnim druženjem.(v.h.)

S tugom i zabrinutošću svjedočimo da mnogi naši sunarodnjaci olako i nepripremljeni napuštaju domovinu

 
 
Hrvatski svećenici, pastoralne suradnice i suradnici iz hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Zapadnoj Europi sa svoga Godišnjega pastoralnog skupa, održanog od 5. do 9. listopada 2015. u hotelu „Resnik“ u Kaštel Štafiliću o temi „Vjera i duševno zdravlje – kako pomažu vjera, psihologija i medicina“, u organizaciji Hrvatskoga dušobrižničkog ureda iz Frankfurta na Majni, upućuju poziv domovinskoj javnosti sljedeći:
http://www.smn.hr/images/galerije/1510_njemci/DSCF3526.jpg
„Mi hrvatski pastoralni djelatnici, koji djelujemo u okviru hrvatskih katoličkih misija i zajednica u Zapadnoj Europi imamo kontakt s više od 600.000 iseljenih Hrvata katolika iz Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Već više desetljeća gotovo jedini organizirano skrbimo za njihov vjerski, nacionalni i kulturni identitet. Hrvatska migracija nije na žalost stvar prošlosti, nego se, naprotiv, u posljednje vrijeme zabrinjavajuće povećava, i to posebice sve većim brojem mladih stručnjaka i intelektualaca i njihovih obitelji. S tugom i zabrinutošću svjedočimo da mnogi naši sunarodnjaci olako i nepripremljeni napuštaju domovinu. Zato se nerijetko nađu u nerješivim životnim teškoćama, tražeći od hrvatskih katoličkih misija i zajednica i njihova osoblja pomoć koju im oni nisu u mogućnosti pružiti. Stoga od domovinske vlasti žurno očekujemo:
 
pozitivni odnos prema hrvatskoj dijaspori i njezino puno uvažavanje; konkretne programe u zaustavljanju daljnjeg iseljavanja i poboljšanje katastrofalne demografske slike u domovini; zauzetiju skrb za iseljenike od hrvatskih i bosansko-hercegovačkih veleposlanstava i konzularnih predstavništava; omogućavanje dopisnog glasovanja te pronalaženje kvalitetnijeg načina predstavljanja dijaspore u domovinskoj vlasti; uklanjanje birokratskih zapreka potencijalnim ulagačima u domovini te stvaranje strategije povratka s konktetnim programima.“ Uime organizatora i sudionika godišnjega pastoralnog skupa apel je potpisao delegat za hrvatsku pastvu u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina
 

Ivica Luetić

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Petak, 14/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2076 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević