Get Adobe Flash player
I Broz bi premjestio svoje poprsje u Kumrovec

I Broz bi premjestio svoje poprsje u Kumrovec

Rušio Bana, mijenjao tok Save, a još uvijek ga neki...

Tito je bio zločinac poput Hitlera i Staljina

Tito je bio zločinac poput Hitlera i Staljina

Antifašizam je Titina najveća podvala     Evo...

I filmom se ruši Hrvatska

I filmom se ruši Hrvatska

Glavni glumci: sin slavnog Hrvata i unuk prvoga zapovjednika Golog...

Šuker je najveći hrvatski brend

Šuker je najveći hrvatski brend

Napokon Hrvat na krovu UEFA-e     U Beču je na...

  • I Broz bi premjestio svoje poprsje u Kumrovec

    I Broz bi premjestio svoje poprsje u Kumrovec

    srijeda, 25. ožujak 2015. 14:11
  • Goran Marić:

    Goran Marić: "Cijela Hrvatska je pod ovrhama, a vi bježite iz Sabora dok ja...

    četvrtak, 26. ožujak 2015. 16:16
  • Tito je bio zločinac poput Hitlera i Staljina

    Tito je bio zločinac poput Hitlera i Staljina

    četvrtak, 26. ožujak 2015. 10:13
  • I filmom se ruši Hrvatska

    I filmom se ruši Hrvatska

    četvrtak, 26. ožujak 2015. 10:46
  • Šuker je najveći hrvatski brend

    Šuker je najveći hrvatski brend

    četvrtak, 26. ožujak 2015. 19:59

Monika Palatin, ka jur 25 ljet dugo pelja općinsku knjižnicu, priredila spomenpriredbu o Prvom svitskom boju

 
 
U subotu, 25. oktobra 2014., je općinska knjižnica Filež skupa s HKD-om priredila spomenpriredbu o Prvom svitskom boju (1914.-1918. ljeta). Ovo predavanje je bilo u okviru "Austrija čita" (Österreich liest).
http://oekastatic.orf.at/static/images/site/oeka/20141044/nikitsch_1.weltkrieg.5301766.jpg
Glavna ogranizatorica bila je Monika Palatin, ka jur 25 ljet dugo pelja općinsku knjižnicu. Ona je pozdravila sve nazočne i predala rič mr.u Jožiju Buraniću, ki je peljao kot moderator kroz program. Prvi predavač bio je dir. Peter Schweiger, ki je našao u školskom arhivu dopis školskoga direktora iz 1925. ljeta. Čitao je iz toga rukopisa, ki sadržava važne dogodjaje i povjest Fileža čer do 1925. ljeta. Po njem je predavao prof. dr. Nikola Benčić o Prvom svitskom boju. Posebno je obdjelao uzroke boja, zbivanja u naši seli i žrtve našega stanovničtva. Na svaku temu je kazao historične slike ili statične broje. Muzikalno pratio je ovu priredbu trio Jordanić s pjevačom Felixom Bucolić. Vino je nudila obitelj Kugler iz Sv. Margarete uz pomoć vinogradara Stefana Roženić.
 

Hrvatske novine, Željezno 

Srijem je od pamtivijeka hrvatski

 
 
Povijest Hrvata u Srijemu datira još od X. stoljeća s pojavom prvih hrvatsko-ugarskih vladara. Prema mnogim navodima Srijem je već u ranom srednjem vijeku bio u sustavu hrvatske države a njime je upravljao ban Srijema, jedan od sedam banova u Hrvatskom kraljevstvu. Život u graničnom srijemskom području, koje je kroz dugu povijest bio razdjelnica i spoj vjera i civilizacija, za Hrvate je značio stalnu ugroženost identiteta i životnog opstanka.
http://www.hkv.hr/images/stories/Davor-Slike/08/MIrko_Paulic.jpg
Mirko Paulić
 
Nakon prvih sukoba s Bugarima, a kasnije i turski prodori u Europu prouzročili su velike političke i društvene promjene uključujući prisilno iseljavanje Hrvata, istodobno i prelazak u druge vjere a i samu asimilaciju. I u takvim teškim uvjetima opstanka, u Srijemu su se ipak očuvale velike skupine Hrvata posebno na područjima Srijemske Mitrovice, Šida, Rume, Hrtkovaca, Nikinaca, Platičeva, Beške, Slankamena, Petrovaradina, Zemuna, Golubinaca...
 
Obnavljanje Srijemske županije i naseljavanje Hrvata u Srijem
 
Opetovani zahtjevi Hrvatskoga sabora da se Srijem preda jurisdikciji Sabora i podloži banu, potaknuli su odluku carice Marije Terezije, kojom je 1745. obnovljeno županijsko uređenje rekonstrukcijom triju slavonskih županija (Virovitičke, Požeške i Srijemske). Prvi župan obnovljene Srijemske županije bio je barun Marko Pejačević koji je poticao naseljavanje novog stanovništva, Nijemaca i Hrvata. Doseljeno stanovništvo brojčano je osnaživalo autohtonu hrvatsku zajednicu. Pod upravom Županije srijemske, bili su samo dijelovi Srijema, odnosno njegova sjeverna polovica u Podunavlju do blizu Petrovaradina. Ostatak Srijema bio je uključen u krajiški sustav sa sjedištem u Petrovaradinu. Krajiška pukovnija obuhvaćala je obnavljanje Srijemske županije i naseljavanje Hrvata u Srijem.
 
U daljnjoj povijesti, ukinućem Vojne krajne 1881. Srijem je u cijelosti pripojen Hrvatskoj što utječe na buđenje hrvatskoga duha u javnoj sferi. Hrvatski jezik je postao službeni a i pokreće se hrvatska nakladnička djelatnost; u Vukovaru je pokrenut list Srijemski Hrvat, list za politiku, kulturu i zabavu. Osim novina tiskare su izdavale knjige i brošure na hrvatskom jeziku. U to vrijeme osnovana su i prva pjevačka kao i kulturna društva, čitaonice i školske zadruge. Zbog političkih prilika i teritorijalne pripadnosti Hrvatskoj razumljivo je što se najveći broj hrvatskih društava na prijelazu s IX. na XX. stoljeće nalazio i djelovao u Srijemu u odnosu na Bačku i Banat.
 
Tijekom Drugoga svjetskog rata djelovanje hrvatskih društava u Srijemu svedeno je na minimum a na kraju rata Hrvati na položajima u gradskim i općinskim vlastima bivaju protjerani, odnos prema Hrvatima u Srijemu postaje rigidniji odnos pa dolazi do ukidanja hrvatskih društava i oduzimanja prostorija.
http://hrvatskarijec.rs/datoteke/images/Vesti/dopisnici%20-%20nikinci%20IMG_3120.jpg
Nikinci - svetište sv. Antuna Padovanskoga
 
Prema službenim podatcima popisa stanovništva iz 1961., Hrvata u Vojvodini bilo je 145.341 koji su činili 7,8 posto stanovništva, nakon toga svaki sljedeći popis bilježio je naglo smanjenje udjela Hrvata u ukupnom stanovništvu Vojvodine. Ni sadašnje stanje ne ulijeva veliki optimizam u pogledu očuvanja hrvatskog identiteta u Srijemu, doprinos tome dale su i devedesete godine tijekom kojih je došlo do masovnijeg protjerivanja Hrvata iz Srijema. U početku su to bile samo telefonske prijetnje, da bi se nastavilo s ulaskom u kuće, noću su se čule i eksplozije i rafali iz puške. Mnogi nisu mogli više izdržati živjeti u strahu i pod opterećenjem i s pitanjem jesam li ja sljedeći na popisu pa su napuštali svoje domove.
 
Danas se na teške načine pokušavamo izboriti za očuvanje hrvatskog identiteta i povijesti na prostou Srijema. U Hrvatskoj je donesen zakon po kojem manjine imaju osigurano mjesto zastupnika u Hrvatskom saboru. Mi to osnovno pitanje nemamo zakonski regulirano i ne nazire se da će to biti u skorije vrijeme. Smatram da je to prvo što bi trebalo uraditi u narednom periodu. Osiguranjem mjesta zastupnika dalo bi se na značaju za ukazivanje problema zajednice i popravljanja njenog položaja. Isto tako nam pripadaju garantirana mjesta u općinskim i gradskim skupštinama kao i u skupštini Vojvodine. Ukazao bih i na problem nezaposlenosti, zbog toga bih apelirao na hrvatske tvrtke koje ulažu u Srbiji da daju šansu našoj mladeži i zadrže ih u Srijemu da bi nastavili očuvanje naše kulturne baštine.
 

Mirko Paulić, Nikinci

Ne isključujte Miju Marića i Mladena Kostića iz HSK Njemačke!

 
 
Povodom Godišnje skupštine Hrvatskoga svjetskog kongresa Njemačke koja će se održati u Darmastadu, a na kojoj je najavljeno kako će se na njoj iz Kongresa isključiti dvojica članova Mijo Marić i Mladen Kostić, poznati hrvatski domoljubi, pojedini ugledni članovi Kongresa obratili su se pismom predsjedništvu kongresa i njegovom časnom sudu. U pismu stoji: Poštovani članovi predsjedništva i časnog suda HSKNJ, pročitavši dnevni red godišnje skupštine HSKNJ za 21. 3. 2015., točka 13, ostali smo zaprepašteni, zbunjeni i pomalo zabrinuti. Ovako rigoroznu formulaciju prijedloga, koja već unaprijed stavlja dvojicu članova HSKNJ u nepravedan i deprimirajući položaj, smatramo  potpuno neprimjerenom i pogrješnom.
http://croatia-presse.de/wp-content/uploads/2014/12/Separovic-podrzao-Marica.jpg
Mijo Marić i Zvonimir Šeparović
 
Nužno je izbaciti riječ „isključuje“ te predefinirati prijedlog u oblik rasprave. Prijedlog o isključenju može se donijeti tek nakon rasprave pred najvišim organom HSK a to je SKUPŠTINA HSKNJ. Obzirom da ne znamo o čemu se točno radi, koji im se razlog i grijeh stavlja na teret, skupština mora čuti obje strane. Toj dvojici članova HSK mora se omogućiti da iznesu svoju obranu te njihovo viđenje prekršaja kojim ih se tereti. Nužno je i unaprijed osigurati vrijeme za raspravu.
 
Bilo bi svrsihodno da se prije održavanja skupštine predsjedništvo i dotični članovi dopisom izjasne o slučaju, tako da sudionoci skupštine imaju vremena razmisliti o svemu. Nije nam poznato niti da li je već bilo do sada isključenja iz HSK. Ovaj slučaj ima posebnu težinu i važnost jer se radi o bivšem predsjedniku HSK za čijeg se mandata upisuju najveći uspjesi HSKNJ,i koji je postao upravo onakvim, kakvim si ga svaki dobronamjerni član HSK i Hrvat želi. Ova dakle definicija, koja sadrži izraz „isključuje iz HSK“ škodi ugledu HSKNJ i njegovom predsjedništvu. Molimo Vas da nas obavijestite o daljnjim koracima, stoji u priopćenju koje su potpisali članovi pojedinci: Tomislav Ivošević, Mirjana Ivošević, Vjeran Ivošević i Domagoj Ivošević.
 
Nije loše za istaknuti da dok se Hrvatski svjetski kongres Njemačke i njegov predsjednik Danijel Lučić pripremaju da iz kongresa isključe dvojicu angažiranih mladih Hrvata, prof. dr. Zvonimir Šeparović, predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva vidjevši marljivi veliki angažman hrvatskog dvojca primio ih je u svoje Etičko hrvatsko nacionalno sudište, očito šaljući poruku onima koji se rješavaju Mije Marića i Mladena Kostića.
Mnogi očekuje kako će ova skupština u Darmstadtu proteći u jednoj naelektriziranoj situaciji, jer se javlja sve više kongresnika koji nisu za ovakve metode obračuna sa pojedincima koji imaju drugačije mišljenje. Isključivanje ljudi u iseljeništvu gdje političari ne primaju plaću već su isključivo domoljubni volonteri pomalo i sigurno odudara od lijepih gesti. Zbog toga mnogi poručuju predsjedniku Danijelu Lučiću i društvu: Ne isključujte Miju Marića i Mladena Kostića iz Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke, jer oni su bili među prvima koji su se zauzeli kod Nijemaca, njihovih političara i medija da se procesuiraju Udbini agenti odgovorni za likvidacije nedužnih hrvatskih emigranata u Njemačkoj Josip Perković, Zdravko Mustač i društvo,  kao i da se Josipu Brozu Titi oduzme visoko njemačko odličje. To su hrabri dečki sa velikom dozom civilne kuraže i tako se obračunavati s njima je krajnje neprimjereno- kažu naši iseljenici koji najavljuju i prosvijede na dan skupštine u Darmstadtu.
 

Zoran Paškov

Anketa

Za čije interese radi Hrvatska narodna banka?

Utorak, 31/03/2015

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 632 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević