Get Adobe Flash player
Laži o gospodarskoj uspješnosti Istre

Laži o gospodarskoj uspješnosti Istre

Istarska županija ima nižu stopu rasta i od stope rasta Zadarske županije...

Plenković podilazi Pupovcu i Srbima

Plenković podilazi Pupovcu i Srbima

Hrvati su postali obespravljena manjina koja o ničemu ne...

Plenkovićeva izbaciteljska 'demokracija'

Plenkovićeva izbaciteljska 'demokracija'

Sve što radi proistječe iz njegova komunističkog mentalnog...

Zablude i činjenice o sustavima (4)

Zablude i činjenice o sustavima (4)

Politika i političari ne ispunjavaju niti jedno...

IDS je uvijek bio protiv hrvatske države (3)

IDS je uvijek bio protiv hrvatske države (3)

Zbog IDS-a Istra je puna zločinca Tite     Dana 7....

  • Laži o gospodarskoj uspješnosti Istre

    Laži o gospodarskoj uspješnosti Istre

    srijeda, 12. rujna 2018. 15:31
  • Plenković podilazi Pupovcu i Srbima

    Plenković podilazi Pupovcu i Srbima

    srijeda, 12. rujna 2018. 15:26
  • Plenkovićeva izbaciteljska 'demokracija'

    Plenkovićeva izbaciteljska 'demokracija'

    srijeda, 12. rujna 2018. 15:22
  • Zablude i činjenice o sustavima (4)

    Zablude i činjenice o sustavima (4)

    srijeda, 12. rujna 2018. 15:19
  • IDS je uvijek bio protiv hrvatske države (3)

    IDS je uvijek bio protiv hrvatske države (3)

    srijeda, 12. rujna 2018. 15:16

Legalizacija isprava

 
 
Za korištenje stranih javnih isprava (na primjer: rodni list, vjenčani list, svjedodžba, diploma i slično) u međunarodnom pravnom prometu prethodno je potrebno provesti postupak njihove legalizacije, osim ako dvostranim i mnogostranim međunarodnim ugovorima nije utvrđeno drukčije. Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave koje, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države ukojoj su sačinjene, dobivaju status javne isprave. Vrijedi naglasiti da se ovjeravanjem isprave potvrđuje vjerodostojnost pečata i potpisa službene osobe koji su stavljeni na ispravu, ali ne i njezin sadržaj. Svaki općinski sud u Hrvatskoj ovjerit će potvrdom “Apostille” jedino isprave što su ih izdala tijela koja imaju sjedište na području tog suda, a hrvatsko Ministarstvo pravosuđa isprave koje su izdala tijela na području bilo kojeg općinskog suda u Hrvatskoj: u praksi, isprave u smislu naznačene Haaške Konvencije potvrdom “Apostille” ovjeravaju u pravilu općinski sudovi. Međutim, ako između Hrvatske i druge države ne postoji dvostrani ili mnogostrani ugovor, koji ukida ili olakšava legalizaciju, potrebno je isprave legalizirati/nadovjeriti u postupku pune legalizacije, u kojem sudjeluje i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske.
https://nsp-muprh.eu/wp-content/uploads/2015/01/ed78bdaec2.jpeg
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu - ovlaštene su obavljati poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu).
 
Legalizacija/nad ovjera javnih isprava izdanih u Republici Hrvatskoj radi korištenja uinozemstvu
 
Javne isprave izdane u Hrvatskoj, koje stranka namjerava koristiti u drugoj državi, potrebno je legalizirati ako je prema propisima te države to potrebno, te ako u odnosima između Hrvatske i druge države ne postoji posebni dvostrani ili mnogostrani ugovor koji ukida ili olakšava legalizaciju. Potpis i pečat tijela ili ustanove koja je izdala ispravu potrebno je nad ovjeriti sljedećim redoslijedom:
-u općinskom sudu, prema mjestu sjedišta izdavatelja isprave (matičnog ureda, javnog bilježnika, sudskog tumača, sveučilišta i sl. jer kod istog suda potpisnici isprave trebaju prethodno deponirati potpis i otisak pečata),
-u Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske,
-u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Uprava za konzularne poslove, Sektor za međunarodnu pravnu pomoć, državljanstvo i putne isprave, Služba za međunarodnu pravnu pomoć i
-u stranoj diplomatskoj misiji u Republici Hrvatskoj
– države u kojoj se ta isprava namjerava upotrijebiti.
Osoba koja podnosi zahtjev za legalizaciju isprava treba donijeti izvornike ili ovjerene kopije isprava koje se ovjeravaju i identifikacijsku ispravu. Ako država, u kojoj stranka namjerava koristiti ispravu, nema diplomatsko predstavništvo u Hrvatskoj, ispravu će, nakon što je ovjerena u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, ovjeriti diplomatska misija Hrvatske u državi u kojoj i ta država ima svoje diplomatsko predstavništvo, zatim ministarstvo vanjskih poslova države u kojoj obje države imaju diplomatsko predstavništvo, a na kraju je ovjerava diplomatsko predstavništvo države u kojoj će se isprava koristiti.
 
Legalizacija/nad ovjera stranih javnih isprava radi korištenja u Republici Hrvatskoj
 
Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Hrvatskoj (osim ako drukčije nije određeno dvostranim ili mnogostranim ugovorima) ako su legalizirane u skladu s propisima zemlje izdavanja inad ovjerene u hrvatskoj diplomatskoj misiji u toj državi.Druga mogućnost je da se nakon legalizacije u skladu s propisima države izdavanja, isprave nadovjere u diplomatskoj misiji te države u Hrvatskoj i legaliziraju (nad ovjere) u Ministarstvu vanjskihi europskih poslova Republike Hrvatske. U slučaju da Hrvatska nema diplomatsku misiju u državi izdavanja isprave, a niti ta država nema diplomatsku misiju u Hrvatskoj, legalizacija (nad ovjera) može se obaviti i u trećoj državi, u kojoj obje države imaju diplomatsku misiju i to na sljedeći način: nakon ovjere isprave od strane nadležnih tijela države u kojoj je izdana, ispravu nad ovjerava njezina diplomatska misija u trećoj državi, zatim ministarstvo vanjskih poslova treće države i na kraju diplomatska misija Republike Hrvatske u toj trećoj državi. Više o postupku legalizacije/nad ovjere javnih isprava na stranicama Središnjeg portala www.gov.hr i na stranicama Ministarstva vanjskih i europskih poslova www.mvep.hr
 
CARINSKE POVLASTICE
 
Preseljenje predmeta kućanstva
 
Kretanje roba između drugih zemalja članica EU-a i Republike Hrvatske smatra se prometom unutar EU-a, što znači da se taj promet odvija bez primjene carinskih postupaka i mjera carinskog nadzora, odnosno da se ne provode nikakve carinske procedure nad domaćom robom koja se upućuje ilidolazi po bilo kojoj osnovi iz država članica. Ovo vrijedi i za robe koje domaće osobe unose u Republiku Hrvatsku kad se vraćaju/useljavaju iz ostalih 27 zemalja članica. Diplomatske misije/konzularni uredi Republike Hrvatske u zemljama članicama EU-a, od dana pristupanja RH u EU, ne izdaju nikakve potvrde u svezi s preseljenjem hrvatskih državljana, jer se preseljenje predmeta više ne smatra uvozom (radi se o tzv. robi Unije). Ako se doseljavate iz zemalja izvan EU-a, odnosno iz tzv. trećih zemalja, onda se izdaju potvrde diplomatskih misija/konzularnih ureda Republike Hrvatske u tim zemljama.
 
Fizičke osobe koje se preseljavaju u Republiku Hrvatsku iz trećih zemalja, također su oslobođene od plaćanja carine pri preseljenju predmeta njihovog kućanstva, a za oslobađanje od plaćanja carine trebaju se ispuniti ova dva uvjeta:
-da ste prethodno boravili u drugoj zemlji najmanje dvanaest mjeseci (ili u kontinuiranom razdoblju kraćem od 12 mjeseci, ali pod uvjetom da je namjera osobe očigledno bila da boravi izvan carinskoga područja Europske unije tijekom kontinuiranoga razdoblja odnajmanje 12 mjeseci, što se dokazuje dostavom odgovarajućih isprava nadležnom carinskom uredu),
-da uvozite isključivo rabljene predmete kućanstva koje ste koristili najmanje šest mjeseci prije preseljenja i
-da je predmetna imovina namijenjena za uporabu u istu svrhu nakon preseljenja.
 
Korisnici i rokovi
 
Korisnici oslobođenja mogu biti:
1. hrvatski državljanin
-koji ima prebivalište na području Republike Hrvatske, a vraća se u Republiku Hrvatsku nakon privremenog boravka u trećoj zemlji i
-koji prenosi svoje prebivalište ili boravišne iz treće zemlje u Republiku Hrvatsku
2. državljanin druge države članice Europske unije koji prenosi svije prebivalište ili boravište iz treće zemlje u Republiku Hrvatsku, a odobren mu je privremeni boravak u Republici Hrvatskoj i
3. ostale fizičke osobe koje prenose svoje prebivalište ili boravište iz treće zemlje, a odobren im je privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, a koji su boravili ili radili u trećim zemljama. Pravo na korištenje oslobođenja ostvaruje se po doseljenju u Republiku Hrvatsku, a uvoz se može obavljati tijekom 12 mjeseci od datuma doseljenja (odjednom ili u više navrata). Rok se može i produžiti iz opravdanih razloga (npr. zbog političkih prilika u zemlji iz koje se dolazi, prirodnih ili drugih katastrofa i slično).
 
Oslobođenje od plaćanja carine možete koristiti i više puta, ako se iz nekih razloga ponovno vratite uinozemstvo, budući da zakonskim odredbama nije propisana jednokratnost predmetnoga oslobođenja. Ponovno korištenje oslobođenja moguće je ako su ispunjeni svi propisani uvjeti.
 
Zahtjev za oslobođenje od plaćanja carine
 
Zahtjev za oslobođenje od plaćanja carine, u pisanom obliku, podnosi se carinskom uredu nadležnomprema mjestu stanovanja u Republici Hrvatskoj. Uz zahtjev (ako ste hrvatski državljanin) prilažete:
-ispravu kojom se dokazuje prethodni boravak u inozemstvu, tj. trećim zemljama (za hrvatske državljane to je u pravilu potvrda koju izdaje diplomatsko ili konzularno predstavništvo Republike Hrvatske u zemlji prethodnog boravka, ili alternativni dokazi kao što su prijave iodjave boravišta, potvrde inozemnog poslodavca, potvrda mirovinskog ili drugog osiguranja o uplatama osiguranja; potvrde poreznih tijela o obračunu poreznih davanja, ugovor o zaposlenju u trećoj zemlji ili sl.),
-dokaz o prijavi prebivališta/boravišta u Republici Hrvatskoj (npr. osobna iskaznica),
-izjavu o datumu preseljenja (doseljenja),
-popis rabljenih predmeta kućanstva koji se uvoze (u dva primjerka) i
-pripadajuće isprave koje dokazuju da se radi o osobnoj imovini korištenoj najmanje 6 mjeseci prije preseljenja.
Ako ste državljanin druge države članice Europske unije ili druga fizička osoba koja prenosi svoje prebivalište ili boravište iz treće zemlje u RH, a odobren vam je privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, uz zahtjev prilažete:
-akt nadležnog tijela o odobrenju privremenog boravka u Republici Hrvatskoj,
-popis osobne imovine koja se uvozi (u dva primjerka),
- pripadajuće isprave koje dokazuju da se radi o osobnoj imovini korištenoj najmanje 6 mjeseci prije preseljenja i
-prema potrebi i druge isprave koje carinski ured ocijeni kao neophodnima.
Carinskim zakonodavstvom je propisano da se za svu robu koja se namjerava staviti u carinski postupak podnosi carinska deklaracija za taj carinski postupak. Istu može podnijeti deklarant ili njegov zastupnik (ovlašteni carinski otpremnik).
-Važno je napomenuti da uvoznik robe (bio on pravna ili fizička osoba) mora imati prethodno ishođen EORI broj. Detaljnu proceduru za dobivanje EORI broja i sve potrebne obrasce možete pronaći na mrežnoj stranici Carinske uprave:
-https://carina.gov/hr/pristup-informacijama/propisi-i-sporazumi/carinsko- zakonodavstvo/upute-3514/registracija-subjekta-eori/2486.
 
Vrste predmeta kućanstva
 
Uvoz predmeta kućanstva nije ograničen vrstom, količinom ili vrijednošću, ali su morali biti korišteni najmanje šest mjeseci u inozemnom kućanstvu. Kao dokaz posjedovanja i korištenja predmeta kućanstva korisnik oslobođenja prilaže račune ili druge vjerodostojne isprave. Kao dokaz korištenja motornih vozila u odnosnoj trećoj zemlji prilažu se isprave o registraciji. Pod predmetima kućanstva smatraju se: namještaj, kućanski aparati, razni električni uređaji, hobi alati, manje poljoprivredne alatke i uređaji (razne pile, freze, kosilice), zatim osobni automobili, prikolice, kamp kućice, plovila, kućni ljubimci, životinje za jahanje, ali i razumne količine potrošne robe kupljene za stvaranje kućnih zaliha (npr. jednomjesečne zalihe živežnih namirnica). Predmeti moraju biti za kućnu uporabu ili za slobodno vrijeme, i ne smiju služiti za obavljanje neke profesionalne djelatnosti. Predmetima osobne imovine ne smatraju se alkohol i alkoholna pića, duhan i duhanski proizvodi, komercijalna sredstva prijevoza, predmeti za uporabu u obavljanju obrtničkih zanimanja, osim prijenosne opreme primijenjenih ili slobodnih zanimanja.
 
Uvoz predmeta kućanstva prije fizičkog doseljenja osobe
 
Oslobođenje od plaćanja carine i poreza na dodanu vrijednost (PDV-a) mogu ostvariti i one fizičke osobe koje se tek namjeravaju preseliti u Republiku Hrvatsku, ali to moraju i učiniti u roku od šest mjeseci od dana uvoznog carinjenja predmeta kućanstva. Tada niste obvezni dati izjavu o datumu preseljenja, već samo izjavu da se namjeravate preseliti zašest mjeseci. Kao jamstvo za namirenje eventualnog carinskog duga podnosi se jamstvo - garancija ovlaštenog otpremnika, ili polaže depozit u gotovu novcu (u visini carine ili PDV-a koji bi inače bili obračunati).
 
Zabrana otuđenja
 
Uvezeni predmeti kućanstva oslobođeni od plaćanja carine, pod carinskim su nadzorom, te se ne smiju prodavati ili otuđivati po nekom drugom osnovu (npr. davati drugome na upotrebu, založiti, iznajmiti, rabiti u druge svrhe) u roku od dvanaest mjeseci, a bez prethodne obavijesti nadležnom carinskom uredu i plaćanja carine i PDV-a. Ističemo da carinska tijela mogu u naknadnoj kontroli u svakom trenutku provjeravati ispunjenje svih propisanih uvjeta, uključujući uvjet zabrane otuđenja.
 
Prijevozna sredstva
 
Prema Zakonu o posebnom porezu na motorna vozila, ukoliko se uvoze u sklopu upotrebljavanih predmeta kućanstva, motorna vozila (osobni automobili, „pick-up“ vozila s dvostrukom kabinom, motocikli, ATV vozila) nisu oslobođeni od plaćanja posebnog poreza na motorna vozila, neovisno o tome radi li se o povratniku (odnosno osobi koja se preseljava u Republiku Hrvatsku) iz države članice Europske unije ili iz treće države. Posebni porez se obračunava na temelju porezne prijave nakon obavljenog uvoza ili unosa iz EU-a, neovisno o tome je li na vozilo plaćen posebni porez u državi iz koje se preseljava. Za vozila koja radi preseljenja unose ili uvoze fizičke osobe, a koja su u njihovom vlasništvu najmanje šest mjeseci, postupak utvrđivanja sukladnosti (homologaciju) provodi Državni zavod za mjeriteljstvo primjenom alternativnih zahtjeva. Dodatne informacije vezano za postupak oporezivanja dostupne su na mrežnoj stranici Carinske uprave na linku: https://carina.gov.hr/obavijest-gradjanima-i-pravnim-osobama-o-postupku-placanja-posebnog-poreza-na-motorna-vozila/4642, a iznos posebnog poreza informativno se može izračunati putem kalkulatora na linku: https://carina.gov.hr/pristup-informacijama/propisi-i-sporazumi/trosarinsko-postupanje/dodatne-informacije-o-trosarinama-i-posebnim-porezima/posebni-porez-na-motorna-vozila-3650/informativni-kalkulator-za-izracun-ppmv-a/4838
Uz posebni porez na motorna vozila postoji obveza plaćanja i naknade za gospodarenje otpadnim vozilima prema izrazu (masa vozila - 115 kg x 0,60 kuna), a koja se uz poreznu prijavu za obračun i plaćanje posebnog poreza prijavljuje obrascem OV1, također u nadležnom carinskom uredu. Više informacija o spomenutoj naknadi dostupno je na linku: https://carina.gov.hr/propisi-i-sporazumi/trosarinsko-postupanje/dodatne-informacije-o-trosarinama-i-posebnim-porezima/posebni-porez-na-motorna-vozila-3650/naknada-za-gospodarenje-otpadnim-vozilima/3515
 
Posebni zahtjevi za plovila
 
Plovila – jahte, jedrilice i brodice koje uvoze fizičke osobe uz primjenu oslobođenja za uvoz osobne imovine prilikom preseljenja u RH podliježu prethodnom postupku utvrđivanja tehničke prihvatljivosti, sukladno odredbama Pomorskog zakonika, Pravilnika o brodicama i jahtama i Odlucio pravilima za statutarnu certifikaciju brodica i jahti. Proizvodi koji imaju CE oznaku o sukladnosti slobodno se stavljaju na tržište.
 
Oslobođenje PDV-a
 
Uvoz korištene osobne imovine koju pri preseljenju u RH uvoze fizičke osobe koje su prethodno izvan EU-a boravile najmanje 12 mjeseci, a koju su posjedovali i koristili u kućanstvu u trećim zemljama najmanje šest mjeseci, oslobođen je PDV-a.
 
Registracija motornih vozila za povratnike u RH
 
Vozila hrvatskih državljana koji su se za stalno vratili iz inozemstva mogu sudjelovati u prometu samo ako su registrirana u Hrvatskoj. Državljani Republike Hrvatske, povratnici iz inozemstva, ako žele registrirati vozila koja su koristiliu državi iz koje se iseljavaju, ne moraju imati uređaje i opremu na vozilu homologiranu sukladno ECE pravilnicima u Republici Hrvatskoj.
 
Odobrenje za registraciju
 
Odobrenje za registraciju ovih vozila izdaje Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Zahtjev za izdavanje odobrenja upućuje se na gornju adresu s prilozima:
-podaci o podnositelju zahtjeva (ime i prezime, adresa i kontakt telefon/mobitel),
-OIB (osobni identifikacijski broj) podnositelja zahtjeva,
-preslika rješenja o povratku izdana od nadležnog hrvatskog veleposlanstva/ konzulata,
-preslika prometne dozvole vozila iz države iz koje se iseljavaju,
-preslika jedinstvene carinske deklaracije i
-potvrda o uplati (uplatnica) iznosa od 140 kuna, uplaćenih na Državni proračun, opis plaćanja: naknada za pristup registraciji vozila bez homologacijskih uvjeta.
Svi zaprimljeni zahtjevi rješavaju se u žurnom postupku. Ministarstvo mora, prometa i infrastruktureza vozila starija od 30 godina, koja se prvi put registriraju u Republici Hrvatskoj, na temelju zahtjeva vlasnika i na temelju identifikacijske isprave Hrvatskog oldtimer saveza, kao ovlaštenog saveza za provedbu određenih poslova vrjednovanja i razvrstavanja oldtimera, također može donijeti odobrenje o izuzeću.
 
Prijenos životinja i biljaka preko granice
 
Putovanje s kućnim ljubimcima
 
Na graničnom prijelazu vaše će ljubimce pregledati carinik, a vi morate uz sebe imati međunarodnu svjedodžbu o zdravlju životinja (veterinarski certifikat). Ako putujete u inozemstvo sa svojim kućnim ljubimcem (psom, mačkom, egzotičnom pticom, zamorcem, hrčkom i sl.) trebate voditi računa na kojim graničnim prijelazima možete s njim ući ili izaći iz zemlje i koji su vam dokumenti za to potrebni.
 
Unos u Hrvatsku
 
Unošenje kućnih ljubimaca u Hrvatsku, u pratnji vlasnika ili osobe ovlaštene od vlasnika, iz trećih zemalja moguć je samo na graničnim prijelazima koji su određeni u Pravilniku o graničnim prijelazima Republike Hrvatske za nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca. Kućni ljubimci, u pratnji vlasnika ili osobe ovlaštene od vlasnika, mogu se u Hrvatsku unositi iz Andore, Farskih Otoka, Grenlanda, Islanda, Lihtenštajna, Monaka, Norveške, San Marina, Švicarske i države Vatikan preko svih graničnih prijelaza, uključujući luke i zračne luke prema Europskoj uniji na kojima se provodi carinski nadzor.
 
Tetovaža ili mikročip
 
Na graničnom prijelazu vaše će ljubimce pregledati carinik, a vi morate uz sebe imati međunarodnu svjedodžbu o zdravlju životinja (veterinarski certifikat) ili putovnicu, u kojem mora biti naveden vlasnik, kao i upisane napomene o izvršenim obveznim cijepljenjima (moraju biti cijepljeni protiv bjesnoće). Životinja mora biti označena mikročipom ili jasno čitljivom tetovažom, nanesenom prije 3. srpnja 2011. godine. Od zemalja Europske unije, Finska, Irska i Malta te Velika Britanija zahtijevaju da ljubimci imaju poseban tretman protiv trakavice.
 
Veterinarska inspekcija
 
Unos više od pet kućnih ljubimaca podliježe veterinarskom pregledu na graničnim veterinarskim postajama. U Hrvatskoj je zabranjen uvoz i privremeni boravak opasnih pasa (primjerice pit bull terijera i njihovih križanaca), koji nisu upisani u registar Međunarodnog kinološkog saveza (FCI). Popis takvih pasa i uvjeti u kojima se dopušta njihovo držanje uređeni su posebnim propisima
 
Pravilnik o opasnim psima
 
Trajni uvoz
 
Ako trajno unosite kućnog ljubimca u Hrvatsku, morat ćete platiti porez na dodanu vrijednost. U tom slučaju, morate koristiti granične prijelaze gdje postoji veterinarska inspekcija i inspektoru predočiti veterinarski certifikat. Ovisno o vrijednosti životinje, postupak carinjenja može se obaviti na samom graničnom prijelazu (kada je vrijednost životinje do 5.000,00 kuna) ili na unutarnjoj robnoj carinskoj ispostavi (kada vrijednost životinje premašuje 5.000,00 kuna). Vrijednost životinje utvrđuje se prema ispravi iz koje je eventualno vidljiva cijena (kupoprodajni ugovor, račun), ili na osnovi procjene vrijednosti temeljem uvida u posebnu carinsku bazu podataka o svim vrstama roba i predmeta, i njihovim cijenama, koji se pojavljuju u robnom prometu s inozemstvom.
 
Kako je carinska stopa za kućne ljubimce "slobodno", dakle nema carine, obračunat će vam se samo porez na dodanu vrijednost od 25 posto. Prijenos živih životinja preko granice (uključujući kućne ljubimce), podliježe posebnom režimu, uređenim veterinarskim propisima i može se obaviti samo na graničnim prijelazima gdje postoji veterinarska inspekcija.
 
Unos bilja, sjemena i sadnog materijala preko granice
 
Unos bilja, sjemena i sadnoga materijala, u pravilu podliježe nadzoru fitosanitarne inspekcije, temora ispunjavati posebne uvjete prema posebnim propisima iz nadležnosti navedene inspekcije. Fitosanitarnom pregledu ne podliježu male količine bilja i biljnih proizvoda, koje su podrijetlom iz europskih zemalja (što uključuje sve europske zemlje, a ne samo članice EU-a), a unose ih putnici uputničkom prometu za osobne potrebe, i to:
-svježe voće i povrće (isključujući krumpir) ukupne težine do 5 kg,
-rezano cvijeće i dijelovi bilja povezani u buket ili vijenac: jedan buket ili vijenac,
-sjeme cvijeća i povrća u izvornom pakiranju, ukupne težine do 100 g, koje nije namijenjeno prodaji: do pet pakiranja,
-lukovice i gomolji ukrasnog bilja: ukupne težine do 3 kg,
-božićna drvca bez korijena: jedan komad,
-sobno bilje i lončanice (isključujući bonsai): najviše 3 biljke i
-balkonsko bilje i neodrvenjelo ukrasno grmlje: najviše 10 biljaka.
Propisane količine može pregledati uredujući carinski službenik i mogu se prenositi preko svih graničnih prijelaza.
 
Obveza pregleda
 
Pri unosu većih količina bilja i sadnog materijala, posebno iz neeuropskih zemalja, obvezatna je provedba pregleda po graničnom fitosanitarnom inspektoru, koji određuje daljnje mjere postupanja s navedenim proizvodima. U tom slučaju, prijenos bilja i biljnih proizvoda možete obaviti isključivo preko graničnih prijelaza na kojima je uspostavljena fitosanitarna inspekcija.
 
REGISTRACIJA VOZILA
 
Motorna i priključna vozila smiju sudjelovati u prometu na cesti ako su registrirana i ako imaju važeću prometnu dozvolu, odnosno koja su osigurana i označena pokusnim ili prjenosivim pločicama. Za registrirano vozilo izdaju se prometna dozvola i registarske pločice.
 
Prva registracija vozila
 
Registraciju vozila obavljaju policijske uprave/postaje prema prebivalištu ili sjedištu vlasnika vozila, odnosno prema boravištu vlasnika vozila koji nema prebivalište u Republici Hrvatskoj. Registraciju vozila u vlasništvu pravne ili fizičke osobe koja vozilo daje u leasing ili najam, a koja nema prebivalište, sjedište ili podružnicu u Republici Hrvatskoj, obavljaju policijske uprave/postaje prema prebivalištu ili sjedištu korisnika ili najmoprimca vozila, odnosno prema boravištu korisnika ili najmoprimca koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Registraciju vozila u vlasništvu stranaca, odnosno državljana države članice Europskog gospodarskog prostora, koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren privremeni ili stalni boravak, obavlja nadležno tijelo prema mjestu boravka stranca, odnosno državljanina države članice Europskog gospodarskog prostora. Ukoliko osoba ima pravomoćno izrečenu novčanu kaznu i evidentirana je u Registru neplaćenih kazni, ne će moći registrirati vozilo. Građani kojima bude uskraćena registracija vozila jer se nalaze u Registru neplaćenih kazni, sukladno Prekršajnom zakonu, mogu u policijskim upravama/postajama dobiti sve podatke potrebne za uplatu izrečene novčane kazne. Upis i brisanje podataka iz Registra neplaćenih kazni u nadležnosti je Ministarstva pravosuđa. Registraciju vozila može obaviti vlasnik vozila ili opunomoćena osoba. Ako je vozilo u vlasništvu pravne osobe, registraciju vozila može izvršiti bilo koja fizička osoba uz predočenje svoje osobne iskaznice i ovlaštenja za obavljanje registracije vozila. Potrebno je otići u bilo koju stanicu za tehnički pregled vozila, gdje ćete obaviti sljedeće:
-tehnički pregled vozila,
-nakon obavljenog pregleda, stanica će vam popuniti neovjerenu prometnu dozvolu i registracijski list,
-dodijelit će vam se registarski broj registarskih pločica i
-platit ćete propisane obveze (porez, obvezno osiguranje, carina, naknada za ceste, posebna naknada za okoliš, naknada za gospodarenje otpadnim vozilima ...).
Potrebno je otići u nadležnu policijsku upravu/postaju za registraciju vozila uz prilaganje potrebnih dokumenata:
-dokaz o vlasništvu vozila (račun, kupoprodajni ugovor, ugovor o darovanju...),
-dokaz o plaćenim propisanim obvezama (porez, obvezno osiguranje, carina, naknada za ceste, posebna naknada za okoliš, naknada za gospodarenje otpadnim vozilima...)
-neovjerenu prometnu dozvolu koju ste dobili na stanici za tehnički pregled,
-registracijski list koji ste dobili na stanici za tehnički pregled,
-dokaz o identitetu i prijavljenoj adresi prebivališta, boravišta, privremenog ili stalnog boravka ili sjedišta i
-15,00 kn upravne pristojbe za izdavanje prometne dozvole (ukoliko već nije plaćeno u stanici za tehnički pregled).
 
Ovjeravanje prometne dozvole
 
-policijska uprava/postaja će vam ovjeriti prometnu dozvolu te
-sa ovjerenom prometnom dozvolom potrebno je otići na stanicu za tehnički pregled, gdje će vam izdati registarske pločice.
 
Odjava vozila
 
Vlasnik vozila dužan je odjaviti vozilo:
-u roku od 15 dana od isteka važenja prometne dozvole te od dana prodaje ili drugog načina promjene vlasništva na vozilu i
-u roku od 30 dana ako je vozilo uništeno ili otpisano ili ako je vozilo otuđeno ili nestalo.
Ako vlasnik vozila u propisanom roku ne odjavi vozilo, počinio je prekršaj za koji je propisana kazna od 700,00 kn i troškovi postupka. Ako vlasnik vozila nije odjavio vozilo, vozilo će biti automatski odjavljeno nakon 12 mjeseci od isteka važenja prometne dozvole.
 
Produženje registracije
 
Ukoliko osoba ima pravomoćno izrečenu novčanu kaznu i evidentirana je u Registru neplaćenih kazni, ne će moći produžiti važenje prometne dozvole (produženje registracije vozila). Vlasnik vozila ili opunomoćena osoba može obaviti produženje registracije vozila ako je vozilo uvlasništvu pravne osobe, a produženje registracije može izvršiti bilo koja fizička osoba uz predočenje svoje osobne iskaznice i ovlaštenja za obavljanje produženja važenja prometne dozvole. Produženje registracije se obavlja u stanici za tehnički pregled vozila ili u policijskoj upravi/postaji. Ako se obnova registracije vozila želi obaviti u policijskoj postaji/upravi, potrebno je obaviti sljedeće korake:
-potrebno je obaviti tehnički pregled na stanici za tehnički pregled te je
-potrebno platiti propisane obveze.
Ostatak postupka možete obaviti u policijskoj upravi/postaji. Potrebno je ponijeti prometnu dozvolu, dokaz o plaćenim propisanim obvezama te dokaz o identitetu.
 
(Nastavak slijedi)
 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf

            Slutio je već skoru slobodu

 
       
                Budio se s okusom tuđine,
                Otrov dimom zadnje cigarete.
                Čekao je na zov Domovine,
                Prijatelja i molitve svete.
http://polpix.sueddeutsche.com/bild/1.1424366.1377274587/860x860/mysterioeser-mord-jahren.jpg
                Budio se skoro svake noći
                Od nemira i od čežnje lude.
                Nadao se da će muke proći
                I granuti sunce za sve ljude.
 
                U snu mu je dolazila mati,
                Tješila ga pogledom i smiješkom.
                Nije mogla nit je htjela znati:
                Rastanak će bit u času teškom!
 
                Slutio je već skoru slobodu,
                Mir u duši, blagoslove Neba.
                Gutajući suhe kore hljeba
                Snivao je sreću svome rodu.
 
                Nije samo pomišljao na se,
                Već na polja i domove puste,
                I na svjetla što ih vjetri gase.
 
                Budio se sav orošen znojem,
                Snujuć budan da nije u tuđem,
                Već hrvatskom domu samo svojem. 
 
                Budio se, dočekao nije
                Da se sveti barjak od Hrvata
                Na njegovoj rodnoj kući vije.      
 
(Ovu pjesmu posvećujem svome suprugu prof. Boži Dugeču, hrvatskom političkom emigrantu, preminulom u Stuttgartu, 17. 3. 1990.)
 

Malkica Dugeč, 31. 5. 2018.

Reguliranje boravka i rada stranaca

 
 
REGULIRANJE BORAVKA I RADA STRANACA U REPUBLICI HRVATSKOJ
 
Strane državljane koji žele boraviti, odnosno raditi u Republici Hrvatskoj, moguće je podijeliti unekoliko kategorija. Dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za reguliranje boravka ovisi o navedenojkategorizaciji.
https://pbs.twimg.com/media/DjayFCnXcAAzagl.jpg
Prijava kratkotrajnog boravka (turistički boravak) - boravak državljanina treće zemlje do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana na temelju vize ili bez vize.
 
Državljani država članica Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) i članovi njihovih obitelji.
Stranci – državljani država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije i njihovi članovi obitelji.
 
Državljani trećih zemalja s odobrenim stalnim boravkom u drugoj državi članici EGP-a i članovi njihovih obitelji.
Stranci – državljani trećih zemalja koji imaju odobren stalni boravak na području druge države članice EGP-a i članovi njihovih obitelji.
 
Visokokvalificirani državljani trećih zemalja Državljani trećih zemalja su stranci koji nemaju državljanstvo države članice Europskog gospodarskog prostora ni Švicarske Konfederacije. Način reguliranja njihova boravka, odnosno rada, ovisi o tome imaju li odobren stalni boravak na području države članice EGP-a odnosno jesu li članovi obitelji državljana država članica EGP-a ili Švicarske Konfederacije, ili se ne mogu podvestipod niti jednu od navedenih kategorija. Boravak i rad državljana Europskog gospodarskog prostora ičlanova njihovih obitelji kao državljana trećih zemalja uređeni su Zakonom o strancima.
 
Prijava kratkotrajnog boravka (turistički boravak)
Kratkotrajni boravak je boravak državljanina treće zemlje do 90 dana u bilo kojem razdoblju od 180 dana na temelju vize ili bez vize. Kratkotrajni boravak u obvezi su prijaviti svi oni strani državljani koji odredbama Zakona ostrancima nisu oslobođeni ove obveze. Obveze prijave kratkotrajnog boravka oslobođeni su:
-državljani država članica Europskog gospodarskog prostora (EGP-a) i Švicarske Konfederacije, koji imaju pravo boraviti u Hrvatskoj do 3 mjeseca od dana ulaska u Hrvatsku, ako posjeduju valjanu putnu ispravu ili osobnu iskaznicu i
-strani državljani koji nemaju državljanstvo države članice EGP-a, a članovi su obiteljidržavljana ili druge države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.
Oni imaju pravoboraviti na području Hrvatske do 3 mjeseca od dana ulaska u Hrvatsku, ako imaju valjanu putnu ispravu. Osobe koje se mogu smatrati članovima obitelji propisane su odredbama Zakona o strancima. To su, primjerice, bračni ili izvanbračni drug, posvojenici, pastorčad. Smještaj državljanina treće zemlje, koji podliježe obvezi prijave kratkotrajnog boravka, dužna jeprijaviti pravna ili fizička osoba (komercijalni pružatelj smještaja – hoteli, hosteli, kampovi i sl. te nekomercijalni pružatelji usluga - rodbina, prijatelji itd.), koja je državljaninu treće zemlje pružilasmještaj u roku do jednog dana od odlaska državljanina treće zemlje na smještaj. Ako prijavu nije moguće izvršiti na navedeni način, državljanin treće zemlje dužan je sam prijaviti smještaj u roku od 2 dana od ulaska u Republiku Hrvatsku, odnosno promjene smještaja. Kratkotrajni boravak prijavljuje se policijskoj upravi/postaji nadležnoj prema mjestu smještajastranca, a može se izvršiti i elektroničkim putem. Državljanin treće zemlje, koji je vlasnik stana/kuće za odmor, kratkotrajni boravak može prijaviti i turističkoj zajednici za sebe i svoje prijatelje/rodbinu. Ukoliko će državljanin treće zemlje biti smješten na plovilu, prijava kratkotrajnog boravka podnosi se:
-Policijskoj upravi nadležnoj za kontrolu prelaska državne granice u luci u kojoj se obavlja granična kontrola, ako državljanin treće zemlje ulazi plovilom na kojem će biti smješten ili
-Policijskoj upravi/postaji prema mjestu ukrcaja državljanina treće zemlje.
 
Državljani država članica Europskog gospodarskog prostora i članovi njihovih obitelji.
Državljani država članica EGP-a, državljani Švicarske Konfederacije i članovi njihovih obitelji koji namjeravaju boraviti duže od 3 mjeseca u Republici Hrvatskoj, dužni su najkasnije u roku od 8 danaod isteka 3 mjeseca boravka prijaviti privremeni boravak nadležnoj policijskoj upravi/postaji premamjestu boravka. Potvrda o prijavi privremenog boravka državljaninu države članice EGP-a ispisuje se iz Informacijskog sistema Ministarstva unutarnjih poslova i ne naplaćuje se. Državljanin države članice EGP-a, koji to želi, može ishoditi boravišnu iskaznicu. Članu obitelji državljanina treće zemlje članice EGP-a koji sam nije državljanin države članice EGP-a, izdaje se biometrijska boravišna iskaznica s rokom važenja do 5 godina.
 
-Rad državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji
Državljanin države članice EGP-a i Švicarske Konfederacije i članovi njegove obitelji mogu u Republici Hrvatskoj raditi i pružati usluge bez dozvole za boravak i rad, odnosno bez potvrde oprijavi rada. Međutim, Vlada Republike Hrvatske može propisati primjenu pravila o radu u odnosu na državljane država članica EU-a i članova njihovih obitelji koje su prema hrvatskim državljanima uvele nacionalne mjere ograničenja pristupu tržištu rada ili mjere koje proizlaze iz dvostranih sporazuma. Takva ograničenja propisana su Uredbom o privremenoj primjeni pravila o radu država članica EU-a i članova njihovih obitelji. Popis država članica EU-a koje su hrvatskim državljanima ograničile pristup svom tržištu rada dostupan je na internetskoj stranici Ministarstva rada i mirovinskog sustava (www.mrms.hr). Temeljem uzajamnosti na državljane tih država članica EU i članove njihovih obitelji primjenjuju se ograničenja u pristupu tržištu rada Republike Hrvatske pa ovi strani državljani svoj radno-pravni status mogu regulirati na sljedeći način:
-ako žele raditi do 90 dana godišnje, temeljem potvrde o prijavi rada ili
-ako žele raditi duže od 90 dana godišnje te zasnivaju radni odnos u Republici Hrvatskoj, trebaju podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.
Navedene mjere će se primjenjivati sve dok države članice Europske unije budu primjenjivale istovrsne nacionalne mjere u odnosu na rad prema državljanima Republike Hrvatske i članovima njihovih obitelji.
 
Državljani trećih zemalja s odobrenom stalnim boravkom u drugoj državi EGP-a i članovi njihovih obitelji
Državljani trećih zemalja iz ove kategorije zahtjeve za privremeni boravak mogu podnijeti udiplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u državi članici EGP-a u kojoj imajuodobren stalni boravak ili u policijskoj upravi/postaji u Republici Hrvatskoj. Državljaninu treće zemlje na stalnom boravku u drugoj državi članici EGP-a odobrit će seprivremeni boravak ako ima:
-valjanu putnu ispravu,
-sredstva za vlastito uzdržavanje i za uzdržavanje članova obitelji,
-zdravstveno osiguranje i
-ako ispunjava ostale uvjete za odobrenje privremenog boravka s obzirom na svrhunamjeravanog boravka.
 
Visokokvalificirani državljani trećih zemalja Izdavanje dozvole boravka i rada - »EU plava karta«
Državljanin treće zemlje, koji je visokokvalificirani radnik, dužan je podnijeti zahtjev za izdavanjedozvole za boravak i rad u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske, ilipolicijskoj upravi/postaji prema namjeravanom mjestu boravka.Dozvola boravka i rada (»EU plava karta«) za državljanina treće zemlje, koji je visokokvalificirani radnik, istodobno je odobrenje za privremeni boravak i rad na području Republike Hrvatske.
 
Dozvola boravka i rada može se odobriti državljaninu treće zemlje koji uz ispunjavanje uvjeta (valjana putna isprava, zdravstveno osiguranje, dokaz o sredstvima za uzdržavanje) priloži:
-ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor za obavljanje visokokvalificiranih poslova zadrugu osobu i pod njezinim vodstvom, u trajanju od najmanje godinu dana, koji je zaključen strgovačkim društvom, poduzećem, predstavništvom, obrtom, obiteljskim poljoprivrednimgospodarstvom, zadrugom, udrugom ili ustanovom u Republici Hrvatskoj i
-dokaz o visokom obrazovanju ili završenom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnomstudiju ili integriranom preddiplomskom i diplomskom sveučilišnom studiju ili specijalističkom diplomskom stručnom studiju. U priloženom ugovoru o radu ili drugom odgovarajućem ugovoru mora biti naznačena i brutogodišnja plaća u iznosu koji ne smije biti manji od 1,5 prosječne bruto godišnje plaće prema službeno objavljenom podatku nadležnog tijela za statistiku. Odobrenje za boravak i rad (»EU plava karta«) izdaje se državljaninu treće zemlje u obliku biometrijske dozvole boravka.
 
Državljani trećih zemalja
Privremeni boravak odobrava se državljaninu treće zemlje koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu:
-spajanja obitelji,
-srednjoškolskog obrazovanja i studiranja,
-znanstvenog istraživanja,
-humanitarnog razloga,
-životnog partnerstva,
-rada te
-na rad upućenog radnika ili u druge svrhe.
 
Državljanin treće zemlje kojemu za ulazak u Hrvatsku nije potrebna viza zahtjev za odobrenjeprivremenog boravka može podnijeti u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u
inozemstvu ili u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka, sjedištu poslodavca ili mjestu rada.
 
Državljanin treće zemlje kojem za ulazak u Hrvatsku treba viza zahtjev za odobrenje privremenogboravka, odnosno zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad, podnosi u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske. Iznimno, državljanin treće zemlje svoj zahtjev može podnijeti i u policijskoj upravi/postaji prema mjestu namjeravanog boravka ako:
1. dolazi radi studiranja na visokom učilištu u statusu redovitog studenta na preddiplomskoj, diplomskoj i poslijediplomskoj razini,
2. je znanstveni istraživač koji dolazi temeljem ugovora o gostovanju,
3. dolazi radi obavljanja poslova propisanih člankom 76. stavkom 1 točkama 12., 13., 14,. i 15. Zakona o strancima,
4. je član uže obitelji hrvatskog državljanina treće zemlje iz točke 1.,2., i 3. ovog stavka te ako
5. je član uže obitelji hrvatskog državljanina. Uz ispunjeni zahtjev za odobrenje prvog privremenog boravka državljanin treće zemlje je dužan priložiti:
-fotografiju u boji veličine 35x45 mm,
-presliku valjane putne isprave,
-dokaz o zdravstvenom osiguranju,
-dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i
-dokaz o opravdanosti privremenog boravka (npr. vjenčani list, potvrda o upisu u visokoškolsku ustanovu ili drugi dokaz ovisno o svrsi namjeravanog boravka).
Isprave koje se prilažu zahtjevu moraju biti u izvorniku ili ovjerenom presliku, a strane isprave i uovjerenom prijevodu na hrvatski jezik te ovjerene sukladno posebnim propisima. Isprave ne smiju biti starije od šest mjeseci.
 
U roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o odobrenju privremenog boravka, državljanin treće zemlje je dužan prijaviti svoje boravište policijskoj upravi/postaji. Ako državljanin treće zemljepropusti prijaviti svoje boravište u navedenom roku, odobrenje za privremeni boravak / dozvola zaboravak i rad prestaju. Na internetskim stranicama Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr dostupne su upute i obrasci vezani za reguliranje boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj. Više informacija o reguliranju boravka i rada stranaca koji u Republiku Hrvatsku dolaze u svrhu znanstvenog istraživanja dostupno je i na mrežnim stranicama programa EURAXESS u Hrvatskoj www.euraxess.hr.
 
OSOBNI IDENTIFIKACIJSKI BROJ – OIB
Osobni identifikacijski broj (OIB) je stalna identifikacijska oznaka obveznika osobnogidentifikacijskog broja koju korisnici osobnog identifikacijskog broja koriste u službenim evidencijama u svakodnevnom radu i kod razmjene podatka. Osobni identifikacijski broj jedinstvenje, nekazujući, nepromjenjiv i neponovljiv. Ministarstvo financija - Porezna uprava po službenoj dužnosti određuje i dodjeljuje osobni identifikacijski broj na temelju podataka o kojima nadležna tijela vode službene evidencije, odmahnakon preuzimanja upisanih podataka. Osobni identifikacijski broj dobivaju svi hrvatski državljani, bez obzira žive li, odnosno imaju li prebivalište u Republici Hrvatskoj ili izvan nje. Osobni identifikacijski broj uvodi se:
- radi opće informatizacije javne uprave
- povećanja učinkovitosti državnih institucija ismanjivanja administrativnih opterećenja za građane,
- radi povezivanja i automatske razmjene podataka između svih službenih evidencija građani će brže i lakše ostvarivati svoja prava: manje redova, manje papirologije, smanjenje administrativnih obveza građana,
- kao najučinkovitija mjera u borbi protiv korupcije
– bolji pregled nad imovinom građana ipravnih osoba, te prilivom i tijekom novca što je ključan preduvjet za transparentnu ekonomiju i sustavno suzbijanje korupcije,
-radi osiguravanja preduvjeta za pravedan sustav socijalnih davanja te
-radi usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU.
Obveznici osobnog identifikacijskog broja kojima se osobni identifikacijski broj određuje i dodjeljuje jesu:
- hrvatski državljani,
- pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske i
- strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području Republike Hrvatske (upis u službene evidencije i stjecanje statusa poreznog obveznika).
 
Dokumentacija potrebna za određivanje i dodjeljivanje OIB-a za stranu fizičku osobu i stranupravnu osobu te zahtjevi na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku dostupni su na: http://www.porezna-uprava.hr/HR_OIB/Stranice/DodjeljivanjeOIBa.aspx
 
Broj dodijeljenog OIB-a možete saznati putem SMS-a i putem web-a. Saznajte svoj OIB putem SMS - svoj jedinstveni matični broj građana (MBG) odnosno matični broj pravne osobe (MB) upišite u sms poruku i pošaljite je na broj: 611642 (611OIB). Ukoliko želite saznati Vaš OIB putem web-a, isti možete saznati na: http://oib.oib.hr/SaznajOibWeb/fizickaOsoba.html
 
OSOBNA ISKAZNICA
Osobna iskaznica je elektronička javna isprava kojom hrvatski državljanin dokazuje identitet, hrvatsko državljanstvo, spol, datum rođenja i prebivalište. Pravo na hrvatsku elektroničku osobnu iskaznicu imaju svi hrvatski državljani bez obzira na godine života i bez obzira imaju li ili nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj. Hrvatski državljanin koji nema prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj može ishoditi osobnu iskaznicu u koju se upisuje podatak o njegovom prebivalištu izvan Republike Hrvatske te u tomslučaju osobna iskaznica ne služi kao dokaz prebivališta u Republici Hrvatskoj. Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi se policijskoj upravi/postaji koja ima upravne poslove, mjesno nadležnoj prema prebivalištu podnositelja zahtjeva.
 
Osoba koja uz prijavljeno boravište na području Republike Hrvatske ima i prijavljeno boravište, zahtjev za izdavanjem osobne iskaznice može podnijeti i u policijskoj upravi/postaji na čijempodručju ima prijavljeno boravište. Osoba koja nema prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj zahtjev za izdavanje osobneiskaznice podnosi bilo kojoj policijskoj upravi/postaji. Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice podnosi se osobno. Za dijete, odnosno osobu lišenu poslovne sposobnosti zahtjev podnosi zakonski zastupnik. Radi omogućavanja ravnopravne i zajedničke skrbi nad djetetom oba roditelja moraju sudjelovati u postupku ishođenja osobne iskaznice djeteta. Zahtjev za izdavanjem osobne iskaznice djeteta podnose osobno oba roditelja ili zahtjev podnosijedan od roditelja, a drugi je preuzima. Ako je jedan od roditelja spriječen, može dati ovjerenu pisanu suglasnost drugom roditelju da ishodi osobnu iskaznicu za dijete. Zahtjev za izdavanje osobne iskaznice djetetu jedan od roditelja može samostalno podnijeti i preuzeti izrađenu osobnu iskaznicu samo ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim, lišen poslovne sposobnosti u djelu koji se odnosi na ishođenje osobne iskaznice, ako na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljski skrb u cijelosti u tom djelu, odnosno ako drugom roditeljumiruje ostvarivanje roditeljske skrbi na temelju sudske odluke. Takve sudske odluke moraju biti važeće u Republici Hrvatskoj. Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice potrebno je prisustvo djeteta koje je navršilo 12 godina radi potpisivanja zahtjeva i uzimanja otisaka prstiju,odnosno ne postoji potreba za prisutnom mlađe djece. Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje osobne iskaznice potrebno je:
- izvršiti uplatu ovisno o odabranom postupku izdavanja (redovan, ubrzan, žuran),
- dati na uvid ranije izdanu osobnu iskaznicu ili drugu javnu ispravu kojom se može provjeriti identitet i hrvatsko državljanstvo podnositelja zahtjeva (javna isprava s fotografijom, a identitet djece koja ne posjeduju osobne isprave potvrđuju roditelji svojom izjavom),
- priložiti 1 fotografiju u boji dimenzija 3,5 cm x 4,5 cm i
- potpisati Ugovor o pružanju usluga certificiranja. Elektronička osobna iskaznica u redovnom postupku izdaje se u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
 
Elektronička osobna iskaznica u ubrzanom postupku za sve podnositelje zahtjeva izdaje se u rokuod 10 dana od dana podnošenja zahtjeva. Elektronička osobna iskaznica u žurnom postupku za svepodnositelje zahtjeva izdaje se u roku od 3 radna dana od dana podnošenja zahtjeva. Osobnaiskaznica se preuzima osobno unutar roka (90 dana od isteka roka u kojem je policijska uprava/postaja bila dužna izraditi iskaznicu – redovni 120, ubrzani 100, žurni 93 dana). Ako se nepreuzme, poništava se novoizrađena osobna iskaznica i potrebno je napraviti novi zahtjev. U iznimnim slučajevima osobnu iskaznicu može preuzeti opunomoćenik uz ovjerenu punomoć. Osoba je dužna bez odgode prijaviti nestanak osobne iskaznice, sumnju u zlouporabu ili pronalazak osobne iskaznice, najbližoj policijskoj upravi/postaji. Ako je osobna iskaznica nestala ili je pronađena u inozemstvu, osoba je dužna njezin nestanak ili pronalazak prijaviti diplomatskoj misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske, koji je o tomedužan obavijestiti policijsku upravu/postaju koja je izdala osobnu iskaznicu.
 
Putovanje s osobnom iskaznicom
S osobnom iskaznicom možete putovati u zemlje regije, sve članice EU-a i francuske prekomorskezemlje. Ovisno o tome u koju zemlju putujete, za prelazak granice može vam poslužiti i osobna iskaznica, ali samo ako je izdana nakon 1. siječnja 2003. S valjanom osobnom iskaznicom možete putovati u: sve države članice Europske unije (EU), Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Makedoniju, Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju Andoru, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Monako, San Marino, Vatikan i Švicarsku.
 
Putovanje u prekomorske zemlje i područja država članica EU-a.
Francuska priznaje hrvatsku osobnu iskaznicu kao valjanu za putovanje u sljedeće francuske prekomorske zemlje: Guadaloupe, Francuska Gvajana, Martinique, Mayotte, Réunion, NovaKaledonija, Francuska Polinezija, Sveti Bartolomej, Sveti Martin (ako se dolazi s nizozemskoga dijela otoka ili se prelazi na njega, potrebna je putovnica), Sveti Petar i Mikelon, Wallis i Futuna.S osobnom iskaznicom možete putovati i na Kanarsko otočje (sastavni dio Španjolske), na Madeiru i Azore (Portugal) te u Gibraltar (prekomorsko područje Ujedinjenoga Kraljevstva). Osobna iskaznica mora biti valjana na dan predviđenog odlaska s tih područja.
 
Prelazak djece preko granice
Maloljetnici (djeca) državnu granicu mogu prelaziti i samo sa osobnom iskaznicom. Osim putovnice, roditelji sada mogu djeci izraditi i osobnu iskaznicu koja predstavlja puno jeftiniju opciju, a s kojomdjeca mogu putovati u sve zemlje Europske unije i sve ostale zemlje koje dozvoljavaju ulazak hrvatskih državljana s osobnom iskaznicom.
 
Granična kontrola nad djecom
Policija obraća posebnu pozornost maloljetnicima (djeci) koji putuju sami ili u pratnji. Ako dijeteputuje u pratnji odrasle osobe policija provjerava radi li se o roditeljima ili drugoj osobi koja imaroditeljsku skrb. Posebnu pozornost posvećuju ako dijete putuje u pratnji samo jedne osobe (zbog mogućnosti odvođenja od roditelja odnosno osobe kojoj je povjerena roditeljska skrb). Kada dijete putuje samo, obavlja se temeljita kontrola putnih isprava i ostalih okolnosti zbog kojih dijete putuje samo. Na internetskim stranicama Središnjeg portala www.gov.hr i Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr dostupne su upute i obrasci vezani za izdavanje osobnih iskaznica.
 
PUTOVNICA
Putna isprava (putovnica) je javna isprava kojom se dokazuje identitet i hrvatsko državljanstvo. Putovnicu ste dužni nositi kad putujete u inozemstvo, a zahtjev za njezino izdavanje podnosi se osobno u policijskoj upravi/postaji, a građaninu koji boravi u inozemstvu putovnicu može izdati i diplomatska misija/konzularni ured Republike Hrvatske. Zahtjev za izdavanje putovnice podnosi se osobno u policijskoj upravi/postaji, neovisno o mjestu prebivališta. Za maloljetne i poslovno nesposobne osobe zahtjev podnosi roditelj, odnosno zakonski zastupnik. Radi omogućavanja ravnopravne i zajedničke skrbi nad djetetom oba roditelja moraju sudjelovati u postupku ishođenja putne isprave djetetu. Zahtjev za izdavanjem putovnice djeteta podnose osobno oba roditelja ili zahtjev podnosi jedan od roditelja, a drugi je preuzima. Ako je jedan od roditelja spriječen, može dati ovjerenu pisanu suglasnost drugom roditelju za ishođenje putovnice za dijete.
 
Zahtjev za izdavanje putovnice djetetu jedan od roditelja može samostalno podnijeti i preuzeti izrađenu putovnicu samo ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim, lišen poslovne sposobnosti u djelu koji se odnosi na ishođenje putovnice, ako na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljski skrb u cijelosti u tom djelu, odnosno ako drugom roditelju miruje ostvarivanje roditeljske skrbi na temelju sudske odluke. Takve sudske odluke moraju biti važeće u Republici Hrvatskoj. Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje putovnice potrebno je prisustvo djeteta koje je navršilo 12 godina radi potpisivanja zahtjeva i uzimanja otisaka prstiju, odnosno ne postoji potrebaza prisutnošću mlađe djece. Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje putovnice potrebno je:
-predočiti osobnu iskaznicu ili drugu ispravu s fotografijom na temelju koje se može provjeriti identitet i hrvatsko državljanstvo,
-izvršiti uplatu ovisno o odabranom postupku izdavanja (redovan, ubrzani, žuran)
-priložiti fotografiju veličine 35 x 45 milimetara (naglasak fotografu da je fotografija za biometrijsku putovnicu),
-predočiti staru putnu ispravu, koja će se poništiti i vratiti, i
-za malodobnu djecu za koju se traži prva putovnica, a nemaju osobnu iskaznicu treba se priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih ili rodni list, ako su rođena u inozemstvu a nisu upisana u maticu rođenih u Republici Hrvatskoj.
 
Izdavanje putovnice u inozemstvu
Ako u inozemstvu boravite dulje vrijeme, putovnicu vam može izdati i diplomatska misija/konzularni ured Republike Hrvatske u zemlji na čijem području boravite. Zahtjev za izdavanje putovnice podnosite osobno na propisanom obrascu koji ćete dobiti udiplomatskoj misiji odnosno konzularnom uredu. Prilikom podnošenja zahtjeva službenik će vam uzeti otiske dva prsta skeniranjem na posebnim uređajima te ćete se vlastoručno potpisati.
 
Radi omogućavanja ravnopravne i zajedničke skrbi nad djetetom oba roditelja moraju sudjelovati upostupku ishođenja putovnice djetetu. Zahtjev za izdavanje putne isprave djetetu podnose osobno oba roditelja ili zahtjev podnosi jedan od roditelja, a drugi je preuzima. Ako je jedan od roditelja spriječen, može dati ovjerenu pisanu suglasnost drugom roditelju za ishođenje putne isprave zadijete. Zahtjev za izdavanje putne isprave djetetu jedan od roditelja može samostalno podnijeti samo ako je drugi roditelj umro ili je proglašen umrlim, lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi naishođenje putne isprave, ako na temelju sudske odluke samostalno ostvaruje roditeljsku skrb ucijelosti ili u tom dijelu, odnosno ako drugom roditelju miruje ostvarivanje roditeljske skrbi natemelju sudske odluke. Takve sudske odluke moraju biti važeće u Republici Hrvatskoj. Za poslovno nesposobne osobe zahtjev za izdavanjem putovnice podnosi zakonski zastupnik. Zahtjev za izdavanjem putovnice u diplomatskom misiji/konzularnom uredu Republike Hrvatske u inozemstvu naplaćuje se sukladno Uredbi o tarifi upravnih pristojbi.
 
Izvanredni slučajevi
U hitnim slučajevima (liječenje, bolest, smrt člana obitelji, neodgodiv službeni put), zahtjev zaizdavanje putovnice možete podnijeti u žurnom postupku. Putovnica za koju je zahtjev za izdavanje podnesen u žurnom postupku u Policijskoj upravi zagrebačkoj u Zagrebu, Petrinjska 30., izdaje se u roku od 48 sati u navedenoj policijskoj upravi. Putovnica za koju je zahtjev za izdavanje podnesen u žurnom postupku u drugim policijskim upravama ili postajama u njihovom sastavu, izdaje se u roku od tri radna dana od dana podnošenja zahtjeva. Ako želite da vam se putovnica izda u roku od tri radna dana od dana podnošenja zahtjeva, putovnicu preuzimate u policijskoj upravi u kojoj ste podnijeli zahtjev za izdavanje, odnosno u policijskoj upravi u čijem je sastavu postaja u kojoj ste podnijeli zahtjev.
 
Iznimke kod izdavanja putovnice osobi s invaliditetom
Od podnositelja zahtjeva za izdavanje putovnice uzimaju se, između ostalog, otisci dva prsta i fotografija koja ga vjerno prikazuje, bez pokrivala za glavu. Uzimaju se otisci lijevog i desnog kažiprsta, a ako podnositelj nema kažiprst ili je vrh kažiprsta ozlijeđen, uzima se otisak srednjeg ili nekog drugog prsta. Ako nema jedne ruke uzima se otisak kažiprsta i srednjeg ili nekog drugog prsta druge ruke.
 
Također, iznimno se može uzeti fotografija na kojoj je podnositelj zahtjeva fotografiran s pokrivalom za glavu koje nosi radi medicinskih razloga, pod uvjetom da pokrivalo ne prekriva obraze, bradu i čelo. Iznimka postoji i za slijepe osobe koje nose tamne naočale, te mogu priložiti fotografije na kojima su fotografirane s tamnim naočalama. Za izdavanje putovnice plaća se cijena izrade putovnice sukladno odredbama Pravilnika o utvrđivanju cijene putovnice i putnog lista, koja ovisi o žurnosti postupka u kojem se putovnice izdaju te iznos uprave pristojbe sukladno Tarifi upravnih pristojbi, kako slijedi:
-ukupan iznos biometrijske putovnice u redovnom postupku iznosi 355,00 kn (320,00 kncijena putovnice + 35,00 kn upravna pristojba),
-ukupan iznos biometrijske putovnice u žurnom postupku koja se izdaje samo u Policijskojupravi zagrebačkoj u roku od 48 sati iznosi 550,00 kn (410,00 kn cijena putovnice + 140,00kn upravna pristojba) i
-ukupan iznos biometrijske putovnice u žurnom postupku koja se izdaje u ostalim policijskim upravama/postajama u roku od tri dana od dana podnošenja zahtjeva iznosi 605,00 kn (465,00 kn cijena putovnice + 140,00 kn upravna pristojba).
 
Nestanak putovnice
Građanin je dužan bez odgode prijaviti nestanak putovnice policijskoj upravi/postaji, odnosno najbližoj diplomatskoj misiji/konzularnom predstavništvu RH ako je do nestanka došlo u inozemstvu. Procedura u slučaju gubitka putne isprave opisana je na MUP-ovim internetskim stranicama. Na internetskim stranicama Središnjeg portala www.gov.hr i Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr dostupne su upute i obrasci vezani uz izdavanje putovnica.
 
ISPRAVE IZ DRŽAVNIH MATICA
 
O činjenicama upisanim u državne matice izdaju se izvaci iz državnih matica i potvrde kao ispravetrajne vrijednosti. Izvaci iz državnih matica sadrže podatke koji su upisani u državne matice do vremena izdavanja izvatka. Potvrde koje se izdaju na temelju državnih matica sadrže pojedine podatke upisane udržavne matice ili pojedine činjenice o osobnom stanju građana koje proizlaze iz tih podataka. Isprave iz državnih matica izdaju matični uredi na zahtjev osoba koje imaju pravni interes. Pravni interes imaju: osoba na koju se podaci upisani u maticu odnose, članovi uže obitelji, usvojitelj, skrbnik, druge osobe koje imaju pravni interes, a koji je prije izdavanja isprave potrebno utvrditi.
 
Upis djeteta u matičnu knjigu rođenih i knjigu državljana
Za upis djeteta do 18 godine života u hrvatske matične knjige rođenih zahtjev može podnijeti zakonski zastupnik, pod uvjetom da je jedan od roditelja djeteta u trenutku njegova rođenja hrvatski državljanin. Zahtjev je moguće podnijeti u diplomatskoj misiji/konzularnom uredu RH ili izravno u Matičnom uredu prema mjestu prebivališta odnosno adresi roditelja - hrvatskog državljanina ili putem opunomoćene osobe (rodbine i prijatelja kojem se dostavi punomoć) u Matičnom uredu u RH. Zaone koje nemaju prijavljeno prebivalište u RH nadležan je Matični ured - Centar, Ilica 25. Podaci o matičnim uredima u Republici Hrvatskoj mogu se naći na mrežnoj stranici https://uprava.gov.hr/maticni-uredi-u-rh/grad-zagreb-1684/1684 Uz zahtjev je potrebno priložiti inozemni izvadak iz matice rođenih te po potrebi ostale isprave.
 
Prijava činjenice sklapanja braka u državne matice Republike Hrvatske
Za prijavu braka u državne matice Republike Hrvatske nužno je, uz popunjeni obrazac, priložiti inozemni izvadak iz matice vjenčanih te po potrebi i ostale isprave.
 
Prijava činjenice smrti u državne matice Republike Hrvatske
Za prijavu smrti u državne matice Republike Hrvatske, uz popunjeni obrazac, potrebno je priložitiinozemni izvadak iz matice umrlih te po potrebi i ostale isprave. Inozemne isprave se trebaju prevesti kod ovlaštenog tumača, ukoliko matičar ne poznaje jezik i pismo na kojem je isprava izdana.
 
Promjena osobnog imena
Svaka osoba može promijeniti svoje osobno ime. U slučaju promjene osobnog imena dužni ste koristiti se novim osobnim imenom u pravnom prometu. Zahtjev za promjenu osobnog imena podnosi se nadležnom uredu državne uprave u županiji prema mjestu prebivališta, odnosno Gradskom uredu za opću upravu Grada Zagreba, ako imate prebivalište u Gradu Zagrebu. Dokumenti potrebni za promjenu osobnog imena su:
-zahtjev i
-uvjerenje suda da se protiv vas ne vodi kazneni postupak. Promjena osobnog imena ne će se odobriti:
-ako se predloženim osobnim imenom vrijeđaju i ugrožavaju prava i slobode drugih ljudi, pravni poredak i javni moral,
-ako predloženo osobno ime ne predstavlja osobno ime i
-osobi protiv koje se vodi kazneni postupak zbog kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti.
Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po izvršnosti nadležnom matičnom ureduradi upisa u maticu rođenih te se obavještavaju i druga tijela koja vode evidencije o građanima. Osoba koja je izvršila promjenu osobnog imena dužna je koristiti se novim osobnim imenom upravnom prometu od dana upisa promjene u maticu rođenih. Inozemne isprave trebaju biti prevedene kod ovlaštenog tumača ukoliko matičar ne poznaje jezik ipismo na kojem je isprava izdana.
 
Podatke o matičnim uredima, adresama i radnom vremenu matičnih ureda te ispravama iz državnihmatica dostupne su na internetskoj stranici https://www.gov.hr/moja-uprava/drzavljanstvo-i-isprave//potvrde-i-uvjerenja/ovjera-stranih-i-domacih-javnih-isprava/1634. Informacije vezane uz ovjeru stranih i domaćih javnih isprava dostupne su na internetskoj stranici Središnjeg državnog portala https://www.gov.hr/moja-uprava/drzavljanstvo-i-isprave/potvrde-i-uvjerenja/ovjera-stranih-i-domacih-javnih-isprava/1634.
 
VOZAČKE DOZVOLE
 
Izdavanje vozačke dozvole (prvi put)
Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole podnosi se u policijskoj upravi/ postaji. Obrazac zahtjeva zaizdavanje vozačke dozvole ispisuje službenik na šalteru, a podnositelj zahtjeva svojim potpisom naobrascu potvrđuje točnost ispisanih podataka. Podnositelj zahtjeva prilaže:
-dokaz o identitetu,
-uvjerenje o položenom vozačkom ispitu,
-uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozilima
ne starije od šest mjeseci,
-jednu fotografiju veličine 35x45 mm,
-dokaz o uplati upravne pristojbe i
-dokaz o uplati pristojbe za obrazac vozačke dozvole.
 
Zamjena vozačke dozvole države članice Europskog gospodarskog prostora (EGP)
Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole podnosi se u policijskoj upravi/postaji. Obrazac zahtjeva zaizdavanje vozačke dozvole ispisuje službenik na šalteru, a podnositelj zahtjeva svojim potpisom naobrascu potvrđuje točnost ispisanih podataka. Podnositelj zahtjeva prilaže:
-dokaz o identitetu,
-vozačku dozvolu izdanu u državi članici EGP-a,
-jednu fotografiju veličine 35x45 mm,
-dokaz o uplati upravne pristojbe i
-dokaz o uplati pristojbe za obrazac vozačke dozvole.
 
Zamjena inozemne vozačke dozvole (dozvola izdana u državi koja nije članica Europskog gospodarskog prostora)
Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole podnosi se u policijskoj upravi/postaji. Obrazac zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole ispisuje službenik na šalteru, a podnositelj zahtjeva svojim potpisom naobrascu potvrđuje točnost ispisanih podataka. Podnositelj zahtjeva prilaže:
-dokaz o identitetu,
-inozemnu vozačku dozvolu,
-prijevod inozemne vozačke dozvole, ako se iz inozemne vozačke dozvole ne može zaključitiza koje kategorije se može zamijeniti i vrijedi li, odnosno je li joj protekao rok važenja višeod šest mjeseci,
-uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje vozilima
- ne starije od šest mjeseci,
-jednu fotografiju veličine 35x45 mm,
-dokaz o uplati upravne pristojbe i
-dokaz o uplati pristojbe za obrazac vozačke dozvole.
Ako na inozemnoj vozačkoj dozvoli nije upisan datum prvog izdavanja za svaku kategoriju, uz zahtjev se prilaže i potvrda nadležnog inozemnog tijela o datumu prvog izdavanja za svaku kategoriju. Ako se potvrda ne priloži, kao datum prvog izdavanja za svaku kategoriju upisuje se datum izdavanja inozemne vozačke dozvole, odnosno datum izdavanja vozačke dozvole u Republici Hrvatskoj ako na inozemnoj vozačkoj dozvoli nije upisan datum izdavanja. Nije potrebno priložiti fotografiju ukoliko je podnositelju zahtjeva u proteklih pet godina izdana elektronička isprava ili osobna iskaznica koja sadržava OIB, za čije je izdavanje priložena fotografija, a izgled osobe nije bitno promijenjen. Osim e-vozačke dozvole, elektroničke isprave su i e-putovnica i e-osobna iskaznica. Osobna iskaznica s OIB-om se izdavala od 8. 6. 2013. godine do 8. 6. 2015. godine, kada se počela izdavati e-osobna iskaznica.
 
Produženje valjanosti vozačke dozvole (obnavljanje)
Zahtjev za izdavanje vozačke dozvole podnosi se u policijskoj upravi/ postaji. Obrazac zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole ispisuje službenik na šalteru, a podnositelj zahtjeva svojim potpisom na obrascu potvrđuje točnost ispisanih podataka. Podnositelj zahtjeva prilaže:
-vozačku dozvolu,
-zdravstveno uvjerenje za upravljanje vozilima kategorije C1, C, D1, D, C1E, CE, D1E, DE, H, te kategorije B kada je upravljanje vozilom u profesionalne svrhe, ukoliko je vozačkadozvola kojoj je istekao rok valjanosti bila izdana na kraći rok radi potrebe za učestalijim zdravstvenim pregledom ili drugim posebnim mjerama
ne starije od tri mjeseca,
-jednu fotografiju veličine 35x45 mm,
-dokaz o uplati upravne pristojbe i
-dokaz o uplati pristojbe za obrazac vozačke dozvole.
Detaljnije obavijesti o izdavanju vozačkih dozvola moguće je pronaći na internetskoj stranici Središnjeg portala www.gov.hr i na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova www.mup.hr.
 
(Nastavak slijedi)
 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/pdf/vodic_za_povratnike.pdf

Anketa

Znamo da Andrej Plenković ne zastupa hrvatske interese. Čije interese zastupa?

Četvrtak, 20/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 809 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević