Get Adobe Flash player
Filozofski fakultet izgara na plenumima

Filozofski fakultet izgara na plenumima

Trebalo bi provesti reviziju tko i što je napisao u proteklih...

Slovenska bezobraština i hrvatsko kukavstvo!

Slovenska bezobraština i hrvatsko kukavstvo!

Na prijetnju se prijetnjom odgovara!     S...

Opasni uljezi među hrvatskim braniteljima

Opasni uljezi među hrvatskim braniteljima

Tko je autor HNES-ova »Zahtijevanja naroda za očuvanje hrvatskih...

Schrödingerova mačka i žilet žica

Schrödingerova mačka i žilet žica

Mačka je imala 50 posto šanse da ostane živa, hrvatski teritorij...

Metkovsko kumsko kadroviranje

Metkovsko kumsko kadroviranje

Pohlepa uz neiskustvo je gadna stvar, pogotovo za...

  • Filozofski fakultet izgara na plenumima

    Filozofski fakultet izgara na plenumima

    srijeda, 30. studenoga 2016. 14:15
  • Slovenska bezobraština i hrvatsko kukavstvo!

    Slovenska bezobraština i hrvatsko kukavstvo!

    srijeda, 30. studenoga 2016. 14:09
  • Opasni uljezi među hrvatskim braniteljima

    Opasni uljezi među hrvatskim braniteljima

    četvrtak, 01. prosinca 2016. 23:28
  • Schrödingerova mačka i žilet žica

    Schrödingerova mačka i žilet žica

    ponedjeljak, 28. studenoga 2016. 18:43
  • Metkovsko kumsko kadroviranje

    Metkovsko kumsko kadroviranje

    srijeda, 30. studenoga 2016. 13:59

Milas imenovan državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske

 
 
Na 4. sjednici Vlade Republike Hrvatske, koja je održana 17. studenog u Vukovaru, Zvonko Milas je imenovan državnim tajnikom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Otvarajući sjednicu Vlade predsjednik Hrvatske vlade Andrej Plenković je kazao: "Čast mi je i zadovoljstvo danas biti u Vukovaru, dan uoči 25. obljetnice okupacije grada, u kontekstu ovih dana kada se prisjećamo žrtve Vukovara i žrtve svih hrvatskih branitelja.“ Zahvalio je vukovarskom gradonačelniku Ivanu Penavi na zajedničkoj inicijativi da se ova sjednica održi upravo u Vukovaru, „čime želimo poslati poruku ohrabrenja, solidarnosti i potpore svim stanovnicima Vukovara“.
http://www.hdz.hr/sites/default/files/field/image/20150609milas.novatv-6IZ.jpg
Zvonko Milas
 
Izrazio je zadovoljstvo što se sjednica održava u Gradskom muzeju, u obnovljenom dvorcu Eltz, koji se obnavljao od 2005. do 2014. zajedničkim sredstvima Razvojne banke Vijeća Europe i Hrvatske vlade, u kojem 2000 izložaka predstavlja bogatu kulturu, baštinu i tradiciju Vukovara svima koji ga posjećuju. Predsjednik Vlade čestitao je ravnateljici muzeja i na vrijednoj europskoj nagradi Silletto koju je Gradski muzej dobio u konkurenciji 49 europskih muzeja.
 
„Grad Vukovar je simbol stradanja i patnje hrvatskog naroda tijekom ratne agresije, ali je i simbol otpora, nacionalnog jedinstva, snage i odlučnosti tijekom Domovinskog rata u borbi za slobodu, za samostalnu i suverenu Republiku Hrvatsku. Znamo da su prije 25 godina brojčano nadmoćne snage tzv. jugoslavenske vojske i srpskih paravojnih snaga tri mjeseca nastojale slomiti herojsku obranu i otpor Vukovara.
 
Materijalne posljedice osjećaju se još i danas, a u bitci u opsadi grada svoje živote je za obranu Hrvatske položilo je nebrojeno hrvatskih branitelja. Nažalost, stradali su i brojni civili", rekao je predsjednik Vlade. „Njihovim obiteljima, kao i svima koji su doprinijeli obrani Hrvatske, želim i danas s ove sjednice još jednom uputiti izraze posebne zahvale i suosjećanja. Predsjednik Vlade Plenković naglasio je da zbog svega toga grad Vukovar zaslužuje posebno mjesto i poseban odnos svih nas u brizi za njegov razvoj, za očuvanje mira, tolerancije i suživota.
 

http://www.hrvatiizvanrh.hr/hr/novost/434/zvonko-milas-imenovan-drzavnim-tajnikom-sredisnjeg-drzavnog-ureda-za-hrvate-izvan-republike-hrvatske

Iseljenički poučak za hrvatsku predsjednicu

 
 
Na samom početku želim posebno istaknuti da ovaj komentar nema zadaću kritizirati ni predsjednicu Republike Hrvatske Kolindu Grabar-Kitarović ni njezin sveukupan odnos prema hrvatskom iseljeništvu. Ovo je samo još jedan javni vapaj, ne samo predsjednici, već i predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću, kako je zadnji trenutak za temeljitu promjenu njihove trenutno samo deklarativne politike prema hrvatskom iseljeništvu.
http://www.total-croatia-news.com/media/k2/items/cache/444490f57a64486e58f2a6bb90038d5b_XL.jpg
Kolinda Grabar Kitarović
 
U podnevnom Dnevniku HRT-a 23. XI. 2016. vidio sam sliku izrazito zadovoljne predsjednice, koja daje izjave za vrijeme veličanstvenog skupa u kanadskoj provinciji Ontario, koji su hrvatski iseljenici u Torontu i okolici organizirali u svrhu sakupljanja sredstava za obnovu vodotornja u Vukovaru. Na skupu je bilo oko tisuću iseljenika, koji su sakupili 140.000 dolara za obnovu vodotornja. Hrvatska predsjednica, s još većim osmijehom nego obično, doslovno u kameru, prema mojem je sjećanju rekla: Ovo je vrhunac mojeg posjeta Kanadi i pokazatelj zajedništva između domovinske i iseljene Hrvatske. Predsjednica, gospođa Kolinda Grabar-Kitarović izgledala je kao da je jako iznenađena reakcijom kanadskih Hrvatica i Hrvata. Nije, međutim, trebala biti nimalo iznenađena.
 
Iako sam kao iseljenik i politički emigrant živio u Australiji, gdje je hrvatska zajednica također bila izuzetno aktivna u borbi za samostalnost, obranu i međunarodno priznanje, u studenom 1989. godine proveo sam gotovo mjesec dana u posjetu Hrvatima u najvećim kanadskim gradovima od Vancouvera do Toronta. Bio je to u prvom redu susret s članovima tada vrlo moćne Hrvatske seljačke stranke u Kanadi. No, taj moj boravak u Kanadi nije ostao samo na tim susretima. Zahvaljujući tada jednom od istaknutih članova HDZ-a u Torontu, gospodinu Anti Belji, imao sam priliku i jedan cijeli dan provesti u razgovoru s dr. Franjom Tuđmanom, koji se nalazio u Kanadi zajedno s dr. Daliborom Brozovićem. O pojedinostima tog susreta i razgovora pišem u svojoj knjizi.
 
Tuđman je 1989. bio silno ohrabren potporom iseljene Hrvatske
 
Dotičem se razgovora s tadašnjim predsjednikom HDZ-a dr. Tuđmanom samo iz jednog razloga. Po tko zna koji put imam potrebu naglasiti kako se nakon susreta s Hrvatima u Kanadi u studenom 1989. godine dr. Tuđman, nakon što se osobno uvjerio u nevjerojatan i gotovo presudan potencijal hrvatskog iseljeništva, vratio u Hrvatsku kao daleko sigurniji i odlučniji vođa Hrvatske demokratske zajednice. Nakon tog iskustva u Kanadi, a u to sam se osvjedočio u cjelodnevnom razgovoru, u kojem su sudjelovali i glavni tajnik HSS-a za Australiju Stjepan Krstin te predsjednik kanadskih organizacija HSS-a Ivan Koren, dr. Tuđman više nije sumnjao da se približava trenutak kad će hrvatski narod stvoriti svoju samostalnu i demokratsku državu, na ovaj ili onaj način. Susret s dr. Tuđmanom održan je u Korenovoj kući u Hamiltonu. Poruka hrvatskog iseljeništva dr. Tuđmanu bila je – dobit ćeš našu neupitnu financijsku i svaku drugu pomoć ako HDZ bude radio na rušenju Titove komunističke Jugoslavije i stvaranju samostalne hrvatske države. Na beskompromisnom stvaranju hrvatske države inzistirao je i HSS u Australiji.  To je bila razlika između dr. Franje Tuđmana i tada ostalih i daleko poznatijih, ali  politički manje uspješnih domovinskih hrvatskih disidenata – Dražena Budiše, Vlade Gotovca, Marka Veselice, Ivana Zvonimira Čička, Šime Đodana i drugih, koji su se bojali otvorene suradnje s državotvornim hrvatskim iseljeništvom. Iako je bio partizanski general i bivši visokopozicionirani član Komunističke partije Jugoslavije, prepoznavanjem nepresušnog potencijala Hrvata u svijetu u tom si je trenutku dr. Tuđman osigurao ulazak u povijest kao stvaratelj samostalne i demokratske države.
 
Hrvatsko iseljeništvo zaslužno za pobjedu 1990.
 
Nemam ovdje namjeru ulaziti u duboku raščlambu ove povijesne činjenice. Moram, međutim, istaknuti najvažniju stvar koja je pomogla HDZ-u da pobijedi na prvim slobodnim izborima u komunističkoj Hrvatskoj u travnju i svibnju 1990. godine. Kad je osnovao HDZ, dr. Tuđman nije imao nikakvih materijalnih sredstava, već samo nekolicinu hrabrih ljudi koji su stavili svoj život na kocku. Tadašnji mainstream mediji u Hrvatskoj bili su 100 posto na strani Komunističke partije i njezina vođe Ivice Račana, a protiv dr. Tuđmana i HDZ-a, kao što su američki mainstream mediji bili 99 posto na strani Hillary Clinton, a protiv outsajdera Donalda Trumpa. Da nije bio milijarder i da se bojao za svoju budućnost, Trump bi sigurno izgubio na nedavno održanim izborima u Americi. Hrvatsko je iseljeništvo diljem svijeta 1989. i 1990. godine bilo "HDZ-ov i Tuđmanov Trump". Bez milijuna dolara koji su poslani HDZ-u iz iseljeništva za predizbornu kampanju, gotovo je neupitno da bi, uz pomoć mainstream, tj. režimskih medija, na izborima 1990. pobijedila Komunistička partija Hrvatske. Ishod bi bio taj da danas ne bismo imali slobodnu i samostalnu hrvatsku državu. Tko ovo poriče i ne razumije nije kvalificiran pisati o tom dijelu novije hrvatske povijesti. Naravno, ovdje nemam vremena detaljnije pisati o ključnoj pomoći hrvatskog iseljeništva u kasnijoj obrani Hrvatske od velikosrpske agresije i u borbi za međunarodno priznanje.
 
Svijet se ponovno vraća Hobbesovu realizmu
 
Nakon podužeg uvoda želim kratko prijeći na glavnu poruku ovoga komentara. Svi smo više nego svjesni da se, koliko god pokušavali uljepšavati stvari, Hrvatska nalazi na putu totalnog demografskog kolapsa i nestanka kao samostalne države. Zakoni svijeta u tom su pogledu neumoljivi. Nakon Trumpove pobjede u Americi počinje zalazak globalizacije i moćnih multilateralnih europskih i svjetskih organizacija i ugovora. Svijet se ponovno vraća Hobbesovu realizmu i borbi naroda, tj. država, za vlastite nacionalne interese. Nažalost, Hrvatska je duboko zaglibila u oslanjanju na multilateralne organizacije poput Europske unije, za koju se svuda u svijetu, osim u Hrvatskoj, otvoreno govori i piše da je na zalazu i u velikoj opasnosti od raspada. Nažalost, Hrvatska se totalno predala u vlasništvo multilateralnih organizacija od smrti dr. Franje Tuđmana 1999. godine. Sve su Vlade, od Ivice Račana nadalje, kontinuirano i pojačano vezale Hrvatsku uz moć ujedinjene Europe kroz EU i vladanje iz jednog centra u Bruxellesu – i na taj stavljale njezinu budućnost na kocku.
 
Idućih godinu do dvije dana bit će zadnja mogućnost da Hrvatska uskoči u novi vlak i da njezine elite, nije važno nalaze li se u poziciji ili opoziciji, počnu misliti na hrvatske nacionalne interese, i u tom smjeru raditi. Nažalost, Hrvatska će uskoro po broju stanovnika pasti na manje od četiri milijuna obespravljenih i duboko pesimističnih duša. Mlade Hrvatice i Hrvati i dalje će odlaziti iz Hrvatske, a mi stariji uznemireno, ali i bespomoćno, čekamo svoj odlazak na drugi svijet.
 
Zajedništvo s hrvatskim iseljeništvom spašava Hrvatsku
 
Što nam, dakle, sada preostaje? Kao i 1990. godine, Hrvatsku može spasiti jedino zajedništvo s drugom polovicom hrvatskoga naroda u svijetu, s Hrvaticama i Hrvatima u iseljeništvu. To, naravno, zahtijeva duboku i radikalnu promjenu u odnosu prema golemim potencijalima hrvatskog iseljeništva, koje sada izgrađuje cijeli zapadni svijet, a sve više i istočni, te ujedno s velikim žaljenjem gleda kako Hrvatska sve brže propada zato što njezine elite, političari i gospodarstvenici, imaju potpuno i zastrašujuće neznanje, koje se zatim reflektira u izrazito štetnim odlukama i politikama prema Hrvatima izvan Hrvatske. To je miljama udaljeno od Štierove društvene inkluzivnosti.
 
Pitanje sadašnjega katastrofalno negativnog i štetnog institucionalnog odnosa Republike Hrvatske prema hrvatskom iseljeništvu može se jednostavno riješiti gotovo preko noći. Hrvatska ne mora izmišljati toplu vodu. Treba samo proučiti primjere najmanje 40 zemalja svijeta, a kao primjere ističem NR Kinu, Izrael i Irsku, koje koriste golemu gospodarsku, obrazovnu, demografsku, diplomatsku i političku korist od vrlo bliske i cjelovite suradnje sa svojim dijasporama. Sve se može naći čak i na tražilici Google.
 
Nužno Ministarstvo povratka i iseljeništva
 
Ako ne žele otjerati još veći broj mladih u svijet, te ako im je stalo do sigurnog zaustavljanja Hrvatske pred padom u ponor iz kojeg nema izlaska, predsjednik Vlade Andrej Plenković, jer je to najviše u njegovim rukama, i predsjednica države, gospođa Kolinda Grabar-Kitarović, moraju prijeći sa svoga deklarativnog odnosa, tj. lip servisa, na konkretne i dalekosežne praktične i administrativne promjene u državnom odnosu prema drugoj, daleko bogatijoj, polovici hrvatskog naroda. Konkretno, Vlada mora žurno, po uzoru na druge zemlje svijeta, osnovati ministarstvo povratka i iseljeništva, koje će svojim djelovanjem donositi mnogo više novca i koristi nego što će se za rad tog ministarstva trebati izdvajati iz državnog proračuna. Velika je šteta, ali i neshvatljiva pogrješka, što predsjednik Vlade Andrej Plenković nije uz Ministarstvo demografije osnovao i ministarstvo povratka i iseljeništva. Samo ako budemo bogata i razvijena država može doći do povećanja nataliteta i barem znatnijeg usporavanja odlaska mladih u svijet. To neće biti moguće bez svekolikog zajedništva s iseljenom Hrvatskom.
 
I drugi su brojni istaknuti povratnici, a ne samo ja, izrazili duboko razočaranje i nezadovoljstvo što se tiče hrvatskoga državnog vodstva nakon zadnjih predsjedničkih i parlamentarnih izbora, i to zbog njihova ambivalentnog i deklarativnog odnosa prema hrvatskom iseljeništvu. O tome se vrlo ozbiljno raspravljalo i na zadnjoj godišnjoj sjednici Hrvatskoga kulturnog vijeća 11. studenoga u Društvu hrvatskih književnika. Gotovo 30 posto nazočnih na sjednici bili su povratnici iz iseljeništva, dakle osobe koje još nisu pokleknule pred teškom situacijom u kojoj se Hrvatska nalazi.
 
Zahtjev povratnika iz iseljeništva Predsjednici
 
Izuzetno aktivan povratnik iz Kanade, Damir Borovčak, koji se u Hrvatsku vratio 1991. i ostao, na sjednici HKV-a predložio je da se pošalje pismo hrvatskoj predsjednici i da se u tom pismu izrazi duboko nezadovoljstvo zbog svekolikog odnosa Republike Hrvatske, u što se uključuje i njezin Ured, te da se zatraži da predsjednica primi jednu delegaciju hrvatskih povratnika, koji već desetljećima žive u Hrvatskoj, a koji su stekli golemo iskustvo dugo živeći u razvijenim zapadnim zemljama.
 
Ne znam je li HKV prihvatio taj vrlo važan prijedlog g. Damira Borovčaka. Kako ne bi bilo isprike da nitko nije na vrijeme predlagao i molio da se promijeni dosadašnja negativna, protuiseljenička državna politika, koja svoje korijene vuče iz komunizma i komunističke Jugoslavije, prilažem i dva pisma, tj. prijedloga, koja sam na tu temu uputio predsjednici RH – jedno prije, a drugo poslije zadnjih predsjedničkih izbora. Ovdje želim javno zahvaliti predsjednici što mi je odgovorila na pismo poslije izbora. No, također moram konstatirati da se, osim što sam primio taj odgovor, ništa od onoga što sam pisao nije u praksi ni na učinkovit način promijenilo.
 
Iseljenici i dalje vole svoju domovinu
 
Iskustvo koje je hrvatska predsjednica doživjela u najnovijem susretu s hrvatskim iseljenicima u Kanadi moglo bi se nazvati – „iseljenički poučak za predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović“. Hrvatski su iseljenici ponovno pokazali kako oni vole svoju domovinu Hrvatsku i onda kad hrvatski političari ignoriraju i svisoka gledaju na iseljenu Hrvatsku i njezin golem potencijal za spas Hrvatske. Možda će na kraju ipak biti potrebno osnovati novu političku stranku koja će znati na najbolji način prepoznati i zagovarati pozitivno te primarno za Hrvatsku i čitav hrvatski narod u Domovini korisno i djelotvorno zajedništvo domovinske i iseljene Hrvatske.
 

Mr. sc. Antun Babić, bivši pomoćnik ministra povratka i useljeništva 1997. godine

Hrvatska nije spremna za veći broj iseljenika povratnika i useljenika

 
 
Mantra Bože Petrova, aktualnog predsjednika Sabora, da ne treba robovati rokovima, izgleda nije primjenjena na Prijedlog zakona o ustroju ministarstava i drugih tijela državne uprave. A kako je taj prijedlog zakona napisan, čini se da je baš za izradu tog prijedloga trebalo uzeti sve potrebno vrijeme kako bi se dobio jasan zakon koji bi precizno definirao djelokruge svakog ministarstva i svih drugih  tijela državne uprave. Međutim, Vlada je 3. studenog ove godine, uputila Hrvatskom (državnom) saboru Prijedlog zakona o ustroju ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave s Konačnim prijedlogom zakona  ne u redovitu proceduru nego  po hitnom postupku.
http://hu-benedikt.hr/wp-content/uploads/2016/02/argentina_pusic1.jpg
Nikakvo čudo što je u djelokrug ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave ubačeno svega i svačega pa stoga, kad dođe do primjene zakona, dolazi do preklapanja nadležnosti a time i do izbjegavanja nadleštva kad to nekomu odgovara. Za primjer bi mogao poslužiti slučaj obitelji drugog i trećeg naraštaja Hrvata koji su došli u Hrvatsku s namjerom trajnog useljavanja. Ovo je toj obitelji drugi pokušaj puštanja korijenja u Hrvatskoj. Jedan sin se nekako snašao. Drugima bi tek trebalo pomoći oko stambenog zbrinjavanja. Meni su se obratili za savjet nakon što su već završili posjet Državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Kad sam nazvao Ured, službenica mi je rekla da Ured nije nadležan za stambeno zbrinjavanje.

 

Nitko nije "nadležan" za useljene Hrvate

 

Za stambeno zbrinjavanje nije nadležna ni Hrvatska matica iseljenika. Natjecati se za stambeno zbrinjavanje u Zagrebu ne mogu jer ne bi ispunili uvjete (pet godina boravka u Zagrebu i dr). Za stabemno zbrinjavanje u Karlovačkoj županiji, trebali bi čekati natječaj do iduće godine u siječnju. Jesu li dobili i kakvu informaciju u Sredipnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje u Radničkoj 22, u Zagrebu, još ne znam. Kamo s tom obitelji koja ima već sedmoro unuka? Što im reći? Nisam se usudio informirati ih o budućem Ministarstvu za demografiju jer nisam bio siguran hoće li to ministarstvo biti nadležno za ovakve slučajeve kojih bi moglo biti više, posebno iz siromašnih zemalja Latinske Amerike.
 
U Hrvatskom saboru je nekada bilo radno tijelo Odbor za useljeništvo. Taj odbor je ukinut a umjesto njega ustrojen je Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Odbor je konstituiran tek danas, 10. studenog 2016. Na dnevnom redu 1. Kostituirajuće sjednice tog odbora bile su slijedeće točke dnevnog reda:
1. KONSTITUIRAJUĆA SJEDNICA ODBORA ZA HRVATE IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE;
2. PRIJEDLOZI ČLANOVA ODBORA O PROGRAMU RADA ODBORA;
3. INFORMACIJA O DOGAĐAJIMA U BiH VEZANIMA UZ UHIĆENJA ČASNIKA HVO-a;
4. RAZNO.
 
U Poslovniku Hrvatskog sabora djelokrug Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske je određen člancima 89 i 90 koji glase:
 
Članak 89.
 
U djelokrugu Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske su poslovi utvrđivanja i praćenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– pravni i stvarni položaj dijelova hrvatskoga naroda te hrvatskih manjina u drugim državama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi ostvarenja i zaštite prava i očuvanja nacionalnog identiteta
– sve oblike međunarodne i druge suradnje kad je to u interesu Hrvata u susjednim državama i svijetu, kao i s tim povezano usmjeravanje financijske potpore
– poticanje programa povratka hrvatskih iseljenika te skrb o hrvatskim useljenicima na područjima od posebne državne skrbi
– inicijative i prijedloge koje podnose Hrvati iz susjednih država i svijeta
– održavanje redovitih kontakata s predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske
– zaštitu prava i interesa hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu kao i osiguranje osobite skrbi i zaštite dijelovima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
 
Članak 90.
 
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske ima predsjednika, potpredsjednika i 11 članova iz reda zastupnika, a još četiri člana imenuju se iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika. A u djelokrugu Središnjeg državnogi ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji da:
 
obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na područje odnosa između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske; koordinaciju i nadzor aktivnosti između nadležnih tijela državne uprave i drugih nositelja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske; brigu za zaštitu prava i interesa te očuvanja i jačanja identiteta Hrvata izvan Republike Hrvatske; jačanje suradnje i izradu prijedloga komunikacijske strategije za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
 
Središnji državni ured u suradnji s drugim nadležnim tijelima obavlja poslove koji se odnose na stvaranje uvjeta za povratak iseljenika (dijaspore) u Republiku Hrvatsku i njihovo uključivanje u gospodarski i društveni život u Republici Hrvatskoj; predlaže politiku poticanja i pomoći povratka i useljavanja; provodi mjere i programe za integraciju Hrvata povratnika i useljenika, te obavlja poslove koji se odnose na vođenje propisanih evidencija o Hrvatima izvan Republike Hrvatske; planiranje i osiguranje financijskih sredstava za programe i projekte Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Središnji državni ured obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.
 
Ministarstvo za demografiju ne će moći pomoći povratnicima i useljenicima iz hrvatskoga iseljeništva
 
Djelokrug Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku određuje da obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na praćenja i analizu demografskih trendova i kretanja u Republici Hrvatskoj, posebice promjene u broju stanovnika, prirodnom kretanju stanovništva migracijama i strukturi stanovništva; predlaže mjere usmjerene na porast nataliteta, uravnoteženje dobne strukture, održanje prostorne ravnoteže stanovništva; motiviranja mladih za ostanak u Hrvatskoj, mjere podrške roditeljstvu te mjere usmjerene na usklađivanje obiteljskog i profesionalnog života; usklađuje rad državnih i ostalih tijela pri ostvarivanju aktivnosti demografskog razvitaka i populacijske politike; predlaže Vladi Republike Hrvatske promjene zakona i drugih propisa iz područja demografske politike; obavlja poslove usmjerene na podizanje svijesti i edukaciju građana o važnosti demografskih pitanja i revitalizacije stanovništva; pruža potporu lokalnoj i regionalnoj (područnoj) samoupravi te organizacijama civilnog društva u razradbi vlastitih programa usmjerenih na demografski razvitak.
 
Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove savjetovanja koji se odnose na: brak i bračne odnose te posebnu zaštitu obitelji u kojima su narušeni međusobni odnosi; međusobne odnose roditelja i djece;
zaštitu djece čiji roditelji žive odvojeno, zaštitu djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi, poticanje odgovornog roditeljstva, uzdržavanja i skrbi o članovima obitelji;
poticanje razvoja programa rada u zajednici, razvoja i afirmacije volonterstva i rada udruga građana koje su potpora roditeljima, obitelji, djeci, mladima, osobama s invaliditetom i starijim osobama te svim socijalno osjetljivim skupinama stanovništva;
poticanje i osnivanje savjetovališta za djecu, mlade, roditelje, osobe s invaliditetom, starije osobe i žrtve obiteljskog nasilja te obavljanje stručnog i inspekcijskog nadzora nad njihovim radom;
proučavanje i istraživanje suvremenih problema obitelji, djece, mladih, osoba s invaliditetom i starijih osoba te pružanje preventivno-terapijske pomoći.
 
Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na poboljšanje i unapređenje kvalitete života mladih i izgradnji cjelovite, sveobuhvatne i međuresorske politike za mlade koja obuhvaća: predlaganje i provođenje strateških dokumenata, zakona, drugih akata, programa i projekata u području politike za mlade te njihovo praćenje i vrjednovanje, a posebno u području partnerskog uključivanja mladih u procese sudjelovanja u donošenju odluka, neformalnog obrazovanja, slobodnog vremena i kulture mladih, volontiranja i sudjelovanja u razvoju civilnoga društva, promicanja političke participacije i zaštite ljudskih prava, informiranja, mobilnosti te osiguranja kvalitetne i redovite potpore organiziranom sektoru mladih i njegovu djelovanju. Ministarstvo razvija mjere i programe koji rade na sprječavanju socijalnog isključenja mladih ljudi te im daju osnovu za cjelovit, kreativan i dostojanstven život u razdoblju njihove mladosti.
 
Ministarstvo obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose na:
skrb o osobama i obiteljima koje nemaju dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba ili im je pomoć potrebna radi otklanjanja uzroka socijalne ugroženosti;
utvrđivanje mreže domova i ustanova socijalne skrbi, obiteljskih centara i mreže djelatnosti te usklađivanje njihova rada i pružanje stručne pomoći;
provođenje upravnog, inspekcijskog i stručnog nadzora nad radom ustanova socijalne skrbi i obiteljskih centara;
odlučivanje o osnivanju, prestanku i statusnim promjenama ustanova socijalne skrbi i obiteljskim centrima;
diseminiranje i analiziranje podataka o korisnicima u sustavu socijalne skrbi te izradu statističkih pregleda i izvješća;
promicanje prava osoba s invaliditetom, podizanje kvalitete njihova života i razvoja izvaninstitucionalnih oblika skrbi za osobe s invaliditetom; poticanje zakonskih projekata radi poboljšanja kvalitete življenja osoba starije životne dobi te razvoj uslužnih djelatnosti za njihove potrebe, razvoj izvaninstitucionalnih oblika skrbi za starije osobe, obavljanje drugih poslova skrbi o starijim osobama koji nisu stavljeni u nadležnost drugim tijelima;
zaštitu žrtava trgovanja ljudima; zaštitu izbjeglica te osiguranje integracije azilanata i osoba pod supsidijarnom zaštitom, zaštitu djece i mlađih punoljetnika s poremećajima u ponašanju te uključivanje u svakodnevni život nakon duljeg boravka u odgojnoj ustanovi;
rehabilitaciju i resocijalizaciju ovisnika te prevenciju svih oblika ovisnosti;
upravne i stručne poslove u vezi s udomiteljstvom i posvajanjem;
nadzor i praćenje primjene propisa o doplatku za djecu, rodiljskim i roditeljskim dopustima i naknadama, pomoći za opremu novorođenog djeteta. Ministarstvo u svojstvu resornog ministarstva sudjeluje u poslovima upravljanja I raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava koji čine državnu imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, u pogledu trgovačkih društava koja se pretežno bave djelatnostima iz područja nadležnosti resornog ministarstva, utvrđenima ovim Zakonom. Ministarstvo obavlja poslove koji se odnose na sudjelovanje Republike Hrvatske u radu tijela Europske unije u područjima iz njegove nadležnosti. Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.”
 
Ne znam što bi konkretno to ministarstvo moglo učiniti za povratnike i useljenike iz hrvatskog iseljeništva kad bi im se nekoliko obitelji našlo pred vratima. Meni se čini da velika većina novih zastupnika u Hrvatskom saboru nije imala interesa za rad svojih prethodnika pa sad, kad se kao jedan od nacionalnih prioriteta postavlja demografska politika, kao da nitko on njih nije čuo da pitanje demografske politike nije od jučer.
 
Prvi Nacionalni program demografske obnove datira još iz 1995. Zadnji zastupnik koji je pookazao interes za provedbu politike demografske obnove bio je Ilija Filipović. On je 18. travnja 2013. Vladi uputio zastupničko pitanje vladi što Vlada  poduzima na području demografske obnove, upozoravajući na izuzetno lošu demografsku sliku Hrvatske, od Vlade je dobio jako slijedeći odgovor.
 
“Istekom 2012. godine prestalo je važiti vremensko razdoblje za koje je bila predviđena provedba mjera Nacionalne populacijske politike od 2006. do 2012. godine. Uvažavajući navedeno, osnovana je Radna skupina za izradu Nacrta prijedloga nacionalne obiteljske politike, a s ciljem izrade nacionalnog strateškog dokumenta za naredno razdoblje u kojem će se objediniti mjere usmjerene podršci obitelji, čije se donošenje očekuje u III. kvartalu 2013. godine.
 
U stručnu Radnu skupinu, uz predstavnike Ministarstva socijalne politike i mladih, uključeni su i stručnjaci drugih tijela državne uprave (Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva financija, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva zdravstva, Ministarstva poduzetništva i obrta, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje), zatim predstavnici Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Studijskog centra socijalnog rada), Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Katedre za demografiju), Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Hrvatske udruge poslodavaca, sindikalnih središnjica, Obiteljskog centra Filozofsko-teološkog instituta Družbe Isusove, Udruge gradova te Udruge iz područja roditeljstva.
 
Obiteljska politika - sveobuhvatnija javna politika
 
Obiteljska politika, kao cjelovit i sustavan skup mjera koje djeluju u korist obitelji, prije svega obitelji s djecom, u usporedbi s populacijskom politikom, koja je prije svega usmjerena na ostvarenje demografskih ciljeva, ističe se kao sveobuhvatnija javna politika te u značajnijoj mjeri obuhvaća sve aspekte obiteljskog života u suvremenom društvu. Svjesni demografskih izazova s kojima se dugi niz godina suočava Republika Hrvatska, kao i ekonomskih okolnosti u društvu, Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo socijalne politike i mladih su kroz aktivnu primjenu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/2008, 110/2008 i 34/2011) i Zakona o doplatku za djecu (Narodne novine, br. 94/2001, 138/2006, 107/2007, 37/2008, 61/2011 i 112/2012) osigurali isplatu rodiljskih i roditeljskih potpora, kao i doplatka za djecu u neizmijenjenim iznosima.
 
Također je Zakonom o doplatku za djecu propisano da korisnici doplatka za djecu mogu ostvariti i pravo na dodatak za treće i četvrto dijete, u iznosu od 500,00 kuna. To znači da se ukupno određena svota doplatka uvećava za 500,00 kuna ako korisnik koristi doplatak za troje djece, a za 1.000,00 kn ako koristi doplatak za četvero ili više djece. Dodatno su kroz rad obiteljskih centara i centara za socijalnu skrb osigurane savjetodavna i materijalna pomoć za roditelje i djecu koji se nalaze u otežanim obiteljskim prilikama.
 
Nadalje, kroz rad Zaklade "Hrvatska za djecu" dodjeljuju se potpore u novcu I stvarima te korištenju kulturnih, obrazovnih, športskih, rekreacijskih i sličnih sadržaja, a sa svrhom povećanja nataliteta, promicanja obiteljskih vrijednosti i osnaživanja obitelji s većim brojem djece i djece iz tih obitelji, obitelji u rijetko naseljenim i prometno izoliranim područjima i djece iz tih obitelji, obitelji samohranih roditelja i djece iz tih obitelji te obitelji, trudnica, rodilja, majki i djece izloženih zdravstvenim rizicima i rizicima odgojne, obrazovne, socijalne i kulturne isključenosti, kao i djece bez roditelja, te djece bez roditeljske skrbi.
 
Zakoni i zakoni
 
Također je osigurana isplata stipendija studentima koji pohađaju javna visoka učilišta i stipendije učenicima tijekom srednjoškolskog obrazovanja. S ciljem daljnjeg unaprjeđenja izvaninstitucionalnih oblika pomoći za obitelj, Hrvatski sabor je, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, donio Zakon o dadiljama (Narodne novine, broj 37/2013), a koji je stupio na snagu 5. travnja 2013. godine. Navedenim Zakonom je po prvi put uređena ova djelatnost s ciljem standardizacije rada dadilja u Republici Hrvatskoj te kvalitetnijeg servisa za zaposlene roditelje, posebice u dijelovima u kojima ne postoji razvijeni sustav predškolskog odgoja i naobrazbe ili dovoljan broj slobodnih mjesta za smještaj djece u ustanove predškolskog odgoja.
 
S ciljem usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u poglavlju „Socijalna politika i zapošljavanje" te jačanja pravnog položaja korisnika prava, uz stvaranje većih mogućnosti za znatnije sudjelovanje očeva u brizi i odgoju djece, poticanja na posvojenje, uključujući i djecu s poteškoćama u razvoju, Vlada Republike Hrvatske je, na prijedlog Ministarstva socijalne politike i mladih, na sjednici održanoj 28. ožujka 2013. godine, utvrdila Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljskim i roditeljskim potporama, koji je dostavljen u saborsku proceduru radi donošenja.
 
U narednom razdoblju, Vlada Republike Hrvatske i nadležno Ministarstvo socijalne politike i mladih će sustavno djelovati s ciljem unaprjeđenja i aktivne potpore obitelji kroz dodatne izmjene Zakona o socijalnoj skrbi te Obiteljskog zakona.
 
Nadalje, Vlada Republike Hrvatske, putem Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, ostvaruje provedbu Programa društveno poticane stanogradnje, Programa stambenog zbrinjavanja stradalnika iz Domovinskog rata, te subvencioniranje kredita, sukladno Zakonu osubvencioniranju i državnom jamstvu stambenih kredita (Narodne novine, broj 31/2011). Sukladno odredbama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (Narodne novine, br. 109/2001, 82/2004, 76/2007, 38/2009, 86/2012 i 7/2013), jedinice lokalne samouprave na temelju provedene ankete utvrđuju liste prvenstava.
 
Na osnovi tako utvrđenih stambenih potreba na određenom području, te nakon provedene pripreme postupka javne nabave i zaključenja ugovora o građenju, započinje izgradnja stanova. Jedinica lokalne samouprave osigurava zemljište i snosi troškove opremanja tog zemljišta komunalnom infrastrukturom, a financijskim sredstvima Republike Hrvatske osigurava se pokriće troškova u vezi s izgradnjom u dijelu koji odgovara visini od 25 % etalonske cijene građenja po m2 korisne površine stana. Etalonsku cijenu građenja utvrđuje jedanput godišnje ministar nadležan za graditeljstvo, a cijena građenja razumijeva sve troškove u vezi s izgradnjom (projektiranje, građenje, nadzor i dr.), uključivo i porez na dodanu vrijednost.
 
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o društveno poticanoj stanogradnji (Narodne novine, broj 7/2013) predviđa mogućnost da se javnim sredstvima potiče gradnja i rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) zgrada i obiteljskih kuća kojima se osigurava fizičkim osobama novi stambeni prostor u propisanom standardu, veličini i cijeni koštanja stana prema odredbama navedenog Zakona.
 
Stanovi, zapošljavanje…
 
Nositelji investitorskih poslova u vezi s izgradnjom i prodajom stanova su Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama i neprofitne pravne osobe osnovane od strane jedinica lokalne samouprave.Ujedno, Vlada Republike Hrvatske, putem Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, sukladno propisanoj nadležnosti, aktivnim mjerama za zapošljavanje i novim zakonskim mogućnostima potiče poslodavce da se u trenutku iskazane potrebe za radnicima,koristeći poticaje i olakšice, lakše odluče na otvaranje novog radnog mjesta. Iste mjere i zakonske mogućnosti usmjerene su i na povećanje zapošljivosti i konkurentnosti nezaposlenih osoba jer potiču stjecanje novih znanja i vještina kroz radno iskustvo, dodatno obrazovanje, uključivanje u poslove nakon dugotrajne nezaposlenosti kroz javne radove i slično, kako bi spremno dočekali pokretanje hrvatskoga gospodarstva koje jamči otvaranje novih radnih mjesta. S tim u vezi, donesen je Zakon o poticanju zapošljavanja (Narodne novine, br. 57/2012 i 120/2012) sa sljedećim ciljevima: jačanje zapošljivosti i poticanja zapošljavanja, uređivanje uvjeta za ostvarivanje prava na olakšice poslodavaca pri zapošljavanju nezaposlenih osoba bez radnog iskustva u zvanju za koje su se obrazovale, odnosno dugotrajno nezaposlenih osoba, uređenja mogućnosti stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome je l i stručni ispit i l i radno iskustvo zakonom ili drugim propisom utvrđeno kao uvjet za obavljanje poslova radnog mjesta određenog zanimanja te uređivanja jednostavnijeg načina zapošljavanja sezonskih radnika na privremenim, odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi.
 
Navedenim Zakonom želi se potaknuti poslodavce u privatnom/realnom sektoru na lakše zapošljavanje kroz dodatno smanjenje cijena rada. Naime, prošireno je dosadašnje područje olakšica (oslobađanje svih doprinosa na plaću) na zapošljavanje, ne samo mladih osoba bez iskustva, već i osoba koje imaju do jedne godine evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju, kao i na dugotrajno nezaposlene osobe koje su duže od dvije godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
 
Osim toga, produžena je mogućnost korištenja istih olakšica za navedene, proširene ciljne skupine s jedne na dvije godine. Radi se o olakšici od 15,4 % na plaću (doprinos za zdravstveno osiguranje, za zaštitu na radu, za zapošljavanje i zapošljavanje osoba s invaliditetom). Korištenje olakšica vezano je samo za osobe koje su najmanje tri mjeseca u evidenciji Zavoda, odnosno za dugotrajno nezaposlene osobe dvije godine, jer u ovom trenutku, zbog velikog broja nezaposlenih na evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te osobe moraju biti prioritet. Nadalje, postavljeni su i dodatni uvjeti za poslodavce te oni ne mogu koristiti olakšice nakon dvije godine, ako iste osobe za koje su već koristili olakšice, ne zadrže u radnom odnosu. Poslodavci navedene olakšice mogu koristiti samo ako isplaćuju plaće, doprinose i poreze i ako ne otpuštaju radnike zbog poslovno uvjetovanog otkaza.
 
Osim toga, postojeća mjera za povećanje zapošljivosti mladih osoba bez iskustva kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u trajanju od jedne godine proširena je i na zvanja za koje nije potrebno polaganje stručnog ispita i na mogućnost korištenja od strane privatnih poslodavaca. Mjeru mogu koristiti nezaposlene osobe koje nemaju više od jedne godine evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju, a u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje se vode duže od devedeset dana. Također je uklonjena dobna granica, što će omogućiti većem broju nezaposlenih osoba da iskoriste mogućnost stručnog osposobljavanja.
 
Po dosegu zakonskog područja, a isto tako i temeljem proširenih zakonskih kategorija osoba koje mogu putem nadležnih službi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u okviru mjera aktivne politike zapošljavanja, koristiti mjeru stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, ovaj Zakon predstavlja daleko bolju normativnu osnovu za uređenje iskazanog interesa velikog broja mladih nezaposlenih osoba, nego što je to bio slučaj do njegovog stupanja na snagu.
 
Ovim je proširen krug potencijalnih korisnika te je sada stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa moguće koristiti i u privatnom/realnom sektoru, u trajanju od 12 ili 24 mjeseca, ovisno o vrsti obrazovanja. Radi se o nezaposlenim osobama sa završenim preddiplomskim, diplomskim ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem, odnosno preddiplomskim ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem, te osobama sa zanimanjima u kojima je obavljanje poslova uvjetovano članstvom u strukovnim udrugama, osnovanim sukladno posebnom propisu.
 
Inicijativa za donošenje Zakona o poticanju zapošljavanja pokrenuta je u uvjetima kada je na tržištu rada zabilježen zabrinjavajući porast stope nezaposlenih mladih osoba (od 15 do 29 godina života) bez radnog iskustva te porast udjela nezaposlenih mladih osoba bez radnog iskustva u ukupnoj nezaposlenosti, uz istovremeno njihovo usporeno zapošljavanje. Trenutačna situacija u Republici Hrvatskoj pokazuje da je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, zaključno s 30. lipnja 2012. godine, evidentirano ukupno 92.330 osoba do 29 godina starosti, od čega je njih 36.035 ili 39,02 % bez radnog iskustva.
 
Sufinanciranjem do zapošljavanja mladih osoba
 
Osim mjera iz Zakona o poticanju zapošljavanja, nezaposlene osobe mogu koristiti mjere za poticanje zapošljavanja i poticanje zapošljivosti koje se provode putem Nacionalnog plana za poticanje zapošljavanja za 2011. i 2012. godinu: sufinanciranje zapošljavanja i usavršavanja, obrazovanje nezaposlenih i javni radovi.
 
Sufinanciranjem zapošljavanja mladih osoba potiče se poslodavce da mladim osobama do 25, odnosno 29 godina omoguće prvo zapošljavanje te stjecanje potrebnog radnog iskustva kao uvjeta za ulazak u dugotrajnu zaposlenost. Potporom se osigurava prvo zaposlenje mladim tražiteljima zaposlenja radi integracije na tržište rada i pune zaposlenosti, odnosno potiče zapošljavanje osoba koje duže čekaju na prvo zaposlenje i ne spadaju u kategorije osoba koje imaju zanimanja tražena na tržištu rada.
 
Obrazovanje nezaposlenih osoba za potrebe tržišta rada mjera je koja se provodi radi povećanja zapošljivosti nezaposlenih osoba te stvaranja potrebne kvalificirane radne snage. Svaka područna služba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na temelju procjena potreba i stanja na lokalnom tržištu rada, izrađuje godišnji plan obrazovanja nezaposlenih osoba koje na početku prolaze individualno savjetovanje, tijekom kojega savjetnik za zapošljavanje procjenjuje postoji li potreba za uključivanje osobe u neki od programa obrazovanja.
 
Zapošljavanjem nezaposlenih osoba na javnim radovima, društveno korisnim radom potiče se njihova socijalna uključenost i ublažavaju socijalne posljedice nezaposlenosti kroz suradnju jedinica lokalne samouprave i institucija u njihovu vlasništvu te organizacija civilnog društva. Inicijator i izvođač javnog rada mogu biti jedinice lokalne samouprave i institucije u njihovom vlasništvu, organizacije civilnog društva i slične institucije te drugi poslodavci ako ponude kvalitetan program javnog rada. Ovakav oblik uključivanja mladih posebno je zanimljiv kada je inicijator javnog rada organizacija civilnoga društva gdje mlade osobe, često uključene u takav oblik rada, stječu zanimljiva iskustva i vještine te kontakte važne za njihovu budućnost na tržištu rada. Iako je osnovni cilj javnih radova socijalno uključivanje, javni radovi mogu osigurati mladoj osobi puno više ako se ponudi kvalitetan program. U novim mjerama aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2013. do 2014. godine planira se dodatno proširenje kruga nezaposlenih osoba koje imaju više od jedne godine evidentiranog staža u mirovinskom osiguranju, a koje bi mogle koristiti stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, te smanjenje uvjeta prijave za nezaposlene osobe u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s 90 na 30 radnih dana. Također se razmatra i povećanje novčane pomoći, ovisno o mogućnosti korištenja sredstava Europskog socijalnog fonda.
 
Sukladno Strateškom planu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa za razdoblje od 2012. do 2014. godine ostvaruju se razvojni ciljevi zacrtani u Planu. Naime, od 2005. godine dijelom zbog inicijative privatnih osnivača, a dijelom zbog širenja mreže dječjih vrtića na područjima pojedinih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dolazi do značajnijeg povećanja broja upisane djece u predškolske programe, s 43 % na 61 %. U istom je razdoblju obuhvat djece u godini prije polaska u osnovnu školu porastao s 96 % na 99 %.
 
Također, nije zanemariv broj vrtića i drugih pravnih osoba koje provode programe predškolskog odgoja, koji je do danas dosegao brojku od 720 osnivača u više od 1.500 objekata.U skladu sa člankom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju I obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 86/2012), kojim je izmijenjen članak 19. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010 - ispravak, 90/2011 i 16/2012), u prvi razred obveznoga osnovnog obrazovanja upisuju se djeca koja do 1. travnja tekuće godine imaju navršenih šest godina života.
 
Iznimno od stavka 1. ovog članka, a na zahtjev roditelja, sukladno rješenju ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda Grada Zagreba, u prvi razred može se upisati dijete koje do 31. ožujka tekuće godine nema navršenih šest godina života. Nadalje, iznimno od stavka 1. ovoga članka, a na zahtjev stručnog povjerenstva škole, sukladno rješenju ureda državne uprave, odnosno Gradskog ureda Grada Zagreba, djetetu se može odgoditi upis u prvi razred osnovne škole za jednu školsku godinu. Dijete, odnosno učenik kojemu je zbog teškog oštećenja zdravlja onemogućeno redovito školovanje ili koje ima višestruke teškoće, a čiji su roditelji u skladu s posebnim propisima stekli pravo na status roditelja njegovatelja, odnosno dijete koje je s obzirom na vrstu, stupanj i težinu oštećenja steklo pravo na skrb izvan vlastite obitelji radi osposobljavanja na samozbrinjavanje u domu socijalne skrbi ili pravo na pomoć i njegu u kući, u sklopu kojeg se osigurava pružanje usluga psihosocijalne pomoći, može se privremeno osloboditi upisa u prvi razred osnovne škole, odnosno privremeno osloboditi već započetog školovanja.
 
Navedenim odredbama jasno se utvrđuju odgode upisa u I. razred, u skladu s mogućnostima i sposobnostima djece, a to znači da će biti manje odgoda upisa u I. razred i više slobodnih mjesta u predškolskim ustanovama, budući da je izmijenjenim odredbama navedenog Zakona ukinuta mogućnost odgode upisa samo na zahtjev roditelja. Slijedom navedenoga, jasno je kako je radi izgradnje sustava mjera i aktivnosti obiteljske politike, a s ciljem razvoja sustava potpore obitelji i njenog osnaživanja, neophodna međuresorna suradnja. Razvojem mjera i aktivnosti koje će omogućiti stvaranje društvenih i gospodarskih uvjeta za podizanje nataliteta, poboljšanje skrbi o djeci, podizanje kvalitete obiteljskog života i stvaranje pozitivnog društvenog i duhovnog ozračja prema braku, obitelji i naročito djeci, Vlada Republike Hrvatske će i dalje utjecati na unaprjeđenje demografske situacije u Republici Hrvatskoj. Eventualno potrebna dodatna obrazloženja u vezi s pitanjem zastupnika, dat će Milanka Opačić, potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica socijalne politike i mladih. /
 
Bojim se da Hrvatska nije spremna za veći broj iseljenika povratnika i useljenika, potomaka hrvatskih iseljenika a mogao bi ih doći veći broj npr. iz Venezuele gdje su loše političke i gospodarske prilike i za tamošnje hrvatske zajednice. Koliko čujem predstavnici hrvatskog iseljeništva za sada pokazuju interes za dopisno glasovanje, pitanje poreza na mirovine, učenje hrvatskog jezika ali pitanje povratka u Hrvatsku više se ne postavlja.
 

Branko Barbić

Anketa

Na koji će način Slovenija povući žilet-žicu s hrvatskoga teritorija?

Srijeda, 07/12/2016

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 608 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević