Get Adobe Flash player
Što je muškarac bez kante?

Što je muškarac bez kante?

Ideologija opakog nasilja orjunaša Jurice...

Sramni potezi izdajničke vlasti

Sramni potezi izdajničke vlasti

Odnos jugokomunističkih ideologa prema vrijednostima...

Ponižavanje hrvatske zastave tamburašenjem o njoj

Ponižavanje hrvatske zastave tamburašenjem o njoj

Zastavu tražili svi oni koji ju nikada ne bi stavili na vidno...

Na grobu Blage Zadre

Na grobu Blage Zadre

U očima mi je živa slika Roberta...

Šešelj nije luđak nego monstrum iz laboratorija velikosrpstva

Šešelj nije luđak nego monstrum iz laboratorija velikosrpstva

Obraćanje ministra Matića Šešelju na srpskom nedopustivo je...

  • Što je muškarac bez kante?

    Što je muškarac bez kante?

    srijeda, 19. studeni 2014. 20:06
  • Sramni potezi izdajničke vlasti

    Sramni potezi izdajničke vlasti

    ponedjeljak, 17. studeni 2014. 17:39
  • Ponižavanje hrvatske zastave tamburašenjem o njoj

    Ponižavanje hrvatske zastave tamburašenjem o njoj

    četvrtak, 20. studeni 2014. 14:03
  • Na grobu Blage Zadre

    Na grobu Blage Zadre

    četvrtak, 20. studeni 2014. 14:00
  • Šešelj nije luđak nego monstrum iz laboratorija velikosrpstva

    Šešelj nije luđak nego monstrum iz laboratorija velikosrpstva

    petak, 21. studeni 2014. 15:38

Kako otežati useljavanje?

 
 
Britanski premijer David Cameron planira ograničiti priljev nekvalificiranih imigranata u Veliku Britaniju, pišu britanski Sunday Times i BBC, no još uvijek traži odgovarajući model kako to izvesti, a da se ne mijenja Rimska povelja, ključni dokument Europske unije koji jamči slobodu kretanja ljudi. U svom naumu, dodaje BBC, Cameron bi mogao koristiti iskustva Hrvatske kao najmlađe članice EU. Naime, detalji Cameronova plana još uvijek nisu poznati, kao ni to kada će ih i kako objaviti, iako se očekuje da bi to mogao učiniti do Božića. No, navodno proučava hrvatska pravila o tom pitanju. Hrvatski zakoni propisuju da se britanski radnici koji planiraju živjeti i raditi u Hrvatskoj dulje od tri mjeseca moraju domoći dozvole za rad za koju im je pak, da bi je dobili, potrebno nekoliko dokumenata, i to redom potvrda o boravištu, dokaz o financijskim sredstvima i zdravstvenom osiguranju, zatim svrsi boravka (posao, obitelj, školovanje...) te, na kraju, potvrde o nekažnjavanju.
http://cdn.images.express.co.uk/img/dynamic/1/590x/cameron-immigrants-449461.jpg
Te zahtjeve također moraju ispuniti i građani Austrije, Belgije, Cipra, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga, Malte, Nizozemske, Slovenije i Španjolske, dakle država koje su uvele privremeno ograničenje slobode kretanja za hrvatske državljane, i to tijekom prvih sedam godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji. BBC, doduše, naglašava da nije još točno jasno kako bi se ta ograničenja mogla uvesti u Velikoj Britaniji, no za to navodno ima prostora jer restrikcije vrijede obostrano.
 
Prema britanskim izvorima, to je samo jedna od mogućih opcija koje Cameron i njegovi ljudi razmatraju, a kojima je konačni cilj ograničiti broj imigranata koji dolaze u Britaniju na godišnjoj razini na 100 tisuća. Prošli se tjedan spominjao i takozvani mehanizam “hitne kočnice”, koji podrazumijeva ograničenje priljeva imigranata ako dosegne određenu razinu, ali on nikad prije nije bio korišten u zaustavljanju imigracije. Dužnosnici EU-a tvrde da su u Britaniji, unatoč velikom priljevu imigranata, stope nezaposlenosti još uvijek mnogo niže nego u drugim državama EU, što - argumentiraju - pokazuje da nema dokaza da imigranti “kradu” poslove Britancima. Nekoliko zemalja EU-a, primjerice Njemačka, Austrija i Nizozemska, već se dogovorilo o smanjenju socijalnih davanja imigrantskim obiteljima i promjeni tzv. prijelaznih sporazuma koji se primjenjuju kada neka zemlja uđe u EU. Jedan od razloga zašto se Cameron intenzivno bavi tom idejom je obračun s britanskom protuimigrantskom strankom UKIP kojoj želi preoteti dio birača.
 
Prema hrvatskom zakonu, kojeg britanski premijer, za razliku od mnogih u Hrvatskoj, navodno smatra vrlo primamljivim, britanski radnici koji žele živjeti i raditi u Hrvatskoj u razdoblju duljem od tri mjeseca moraju pribaviti dozvolu za rad za koju pak, da bi je dobili, moraju priložiti više dokumenata:
- potvrdu o boravištu,
- dokaz o financijskim sredstvima odnosno sposobnosti o uzdržavanju,
- potvrdu o zdravstvenom osiguranju,
- svrsi boravka (primjerice, radi li se o poslu, obitelji, školovanju...)
- potvrdu o nekažnjavanju.
 

Martina Hrupić, Jutarnji list

Majka nije Irkinja, već Hrvatica od Karlovca

 
 
Kad sam pred nekoliko tjedana pročitala u novinama i čula preko chicaške televizije da je novi nadbiskup Chicaga hrvatskog korijena po ocu, a irskog po majci, bila sam ushićena i ponosna. Većina medija je pretežno naglasila njegov hrvatski korijen vezan uz nekoliko tradicionalnih hrvatskih jela, kao što su sarma i orehnjača koju su nazvali  “povitica”. Napisala sam kratki članak naglašujući važnost hrvatske vjere i privržnost Katoličkoj Crkvi, te borbe za samostalnost kao važne vrijednosti koje jedna generacija prenaša na drugu i to je ono što je vrijedno istaći! Poslala sam članak na engleskom jeziku u Chicago Trubune, Milwaukee Journal /Sentinel, glasilo Hrvatske bratske zajednice “Zajedničar”, te dvoje novine u Hrvatskoj. Koliko znam, samo je “Zajedničar” objavio članak 10. 10. 2014., na čemu sam im neobično zahvalna, posebno zato što me je jutros nazvao brat našeg skorog kardinala, professor, gospodin Richard Cupich, iz Omahe, Nebraska.
http://croexpress.eu/nv-admin/image/vijesti/0-1411315169.jpg
Rekao mi je da je jutros pročitao članak u “Zajedničaru” i da nije ispravan podatak o irskom korijenu nihove majke. Svi Cupichi su sto posto hrvatskog korijena! Nadbiskup Blaze Cupich (Blaž Čupić) ima i hrvatsko državljanstvo!!! U članku na engleskom jeziku stavila sam naglasak na važnost stoljetne hrvatske junačke borbe za očuvanje katoličke vjere, i obnovu samostalne hrvatske države, navodeći zahvalnost pape Leona X. izrečene riječima da su Hrvati “Antemurele Christiantatis...” u borbi protiv osmanskih navala na Europu, 1519. Činim to i sada jer sam uvjerena da ih ima koji to ne znaju. Osim toga, navela sam žrtve i muke Domovinsakog rata, za koje ne sumnjam da je i nadbiskup Blaz J. Cupich, ponosan, a koje na žalost, dobar dio današnjih na vlasti u Hrvatskoj zanemaruje i podcjenjuje.
 
Niže navedene podatke o djedovima i bakama nadbiskupa Cupich, navodim po dozvoli njegovog brata profesora Richarda Cupicha. Djed, Blaž Čupić došao je u SAD 1913. ili 1914. iz Donjih Andrijevaca, Slavonija, gdje su se njegovi pradjedovi doselili u XVII. stoljeću iz Dalmacije. Baka, Ruža Gradiček je došla u SAD 1913. ili 1914. iz Grede blizu Maruševca. Djed i baka su jedni od osnivača hrvatske crkve Svetih Petra i Pavla u Omahi, Nebraska, za koju čiju izgradnju su sabirali novčana sredstva.
 
Majčini roditelji: Ivan Majhan, došao u SAD između 1908.-1909. iz Karlovca. Prezime izmijenjeno od Majhan u Mayhan, i po tome je netko zaključio da je irsko! Barbara Bahun iz Gornjega Ladanja, pošta Vinica, došla u Ameriku 1919. ili 1920. Čvrsta vjera u Isusovo učenje, ljubav i ponos na hrvatsku baštinu, te spremnost na ćudoredan i moralan rad su vrijednosti kojima obiluje Nadbiskup Cupich, ponos i uzor Hrvatima u čitavom svijetu. Neka mu Bog da dobro zravlje i snagu. Znamo da će raditi za dobro svog stada, bez obzira kojeg su korijena ili rase, na svojoj novoj zadaći u Chicaškoj nadbiskupiji.
 

Ivanka Madunić Kuzmanović

Veliko priznanje stogodišnjem Hrvatu u Argentini

 
 
Na Dan useljenika u Buenos Airesu je hrvatskom iseljeniku Kazimiru Kovačiću dodijeljeno priznanje "Istaknuti imigrant". Tom prigodom MUP-a Argentine organizira svečanost kako bi se odala počast stranim iseljeničkim zajednicama radi njihova doprinosa u izgradnji suvremenog multietničkog argentinskog društva. Uz 23 laureata iz drugih stranih zajednica u Argentini, ovogodišnje priznanje dodijeljeno je i Kazimiru Kovačiću, koji je osobno preuzeo ovo vrijedno priznanje.
http://4.bp.blogspot.com/-HMiVfMFYZYw/U0XV2Bnp3gI/AAAAAAAAE0g/hNO5U60XC6g/s1600/Mayor+notable.jpg
Kuzma Kovačić rođen je prije točno 100 godina u Puli i po završetku Drugoga svjetskog rata, doseljava u Argentini gdje, kao privatni poduzetnik, bilježi zapaženi poslovni uspjeh u izgradnji industrijskih postrojenja. Kovačić jedan je od osnivača Hrvatsko-argentinskog kulturnog kluba, a bio je suradnik hrvatskih udruženja u Argentini poput revije Studia Croatica, Hrvatskoga Caritasa Kardinal Stepinac, Hrvatskog doma u glavnom gradu Buenos Airesu, itd. Prije osam godina Kovačić je primio i priznanje Zastupničkog doma Nacionalnog u Argentini kao "Istaknuti Argentinac treće životne dobi“ ("Mayor Notable Argentino"). Na svečanosti u Nacionalnoj direkciji za imigrante, uz sudjelovanje visokih državnih dužnosnika, predstavnika stranih zajednica u Argentini, nazočio je i Domagoj Vincenzo Prosoli, otpravnik poslova, Tomislav Pavičić, ing., predsjednik Hrvatskoga pripomoćnog i kulturnog društva Dock Sud te brojni članovi hrvatske zajednice u Argentini, kao i obitelj Kazimira Kovačića.(m.n.)

Anketa

Hoće li Milan Kujundžić u drugom krugu podržati Kolindu Grabar Kitarović?

Nedjelja, 23/11/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 491 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević