Get Adobe Flash player
Utvrđeno očinstvo Velike koalicije

Utvrđeno očinstvo Velike koalicije

Velika koalicija nedonošče Slavka...

Antifašizam je AVNOJ-evska floskula!

Antifašizam je AVNOJ-evska floskula!

Norman Davies: Antifašizam nije koherentna politička ideologija već...

Fašističko divljanje takozvanih antifašista

Fašističko divljanje takozvanih antifašista

Na Predsjednici i novoj Hrvatskoj vladi je da očuvaju ugrožene hrvatske...

Antifašizam je floskula!

Antifašizam je floskula!

Osjeća se miris hrvatskoga proljeća i lakše se...

Slavko Goldstein - prvi pobornik jasenovačkoga mita u Hrvatskoj

Slavko Goldstein - prvi pobornik jasenovačkoga mita u Hrvatskoj

Na tragu Bulajića, Vučića, Vulina...     Dr. sc....

  • Utvrđeno očinstvo Velike koalicije

    Utvrđeno očinstvo Velike koalicije

    srijeda, 03. veljače 2016. 14:54
  • Antifašizam je AVNOJ-evska floskula!

    Antifašizam je AVNOJ-evska floskula!

    četvrtak, 04. veljače 2016. 22:09
  • Fašističko divljanje takozvanih antifašista

    Fašističko divljanje takozvanih antifašista

    srijeda, 03. veljače 2016. 14:37
  • Antifašizam je floskula!

    Antifašizam je floskula!

    srijeda, 03. veljače 2016. 14:33
  • Slavko Goldstein - prvi pobornik jasenovačkoga mita u Hrvatskoj

    Slavko Goldstein - prvi pobornik jasenovačkoga mita u Hrvatskoj

    ponedjeljak, 01. veljače 2016. 16:19

Ovu, sedmu po redu zbirku, uredilo je peteročlano uredništvo

 
 
Iz tiska je izašla sedma po redu zbirka poezije Preprekovo proljeće 2015. Naime, Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada ima literarnu sekciju čiji članovi svake godine, već sedme  zaredom, izdaju zbirku poezije. Stanislav Preprek je velikan u kulturi vojvođanskih, bolje reći srijemskih Hrvata, iako do sada malo poznat. Rođen je u Šidu 1900. godine, u Petrinji je završio Učiteljsku školu i dvije godine Muzičke škole (privatno kod prof. Vladimira Stahuljaka). Bio je učitelj u Novoj Kapeli, Maradiku i Petrovaradinu, gdje je umirovljen 1948. godine zbog krajnje oslabljenog vida. Svestrano talentiran, uz svoj posao učitelja bio je i uspješan kompozitor, dirigent, orguljaš, muzički pisac, pjesnik, likovnjak, prevoditelj i knjižničar. Kao skladatelj sačinio je oko 300 kompozicija za glasovir, preko 40 solo pjesama, 31 misu, 111 crkvenih pjesama zvanih himan, teniz orguljskih kompozicija, kantata i sl. Kao dirigent vodio je crkvene, građanske i dječje zborove, a najveći uspjeh postiže s Pjevačkim društvom „Neven“ iz Petrovaradina i Pjevačkim društvom „Zvonimir“ iz Srijemskih Karlovaca.
Stanislav Preprek
 
Kao melograf zapisao je preko 150 narodnih pjesama iz Srijema, Slavonije, Dalmacije i Bosne te objavio veliki broj članaka, rasprava i prikaza u domaćim i inozemnim časopisima. Kao poeta napisao je oko 400 pjesama, a kako je znao njemački, francuski, slovenski, latinski i esperanto, prevodio je s tih jezika prvenstveno pjesme, ali i druga djela. Najpoznatiji prijevod mu je sumersko-babilonski ep „Gilgameš“ s njemačkog jezika. Skoro dva desetljeća bio je voditelj Knjižnice i čitaonice „Vladimir Nazor“ u Petrovaradinu, gdje je organizirao brojne književne i glazbene večeri i likovne izložbe. Sve vrijeme je svirao na orguljama u mnogim crkvama gdje je živio i radio. Potpuno je oslijepio 1959. godine, a umro je u Petrovaradinu 1982. godine i sahranjen na Novomajurskom groblju kraj svojih roditelja. Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo iz Novog Sada nosi ime ovog znamenitog čovjeka, a literarna sekcija društva svoje zbirke poezije naziva Preprekovo proljeće.
 
Ovu zbirku, kako je već rečeno sedmu po redu, prvi put uređuje peteročlano uredništvo sastavljeno od članova literarne sekcije u kojem Marijan Piljić, profesor francuskog jezika i književnosti u mirovini, nosi lekturu i korekturu, Mladen Franjo Nikšić, „pjesnik i slikar novosadski“, grafiku na naslovnoj stranici, a Miroslav Cakić, arhitekta u mirovini, računalnu pripremu knjige. Odluke o koncepciji zbirke, odabiru radova, sadržaju predgovora i odabiru recenzenata donose se uz suglasnost svih članova uredništva, u kojem su još Ljerka Radović i Siniša Božulić.                  
 
Zbirka se sastoji iz dva dijela. U prvom dijelu su zastupljeni svi članovi literarne sekcije HKUPD „Stanislav Preprek“ koji se bave pisanjem pjesama, a predali su na vrijeme svoje radove (sedamnaest autora). Ova praksa bit će zadržana i ubuduće s tim da je HKUPD „Stanislav Preprek“, a time i literarna sekcija, otvoreno društvo i svi koji se učlane u njega, pišu poeziju i godinu dana redovito prisustvuju sastancima, konkurenti su za sljedeću zbirku poezije Preprekovo proljeće. Sastanci literarne sekcije, osim u ljetnom periodu, uobičajeno se održavaju jednom u mjesecu, tako da njeni članovi mogu biti i iz udaljenijih mjesta od Novog Sada.Ovim bi sekcija mogla biti proširena, a time i podignuta kvaliteta njenih budućih zbirki poezije.
 
U drugom dijelu zbirke su afirmirane pjesnikinje iz Rijeke čije su pjesme ušle u školske programe u Republici Hrvatskoj i u mnoge antologije u zemlji i inozemstvu. Radi se o Silviji Benković Peratovoj, Ljubici Kolarić-Dumić i Veri Primorac. Uredništvo sugerira da se i ubuduće sa šireg područja nekog grada u Republici Hrvatskoj u zbirku uvrste po tri poznata autora kao vid suradnje s Maticom, a pošto je pokazan velik interes poznatih hrvatskih pjesnika za suradnju s dijasporom u Novom Sadu i učešće u ovoj zbirci, već je u narednim godinama predvidivo učešće Osječana, Zagrepčana, Zadrana... Tako bi se moglo svake godine organizirati i gostovanje ovih pjesnika u Novom Sadu, kao i uzvratna posjeta novosadskih autora njihovom gradu. Recenzije za zbirku su nadahnuto napisali mr. Pavel Domonji pod nazivom Pjesnički svijet, i vlč. Marko Kljajić pod nazivomTrag od svjetlosti, za nakladnika zbirku potpisuje Marijan Sabljak, predsjednik HKUPD „Stanislav Preprek“, a tiskao ju je „ALFAgraf“ iz Petrovaradina.
 
Izdavanje zbirke su dijelom pomogli Pokrajinski sekretarijat za upravu, obrazovanje nacionalne zajednice AP Vojvodine i Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Srbiji. Tražena je pomoć i od HNV-a i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, jer je cijena zbirke višestruko veća od primljenih sredstava od gore navedenih institucija, ali od njih u 2015. godini nismo dobili ništa! Problem je riješen na taj način što su svi sudionici u izradi zbirke radili volonterski pa je plaćen samo tisak.
 
Promocija zbirke Preprekovo proljeće 2015 predviđa se za 16. travnja 2016. godine, uz bogat program i izložbu slika pošto HKUPD „Stanislav Preprek“ ima uz literarnu i dramsku sekciju, te djevojačku pjevačku skupinu s muzičkom pratnjom i nekoliko umjetnika slikara. Inače ovo je jedina kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu, a vremenom je postala i tradicionalna te zaslužuje daleko veću pažnju medija i svih nadležnih i u Republici Srbiji i u Republici Hrvatskoj. Literarna sekcija ovog društva po kvaliteti je (a vjerojatno i po brojnosti) najjača literarna sekcija hrvatskih udruga u Vojvodini, ali se guši u besparici i ignoriranju od strane nadležnih institucija i iz Republike Srbije i iz Republike Hrvatske, odnosno ljudi koji su plaćeni da pomažu, prije svega, upravo hrvatskim kulturnim udrugama ovdje. U njima je izvor narodnog stvaralaštva i osnovica očuvanja identiteta i jezika naše nacije ovdje. No, ove institucije, bolje reći čelni ljudi u njima, iako raspolažu s velikim sredstvima, najmanje ih daju udrugama.
 
Aktivni i marljivi članovi HKUPD „Stanislav Preprek“ pripremaju za jesen još jednu kulturnu manifestaciju u Novom Sadu s namjerom da na dan osnivanja društva, 10. listopada, promoviraju zbirku kratkih priča, a inače do sada su pojedinačno izdali oko dvadeset svojih knjiga, što proze što poezije.
 

Branimir Miroslav Cakić

Kulturni i jezični razvitak

 
 
Prve školske knjige iz 1746. i 1747. nastale su na privatnu inicijativu. 1806. je izašao prvi pravi udžbenik za hrvatske škole zapadne Ugarske od patra Ivana Sigismunda Karnera. U to vrime su stvoreni i prvi kontakti s Hrvati u staroj domovini.
http://oekastatic.orf.at/static/images/site/oeka/20150938/miloradic_grob2.5400100.jpg
Važan dogodaj u razvitku književnoga jezika je sigurno bio – doduše nikad tiskani – prijevod Novoga Zakona na jezik Gradišćanskih Hrvatov početkom 19. stoljeća. Hrvatski etnolog i sakupljač narodnih pjesam Fran Kurelac je med 1846. i 1848. istraživao narodne jačke Gradišćanskih Hrvatov. Osobito obljubljeni u prostom narodu bili su kalendari, ki su se od ljeta 1805. počeli pojavljati u obliku godišnjakov. Oni su mnogo doprinesli širenju i čvršćenju gradišćanskohrvatskoga književnoga jezika.

 

Centralna vlada u Beču je podupirala razvijanje samostalne kulture Gradišćanskih Hrvatov u drugoj polovici 19. stoljeća. Uznemirene ugarskom revolucijom ljeta 1848. kanile su centralne vlasti oslabiti liberalni, protuhabsburški tabor u Ugarskoj podupirajući samostalni kulturni razvitak malih nemadjarskih narodnosti. Pri tom su se naslanjali u prvom redu na pomoć katoličanskoga duhovničtva, ko je nadziralo cijelo osnovno školstvo u Ugarskoj.
 
Ljeta 1853. je izašla početnica za Hrvate, ka se je morala posebno prilagoditi jezičnim prilikam Gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Zakon o narodnom školstvu iz ljeta 1868. je institucionalizirao podučavanje na materinskom jeziku stanovničtva, a sve veća potriboća školskih knjig je prouzrokovala probijanje samostalnoga književnoga jezika na temelju čakavskih ikavsko-ekavskih govorov i preuzimanje suvrimenoga hrvatskoga pravopisa.
 
Mnogobrojne pjesmarice Mihovila Nakovića, Ivana Vukovića i Jakoba Dobrovića održale su do dana današnjega na životu šaroliko bogatstvo narodne pjesme Gradišćanskih Hrvatov. Gradišćanskohrvatski napjev, narodna pjesma “Jutro rano sam se stao” služila je vjerojatno Jožefu Haydnu kot uzor pri komponiranju stare cesarske himne “Gott erhalte”, ka se je kasnije kot melodija nimške nacionalne himne “Deutschland, Deutschland über alles” odn. sada “Einigkeit und Recht und Freiheit” proglasila širom svita.
http://volksgruppenv1.orf.at/v2static/storyimages/site/volksgruppen/200727/ivan_vukovic3_big.jpg
Gradišćanskohrvatska himna Hrvat mi je otac
 
Svoj prvi procvat doživila je gradišćanskohrvatska književnost na rubu stoljeća djeli duhovnika Mate Meršića-Miloradića. U seljačkom “Kalendaru svete Familije”, koga je izdavao od 1903., razvio je Miloradić jedinstvenu i dotle nedostignutu pjesničku djelatnost i postao je u pravom smislu pjesnik svih Gradišćanskih Hrvatic i Hrvatov. Iz njegovoga pera je izniknuo i tekst gradišćanskohrvatske himne “Hrvat mi je otac”. Dugo vrime je kulturni razvitak bio povezan s vjerskim. Budući da Hrvati nisu imali vlašćih političkih i gospodarskih centrov, pretvorilo se je selo, selska zajednica, u temelj hrvatskoga narodnoga života. Pokidob su ta selska mjesta bila otcipljena od društvenih i kulturnih impulsov gradov, ona nisu mogla razviti staleška društva, vezana uz cehe i nadregionalno orijentirana. U većoj mjeri su utemeljitelji hrvatskih društav u Gradišću bila udruženja vjerskih i kulturnih usmirenj. 
 
(Nastavak slijedi)
 

Franjo Schruiff, “Zur Geschichte und Entwicklung der kroatischen Volksgruppe”; http://www.hkd.at/index.php?option=com_content&view=article&id=43&Itemid=168&lang=hr

Samo bokove tvoje vidim

 
 
Ne jedem, bez sna lutam noću,
glava mi je k'o tempirana mina,
i jedino tebe tražim, tebe hoću,
ludim od želje da te imam, Dina.
K'o grom zaglušni iz vedra neba,
čim sam te vidio, neki vrag zao,
rekao mi je da mi život ne treba,
ako kako ljubiš ne budem znao.
 
Pijan k'o od dobrog jakog vina,
zaslijepljen k'o neki bik u areni,
samo bokove tvoje vidim, Dina,
u očima mi se tvoj bikini crveni.
 
Sve na tebi me uzbuđuje, Dina,
oči, osmijeh i ta duga crna kosa,
noge, grudi, sama tvoja blizina,
male rupice tvog prćastog nosa.
 
Umrijet ću ili doživjeti te radosti,
još noćas moraš moja biti, Dina,
ona koju volim neka mi oprosti,
poslije tebe biću miran sto godina.
 

Branimir Miroslav Tomlekin

Anketa

Očito je da MOST radi na diskreditaciji Vlade i podilaženju SDP-u. Radi li to?

Četvrtak, 11/02/2016

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 865 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević