Get Adobe Flash player
 Postajemo li nemoćni zarobljenici rastuće političke patologije?

Postajemo li nemoćni zarobljenici rastuće političke patologije?

Dan kada su veleopsjenar i veleizdajica obećali uspješnu...

Hrvatsko gospodarstvo na jednoj nozi!

Hrvatsko gospodarstvo na jednoj nozi!

Ne može se živjeti samo od turizma     Novinar...

Naš S.O.S.-ed - Dosta je bilo ucjena i pokušaja otimanja hrvatskoga mora

Naš S.O.S.-ed - Dosta je bilo ucjena i pokušaja otimanja hrvatskoga mora

Spriječio sam Račana da Sloveniji pokloni Savudrijsku...

Vrijeme je da Slovenci prihvate Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama

Vrijeme je da Slovenci prihvate Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama

Slovenija nema uporišta za svoj zahtjev na izlazak na otvoreno...

Nema dobrog vremena za lošu politiku

Nema dobrog vremena za lošu politiku

U Hrvatskoj nikad Oluja ne će prestati     Ove...

  •  Postajemo li nemoćni zarobljenici rastuće političke patologije?

    Postajemo li nemoćni zarobljenici rastuće političke patologije?

    nedjelja, 23. kolovoz 2015. 19:28
  • Hrvatsko gospodarstvo na jednoj nozi!

    Hrvatsko gospodarstvo na jednoj nozi!

    srijeda, 26. kolovoz 2015. 12:48
  • Naš S.O.S.-ed - Dosta je bilo ucjena i pokušaja otimanja hrvatskoga mora

    Naš S.O.S.-ed - Dosta je bilo ucjena i pokušaja otimanja hrvatskoga mora

    subota, 22. kolovoz 2015. 11:58
  • Vrijeme je da Slovenci prihvate Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama

    Vrijeme je da Slovenci prihvate Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim...

    četvrtak, 20. kolovoz 2015. 10:56
  • Nema dobrog vremena za lošu politiku

    Nema dobrog vremena za lošu politiku

    srijeda, 26. kolovoz 2015. 09:57

Pismo iz tuđine

       
 
        Draga moja nono!
        Ja san završija treći razred. Imam sve same jedinice. To ti je
        ki u nas kada ti učitelj na kraju školske godine upiše u svidodžbu
        sve same petice.
        Ćaća mi je za nagradu kupija balun da se mogu igrat s dicon.
        Al' ovdi ti nema ni dvorišta, ni livade pa se mater juti kada po kući
        bacan balun i razbijen ponistru na kužini. Meni bi bilo milije da
        mi je ćaća da šolde pa da sam odem u grad i kupim onu veliku
        knjigu što je moj učitelj, Herr Lehrer, zove Atlas i kaže da su u njeg  
        upisane sve države na svitu, čak i naša Rvacka.
        Tija bi vidit i izmirit koliko ima od Stuttgarta do našeg mista pa da
        znam kako ću i kad do tebe doć.
        Uh, zaboravija san da ti još nisi naučila pisat i čitat, ali se ne siki-
        raj. Čim dođem, ja ću te naučit pa te više nikad kuma Manda ne će
        moć privarit kad u nje kupuješ spizu..
http://cdn1.spiegel.de/images/image-835980-panoV9free-xvbo.jpg
        Znaš, nono, ovdi u gradu dica puno šoldi imadu pa mi se rugaju
        da sa ja "šmucige auslender" ("Shmutzige Ausländer"=prljavi stra-
        nac)i da nemam ni dobro odilo, ni bicikl – ki oni.
        Ma nije to ništa. Moj prijatelj Hans me tiši da su to samo prazne
        riči. Ma kako ja mogu bit šmucig, kad se svako jutro umivam,
        makar i ne bilo tople vode, a mater me počešlja pa san vaik čist
        i šesan?!  Ćaća mi očisti i pljuvačkom uglanca moje postole pa se
        sjaje ki sunce. Na svu sriću još nije vidija da san malko zadera
        rukav od jakete, kada san se niki dan potuka s jednim našim
        auslenderom iz Splita.
       
        On je meni tumačio da i Njemci znaju rvacki pisat, jer na jednoj
        kući piše :APOTHEKE. A ja san ga uvirio da je ono h višak, a ne
        triba ni ono e na kraju, jer se u rvackom piše :APOTEKA ili digod
        i LJEKARNA. On je mislija da je pametiniji od mene pa sam ga
        malko počeša po glavi, a on meni razdera rukav od jakete.
        Draga moja nono, ne juti se na me, jer će mater to zakrpit pa će
        jaketa bit ki nova.
        Znaš, nono moja, vidija san niki dan jednu ženu na ulici.
        Vodila je na špagi šesnog pasa, a kada se on da prostiš, uneredio,
        ona je malom lopaticom pokupila sva pasja govna, umotala ih u
        srebrni papir i stavila u svoju lipu tašnu.
        Nisan moga virovat svojim očima. Ajme meni, što će smrdit kad
        ju opet otvori! Kod nas se govna bacaju u zahod ili u pojatu šjor
        Ante, a ne u gospodske tašne! Možda ona, jadna, i ne zna da zbog
        tih govana ne meremo uć ni u EU, a kamoli izić iz nje, kako san
        niki dan čuja od Hansa.
        Tija san joj to reć i ispsovat, ali me mater povuče za rukav (umalo
        nije opet puka) i šapnu mi na uvo:"Šuti, dite. Ne reci šporke riči!"
        Ja san mater posluša, ali nisan razumija,kako to riči mogu bit
        šporke? Znaš li ti to, nono?Zar more naša rvacka rič bit šporka a
        niko ju, taman i da oće, ne mere ušporkat ka ja na priliku svoje
        ruke, kad jedem kruv s pekmezom od šljiva!?
        E,draga nono, da smim , reka bi ja onoj gospođi da je ona šmucig
        ki naša prasica kad se u blatu valja.I da bi tribala naučit štogod i
        od nas auslendera iz Rvacke!
       
        Ni mi đava da mira pa san materi, kad me niki dan počela karat
        što san opsova Boga i pritila mi da ću doć u pakao, ako to opet
        učinim, jer nije pristojno govorit šporke riči, reka:"Ti me vaik učiš
        da govorim rvacki, a ja san opsova na rvackom, a ne na njema-
        čkom . Pa zar i rvacka rič nmođe bit šporka?"
        Mater je nato zacmizdrila i kazala da rvacke riči nisu šporke, ali
        da su šporke misli koje nekoga vriđaju. Da san moga, namah bi 
        bija uteka od njenih suza i doša k tebi, moja none. A zaželija san
        se tvojih fritula pa čak i one jezičave kume Mande kojoj san, kad
        smo ono nas dvoje išli u spizu, ukra jednu bananu. Ona me nije
        vidila, ali san ja ovdi naučija da se ne smi krast ni od svojih naj-
        rođenijih, a kamoli od tuđih.
        Kuma Manda mi je često, dok san još bija mali, davala bombona
        a dikad i čokolade pa sada mislin da bi i nju rado vidija.
        Ali ne radi čokolade, već bi ju molija da mi oprosti što san joj
        ukra onu smrdljivu bananu, a bila je već napola trula pa je nisan
        moga pojist.
        Ćaća mi je priča da su i ove godine u nas još u veljači procvitali
        bajami, da će bit lipo vrime pa ćemo se moć kupat u moru.
        Ima i u Njemačkoj more, ali je daleko. I ledeno je pa se ne mere
        u njem kupat. Mi nismo navikli na na ledenu vodu pa bi se prila-
        dili.
        Moj prijatelj Hans (on je proša sa samim dvicama) me pita, oćemo
        li i njega povest sobon u Rvacku. Povalio se da  je već naučio
        i neke rvacke riči pa će se moć razumit i igrat s našon dicom.
        A kad je ćaća to čuja, sav se smekša i raznježija pa, sritan što
        i mali Hans zna koju rvacku rič, reče mu:"Komm, mein Sönchen,    
        sag etwas auf kroatisch!" ("Dođi, sinko, reci nešto na hrvatskom.")
        A moj Hans, čim je to čuja, ka iz topa razdera se:"Zivila Rvacka!"
        Ćaća ga smista zagrli i poljubi u čelo- kako mene nikad nije, pa
        čak ni kad mi je Herr Lehrer (gospodin učitelj) napisa povalnicu
        za pristojno  ponašanje.
        Ipak, ja, dobra moja nono, sada virujen da naša domaća rvacka
        rič ne mere bit šporka pa čak i ako ju izgovori moj prijatelj Hans
        koji je prošle nedilje na utakmici Njemačka-Srbija dobija batina
        kada je vika:"Rvacka! Rvacka!"
        Misliš li i ti tako, draga nono?
        Voli te tvoj unuk Zvone
 
Objašnjenja:
 
šporke riči=prljave riječi
šmucig (njem. Schmutzig)= prljav
spiza=hrana
šesan=zgodan
Ausländer=stranac
 

Malkica Dugeč, Stuttgart, 2010.

Majka zaštitnica

 
 
Od stoljeća sedmog neki žele reći,
Al' daleko prije bila si nam Mati,
Jer daleko prije stigli su Hrvati
U perivoj rajski, snivajuć o sreći.
https://encrypted-tbn0.gstatic.com/images?q=tbn:ANd9GcRuVMJDBx2KYTAiKdJICkOLBDn0oGfnYMaN5SyV5Uf2vVizK0Vr
Nazivima raznim drugi su nas zvali,
Povijest nas je burna vodila daleko;
Postadosmo mali i netko bi rek'o,
Da opstojnost svoju nismo branit znali.
 
Možda i jest tako,jer povijest je kruta,
Imenom se Tvojim tek ponose neki,
Kroz vihore vremne puti su daleki
Skrivali Ti ime na bezbroje puta.
 
Pristigosmo davno sa iranskih stepa
I dobismo na dar dio Božjeg raja,
Da na ponos bude naših naraštaja
I da vječno sloviš i sretna i lijepa.
 
Al' kraj ovog raja, vrzu se sotone,
- NEPREKIDNA PRIČA JANJETA I VUKA;
Kroz mržnju i zavist pohlepna im ruka
Neprestano sprema smrtne poligone.
 
Ali,neka znaju pohlepnici listom,
Da nas ima dosta, što smo SPREMNI mrijeti,
Kad god zli nam udes Domovini prijeti,
Jer mi nismo sami, mi stupamo s Kristom.
 
Pod Njegovim stijegom vodili smo bitke,
Njegova nam Majka zaštitnica bila
Kroz olujne dane ovozemnih sila
Od pogubne ruke i od sablje britke.
 
I još, neka znaju izdajnici s njima:
Kad pođemo jednom, k cilju ćemo stići,
Ako zadnji padne, mrtvi će se dići
I najavit svima, da nas ima, ima.
 

Žarko Dugandžić

Zastupnici bježe iz sabornice kada se raspravlja o opstanku Hrvatske i Hrvata

 
 
Hrvatska uopće nema svoju useljeničku politiku. Nije ni svjesna da je postala useljenička zemlja, da joj se događa puzajuća zamjena stanovništva. Nastavlja se iseljavanje Hrvata iz Hrvatske u Kanadu, Australiju i druge zemlje a pored legalnog useljavanja stranaca, nakon ulaska Hrvatske u EU, trgovci ljudima u Hrvatsku prebacuju ilegalne imigrante. U Hrvatskom saboru je ukinut Odbor za useljeništvo. Umjesto artikulirane useljeničke politike imamo neartikuliranu, kontradiktornu politiku u nekim usvojenim zakonima: Zakon o hrvatskom državljanstvu, zakon o strancima, zakon o azilu, Zakon o prebivalištu, Zakon o iskaznici, Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske… (U Hrvatskom saboru imamo Odbor za Hrvate izvan RH u kojem vladajuća koalicija ima većinu. O tom odboru,  na stranici Hrvatskog sabora zabilježeno je da  u 2011. nije imao ni jedne sjednice, u 2012. održao je 4 sjednice a u 2013. još ni jednu. Zadnje izvješće na toj stranici je Izvješće o Državnom proračunu za 2013. godinu.)
http://www.ukipdaily.com/wp-content/uploads/2014/01/malmstrom.jpg
Cecilia Malmström
 
Radi bolje informiranosti o zakonu o azilu ne samo pripadnika hrvatskog naroda u Republici Hrvatskoj i BiH i u iseljeništvu, nego cijele hrvatske nacije, evo cjelovite rasprave dr. Davora Božinovića: „Prije svega ja bih izrazio određeno nezadovoljstvo činjenicom da o ovako važnoj temi mi razgovaramo kasno navečer i da o ovakvoj temi i o ovakvom zakonu opet idemo po hitnom postupku a radi se o nečemu što je izuzetno važno, o temi koja je izuzetno važna za hrvatsku javnost, da bude upoznata. Mi, kao što je zamjenik ministra kazao, imamo Zakon o azilu od 2008. godine, ali mi smo članica EU svega nekoliko mjeseci, a ulaskom u EU ova problematika se bitno mijenja. Naime u EU postoji cijeli niz zemalja koje imaju prošlost kao kolonijalne sile i one imaju itekako razvijenu imigracijsku odnosno useljeničku politiku. to Hrvatska nema. I mi jednostavno o tome moramo govoriti na jedan odgovarajući adekvatan način prije svega prema građanima RH.
 
U EU još uvijek ne postoji zajednička politika azila, a rasprave o tome traju već 14 godina. Zašto nema, možete zamisliti? Zato što je to i tamo veoma osjetljiva tema bez obzira što povjerenica Cecilia Malmström kaže da će do jeseni 2015. EU dobiti zajedničku politiku azila, međutim postoje ozbiljne razlike između zemalja. Neke su više pogođene politikom azila, neke su manje pogođene. Primjerice tu govorimo o broju imigranata, primjerice Njemačka i Austrija su među onima koje su najviše pogođene, a imate zemalja kao što su neke druge zemlje središnje i istočne Europe koje nisu time nimalo pogođene. Činjenica je da 90 % imigracije pada na teret 9 zemalja članica EU-a.
 
Tu je novi moment nakon Arapskog proljeća nakon događaja na sjeveru Afrike pa i ovog zadnjeg zaoštravanja u Siriji da dolazi veliki broj imigranata u države kao što su Grčka, kao što je Malta, kao što je Cipar. Vidjeli smo i nedavno neke tragične snimke oko toga.Italija se obratila Europskoj komisiji za povećanje sredstava za nošenje s ovim problemom jer Italija jer recimo u prošloj godini potrošila milijardu i 300 milijuna eura, a dobila je svega nekoliko desetaka milijuna eura od EU, tako da treba voditi računa o tome da Europa iako snosi dio troškova to pogotovo u ovom prvom redu pogođenih zemalja nije adekvatno onome što one troše.
 
Naravno vode se veoma oštre rasprave kazao bih oko Dublina 2, oko Dublinske uredbe, o tome je ministar nešto kazao. Dakle ukoliko imigrant dođe u jednu zemlju članicu, a onda iz nje ode u drugu ukoliko ga tamo zadrže onda ga vraćaju u prvu zemlju članicu.Zašto je to bitno? Za razliku od brojnih predodžbi koje vladaju o imigraciji u Europu, pogotovo o onoj da najveći broj imigranata dolazi s morske strane, zapravo najveći broj dolazi kopnom. A primjerice Hrvatska je jedna od najbližih članica odnosno nalazi se na kopnenom putu za imigrante koji dolaze iz Dalekog Istoka. U jednom izvješću, mislim ovom policijskom, je spomenuto da je u zadnjoj godini najveći broj imigranata ako se ne varam došao iz Afganistana 30 % iz Somalije 25 %. Jučer smo razgovarali o tome kada smo govorili o Afganistanu o Misiji u Afganistanu o Misiji u Somaliji da o tome razgovarati interesorno, da u najmanju ruku, u tu raspravu treba uključiti Ministarstvo vanjskih poslova jer se rad o jednom od vanjskopolitičkih prioriteta i MUP zbog sudjelovanja tamo, ali i zbog ovakvih podataka.
http://ethiopiaforums.com/wp-content/uploads/2011/01/Boat_loaded_with_Ethiopian_and_Somali_immigrants_in_the_Gulf_of_Aden_yemen.jpg
Jesmo li mi ovaj podatak analizirali u kontekstu naše ukupne politike vezano za Afganistan, za Somaliju iza toga slijede zemlje poput Alžira, Sirije dakle zemlje Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka? Kada govorimo o toj odredbi Dublinske uredbe Njemačka se veoma zalaže da ona ostane. Naravno nije na ulazu i ono što se radi i u Njemačkoj donekle i u Velikoj Britaniji to je taj point system bodovni sistem gdje se eventualno visokoobrazovani kadrovi zadržavaju, oni manje obrazovani sa nižim kvalifikacijama se šalju nazad. Grčka i druge zemlje koje bi htjele da se to promijeni.
 
Dakle to je u najmanju ruku pitanje koje mi u Hrvatskoj trebamo staviti u javnu raspravu o čemu trebamo razgovarati.Nijemci su nedavno kazali, ja mislim njihov ministar unutarnjih poslova, da imaju povećani broj imigranata koji traže politički azil iz Srbije i Makedonije, dakle tu je i regija u pitanju. Oni im ne odobravaju te azile, međutim kada ih budu deportirali teško da će mimoići Hrvatsku koja je pretpostavljeno prva zemlja njihovog ulaza sukladno Dublinskoj deklaraciji odnosno uredbi. Ja se mogu složiti sa nekim rješenjima međutim, kada govorimo o određenim društvenim skupinama, moramo biti svjesni također da postoji jedan trend da se imigranti deklariraju kao pripadnici određenih manjinskih skupina da bi dobili politički azil. Čitajte o iskustvima Španjolske. Dakle i to je pitanje o kojem se u Hrvatskoj treba razgovarati. Ja imam stvarno nekoliko problema sa zakonom prije svega jer nema javne rasprave. Radi se o jednom pitanju koje će sigurno Hrvatsku na neki način iznenadit. Ovo je novo iskustvo i ovo večeras smatram samo odrađivanjem posla, a ne stvarnom javnom raspravom na tu temu.
 
Druga stvar s kojom imam problem, to je odredba u zakonu gdje piše da ovaj zakon neće iziskivati dodatna proračunska sredstva. E sada, s obzirom na trend povećanja i trend očekivanog povećanja, s obzirom na sve ono što se planira i ono što će biti riješeno ovim zakonom, kao što je pitanje besplatne pravne pomoći, obrazovanja, smještaja i zdravstvene zaštite, mene zanima kako je moguće onda donijeti zakon i smatrati da on neće iziskivati nikakve dodatne proračunske troškove za izvršenje tih poslova. Pa uzmite samo činjenicu da uz Kutinu i Ježevo je nedavno kupljen Porin čini mi se, a negdje sam pročitao u novinama da se planiraju izgraditi i izbjeglički logori u Tovarniku i Trilju. Kako je to moguće napraviti bez dodatnih troškova vezanih za izvršenje ovog zakona?
 
Naravno, to je donekle i druga tema ali se spominje kao povod za hitno donošenje ovog zakona pa se kaže da je vezan za usklađivanje sa Zakonom o boravištu. Mi još uvijek mislimo da Zakon o boravištu bi trebalo mijenjati jer Hrvatska se vratila na neka rješenja iz prošlosti. Npr. ukoliko vi dođete u Švicarsku i dobijete nekakvu osobnu iskaznicu sa određenom adresom možete živjet 20 godina tamo, možete promijenit 20 gradova, a ne morate se prijavljivat policiji da ćete kao kod nas ako idete 20 ili 2 mjeseca radit u Rijeku morate se javit policiji da ste došli u rijeku i s kojim povodom.
 
U odgovoru na neke replike iz zastupnika vladajuće koalicije Davor Božinović je rekao da činjenica što nema dovoljno zastupnika u sabornici jest rezultat statistike da se sve što ide po hitnom postupku  izglasa pa ljudi jednostavno nemaju nikakvog posebno poticaja u ovakvoj situaciji govoriti o ovim pitanjima te dodao: „Ali opet se vraćam, imigracija je jedna od top teme Europske unije. Mi ne možemo prolazit kroz i samo se usklađivat. Mi više nismo u situaciji da moramo zbog zatvaranja poglavlja, otvaranja poglavlja na brzinu nešto donositi zakone i onda ih predstavljat Bruxellesu. Evo to smo ispunili, ovo smo ispunili.Ovo sad treba bit mjesto stvarnih i kvalitetnih rasprava. Ja mislim da mi imamo potencijala u ovom Saboru za to i ja bih to uvijek sugerirao. Ali naravno kao što smo i Afganistan prepustili isključivo Ministarstvu obrane a to je stvar više ministarstava, tako smo i ovo prepustili samo Ministarstvu unutarnjih poslova, a to je stvar više ministarstava i to je stvar koju jednostavno treba sa razine Vlade predstaviti sa svih aspekata kojih se to tiče.“ Na repliku zastupnice  König, Božinović je odgovorio: „Ne možemo samo tu se zadržavat na nekim lapidarnim ocjenama jer je netko iz MUP-a rekao da neće bit povećanja. Na temelju koje analize? Pa znam, i kolege iz koalicije vladajuće su podržale ono što sam govorio i kad govorimo o broju i o tome kad govorimo o tranziciji prema drugim zemljama, da će Hrvatska bit tranzicijsko središte. Ja vas opet podsjećam na Dublin 2 koji govori da bez obzira što smo mi tranzicijsko središte oni će biti vraćeni u Hrvatsku i oko toga se danas u Europi na ovom pitanju lome koplja, a mi o tome prvi puta čujemo. Ja mislim veliki dio, najveći dio hrvatske javnosti o tome prvi put čuje.
 
Ranko Ostojić je u svom osvrtu na raspravu među ostalim ostao kod tvrdnje da za provedbu zakona nisu potrebna dodatna sredstva – za ovu godinu. A jesu li i kolika bi mogla biti potrebna sredstva za iduće godine, nije odgovorio. Prenio je informaciju da je Ježevo je Centar za ilegalne imigrante. Da bi mogli ući u Schengen mi moramo sagraditi iz sredstava EU Schengen facility fonda koji nam je osigurao 120 milijuna eura u 2 godine da bi mogli ući u Schengen moramo sagraditi prihvatne centre za ilegalne imigrante u Trilju i Tovarniku. Znači, to je jedna tema. Pitanje azila, azilanata koji su u ovom trenutku, odnosno dosada naši smještajni kapaciteti koje smo imali u Kutini su zadovoljavali brojke tražitelja azila u RH i imali smo kapacitet samo od 100 mjesta. Maloprije ste čuli da je ta brojka narasla u jednome trenutku na skoro 1000 tražitelja azila u RH u istom momentu.
 
Ministar je na kraju priznao: „Naravno da taj trend rasta se osjeća, ali najveći dio tražitelja azila u vremenu u kojemu mogu zahtijevati odnosno vrijeme koje im je na raspolaganju i koje im moramo osigurati dok im se odobri ili ne odobri pitanje azila.“
 
Ministar unutarnjih poslova nije ministar financija pa mu se može činiti da je 120 milijuna eura osigurano za dvije godine iz sredstava EU-a za Schengen i granju logora u Trilju i Tovarniku dostatno. Italija je samo prošle godine potrošila za ilegalne imigrante milijardu i 300 milijuna eura. U oči upadaju ilegalni imigranti koji dolaze morskim putem. Imigranti koji  dolaze kopnenim putem samo  preko 1003 km duge granice s BiH, ne upadaju u oči kao ni oni koje Hrvatskoj vraćaju druge članice EU-a. I dok trgovci ljudima, u Hrvatsku krijumčare ljude, u Hrvatskom saboru prokrijumčaren je Zakon o azilu. Ni Linić to nije primijetio.
 

Zrinko Horvat

Anketa

Tko stoji iza peticije da se pozdrav "Za Dom spremni" uvede u službenu vojnu uporabu?

Ponedjeljak, 31/08/2015

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 655 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević