Get Adobe Flash player
Alegorijski srpski vlak

Alegorijski srpski vlak

Neuspjeli drugi napad na Kosovo     U...

Popis slovenskih političkih bisera

Popis slovenskih političkih bisera

Debakl u arbitraži s Hrvatskom: hoće li pasti cijela politička elita...

Lijepa naša teče, Pernar sjedi

Lijepa naša teče, Pernar sjedi

Ovoga anarhistu treba zgrabiti za kaput i lijepo izbaciti iz...

Živi zid ili anarhistički pokret?

Živi zid ili anarhistički pokret?

Trebaju li Hrvati trpjeti ljude koji negiraju hrvatsku...

Ne će biti lako s MOL-om

Ne će biti lako s MOL-om

Pletser: Malo je vjerojatno da će se tako lako odreći vlasničkih i...

  • Alegorijski srpski vlak

    Alegorijski srpski vlak

    četvrtak, 19. siječnja 2017. 14:16
  • Popis slovenskih političkih bisera

    Popis slovenskih političkih bisera

    četvrtak, 19. siječnja 2017. 14:10
  • Lijepa naša teče, Pernar sjedi

    Lijepa naša teče, Pernar sjedi

    četvrtak, 19. siječnja 2017. 14:05
  • Živi zid ili anarhistički pokret?

    Živi zid ili anarhistički pokret?

    četvrtak, 19. siječnja 2017. 18:35
  • Ne će biti lako s MOL-om

    Ne će biti lako s MOL-om

    četvrtak, 19. siječnja 2017. 17:21

Unutar Hrvatske mjesto je promijenilo 75.927 osoba

 
 
Prema podatcima Eurostata, 3,8 milijuna ljudi imigriralo je 2015. u jednu od zemalja EU-28, dok je najmanje 2,8 milijuna ljudi napustilo Europsku uniju. Hrvatska je jedna od zemalja obilježenih iseljavanjem - prošle godine u inozemstvo se odselilo nešto manje od 30 tisuća osoba, dok se u Hrvatsku doselilo tek nešto više od 11 tisuća ljudi te je saldo migracije s inozemstvom bio negativan i iznosio je 17.945. Migracijski saldo posljednji je put bio pozitivan 2008., kada je iznosio 7053. Najveći skok u migracijskom saldu među pojedinačnim godinama zabilježen je u 2014., kada se razlika između broja doseljenih i odseljenih više nego udvostručila u odnosu na godinu prije. Ako promatramo broj odseljenih osoba iz Hrvatske po županijama, na prvom je mjestu Grad Zagreb sa 17 posto ukupnog broja odseljenih, a slijede Primorsko-goranska s 8,6 % i Zagrebačka županija sa 7,7 %.
http://www.learncroatian.eu/images/blog/1512-croatian-diaspora/goodbye-hrvatska.jpg
U 2015. najviše se osoba odselilo u Njemačku, njih 41,6 %, a ta je zemlja bila popularno odredište i 2014., kada se tamo odselilo 38,2 % ukupno iseljenih, te je tako zamijenila Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, kao zemlje koje su prijašnjih godina bile primarna odredišta. S obzirom na spolnu strukturu, iako je veći udio odseljenih muškaraca (53,7 %) nego žena (46,3 %), razlika nije velika. Najveći udio u dobnoj strukturi odseljenih muškaraca imaju oni u tridesetim godinama života, a među odseljenim ženama prednjače one u kasnim dvadesetima i tridesetim godinama života.
 
Od ukupno 11.706 doseljenih osoba u Hrvatsku, iz inozemstva se doselilo 55,4 % hrvatskih državljana i 44,5% stranaca, a najviše njih, 32,5% doselilo se iz Bosne i Hercegovine. Iz susjedne nam je države i prijašnjih godina bio najveći postotak doseljenih osoba, većinom muškaraca. I u ukupnom broju doseljenih osoba iz inozemstva, baš kao i u broju odseljenih, veći je udio muškaraca (55,9%). Od ukupnog broja doseljenih, najviše ih se doselilo u Grad Zagreb (23,6%), a potom slijede Splitsko-dalmatinska županija s 15,6% doseljenih, te Istarska županija s 9,2%.
 
U 2015. mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenilo je ukupno 75.927 osoba, a najviše ih se (44 %) selilo između županija te nešto manje između gradova i općina iste županije (37,2 %). Najveći broj preseljenog stanovništva bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,4 %), a najviše su se selile žene, čiji je udio u ukupnom broju preseljenih bio 54,9 %. Grad Zagreb nastavlja trend iz prethodnih godina i ima pozitivan međužupanijski migracijski saldo, odnosno više doseljenih nego odseljenih (4420 osobe). Vukovarsko-srijemska županija ima negativan saldo migracije među županijama (-1179 osoba), baš kao i Brodsko-posavska (-983 osobe).
 

E. Soudil,  http://www.glas-slavonije.hr/320492/1/Hrvatsku-napustilo-cak-30-tisuca-ljudi

U povodu 113. obljetnice djelovanja Hrvatskoga kulturno prosvjetnog društva "Matija Gubec"

 
 
Svečani koncert povodom 113. obljetnice djelovanja Hrvatskog kulturno prosvjetnog društva (HKPD) "Matija Gubec" iz Rume održan je 17. prosinca u velikoj dvorani Kulturnog centra u Rumi. Pored velikog tamburaškog orkestra HKPD "Matija Gubec" na koncertu je kao gost nastupio i Gradski tamburaški orkestar „Branko Radičević“ iz Rume. Koncert je održan uz podršku Sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine pri Vladi AP Vojvodine, Općine Ruma, HNV-a, Državnog ureda za Hrvate izvan RH i VRH.
http://www.zkvh.org.rs/images/stories/manifestacije/Srijem/2014/Koncert_Gubec_Ruma2014.jpg
Koncertu su nazočili predstavnici pokrajinske i lokalne vlasti: predsjednik Skupštine Općine Ruma, Stevan Kovačević; predstavnici HNV-a i Veleposlanstva Republike Hrvatske u Srbiji; brojni Hrvati iz Rume i šire okolice, te dr. sc. Stjepan Glas, opunomoćeni ministar. Predsjednik društva Pavle Škrobot je, obraćajući se uzvanicima, istaknuo kako HKPD "Matija Gubec" iz Rume djeluje od 1903. kad je osnovano kao “Hrvatska ratarska čitaonica” koja se bavila nabavkom novina i knjiga i u okviru koje je osnovano i pjevačko društvo i tamburaški orkestar. Zahvalio je svima koji na bilo koji način pomažu radu društva, a osobito pokrajinskim i lokalnim vlastima, te Republici Hrvatskoj.
 
Nakon koncerta održano je druženje u prostorijama društva, a opunomoćeni ministar Glas razgovarao je o aktualnim problemima u radu društva s Pavlom Škrobot i članovima Upravnog odbora. Domaćini su pojasnili želju da se na neki način relaksiraju odnosi s većinskom zajednicom budući se u zadnje vrijeme i na lokalnoj razini osjeća porast napetosti.(v.h.)

U Hrvatskoj matici iseljenika predstavljena knjiga Snivala sam Božić u Hrvatskoj

 
 
Knjiga "Snivala sam Božić u Hrvatskoj" sjajna je putopisna proza. Valentina Krčmar u ovoj se knjizi pokazala kao duhovit kroničar raznih sudbina s kojima joj se ukrstiše putovi od Toronta do Zagreba, od Zagreba do Slavonije, od Međimurja do Like, od Like do Dubrovačkoga primorja, Korčule i natrag do Toronta – ali nikada istim putem i nikada sama.
http://www.crodnevnik.de/crodnevnik/wp-content/uploads/2016/12/valentina-krcmar-350x210.jpg
Knjiga hrvatske iseljeničke spisateljice Valentine Krčmar “Snivala sam Božić u Hrvatskoj” predstavljena je u četvrtak 22. prosinca u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu. Knjigu su predstavili urednik Damir Borovčak, ravnateljica HMI-ja Ana-Marija Piskulić, ravnatelj Centra za odgoj i obrazovanje Tuškanac Zdenko Mlakar i autorica Valentina Krčmar. Među brojnom publikom u prepunoj Matičinoj dvorani bili su nazočni uglednici iz javnoga života Zagreba i Hrvatske, a prigodni program atraktivno je izveo Glazbeni sastav Gračani.
 
Po Borovčakovim riječima, knjiga nije bezazleni putopis o hrvatskim ljepotama u kojoj autorica bilježi događaje, opisuje područja i krajeve nego, uza sve to, kroz retke ove knjige probija silna ljubav prema domovini. U tekstovima se osjeća posebno autoričin karakter, koji dolazi do izražaja u silnoj sućuti i razumijevanju prema bližnjima, prijateljima i ljudima koje susreće te posebno prema onima koji su stradali u agresiji na Hrvatsku, rekao je Borovčak. Naglasio je kako kroz njezine prozne i lirske crtice u knjizi do izražaja dolaze i veliki hrvatski problemi poput onih oko demografskih pitanja i stalnoga iseljavanja te napuštanje svoje zemlje. Knjiga, istaknuo je Borovčak, ima deset poglavlja koja su razvrstana u sedam cjelina, 79 podrubnica ili bilježaka, 305 imena u kazalu te 105 fotografija.
 
Piskulić je ustvrdila kako je autorica u svoju knjigu kao istinska istraživačica utkala znatiželju i strast, koji zajedno djeluju na čitatelja. Ocijenila je i kako je knjiga lišena sebeljublja pa iz nje prodire, kako je rekla, nepatvorena ljubav iseljenika prema domovini. Knjiga “Snivala sam Božić u Hrvatskoj” putopisna je proza, a nastavak je prve autoričine knjige, koju je zaključila razmišljanjem o neodlasku u Pariz pa ovu knjigu počinje opisom Pariza u kojem je, tvrdi, naučila kako treba voljeti svoju zemlju. Knjiga se sastoji od više povezanih cjelina naslovljenih – Priče o ljepotama, Putevima hrabrih, Hrvatski biseri, Naše boli i patnje te I za kraj. Tu su i upečatljive fotografije i kazalo imena koje se čita kao uzbudljivi i dojmljivi dnevnik autorice koja umije putovati svijetom.
 
Zdenko Mlakar, dugogodišnji ravnatelj Humanitarne organizacije DORA govorio je o Valentinoj velikoj ljubavi prema domovini, kao i o osobi koja uvijek prije svih zapaža detalje. Posebno joj je zahvalio na svemu onome što je učinila putem Humanitarne organizacije DORA kroz prikupljanje desetina donacija za stipendiranje školovanja djece poginulih hrvatskih branitelja.
 
Valentina Krčmar je spisateljica, kulturna i humanitarna djelatnica. Živi u Kanadi punih 47 godina, a rođena je u Vrbanji kraj Županje, odrasla u Zagrebu gdje se školovala i diplomirala humanističke studije na Filozofskom fakultetu. Godine 1970. odselila je s obitelji u Toronto, gdje je sa suprugom osnovala geodetsku tvrtku. Za Domovinskoga rata uključila se u rad hrvatske zajednice. U udruzi Almae matris Croaticae alumni (AMCA) bila je predsjednica (1997.-99.), kao i u udruzi Bedem ljubavi, čiji je ogranak osnovala 1990. u Torontu. Surađivala je sa Crvenim križem, UNICEF-om, UN-om, pisala u kanadskom tisku, posebice u dnevnicima Toronto Star i Sun, s ciljem pomoći domovini u Domovinskome ratu. Odlikovana je Redom hrvatskog pletera 1996. Objavila je 2005. knjigu “Hrvatska mojim očima i srcem”.
 
- Kanadski zapisci Valentine Krčmar, kao i oni nastali u Hrvatskoj – čitka su putopisna proza kršćanskoga nadahnuća. Valentina Krčmar u ovoj se knjizi pokazala kao duhovit kroničar raznih sudbina s kojima joj se ukrstiše putovi od Toronta do Zagreba, od Zagreba do Slavonije, od Međimurja do Like, od Like do Dubrovačkoga primorja, Korčule i natrag do Toronta – ali nikada istim putem i nikada sama. Vida ratne rane Lijepe Naše, i kao humanitarna aktivistica i kao izvjestiteljica. Autorica je dviju knjiga i stotine i stotine članaka. Piše na engleskom i hrvatskom jeziku. Valentinina je putopisna proza humana jer ona, što je danas rijetkost, rastvara dušu – valjda baš zato što bezdušna stvarnost zatvara ljudske vidike.
 
Vidike nam zatvara i potrošačko društvo, društvo koje od Došašća stvara spektakl – unosnu turističku atrakciju. Spisateljica Krčmar   suprotno zagovara, sniva Božić nutrine, Božić ljudske duše sposobne da oćuti bližnjega u radosti i nevolji, u blagostanju i siromaštvu. Preporučujem čitanje ove iznimno nadahnute knjige. Vjerujem da ćete osjetiti toplinu i nježnost, ali i razumljivu zabrinutost, zauzetost za naš zajednički boljitak i boljitak naše djece, zaključila je ravnateljica Hrvatske matice iseljenika Mirjana Ana-Maria Piskulić.
Prihod od prodaje knjige autorica je velikodušno namijenila u humanitarne svrhe.
 

Nela Katić

Anketa

Koji dijelovi BiH trebaju ući u hrvatski treći entitet?

Petak, 20/01/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 789 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević