Get Adobe Flash player
Teror centralnog ekstremizma

Teror centralnog ekstremizma

Nakon Sanaderova i Jadrankina "desnog centra" stiže nam...

Provalnici, politički oportunisti i reketari

Provalnici, politički oportunisti i reketari

Prihvaća li Plenković spremno manjinski...

Ponavljanje srbočetničkih laži

Ponavljanje srbočetničkih laži

Dolazak Bartolomeja u Jasenovac smišljen čin i potvrda...

Splitska sudnica puna četnika...

Splitska sudnica puna četnika...

Sramotno podilaženje HR-pravosuđa zlikovcu...

Junak našeg doba

Junak našeg doba

U tijeku je pravovremeno pretrčavanje preko praznog...

  • Teror centralnog ekstremizma

    Teror centralnog ekstremizma

    četvrtak, 22. rujna 2016. 19:03
  • Provalnici, politički oportunisti i reketari

    Provalnici, politički oportunisti i reketari

    srijeda, 21. rujna 2016. 08:47
  • Ponavljanje srbočetničkih laži

    Ponavljanje srbočetničkih laži

    nedjelja, 18. rujna 2016. 17:31
  • Splitska sudnica puna četnika...

    Splitska sudnica puna četnika...

    četvrtak, 22. rujna 2016. 20:29
  • Junak našeg doba

    Junak našeg doba

    četvrtak, 22. rujna 2016. 15:45

Ča se točno sve more financirati pomoću subvencijov?

 
 
Ako po uvodu još niste zatvorili ovo izdanje, onda vam kanimo kratko razjasniti, ča vas čeka u ovom izdanju. To su informacije o djelovanju našega društva i djelomično i drugih društav, ar smo upoznali kroz kontakt s ljudi ki pohodu naš ured, da neke informacije nisu svakomu jasne:
• Kako HKD financira svoje djelovanje?
• Kako funkcionira sistem subvencijov od strane Kancelarstva?
• Kako se financiraju društva i projekti?
• Gdo dostaje subvencije i gdo to odluči?
http://hrvatskenovine.at/sites/default/files/10.jpg
Prije nego se bavimo s djelovanjem HKD-a, je važno da gledamo kade društvo stoji na "zemljopisnoj karti" gradišćanskohrvatskih društav u Austriji. Sigurno nije moguće, da nabrojimo sva društva, zato ćemo se baviti u glavnom s "velikimi" društvi. Čuda ljudi misli, da je HKD jedino veliko društvo. To po broju članov (već od 3000) svakako valja. Sigurno je i, da je HKD najstarije i najpoznatije društvo, ne samo med Gradišćanskimi Hrvati nego i kod većinskoga naroda. Dokaz za to su bezbrojni ljudi, ki nazovu naš ured iako išću Štampare ili društvo sa sličnom kraticom. Ali posebno ča se tiče političkoga zastupničtva je HKD samo jedno od mnogih društav.
 
Kada neko društvo broji med "velika društva"? U "predsubvencijskom vrimenu" su to bila četira (pro-hrvatska) nadregionalna društva:
• Hrvatsko kulturno društvo (HKD, osnovano 1929.)
• Hrvatsko gradišćansko kulturno društvo u Beču (HGKD, osnovano 1934.)
• Hrvatski akademski klub (HAK, osnovan 1948.)
• Hrvatsko štamparsko društvo (HŠtD, po centralnoj registraciji društav osnovano 1960.).
 
U sedamdeseti ljeti prošloga stoljeća se je službeno registriralo društvo "Präsidium der SPÖ-Mandatare aus kroatischen und gemischtsprachigen Gemeinden" kot društvo. Ovo društvo je bila platforma za anti-hrvatske aktivnosti bivšega načelnika Štikaprona, Fritza Robaka, ki je bio sam Gradišćanski Hrvat. On je bio na čelu onih, ki su u javnosti (posebno na Poljanci ali i na Stinjaki na jugu) propagirali, neka se ljudi odreču hrvatskoga jezika i kulture i da bi se u budućnosti ponašali kot većinski narod, jednojezični Nimci. To se zove "asimilacija". U osamdeseti i devedeseti ljeti su utemeljili nekoliko društav, ka brojimo u "po-subvencijsko vrime", iako se je Savjet po prvi put sastao 1993. i po prvi put podilio subvencije (Zakon o narodni grupa, ki je predvidio Savjet i subvencije za svaku priznatu narodnu grupu su zaključili 1976.).
 
Po današnjoj svoti subvencije, brojimo sada nekoliko dodatnih nadregionalnih društav med "velika" društva:
• KUGA - Kulturna zadruga (osnovana 1982.)
• Kroatisches Kultur- und Dokumen-tationszentrum* (Hrvatski kulturni i dokumentarni centar, HKDC, osnovan 1983.)
• Narodna visoka škola Gradišćanskih Hrvatov (HNVŠ, osnovana 1984.)
• Djelatna zajednica hrvatskih komunalnih političarov u Gradišću (DZ, osnovana 1986.)
• Bildungswerk der Burgenländischen Kroaten* (Društvo za obrazovanje Gradišćanskih Hrvatov, DOGH, osnovano 1991.)
• Znanstveni institut Gradišćanskih Hrvatov (ZIGH, osnovan 1993.)
• Kulturna Zadruga Panonski Institut (PAIN, osnovan 1993.)
• Hrvatski centar (osnovan 1994.)
 
Ova društva kroz subvencije realiziraju različne projekte, od feštov prik knjig do tečajev. Neki reprezentanti tako imaju i dobru platformu za svoje agiranje na manjinsko-političkom terenu. Jedno bitno djelovanje na kulturnom sektoru još fali u ovoj orijentaciji: tamburica i folklor. Prije nego je skoro svako selo imalo svoju vlašću grupu, je HKD svojim plaćenim generalnim sekretarom Matom Klikovićem igralo veliku ulogu pri širenju tamburaške muzike. Kroz podupiranje HKD-a utemeljene su mnoge tamburaške grupe širom Gradišća. Ovo podupiranje je sadržavalo podučavanje ali i financiranje instrumentov. Posebno po konstituiranju Savjeta za hrvatsku narodnu grupu se je uticaj HKD-a na tamburaška društva sukcesivno smanjio. Velik uzrok za to je bio, da su društva sada imala mogućnost, da sama stavu molbu za subvencije. Uz to se je znanje tako dobro širilo, da su društva mogla samostalno agirati ili da su imala na raspolaganje profesore iz Hrvatske. Ako su člani grupe vlasniki instrumentov, onda društvo ima manje potriboće za subvencije (Ča se točno sve more financirati pomoću subvencijov ćemo još točno razložiti u ovom Glasilu).
 
Danas je uloga HKD-a na tamburaškom i folklornom sektoru ta, da se
HKD skrbi za mogućnosti, kade se sastaju ljudi i grupe. Tako neredovito organizira tamburaški i folklorni festival. A svako ljeto su tamburaške grupe atrakcija ljetne priredbe "Tamburica uz oganj" u sridnjem Gradišću. Ovo povezivanje, djelovanje na manjinskopolitičkom sektoru, a osebujno projekti za dicu i mlade su danas centralne teme djelovanja HKD-a. Kako se to sve financira i organizira, je daljnja tema ovoga Glasila.
 
Bilješka
 
* Društva su službeno registrirana samo na nimškom jeziku
 

http://www.hkd.at/images/glasilo/2016/Glasilo201602.pdf

Obrazovanje i znanost su najbolji način povezivanja Hrvata između iseljene Hrvatske i matične zemlje

 
 
Obrazovanje i znanost su najbolji način povezivanja Hrvata između iseljene Hrvatske i matične zemlje, a napose s Hrvatima u BiH kao njihovoj drugoj domovini, smatra Predrag Šustar.
http://mandino-selo.com/wp/wp-content/uploads/2016/05/sustar.jpg
Predrag Šustar
 
Tehnički ministar znanosti, obrazovanja i športa Predrag Šustar zauzeo se nakon dvodnevnog posjeta i susreta s predstavnicima političkih i obrazovnih vlasti Hrvata u BiH da se njihove predstavnike uključi u rad povjerenstva za obrazovnu reformu kao dio strategije snažnijeg povezivanja Hrvatske sa sunarodnjacima. "Obrazovanje i znanost su najbolji način povezivanja Hrvata između iseljene Hrvatske i matične zemlje, a napose s Hrvatima u BiH kao njihovoj drugoj domovini. Nemoguće je ići u obrazovnu reformu bez da i njih uključimo u rad povjerenstva", rekao je Šustar u izjavi za Hinu. Dodao je da je s hrvatskim kolegama u BiH razgovarao i o procesu reformi koje se provode u Hrvatskoj te ih izvijestio o radu novog povjerenstva. 
 
"Bilo bi jako važno da se čim prije povežemo s kolegama iz BiH, prije svega u županijama gdje imamo odličnu suradnju od prije s našim Hrvatima. Bilo bi dobro da se novim voditeljima i novom povjerenstvu da do znanja da se čim prije i što bolje povežemo s kolegama zato što je to nama korisno ali i kolegama ovdje“, rekao je hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i športa. Ministar Šustar istaknuo je da od rada toga povjerenstva ovisi budućnost Hrvatske i Hrvata u BiH. S kolegama je razgovarao i o iskustvima u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Najavio je i skori posjet Svečilištu u Mostaru s čijim će predstavnicima razgovarati o mogućim zajedničkim projektima i suradnji. 
 

http://www.novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Sustar-Nemoguce-je-ici-u-obrazovnu-reformu-bez-da-hrvatske-kolege-iz-BiH-ukljucimo-u-rad-povjerenstva

Proglašene najbolje kratke priče „Preprekova jesen 2016.“

 
 
Hrvatsko kulturno-umjetničko-prosvjetno društvo „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada već punih osam godina održava kulturnu manifestaciju pod nazivom „Preprekovo proljeće“, koja se održava povodom rođendana (16. travnja) Stanislava Prepreka, velikana vojvođanske, bolje reći srijemske kulture, čije ime nosi ovo Društvo. Uz bogat program centralni dio manifestacije je promocija zbirke pjesama članova Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“, odnosno odabranih pjesama koje su oni napisali tijekom prethodne godine. U programu, kao i u samoj zbirci pjesama, uvijek sudjeluju i gosti iz drugih društava, a često i iz Republike Hrvatske. Na ovaj način HKUPD „Stanislav Preprek“ čuva opstojnost hrvatske nacije na ovim prostorima, njihovu kulturu, tradiciju i jezik. Manifestacija je postala tradicionalna na pokrajinskoj razini.
http://www.visitvojvodina.com/images/slideshow/02.jpg
Ove je godine u HKUPD „Stanislav Preprek“ odlučeno da pored zbirke pjesama Društvo povodom godišnjice svog osnutka izda i zbirku kratkih priča na standardnom hrvatskom jeziku i  promovira je na novoj kulturnoj manifestaciji koja bi bila održavana svake godine pod nazivom „Preprekova jesen“, a na isti način kao i „Preprekovo proljeće“, sa željom da i ona postane tradicionalna.
 
Da i ova manifestacija ne ostane samo u krugu članova Književnog kluba Društva, raspisan je 12. veljače 2016. godine javni natječaj za neobjavljenu kratku priču s pravom sudjelovanja svih građana Republike Srbije, te i iz inozemstva, a koji pišu standardnim hrvatskim jezikom. Tema priče je slobodna. Rok slanja priča je bio 1. svibnja 2016. godine i, obzirom da je ovo tek početak ovakve akcije, u Društvu su izuzetno zadovoljni odazivom autora. Pristiglo je preko 20 kratkih priča više autora iz Novog Sada, Zagreba, Osijeka i drugih gradova. Na administrativno tehničkim poslovima prikupljanja priča radilo je uredništvo, koje je ranije formirano za zbirku pjesama, a poslije 1. svibnja je osnovan žiri za odabir tri najbolje priče prema uvjetima natječaja.
 
Žiri u sastavu dr. Dragana V. Todoreskov, književna kritičarka i povjesničarka književnosti iz Novog Sada, predsjednica žirija, Pavel Domonji, književnik iz Novog Sada i Marko Kljajić, književnik iz Beograda, poslije višemjesečnog rada su u uži izbor odabrali osam katkih priča (poredanih po abecednom redu prezimena autora):
Siniša Božulić, Novi Sad, Nogometaši;
Mirko Ćurić, Osijek, Adela mea, ora pro me;
Maja Đekić, Zrenjanin/Novi Sad, Florina (ni)su razumjeli;
Zdravko Odorčić, Zagreb/Osijek, Zagazio je mrava;
Denis Peričić, Varaždin, Znaci;
Lajčo Perušić, Zagreb/Subotica, Žniranac u Pragu;
Branimir Miroslav Tomlekin, Novi Sad, AC ljubav
Zlatko Urbanek, Novi Sad, Tekijska priča.
Odabir osam priča u uži izbor bio je težak posao za žiri, a odabir tri najbolje priče iz tog niza još teži, jer su svi troje članova žirija svih osam priča ocijenili kao izuzetno kvalitetne. Pokazatelj da je žiri posao obavio profesionalno i savjesno je upravo izbor tri  prvoplasirane priče, jer se moglo ići linijom manjeg otpora i za tri najbolje priče proglasiti priče trojice članova Književnog kluba HKUPD „Stanislav Preprek“ (Božulić, Tomlekin, Urbanek), kao organizatora i pokrovitelja natječaja.
 
Tri priče koje su ušle u poslednji krug, krug za nagrade, poredane po abecednom redu prezimena autora, su: 
Siniša Božulić, Novi Sad, Nogometaši
Zdravko Odorčić, Zagreb/Osijek, Zagazio je mrava
Denis Peričić, Varaždin, Znaci
A „prava mora“ za žiri bilo je rangiranje ovih priča. No, poslije dužeg odlučivanja 30. kolovoza je donijeta odluka: prvo mjesto je pripalo Denisu Peričiću, književniku iz Varaždina, za priču Znaci, druga nagrada Siniši Božuliću, književniku iz Novog Sada, za priču Nogometaši i treća nagrada Zdravku Odorčiću, književniku iz Zagreba/Osijeka, za priču Zagazio je mrava.
 
U obrazloženju žiri je napisao:
Priča Znaci Denisa Peričića moderno je koncipirana povijest jednoga ljubavnog odnosa s elementima fantastike i bajke. Svijet zbilje je u njoj dat cikličnim ponavljanjima, kojima pisac kao da nastoji dočarati ničim pomućeni sklad. On, međutim, ipak biva poremećen uplivom fantastičkog konteksta, u kojemu se junaci iznenadno zatiču. Dominacija SF (science fiction) žanra kulminira objavom nerazgovjetnih signala što ih Ivo, junak priče, ispisuje po diktatu neznanih bića koja ih posjećuju. Na koncu, pisac kao da uokviruje storiju bajkovito-utopističkim završetkom što čitatelje vraća na početak. Riječju, priča Znaci posjeduje onu dinamiku radnje, uzbudljivost i provokativnost teme i umješnost u naraciji što je visoko pozicionira u obilju zanimljive pripovjedačke produkcije razmatrane od strane žirija.
 
Nogometaši Siniše Božulića priča je koja sučeljava dvije generacije, staru, koja se iskreno i svim srcem zanimala športom i novu, koja je okupirana posve različitim vrijednostima. Kroz kontrast između prvog dijela, što opisuje djetinjstvo naratora, i drugog, što pripovijeda o „nekim novim klincima“,  razvija se i snažna kritika vremena sadašnjeg u kom dominiraju politika mas-medija, jednokratna zabava i show bisnis, kao prateći elementi odrastanja i odgoja mladih.
 
Zagazio je mrava Zdravka Odorčića je priča ispripovijedana u trećem licu, no tehnikom proživljenoga govora, u kojoj glavnoga junaka zatičemo na stjecištu ratnih zbivanja. Njezina duboko humana dimenzija očituje se u epizodi s mravom, što baca novo svjetlo na neimenovanog junaka, jednog od mnogih što masovno ginu i ubijaju tijekom mnogobrojnih ratova. Smrt nedužne životinje budi u borcu ono čovječno, te obesmišljava i okončava i njegovu vlastitu egzistenciju, pojačavajući tako ratni apsurd.
 
Čestitamo prvoplasiranim autorima kratkih priča po prvom natječaju HKUPD „Stanislav Preprek“, a svim sudionicima na natječaju, kao i svim ostalima zainteresiranim, želimo da u toku narednog perioda napišu svoju najbolju kratku priču na standardnom hrvatskom jeziku i pošalju je do 1. svibnja 2017. godine na našu adresu, jer mi smo otvoreno društvo. Pridružite nam se!
 
Ovo smatrajte i pozivom na samu manifestaciju „Preprekova jesen 2016.“, koja se predviđa za 10. listopada 2016. godine u Novom Sadu, o čemu će obavijesti pravovremeno biti na našoj internetskoj stranici: www.stanislavpreprek.org.
 

Branimir Miroslav Cakić, voditelj Kluba književnika HKUPD „Stanislav Preprek“ Novi Sad

Anketa

Tko je Andreju Plenkoviću važniji?

Utorak, 27/09/2016

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 593 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević