Ustavna kriza traje od trenutka kada su Josipović, Šeks i HDZ retroaktivno promijenili Ustav
Ukoliko se pak referendum ne provede - laku noć...
Arsen Bauk i GONG pobijedili HDZ u Vukovaru
GONG je ministra Arsena Bauka trebao vodati u Vukovar, Obrovac,...
HDZ se približio HSP-u da ga iskoristi i raskopa
Danas se pokušava približiti inicijativi "U ime...
Bajiću, Ostojiću, uhitite ovoga četničkog vojvodu čim stupi na hrvatsko tlo!
Hoćemo reciprocitet! Kada govorimo o odnosima...
Mesić bi ponovno zabranjivao i cenzurirao
Nisu mu zasmetali ni njemački a ni sovjetski vojnik. Smeta mu samo...
-
Ustavna kriza traje od trenutka kada su Josipović, Šeks i HDZ retroaktivno...
srijeda, 12. lipanj. 2013. 20:46 -
Arsen Bauk i GONG pobijedili HDZ u Vukovaru
srijeda, 12. lipanj. 2013. 20:28 -
HDZ se približio HSP-u da ga iskoristi i raskopa
četvrtak, 13. lipanj. 2013. 18:26 -
Bajiću, Ostojiću, uhitite ovoga četničkog vojvodu čim stupi na hrvatsko tlo!
četvrtak, 13. lipanj. 2013. 18:21 -
Mesić bi ponovno zabranjivao i cenzurirao
srijeda, 12. lipanj. 2013. 20:37
Odbor za Hrvate izvan RH ukorio Državni ured za Hrvate izvan RH
Objavljeno petak, 07. lipanj. 2013. 00:00 | 
| 
|
Nagađa se što bi moglo biti otponac jednoglasnom iskazivanju kritike Državnom uredu i njegovoj predstojnici
U Izvješću Saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske s 4. sjednice odbora koja je održana 26. studenog 2012. čitamo da je Odbor raspravio Prijedlog Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu i projekcije za 2013. i 2015. godinu. U Izvješću piše:
„U uvodnom izlaganju predstavnik Ministarstva financija predočio je nazočnim članovima Odbora ukupne proračunske prihode za 2013. godinu u iznosu 113,7 milijardi kuna, kao i ukupni proračunski rashod za 2013. godinu planiran u iznosu 124,5 milijardi kuna, te ukupni proračunski deficit oko 10,9 milijardi kuna. Planirana sredstva unutar državnog proračuna koja su predviđena za Hrvate izvan Republike Hrvatske, a koja su raspoređena kroz: Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, ministarstva: Ministarstvo financija, Ministarstvo kulture, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (športa, op.ur.), te Ministarstvo zdravlja (zdravstva, op.ur.), iznose 112.553.630 milijuna kuna. Od tih sredstava za Državni ured za Hrvate izvan RH predviđeno je 61.261.678 milijuna kuna s time da su tu uračunata i sredstva za financiranje poslovanja Hrvatske matice iseljenika.
Predsjednik Odbora kao i većina članova Odbora iskazali su nezadovoljstvo preglednošću financijskih tablica, poglavito na pozicijama za stipendiranje učenika i studenata pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske. U daljnjoj raspravi istaknuto je da je nužna preraspodjela sredstava unutar ukupno predviđenih sredstava koja se odnose na Hrvatsku maticu iseljenika, kao i na već ranije spomenute stipendije.
Nakon ukupno provedene rasprave Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske donio je sljedeći
Z A K L J U Č A K
Zadužuje se Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske da, u suradnji s Ministarstvom financija, u roku od 15 dana, dostavi Odboru za Hrvate izvan Republike Hrvatske, novi, razrađeni prijedlog tablica po prethodno utvrđenim stavkama, na način da iz istih bude u potpunosti razvidan tijek planiranih prihoda i rashoda, s posebnim naglaskom na Hrvatsku maticu iseljenika, kao proračunskog korisnika, te posebno za stipendiranje učenika i studenata – pripadnika hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske, na način da se sredstva za stipendije i Hrvatsku maticu iseljenika – unutar zadatosti Prijedloga Državnoga proračuna za 2013. godinu, u nominalnom iznosu uvećaju“.
Na sjednici Odbora su bili nazočni: Ivan Šuker (HDZ), predsjednik Odbora, Ivo Jelušić (SDP), potpredsjednik Odbora, Perica Jelečević (HDZ), Tatjana Šimac Bonačić (SDP), Tanja Vrbat (SDP), Ivica Mandić (HNS), Ivana Posavec Krivec (SDP) i Tomislav Žagar (SDP), članovi Odbora. Budući da iz Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske od 26. 11. 2012. nije bilo nikakva odgovora u svezi s navedenim Zaključkom Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske, činilo se da je Zaključak nevažan i zaboravljen.
Ivan Šuker, predsjednik Saborskoga Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Međutim, na sjednici Odbora održanoj 24. 5. 2013. na kojoj su bili nazočni: Ivan Šuker, predsjednik Odbora, Ivo Jelušić, potpredsjednik Odbora, Ante Babić, Marija Rapo, Zoran Vasić, Ivana Posavec Krivec, Perica Jelečević, Tanja Vrbat, Tomislav Žagar, Boro Grubišić i Ivica Mandić te vanjski članovi Odbora: dr. sc. Vjekoslav Bratić i akademik Petar Strčić a iz Ministarstva vanjskih poslova Andrea Metelko Zgombić i Kristijan Turkalj, „savjetnik s posebni položajem za pitanja Hrvata u Državnom uredu za Hrvate izvan RH“, Zaključka se sjetio Ivan Šuker. Pod točkom „Razno“, „upozorio predstavnika Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske o potrebi nazočnosti na Odboru predstojnice Ureda gospođe Darije Krstičević, kao i zahtjev Odbora da Ured podnese detaljno izvješće o Izvršenju Proračuna za Hrvate izvan Republike Hrvatske“.
Svih 11 članova Odbora je glasovalo i svi su podržali prijedlog Ivana Šukera, predsjednika Odbora. Jednoglasna podrška svih članova Odbora prijedlogu Ivana Šukera, zaista je iznenađujuća jer su za Šukerov prijedlog pored troje zastupnika HDZ-a, glasovali 5 zastupnika SDP-a i 1 zastupnik HDSSB-a. Uobičajeno članovi vladajuće koalicije ne podržavaju prijedloge oporbenih stranaka te se sada nagađa što bi moglo biti otponac jednoglasnom iskazivanju kritike Državnom uredu i njegovoj predstojnici. Bez sumnje razlog bi moglo biti ignoriranje Zaključka Odbora a i slanje savjetnika na sjednice Odbora jer je poznato da savjetnici ni o čemu ne odlučuju pa ako je na sjednicu iz Rijeke mogao doći vanjski član odbora akademik Petar Strčić, mogla se valjda na sjednici Odbora pojaviti i predstojnica Državnoga ureda.
Članovima Odbora sigurno bi bilo korisno čuti njezino izvješće s dvotjednog boravka u hrvatskim zajednicama u zemljama Latinske Amerike te financiranju projekata tih zajednica. Nezadovoljstvo zastupnika članova Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske sigurno ima i dublje korijene. Zastupnici sada vladajuće koalicije a i zainteresirani članovi bivše vladajuće koalicije nisu bili zadovoljni Zakonom o odnosima RH s Hrvatima izvan RH jer veliki broj odredbi tog zakona nije provediv bilo stoga što za njihovo provođene trebaju velika sredstva bilo stoga što su odredbe neodređene. Očito Državni ured ima mogućnost samo beznadno promatrati usvajanje po hitnom postupku zakona koji potiru odredbe Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH (Zakon o prebivalištu, Zakon o hrvatskom državljanstvu, Zakon o osobnoj iskaznici, Zakon o strancima i dr.).
Tko se još sjeća Croatia kartice kojom će iseljenici moći realizirati neke povlastice, statusa Hrvata bez državljanstva? Tko još želi status Hrvata bez državljanstva sada kad je već stotine tisuća Hrvata, hrvatskih državljana izbrisano s popisa državljana koji imaju prebivalište u RH i koji na temelju toga imaju ili su imali osobne iskaznice? Što radi nepoznati Savjet Vlade RH koji se trebao sastati i Vladi poslati svoje preporuke? Vjerojatno je svega toga svjesna predstojnica Državnog ureda i možda je to glavni razlog što izbjegava sjednice Odbora za Hrvate izvan RH.
Pavao Blažević
1 komentar
Ustrojen Savjet Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Objavljeno petak, 07. lipanj. 2013. 00:00 | |
|
Bilo je doista krajnje vrijeme za ovu odluku
Godinu i pol dana nakon ustrojstva Državnoga ureda na temelju Zakona o odnosima RH s Hrvatima izvan RH, na svojoj 95. sjednici Vlada je odnijela Odluku o osnivanju iimenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Bilo je doista krajnje vrijeme za tu odluku. Vidjet ćemo kako će to funkcionirati. Evo odluke i imena savjetnika pa tko želi savjetovati savjetnike, moći će lako doći do njihovih adresa i telefonskih brojeva.
Dr. sc. Franjo Pajrić - Mađarska
Na temelju članka 17. Zakona o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 124/11, 16/12), te članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 150/11), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 2013. godine donijela
ODLUKU
o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Članak I.
Osniva se Savjet Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Savjet).
Članak II.
Savjet je savjetodavno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje pruža pomoć Vladi Republike Hrvatske u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Članak III.
Članovi Savjeta su predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske i članovi po položaju. Članovi Savjeta predstavnici Hrvata izvan Republike Hrvatske imenuju se na mandat od četiri godine.
Članak IV.
Članovi Savjeta po položaju su:
1. predstojnik Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
2. zamjenik predstojnika Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
3. zamjenik ministra vanjskih i europskih poslova
4. zamjenik ministra unutarnjih poslova
5. zamjenik ministra znanosti, obrazovanja i sporta
6. zamjenik ministra kulture
7. zamjenik ministra gospodarstva
8. zamjenik ministra poduzetništva i obrta
9. zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava
10. zamjenik ministra zdravlja
11. zamjenik ministra socijalne politike i mladih
12. zamjenik ministra turizma
13. zamjenik ministra regionalnog razvoja i EU fondova
14. zamjenik ministra financija
15. zastupnici u Hrvatskom saboru koji predstavljaju Hrvate izvan Republike Hrvatske
16. mr. sc. MARTN KNEZOVIĆ, ravnatelj Hrvatske matica iseljenika
17. prof. dr. sc. MATEO MILKOVIĆ, predstavnik sveučilišne zajednice
18. dr. sc. IVAN KOVAČ, ravnatelj Državnog zavoda za statistiku
19. VLADIMIR KUMBRIJA, predstavnik Hrvatske radiotelevizije
20. akademik MIRKO ZELIĆ, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
21. fra JOSIP BEBIĆ, predstavnik Katoličke Crkve (ravnatelj inozemne pastve)
22. DUNJA SEITER - SVERKO, predstavnica Nacionalne sveučilišne knjižnice
23. dr. sc. ZLATKO SRAM, predstavnik znanstvenih institucija koje se bave pitanjima Hrvata
izvan Republike Hrvatske
24. DAVORKO VIDOVIĆ, predstavnik Hrvatske gospodarske komore
25. DRAGUTIN RANOGAJEC, predstavnik Hrvatske obrtničke komore
26. IVAN MILOLOŽA, predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca
27. prof. dr. sc IVAN LOVRINOVIĆ, predstavnik nevladinih udruga koje u svom djelovanju promiču razvijanje odnosa s Hrvatima izvan Republike Hrvatske
Članak V.
Za članove Savjeta predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine imenuju se:
l. ILJO KOPIĆ
2. ILIJA NAKIĆ
3. BRANKO IVKOVIĆ
4. JOSIP SUVALJ
5. DRAGO BILANDŽIJA
6. prof. dr. sc. NEVENKO HERCEG
7. ZORAN TOMIĆ
8. VLADO DŽOIĆ
9. predstavnik Katoličke Crkve za Bosnu i Hercegovinu prof.
dr. preč. DARKO TOMAŠEVIĆ.
Članak VI.
Za članove Savjeta, predstavnika hrvatske manjine, imenuju se:
1. SLAVEN BAČIĆ, predstavnik za Srbiju
2. PETAR KUNTIĆ, predstavnik za Srbiju
3. TOMISLAV ŽIGMANOV, predstavnik za Srbiju
4. GABRIELA NOVAK - KARALL, predstavnik za Austriju
5. STANKO HORVATH, predstavnik za Austriju
6. MISO HEPP, predstavnik za Mađarsku
7. FRANJO PAJRIĆ, predstavnik za Mađarsku
8. ĐANINO KUTNJAK, predstavnik za Sloveniju
9. FILIP BOŽIĆ, predstavnik za Sloveniju
10. JOSIP ROKO ČOLAK, predstavnik za Bugarsku
11. ANDRIJA VUKSANOVIĆ, predstavnik za Crnu Goru
12. LENKA KOPRIVOVA, predstavnik za Češku
13. ANTONELLA D'ANTUONO, predstavnik za Italiju
14. SEBASTIJAN ČOLAKIĆ, predstavnik za Kosovo
15. SNJEŽANA TROJAČANEC, predstavnik za Makedoniju
16. PETRA HATEGAN, predstavnik za Rumunjsku
17. RADOSLAV JANKOVIČ, predstavnik za Slovačku.
Članak VII.
Za članove Savjeta, predstavnika hrvatskog iseljeništva/dijaspore imenuju se:
1. NENAD BACH, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
2. JOHN PETER KRALJIĆ, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
3. IVAN TOMIĆ, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
4. ZVONKO LABAS, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
5. NIKO HAZDOVAC, predstavnik za Sjedinjene Američke Države
6. STJEPAN ASIĆ, predstavnik za Australiju
7. MLADEN LEKO, predstavnik za Australiju
8. LUKA BUDAK, predstavnik za Australiju
9. ZVONIMIR ANIČIĆ, predstavnik za Kanadu
10. IVAN TOMISLAV GRBEŠIĆ, predstavnik za Kanadu
11. CAROLINE SPIVAK, predstavnik za Kanadu
12. MONIKA ADŽAMIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku
13. MIJO MARIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku
14. IVICA ORLOVIĆ, predstavnik za Saveznu Republiku Njemačku
15. JOSE MARIA VRLJIČAK, predstavnik za Argentinu
16. VJERA BULAT PETROŠIĆ, predstavnik za Argentinu
17. MARCO BUZOLIĆ BUZOLIĆ, predstavnik za Čile
18. FRANCO FERRERA CVITANOVIĆ, predstavnik za Čile
19. MIROSLAV PIPLICA, predstavnik za Austriju
20. DUBRAVKA SIDONIJA ŠUTO, predstavnik za Brazil
21. YVAN CINDRIĆ, predstavnik za Francusku
22. LUKA KRILIĆ, predstavnik za Italiju
23. DANIJELA TASOVAC, predstavnik za Južnoafričku Republiku
24. LEO PENZIĆ, predstavnik za Novi Zeland
25. JOSIP ZORICA, predstavnik za Švedsku
26. ŠIMUN ŠITO ĆORIĆ, predstavnik za Švicarsku
27. MIRA MALOVIĆ - YEELES, predstavnik za Ujedinjeno Kraljevstvo
28. EDITA LEŠ LOTHE, predstavnik za Belgiju, Dansku, Luksemburg, Nizozemsku i Norvešku
29. ROBERT JAKUBEK, predstavnik za Boliviju, Ekvador, Paragvaj, Peru, Urugvaj i Venezuelu.
Članak VIII.
Savjet na svoju sjednicu može pozvati najviše predstavnike vlasti Republike Hrvatske, ministre i druge osobe od značaja za rad Savjeta.
Članak IX.
Savjet se sastaje najmanje jednom godišnje u Republici Hrvatskoj.
Troškove organizacije sastanaka Savjeta pokrivaju se iz sredstava Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske donosi odluku o troškovima koji će se pokriti vezano za organizaciju Savjeta.
Članak X.
Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.
KLASA:
UR. BROJ:
PREDSJEDNIK:
Zoran Milanović
Zrinko Horvat
NEVIĐENE ČISTKE HRVATSKIH KADROVA - Vlada ima novaca za bacanje
Objavljeno četvrtak, 30. svibanj. 2013. 00:00 | |
|
Svi hrvatski misleći ljudi za Linića i Milanovića su "prljavština" koju treba odstraniti iz državnih ustanova i na njihovo mjesto postaviti svoje crvene protuhrvatske kadrove
„Ono što je obvezujuće i što zaista ima snagu
prije svega provedbe to je ova administracija.
E tu smo maheri. To odmah znamo kako osnovati savjet,
kako osnovati središnji državni ured za Hrvate“.
(Ingrid Antičević Marinović
u raspravi o Zakonu o odnosima RH
s Hrvatima izvan RH)
Ministar financija Slavko Linić na predizbornoj tribini SDP-a u Žminju, na kojoj je podržao kandidaturu Damira Kajina za istarskog župana, ustvrdio kako vlast premijera Zorana Milanovića rješava »svu prljavštinu koju je ostavila prethodna vlast«. Dodao je da je njegova vlast u siječnju 2012. zatekla državu u katastrofalnom stanu.
Slično je u Velikom Trgovišću govorio i predsjednik SDP-a i predsjednik Vlade Zoran Milanović. On se požalio na »lupanje« sa svih strana, podmetanje nogu te da nitko ne želi promjene. »Malo Ustavni sud, malo sindikati, ali to treba izdržati i gurati naprijed. Radimo stvari koje je trebalo napraviti prije četiri godine, ako ne i prije deset godina, naglasio je Milanović optuživši HDZ da je ostavio pustoš i državu u prilično bijednom stanju.
Partijska čistka u Poreznoj upravi
U tom kontekstu moglo bi se tumačiti i Linićevo smjenjivanje devet rukovoditelja Porezne uprave. Među smijenjenima je i Zlatko Fabijančić, zamjenik ravnateljice Porezne uprave te Anđa Redžić, pomoćnica ravnateljice za strategiju i razvoj, Željko Glavaš, pomoćnik ravnateljice za opće, ravne i računovodstvene poslove, Anđela Toth Sesar, pomoćnica ravnateljice Porezne uprave za igre na sreću i loklane poreze, Miljenko Krželj, pomoćnik ravnateljice za ovršni postupak, Damir Živković, pomoćnik ravnateljice za nadzor, Marko Buljan, pročelnik Područnog ureda Zagreb, Karlo Orešković, voditelj Službe za otkrivanje porezno kaznenih djela i Antun Hopfinger, voditelj Službe za javnu nabavu.Svi su oni razriješeni dužnosti i privremeno premješteni na druga radna mjesta na vrijeme dok postoji sumnja za zlouporabu položaja i ovlasti ili dok se ne pokrene odgovarajući postupak, a najduže do 1. siječnja 2014. Dodaje se da ti službenici zadržavaju plaću i ostala materijalna prava radnog mjesta s kojega se privremeno premještaju.
Linić nije rekao da je smjenjivanje devetero rukovoditelja Porezne uprave „čišćenje prljavštine koje je ostavila prethodna vlast“. Poznato je naime, da je po osvajanju vlasti 2000. SDP-ova koalicija smijenila veliki broj kvalitetnih i odgovornih službenika samo zato što je postojala sumnja da su na određene funkcije imenovani zbog članstva ili pristajanja uz doktrinu Hrvatske demokratske zajednice. Smijenjeni su mnogi službenici za koje nije postojala nikakva sumnja za zloporabu položaja i ovlasti, za koje se nije moglo tvrditi da su „prljavština koju je ostavila prethodna vlada“. Smijenjeni su jednostavno iz razloga što je trebalo promaknuti poslušne partijske kadrove. Posljedica tih smjenjivanja bili su loši prijedlozi zakona i arbitrarno provođenje usvojenih zakona u skladu s politikama SDP-ove koalicije.
Svjedoci iste pojave nakon što je na vlast došla ista SDP-ova koalicija, sada poznatija pod imenom Kukuriku koalicija. Neracionalnim preustrojem djelokruga ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te zapošljavanjem u državnu službu rodbine, kumova, članova i simpatizera Kukuriku koalicije, siluje se Hrvatski sabor na usvajanje, u pravilu, po hitnom postupku, loših prijedloga zakona. Preustrojem ministarstava, iracionalno se ustrojavaju novi državni uredi koji služe kao deponiji nepoćudnih službenika i za zbrinjavanje službenika koje treba negdje smjestiti.
Stanko Janić im nije bio dovoljno loš
Hrvatski fokus već je na to ukazao primjerom ustrojavanja Državnoga ureda za stambeno zbrinjavanje Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Jedino opravdanje za ustrojstvo tog ureda, bila je želja Branka Grčića, ministra regionalnog razvoja i europskih poslova da poslove koji se odnose na zbrinjavanje i pomoć prognanicima, izbjeglicama i povratnicima, uvali nekomu drugomu. Godinu i pol dana Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova, nije ništa uradilo na tom području svog djelokruga. A ni nakon što je ustrojen Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, još uvijek nema nikakvih pomaka. Jedina promjena koju je Vlada napravila je razrješenje Stanka Janića s funkcije pomoćnika ministra. Na njegovo mjesto, na prijedlog Zorana Milanovića, predsjednika Hrvatske vlade, predstojnicom Državnoga ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, imenovana je Mirela Stanić-Popović.
Mirela Stanić-Popović
Slobodan Uzelac na „glavnom terenu“
Mirela Stanić-Popović, na novu funkciju došla je iz Knina gdje je bila pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i komunalne poslove. Na lokalnim izborima nositeljica je liste SDSS-a za Županijsku skupštinu i grad Knin. Ni njezinim dolaskom na čelo Državnoga ureda, ništa se nije promijenilo ni pokrenulo. Zatečeni službenici prisiljeni su na vegetiranje i prilagođavanje pridošlicama iz drugih institucija. Po svoj prilici, njezinim imenovanjem na čelo Državnoga ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, SDSS nastavlja uspješno provoditi svoju politiku. „Dosta je igre na pomoćnom igralištu. Važno je da zastupnika dobijemo i na glavnom stadionu, a ne samo na pomoćnom igralištu za manjine“, najavljivao je Slobodan Uzelac, kandidat SDSS-a 2011. u 9. izbornoj jedinici.
Hrvati na Područjima posebne državne skrbi, nemaju se čemu nadati od Državnoga ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje jer je taj ured nije ni namijenjen da bi konačno i njima bilo riješeno pitanje obnove i stambenog zbrinjavanja. Kad bude odigrao svoju ulogu, Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje bit će ugašen na isti način na koji će biti ugašen i Državni ured za trgovinsku politku. Nakon što je taj ured potrošio 15-ak milijuna kuna, poslužio SDP-ovim kadrovima za uspinjanje na višu razinu, službenici tog ureda bit će pripojeni Ministarstvu vanjskih i europskih poslova.
O nevažnosti državnih ureda svjedoči i internetska stranca Vlade na kojoj se još uvijek nalazi Državni ured za trgovinsku politiku a još uvijek nema imena Državnoga ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Još uvijek postoji i Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske koji ukrcava nove službenike dok zatečeni službenici toga ureda iz bivše Uprave za hrvatske manjine, iseljeništvo i useljeništvo, kasnije Službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu, šute i Boga mole da Državni ured za Hrvate izvan RH bude ukinut i da se, kao i službenici Državnoga ureda za trgovinsku politiku, vrate u djelokrug Ministarstvo vanjskih i europskih poslova.
U Prijedlogu novoga Poslovnika Hrvatskog sabora ostaje i dalje Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske s istim djelokrugom kao jedan od 29 saborskih odbora u grupi odbora čije oživljavanje ne pomažu ni četiri vanjska suradnika ni to što je većina zastupnika članova odbora iz vladajuće koalicije. Hrvatska stoji potpuno nespremna pred novom seobom naroda.Zamjenik ministra unutarnjih poslova hvali svoje ministarstvo i Vladu što će u Kutinu moći prihvatiti 600 imigranata, što je za migrante kupila hotel Porin u Zagrebu. Prešutio je gradnju logora za migrante u Trilju i Tovarniku.
Mirela Holy zaziva homoseksualce iz svijeta
Zastupnica SDP-a Mirela Holy, u raspravi o Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o strancima, posebice je zabrinuta za homoseksualne parove. „Obratio mi se određeni broj osoba koje su u vezi, znači homoseksualni parovi bez obzira radi li se o lezbijskim parovima odnosno o gay parovima koji imaju registrirano partnerstvo ili bračnu zajednicu istospolnih partnera koja je sklopljena u državama EU-a ili u drugim državama, a s obzirom na činjenicu da mi u Hrvatskoj još uvijek nemao regulirani status takvih veza, a ja se nadam da ćemo u skorije vrijeme imati donesen zakon o registriranom partnerstvu, te se osobe nalaze u prilično velikim problemima u situacijama kada dolaze živjeti u Hrvatsku. Dakle, radi se o partnerima kod kojih je jedna osoba hrvatski državljanin, a druga osoba je stranac. Vi znate da regulacija prema braku je takvih osoba nešto drukčija međutim te osobe su danas prema Zakonu o strancima u jako velikim problemima i zbog toga ja apeliram na MUP kada bude izrađivalo novi Prijedlog Zakona o strancima odnosno Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima koji će se sigurno dogoditi po ulasku Hrvatske u EU da obrati pažnju i na ovo izuzetno važno pitanje kako bi se riješio status i takvih osoba, a ja se nadam da će i naše zakonodavstvo slijediti praksu velikog broja europskih država koje imaju regulirane odnose među istospolnim partnerima tako da ćemo možda već prije ljeta raspravljati o zakonu o registriranom partnerstvu i u Hrvatskom saboru“.
Mirela Holy
Briga o manjina – nebriga o Hrvatima
Mile Horvat (SDSS) je govorio o pitanjima srpske manjine, Nedžad Hodžić, o pitanjima bošnjačke manjine, a o pitanjima Hrvata iseljenika, na privremenom radu u zemljama EU-a i drugdje te Hrvata u BiH u svezi sa Zakonom o strancima, govorio je jedino Ilija Filipović (HDZ) koji je zatražio pravo na osobnu iskaznicu za sve hrvatske državljane. Hrvata iseljenika oženjenih strankinjama i Hrvata bez hrvatskoga državljanstva koji su također jednako stranci kao svi drugi, nije se sjetio nitko. Poznato je da Hrvati iseljenici, oženjeni strankinjama, moraju za svoje supruge svakog mjeseca plaćati 400 kuna za zdravstveno osiguranje i kad su zaposleni.
Vlada je bacila preko 83 milijuna za posebne izbore za Europski parlament, bacila je 15-ak milijuna za Državni ured za trgovinsku politiku. Bacila je nepoznati ali sigurno ne mali iznos novca za preseljavanje osoblja iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova u nove prostorije Državnoga ureda za Hrvate izvan RH, baca ga i za Državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, baca ga i na tzv. supsidijarnu zaštitu ekonomskih migranata i kad to nije potrebno. A sudeći po najavama Mirele Holy, Hrvatska će morati posegnuti u Državni proračun i za seksualne migrante što se već dogodilo Španjolskoj kad je usvojila zakonske odredbe koje će, kako najavljuje Mirela Holy, biti unijete prije ljeta u Zakon o strancima. Tim odredbama sigurno se vesele trgovci ljudima i specijalizirani odvjetnici. Kad bude potrebno i heteroseksualni će se deklarirati homoseksualnim da bi se dokopali boravka u Hrvatskoj odnosno u EU-u.
Leko sve po "hitnom postupku"
Josip Leko, predsjednik Sabora, u potpunosti lojalan svojoj partiji, nastavlja zastupnike zasipati prijedlozima zakona koje treba raspraviti po hitnom postupku a uz to zastupnicima redovito priređuje iznenađenja dnevnim redom bez reda. Ima Vlada novaca a dok Kukuriku koalicija ima dosta ruku, može kako hoće i kad ne zna što hoće.
Pavao Blažević
Četvrtak, 20/06/2013
Trenutačno aktivnih gostiju: 453 i nema članova online
