Get Adobe Flash player
Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Zdravka nagraditi, a ne progoniti

Hrvatsko pravosuđe s USKOK-om i tajnim službama najodgovornije je za...

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

Na djelu je negacionizam, revizionizam, krivotvorenje povijesti,...

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

(Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

Udomljavanje nevine dječice kod 'tople braće' i 'toplih...

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

Ostatak od HNS-a pretvara se u travestiju, operetu i...

Nigdje nema roditelja i obitelji

Nigdje nema roditelja i obitelji

Građanski odgoj i obrazovanje     Čitajući Prijedlog...

  • Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    Zdravka nagraditi, a ne progoniti

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:06
  • 'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    'Antifašizam' - sredstvo protiv hrvatske države

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 11:03
  • (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    (Ne)ljudska prava naših 'drukčijih'

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:43
  • Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    Rapsodija u narančastom ili rapsodija apsurda

    srijeda, 05. prosinca 2018. 14:38
  • Nigdje nema roditelja i obitelji

    Nigdje nema roditelja i obitelji

    četvrtak, 06. prosinca 2018. 21:07

Izišao je novi broj časopisa 'Matica' za studeni 2018.

 
 
'Matica'vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i paralela. Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović.
https://res.cloudinary.com/glashrvatske/w_760,h_428,c_fill,ar_16:9,g_auto,f_auto,q_auto:best/v1542627757/bggnuhats2ztavrqzlat
Izišao je novi broj časopisa Hrvatske matice iseljenika 'Matica'za studeni 2018., donoseći obilje priloga iz bogate kulturne i društvene ponude hrvatskih zajednica iz brojnih zemalja svijeta od Amerike do Australije i Novoga Zelanda, kao i europskih zemalja. Na stranicama ovog jedinstvenog časopisa birani su prilozi o umjetničkom stvaralaštvu u domovini te novosti iz Vladina sektora posvećenog iseljeničkoj tematici kroz fokusiranje na projekte Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Lijepe Naše. Priloge su pisali, uz darovite volontere iz hrvatskih iseljeničkih zajednica s udaljenih meridijana, vrsni domaći i inozemni publicisti poput Željka Holjevca, Sanje Vulić, Branka Hećimovića, Ivana Milčeca, Zvonka Ranogajca, Marijane Kremer, Vlatka Marića (Francuska), Franje Bertovića (SAD, Kanada)i Franje Harmata (Australija, Novi Zeland), Šimuna Šite Ćorića, itd.  Potonji  istaknuti publicist s višegodišnjom švicarskom adresom fokusira se na izazove Hrvata u Bosni i Hercegovini s obzirom na netom provedene izbore. Uz institucije RH i dužnosnike hrvatskog naroda u BiH, nama je sada svima po svijetu, slaže se u svome tekstu kolumnist Ćorić s kardinalom Puljićem, zalagati se za istinu o Hrvatima u BiH, kako bi međunarodna javnost i svjetski moćnici shvatili da se Hrvatima ondje doista krše ustavom zajamčena prava, izigravanjem Washingtonskog i Daytonskog sporazuma koji garantiraju konstitutivnost za sva tri naroda Bošnjake, Hrvate i Srbe u Bosni i Hercegovini.
 
Uz stalne kolumniste, izdvajamo rubrike usredotočene na Strateško partnerstvo Hrvatske s Francuskom, budući dvije zemlje razvijaju snažne veze koje su posebno oplemenjene dvama velikim festivalima, koji su nam ojačali suvremeno europsko kulturno zajedništvo posljednjeg desetljeća. Najvećoj hrvatskoj iseljeničkoj zajednici u Uniji – onoj u Njemačkoj posvećeno je više kvalitetnih priloga koji opisuju  manifestacije kao što su   Hrvatski dan u Filderstadtu te Hrvatski tjedan u Duisburgu i slično. Tu je i prikaz knjige dr. sc. Tade Jurića pod naslovom „Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?” u nakladi Školske knjige. Čitatelji će uživati i u ekskluzivnom intervju glazbenika bračnoga para Dinke Migić-Vlatković i slavnoga Radovana Vlatkovića, koji je u Njemačkoj nedavno ovjenčan prestižnom nagradom. Pobliže, od dvije najveće europske nagrade Opus Klassik u Berlinu - hornist Radovan Vlatković osvojio je nagradu za najbolji album glazbe iz 19. st.
 
Osobite informativne vrijednosti je intervju s predsjednicom Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin Anicom Krstanović s kojom je razgovarala Lada Kanajet Šimić. Naime povod intervju je sudjelovanje HKM Berlin u multimedijskom međunarodnom projektu 'Igračka u srcu'Hrvatske matice iseljenika i suradničkih prekooceanskih hrvatskih škola te jedna naljepnica. Naime, naljepnicu s natpisom „MI GOVORIMO HRVATSKI“ i prepoznatljivom šahovnicom u podlozi posljednjih mjeseci može se uočiti u Berlinu i okolici na nekim automobilima, kao i u mnogobrojnim domovima berlinskih Hrvata, a jedan od njezinih duguljastih oblika može se koristiti i kao dočitnica. Ova sjajna ideja potekla je iz Hrvatske katoličke misije Berlin, a samo je dio kreativnih ideja za poticanje očuvanja hrvatskoga jezika koje je od lanjskoga rujna Misija pokrenula. Osim župnika rođenog Berlinčanina fra Edvarda Sokola, koji je podržao ne samo ideju nego i njezinu realizaciju, najistaknutiju ulogu u ovome hvalevrijednome projektu ima gospođa Anica Krstanović, predsjednica Župnog vijeća Hrvatske katoličke misije Berlin. Ova Krstanovićeva uspješna voditeljica odjela Business Intelligence, ugledne njemačke konzultantske tvrtke, od najranijeg djetinjstva je aktivni član različitih kulturnih, pastoralnih, humanitarnih grupacija, a odgovornosti na različitim poljima djelovanja u HKM Berlin preuzela je već kao maturantica, kasnije studentica te konačno akademski obrazovana građanka Berlina. Radovi naše djece rođene u Berlinu koja su sudjelovala u projektu 'Igračka u srcubit će izloženi u Hrvatskoj matici iseljenika u finalnom programu u Zagrebu 4. prosinca 2018. Hrvatske misije u Njemačkoj, pa tako i berlinska, već desetljećima okupljaju najveći broj Hrvata u iseljeništvu, ne samo na sv. misama, nego i u pastoralu te različitim kulturnim aktivnostima. 
 
Čitatelji će uživati i u prikazima knjiga Ivana Aralice, ali i vijestima o novijim prijevodima hrvatske književnosti na velike svjetske jezike. Publicisti iz iseljeništva usredotočeni su na tekstove o filantropskim aktivnostima našijenaca iz inozemstva poput priloga o stipendijama iz SAD-a. Sve u svemu, 'Matica'vam na uvid pruža četrdesetak izvrsnih priloga ilustriranih sa stotinjak fotografija iz autentičnih hrvatskih krajobraza s udaljenih meridijana i paralela.
Novi broj 'Matice'za studeni posvećen je 180. godišnjici rođenja velikana hrvatske književnosti i kulture - Augustu Šenoi.
 

Danica Matković

Hrvatska kultura bila bi siromašnija bez bokeljske ljepote

 
 
Zagreb je domaćin jedinstvenoj izložbi bokeljskih Hrvata. Izložbu Putevima bokeljskih Hrvata otvorio je izaslanik Predsjednice RH Mate Granić, a okupljenima se obratio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković i predsjednik Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Rijeka Tomislav Brguljan.
http://www.showbizzmagazin.com/wp-content/uploads/2018/11/Tomislav-Brguljan-Marijan-Banelli.jpg
Djela umjetnika koja na svoj način prikazuju život na našim prostorima među prvima su razgledali posebni savjetnik Predsjednice za zdravlje i sport Tomislav Madžar, veleposlanik Crne Gore Boro Vučinić, pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo, pomoćnik ministra pomorstva, mora i infrastrukture Josip Bilaver, zastupnica u skupštini Crne Gore Marija Maja Ćatović, viša stručna savjetnica Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba Eva Brunović, predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša s partnericom Bojanom Maglajić te savjetnik državnog tajnika za iseljene Hrvate Milan Bošnjak.
 
Boka kotorska jedan je od najljepših zaljeva na Jadranu. Boka je prostor gdje se susreću Balkan i Mediteran, a taj sudar kultura i jedinstvena ljepota ostavljaju neizbrisiv trag na ljude koji u njoj žive. Hrvatska kulturna publika ima priliku upoznati bokeljske ljepote i životnu svakodnevicu kroz oči bokeljskih umjetnika Tanje Nikolić i Slobodana Bobe Slovinića na izložbi Putevima bokeljskih Hrvata. Izložba se održava u Muzeju Mimara od 6. do 16. studenog.
 
Umjetnička djela privukla su i ravnateljicu Zaklade Hrvatska za djecu Renatu Gubić, vaterpoliste Mladosti Luku Bajića i Jerka Jurlinu, opernu divu Antonellu Malis, politologinju Lanu Pavić, voditeljicu Ivanu Šundov Hojan, Bornu Kotromanić i mnoge druge. Atrakcija na otvaranju izložbe bili su i članovi bratovštine u odorama Bokeljske mornarice. Nakon razgledavanja umjetničkih djela, posjetitelji su imali priliku premijerno pogledati dokumentarni film o koncertu LADA u Tivtu koji se u sklopu projekta Putevima bokeljskih Hrvata održao ovog proljeća.
 
Čekanjaje naziv ciklusa fotografija autorice Tanje Nikolić. Čekanje ovdje označuje pasivno, trpno stanje koje je u namijenjeno ženama na ovim prostorima. Ženi je suđeno da čeka nekog muškarca- muža, brata, sina, oca. Fotografije prikazuju samu umjetnicu u različitim ulogama u kojima čeka povratak svog muškarca, ali zapravo čeka sreću, nadu, dodir, ljubav, promjenu. Ove snažne fotografije nisu kritika društvenog statusa žena već ostavljaju prostor za diskusiju. Ciklus je predstavljen kroz pet priča: Epska, Zavjet, Obećanje, Čekati danas i Košmar.
 
Slobodan Bobo Slovinić kroz više od 60 godina rada prošao je kroz 20 ciklusa, od kojih su najznačniji Le Corps i Mediteranski horizonti koje predstavlja u Zagrebu. Ciklusi su posvećeni ljudskom tijelu i pejzažu, a na njegovim djelima oni su često isprepleteni, simbolizirajući neraskidivu vezu između čovjeka i njegovog zavičaja. Njegove radove obilježava eksplicitan figurativni sadržaj i apstraktni likovni jezik, obilježen ponajprije snažnim crtežom i čvrstom arhitektonikom ploha.
 
Izložba Putevima bokeljskih Hrvata dio je istoimenog, kulturno-edukativnog projekta koji ima za cilj očuvanje kulturne baštine bokeljskih Hrvata te potaknuti bolju kulturnu razmjenu između Hrvatske i Crne Gore. Projekt se održava pod supokroviteljstvom Predsjednice RH Kolinde Grabar-Kitarović i Predsjednika CG Mile Đukanovića. Partneri projekta su Hrvatska bratovština „Bokeljska mornarica 809“, Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, Ministarstvo kulture RH, Grad Zagreb i Gradonačelnik Milan Bandić te Muzej Mimara. Generalni sponzor je HEP, a partner je Regent Porto Montenegro.
 

https://www.google.hr/search?q=MATE+GRANI%C4%86,+ZLATKO+MATE%C5%A0A,+BORNA+KOTROMANI%C4%86+I+VATERPOLISTI+MLADOSTI++NA+IZLO%C5%BDBI+BOKELJSKIH+HRVATA&safe=active&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ved=0ahUKEwie2ZTVqsLeAhWD26QKHU3xCfkQ_AUIDigB&biw=1207&bih=851#imgrc=hPGjxfkwdVOqVM:

U Rijeci održana tribina o vezama Miroslava Krleže s Česima i Krležinom pogledu na Praško proljeće

 
 
U sklopu Dana češke kulture koje je u Češkom domu Tomáša Masaryka u Rijeci organizirala Češka beseda Rijeka, Hrvatsko-češko društvo je 9. studenog 2018. organiziralo književnu tribinu posvećenu vezama Miroslava Krleže s Česima i Krležinom pogledu na Praško proljeće, čime su obilježene 125. godišnjica Krležina rođenja i 50. godišnjica Praškog proljeća. O tim je temama govorio povjesničar i bohemist Marijan Lipovac, predsjednik Hrvatsko-češkog društva, dok je dijelove iz prijevoda Balada Petrice Kerempuha na češki pročitala Jarmila Kozak Marinković.
Lipovac je kazao da su do danas u Češkoj izašla ukupno 34 sveska Krležinih djela u češkom prijevodu, računajući i dva ciklusa njegovih sabranih djela, dok su Krležine drame premijerno izvedene 17 puta. Od 11 prijevoda Krležinih djela na strane jezike u periodu između dva svjetska rata šest je prijevoda na češki i dva na slovački. Gospoda Glembajevi izvedena su u Brnu 1931., u režiji Branka Gavelle, 1932. u Olomoucu, i 1937. u Pragu u režiji Zvonimira Rogoza, dok su novele iz zbirke Hrvatski bog Mars zbog slične tematike bile uspoređivane s romanom Dobri vojak Švejk Jaroslava Hašeka. »Iako se Krleža nije uklapao u službenu kulturnu politiku ni Kraljevine Jugoslavije ni Čehoslovačke, snagom svog talenta ipak je stekao popularnost na kojoj su mu podobniji i državotvorniji književnici mogli samo zavidjeti«, rekao je Lipovac. Spomenuo je i da je Krleža još 1914. pročitao djelo Tomáša Masaryka Rusija i Europa koje mu je bilo važan izvor podataka o Rusiji, kako je napisao u svojim zapisima 1976.
 
Krleža je u Češkoj boravio od prosinca 1931. do veljače 1932. i u Zbraslavu kraj Praga napisao roman Povratak Filipa Latinovicza te upoznao neke od istaknutih čeških književnika. Prva Krležina sabrana djela počeo je 1923. u Koprivnici izdavati Čeh Vinko Vošicki, no od planiranih 13 knjiga objavio je samo tri. Kao prijatelj arhitekta češkog porijekla Jaromira Dubskog Krleža je, kako se sam hvalio, izradio idejni nacrt crkve svetog Nikole Tavelića u Zagrebu, a prije smrti razmišljao je o tome da sređivanje svoje ostavštine prepusti najvećem češkom kroatistu Dušanu Karpatskom, uredniku dva ciklusa njegovih sabranih djela (1965. – 2000. i 2013.). Gospoda Glembajevi su se od 2014. do 2017. nalazila na repertoaru Vinohradskog kazališta u Pragu, gdje je ulogu barunice Castelli, koju je Krleža napisao za svoju suprugu Belu, glumila Dagmar Havlová, supruga pokojnog češkog predsjednika i dramatičara Václava Havela. Kritika je hvalila aktualnost Glembajevih i danas »kad nedužni stradavaju pod automobilima bahatih tajkuna kao nekada pod kopitima gospodskih kočija.«
 
Krleža je nakon 1948. kritički pisao o staljinističkim čistkama u Čehoslovačkoj, a u svojim dnevničkim zapisima ostavio je i zapažanja o Praškom proljeću 1968., gledajući vrlo skeptično na mogućnost istupanja Čehoslovačke iz političkog konteksta zadanog njenim položajem unutar Varšavskog pakta. »Krleža je smatrao da je Praško proljeće samo borba za vlast unutar Čehoslovačke, smjena garniture Antonína Novotnog s onom Alexandera Dubčeka i da se ne radi o korjenitim promjenama. Već u početku predvidio je svojevrsnu reprizu mađarske 1956. pa je ulazak vojske Varšavskog pakta u Čehoslovačku u kolovozu 1968. prokomentirao rečenicom: "Praška se komedija završila po svom receptu, kao što se i prognoziralo"«, kazao je Lipovac. Prema Krležinom mišljenju, čehoslovački čelnici tek su tada shvatili realnost da je Čehoslovačka dio Varšavskog pakta i da »ulazak savezničkih četa pod zajedničkom komandom nije okupacija, nego prijateljski čin koji logično proizlazi iz savezničkih odnosa«, poput sličnih situacija u Hladnim ratom podijeljenoj Europi. »Ovi se u Pragu nerviraju zbog ruskih četa, a USA drže okupiranu Francusku i Njemačku i Italiju i Mediteran, Tursku itd. Rusija sve države Varšavskog pakta, i pri tome i Gomulka, Walter Ullbricht i Kádár per analogiam smatraju to normalnom pojavom. I Bugari i Poljaci su okupirani, već dvadeset i pet godina. A fukara peče za večeru samo kobasice i baš je briga za pitanje kakva politika da se vodi od 1937… Trideset i pet godina traje to, a onda je sve odjednom politička realnost, kao da je ona nastupila povratkom ruskih četa u Prag. Glupo, kao i Nagyjevo vrijeme, kao da se nešto promijenilo kad su Rusi ušli (vratili se) u Peštu. I ono je bila politička realnost, gledati u oči realnosti. Molim vas, budite ljubazni, gledajte političku realnost u oči!«, napisao je Krleža u svojim Zapisima sa Tržiča u kolovozu 1968., dok je u siječnju 1969. samospaljivanje studenta Jana Palacha prokomentirao rečenicom: »Sajgon na Václavskim námĕstima.«
 
Marijan Lipovac je iznio podatak da je nekoliko dana nakon sovjetske invazije na Čehoslovačku u češkom književnom časopisu Sešity, gdje je jedan od urednika bio Dušan Karpatský, objavljen dio Krležinog antistaljinističkog predavanja Kako stoje stvari iz 1952. Integralna verzija predavanja u češkom prijevodu objavljena je 1970. u časopisu Orientace koji je nakon toga zabranjen, a 1969. zabranjen je i časopis Listy nakon što je objavljena duplerica pod naslovom Miroslav Krleža – neprijatelj gluposti. Ondje je Karpatský objavio odlomak iz romana Zastave, jedinog Krležinog značajnog djela koje još nije prevedeno na češki.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Utorak, 11/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1037 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević