Get Adobe Flash player
Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

Turistički klaster kao model endogenog lokalnog...

Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

Nijedan Sejdo Bajramović ne može ugasiti časopis...

Što je uistinu elitni Rotary Club?

Što je uistinu elitni Rotary Club?

Hrvatski mediji, poglavito oni javni, zapravo su glasila rotarijanstva i...

I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

Nema razlike između Ljube Tadića, Borisa Tadića ili Slobodana...

Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

Srbi su u Hrvatskoj ubili 402 hrvatske djece     Za...

  • Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

    Zeleni Nedžad Hodžić i crna obleka

    četvrtak, 17. travanj 2014. 13:10
  • Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

    Hrvatska treba novu Deklaraciju o hrvatskomu jeziku

    četvrtak, 17. travanj 2014. 11:55
  • Što je uistinu elitni Rotary Club?

    Što je uistinu elitni Rotary Club?

    četvrtak, 17. travanj 2014. 11:44
  • I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

    I danas Srbija provodi bjesomučan specijalni rat protiv Hrvatske

    srijeda, 16. travanj 2014. 17:54
  • Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

    Bolesno lešinarenje Olivera Frljića

    četvrtak, 17. travanj 2014. 18:27

Kada u životu sve izgubi smisao, uvijek nam ostaje Domovina Hrvatska

 
 
Slučajno sam neki dan naišla na jedan televizijski program gdje je riječ bio sadržaj "ostvarite svoje nade" (reach your dreams). Tu je bio govor o o snazi ostvarenja vlastitih želja, ono što očekujemo od vlastitog života. Tu se nije govorilo o tome kako zaraditi mnogo novaca, biti bogat u svim materijalnim dobrima, nego kako ostvariti vrijednosti, koje znače mnogo više, tj. kako ispuniti život s onim vrijednostima, koje znače mnogo više, kao na primjer obitelj, djeca, prijateljstva, domovina, narodnost i kulturne vrijednosti, pa onda i političko poštenje i blagostanje svih ljudi itd. Mene je ovo razmišljanje dovelo do ocjene moga vlasitog života i to ovih dana nakon što sam prošla 88. rođendan,
http://www.lmu.edu/Assets/Centers+$!2b+Institutes/Center+for+Service+and+Action/Alternative+Breaks/logo1.PNGhttp://www.heartofmary.ca/themes/srca-marijina/images/logo.jpg
U doba kad je u moj život ušlo razdoblje nasilja yugo-komunističke ideologije, morala sam svoje sne o životu držati za samu sebe i svoje najbliže. Pa kad sam uvidjela da nakon svog studija teologije (6 punih godina) ne ću imati nikakve prilike doći do mladih i učiti ih vjerske vrijednosti onda sam imala neku nadu da bih to mogla ostvariti vani, u svijetu. Pa kad mi se je pružila prilika otići u Belgiju nadala sam se da ću te svoje sne ostvariti negdje u tuđini. Tamo sam Božjom providnošću uspjela studirati na Katoličkom Sveučilištu u Louvainu i zaslužiti diplomu socijalnih znanosti.
 
Nakon toga sam došla u Kanadu i po mojim snovima želila sam ostvariti katoličku obitelj i imati djecu i ostvarila svoj san o vlastitoj obitelji s djecom. Bila sam uvjerena da će moja djeca odrasti kao vjernici Katoličke Crkve. To mi je bio san, to mi je bila nada, koju nisam mogla ostvariti u domovini gdje mi je negdje u "Bleiburgu ili Križnom Putu nestao zaručnik i veliki broj mladih naše generacije. I evo me sada u 89. godini života. Sinovi su oko 50 godina stari i iako su imali vjerski svjesnu obitelj (uključivši i baku i djeda koji su svaki dan molili krunicu), vanjski moderni utjecaji su postali toliko jaki da za moje sinove vjera ne znači ono što sam toliko želila i na čemu sam mnogo poradila.
 
Kad sam jednom pod pritiskom ove stvarnosti razmišljala o svojem životu onda sam zaključila da mi ostaje još samo više-manje dvije godine živjeti jer su toliko živjeli moji roditelji i sestra i gotovo većina svih bližih rođaka. Pa kako sam zaključila da u tom kratkom razdoblju koji još možda doživim ne mogu više mnogo učiniti za ostvarenje mojih željnih snova, došla sam do tragičnog zaključka da ništa nisam učinila u svojem životu i da za to više nemam niti vremena. Zaključila sam da mi je prošao život bez ostvarenog višeg cilja.
 
Tu sam se sjetila naših branitelja koji su dobrovoljno stavili svoje živote u opasnost da ostvare višestoljetni san slobodne Hrvatske, sada kad je to ostvareno, u prevelikom broju svojevoljno završavaju svoje živote jer se samim granicama te naše Hrvatske još nije riješio i problem prave slobode, pravde i pravice. Sada vladaju sinovi projugoslavenskih komunista pa se pitaju za koga smo stavili svoje živote u najveće opasnosti: smrt, i ostali bez ruku, nogu, nesposobni raditi itd. Tako dolaze do zaključka da ne mogu vidjeti vrijednost svojih života, ne vide da mogu bilo što još dati svojoj ljubljenoj domovini, niti vide da se to može promijeniti. Umro je s njima njihov san, svoje željene nade i ne vide više smisao svojim životima.
http://croatianchronicle.com/ccn/images/stories/newspix/pittsburg-0913111.jpg
Zašto o svemu tome mislim, analiziram i pišem? Jer sam došla do takvih spoznaja. Pa želim reći svima obeshrarenima da još i te kako ima mnogo na čemu mogu i što je potrebno za uraditi a njima je dostupno. Sada Vas sve Hrvatska treba isto kao što vas je trebala kad ste svojim životima branili svoju Hrvatsku. Novi smisao Vaše ljubavi i odanosti svom narodu i svojoj domovini je ne kloniti, nego poučavati. Narod je obeshrabljen jer je izložen kritici neprijatelja, jer ne poznajemo svoju vrijednost kao Hrvati, jer nemamo iskustva kako pomoći demokratskoj situaciji. Sjetite se kako narod ne ide na izbore, jer "nema za koga glasovati", pa tako dobiju oni za koje nisu niti htjeli glasovati.
 
Kroz stoljeća smo naučili šutjeti, a oni koji nisu šutjeli bili su ubijani (pa čak i kad su se izašli iz domovine), a svaki istaknuti Hrvat je bio zatvaran, mučen i ubijen. Sjetimo se Zrinskoga i Šubića, pa Zrinskog i Frankopana, pa možete tu povijest tumačiti narodu i recite im da sada ne smijemo svojom obeshrabljenosti dopustiti da se velikani sami ubijaju. Stvorite grupe, narod će vas pomoći novcem kad ustreba, organizirajte satove hrvatske povijesti, pomoći će Vam koji to znadu.
 
Za svakog nestalog Hrvata neprijatelji se vesele.Skupljajte mlade, oni će biti uz Vas, vaše ruke, vaše noge, vaše knjige povijesti. Ne dajmo se, ne dajte se! Oni koji su se rodili kad se je Hrvatska oslobodila nemaju pojma čak niti o Domovinskom osloboditeljskom ratu, ne znaju o borbi Hrvata kroz stoljeća za ovo što ste vi postigli. Hrvatska Vas treba a treba Vas i Vaša obitelj. "Sursum corda-Gore srca"!
 

Vera Valčić Belić, Vancouver, Kanada

Knjiga koja razmiče okvire i ruši stereotipe

 
 
Knjiga objedinjuje napise objavljene u rubrici Globalna Hrvatska časopisa „Matica“ posljednjih pet godina, koje je autorica, višegodišnja urednica Hrvatskog iseljeničkoga zbornika i voditeljica Odjela za nakladništvo, pisala nadahnuta migrantskom i egzilantskom problematikom.
U zagrebačkom Klubu Matis 19. ožujka promovirana je najnovija knjiga Vesne Kukavice „Umreženi identiteti“. Ovaj izbor publicističkih radova urednice, publicistice i novinarke Kukavice opseže tristotinjak stranica. Djelo objedinjuje napise objavljene u rubrici Globalna Hrvatska časopisa „Matica“ posljednjih pet godina, koje je Kukavica, višegodišnja urednica Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika i voditeljica Odjela za nakladništvo HMI pisala iz mjeseca u mjesec nadahnuta migrantskom i egzilantskom problematikom. Predstavljanje je moderirala Lada Kanajet Šimić, voditeljica Matičina odjela za školstvo, a prisutne je na početku pozdravio Ivo Jelušić, saborski zastupnik i potpredsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan RH te predsjednik UO HMI.
 
O knjizi su potom, uz čestitke autorici, govorili: mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj HMI-ja i recenzenti, povjesničar dr. sc. Željko Holjevac i komunikolog dr. sc. Božo Skoko, te urednik knjige dr. sc. Ivan Čizmić. Složili su se kako je knjiga izuzetno vrijedan pokušaj objedinjavanja tekstova iseljeničke tematike koji zaslužuje pozornost stručnjaka i čitalačke publike, i koja bez sumnje ima antologijsku vrijednost. Autorica Vesna Kukavica zahvalila je predstavljačima i suradnicima na knjizi i izložila neke zanimljive detalje koji su pojasnili power point prezentaciju, koju je za ovu prigodu izradila Snježana Đuričković.
Govoreći o nakladniku, njenoj matičnoj kući - Hrvatskoj matici iseljenika, Kukavica je potvrdila kako se sve što se u njoj radi - od škola, radionica, internetskog tečaja, izdavačkih pothvata - radi timski i u pozitivnom ozračju. Iseljenici 21. stoljeća su mobilne, višejezične i uspješne osobe koje su se dobro uklopile u društvo vlastitih domicilnih zemalja. Oni su uspješni kao književnici, hotelijeri, vinogradari, znanstvenici …i dokazuju da Hrvati u novome vremenu, bez obzira gdje bili, mare jedni za druge.
 
Uz odabrane feljtone i prikaze, knjiga obuhvaća 60 eseja o globalnoj i dobro umreženoj Hrvatskoj, ali i niz zanimljivih sudbina tvz. običnih ljudi koji su se ohrabrili krenuti u nepoznato – u daleku Ameriku, Australiju, Novi Zeland ili bližu Njemačku, Švicarsku... Najnovija knjiga Vesne Kukavice, druga u nakladi HMI, uspješno razmiče okvire i ruši stereotipe u kojima je u nas promatrana, tretirana i opisivana hrvatska dijaspora, njeni dionici i baštinici. U novome stoljeću vrijeme je za njenu novu sliku, onu inovativnu i kreativnu. Tu Kukavičinu dobro umreženu Hrvatsku čine potomci hrvatskih iseljenika i naši suvremeni, afirmirani emigranti koji oživljavaju stare iseljeničke zajednice i grade nove veze, među sobom, starom domovinom i svijetom koji ih okružuje.
 

Diana Šimurina-Šoufek

Fotografije: Snježana Radoš

Gradonačelnik Maglai potpisao zahtjev za zapošljavanje dviju Hrvatica

 
 
Nakon intervencije generalnog konzula Dragana Đurića, gradonačelnik Subotice Jene Maglai potpisao je zahtjev kojim se omogućava zapošljavanje i dvije djelatnice iz redova hrvatske zajednice (Nevena Mlinko, magistrirala u Zagrebu, te Ružica Žigmanov) u Gradsku knjižnicu Subotice. Tako su stvorene pretpostavke za puno djelovanje i hrvatskog odjela u subotičkoj Gradskoj knjižnici (uz već postojeće na srpskom i mađarskom jeziku), a hrvatski knjiški fond već je izdvojen na posebne police.
https://www.subotica.info/system/files/styles/clanak-thumb/private/content/standard/2013/10/07/106803/image00004.jpg?itok=-3wQCeO2
Ta je građa već obrađena na neki način zahvaljujući Bernadici Ivanković, aktualnoj zaposlenici knjižnice, koja će voditi taj hrvatski odjel. Prije dva tjedna na zgradi Gradske knjižnice u Subotici promijenjena je i ploča na kojoj se uz natpise na srpskom (ćirilicom) i mađarskom, pojavio i natpis „Gradska knjižnica“ (prije toga je latinicom pisalo: „Gradska biblioteka“).(m.n.)

Anketa

Zašto je R. Ostojić spektakularno uhitio Josipa Klemma?

Četvrtak, 24/04/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 299 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević