Get Adobe Flash player
Ivica Todorić - kukavelj iz dvorca

Ivica Todorić - kukavelj iz dvorca

Grdno je zabludio, ali ne dajte da ga razvlače razni...

Nema suverenosti bez hrvatske kune

Nema suverenosti bez hrvatske kune

Hrvatska se previše lako odriče nacionalne...

Vrijeme izlazaka i povlačenja

Vrijeme izlazaka i povlačenja

Zar će Kurdi - najzaslužniji za poraz tzv. islamske države - biti prva...

Laži pripadnika zločinačke KPJ

Laži pripadnika zločinačke KPJ

Staziću, Istru je fašistima dao tvoj Nikola Pašić, a vratilu...

Kratki spoj otuđenja

Kratki spoj otuđenja

Jesu li naša država, društvo i Crkva već...

  • Ivica Todorić - kukavelj iz dvorca

    Ivica Todorić - kukavelj iz dvorca

    srijeda, 18. listopada 2017. 13:26
  • Nema suverenosti bez hrvatske kune

    Nema suverenosti bez hrvatske kune

    srijeda, 18. listopada 2017. 13:23
  • Vrijeme izlazaka i povlačenja

    Vrijeme izlazaka i povlačenja

    srijeda, 18. listopada 2017. 13:20
  • Laži pripadnika zločinačke KPJ

    Laži pripadnika zločinačke KPJ

    subota, 14. listopada 2017. 17:08
  • Kratki spoj otuđenja

    Kratki spoj otuđenja

    subota, 14. listopada 2017. 17:03

Hrvatska riječ o Hrtkovcima, kao sinonimu u cijelom svijetu za izgon Hrvata iz Vojvodine, nije praktično pisala ništa

 
 
Otvoreno pismo Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata, Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beogradu, Konzulatu Republike Hrvatske u Subotici, Hrvatskoj matici iseljenika, HNV-u, DSHV-u, RTV Novi Sad (Redakcija Informativnog programa na hrvatskom  jeziku), hrvatskim udrugama u Srijemu, Hrvatskom kulturnom centru u Novom Sadu, „Hrvatskoj riječi“, „Hrvatskim novinama“, „Hrvatskom fokusu“, „Zovu Srijema“ i dr., a povodom Uvodnika glavne urednice „Hrvatske riječi“ dr. sc. Jasminke Dulić pod naslovom „Ignoriranje prošlosti“ u 755. broju „Hrvatske riječi“ od 6. listopada 2017. godine.
http://www.nspm.rs/images/stories/1-marko/2013-jan/skupstina-srbije-ulaz-27-04-2014-1.jpg
O zatvorenosti hrvatskih krovnih institucija u Republici Srbiji, budući su sve koncentrirane u Subotici i u rukama su nekoliko ljudi, pišem unazad par godina ali se ništa ne mijenja. Naprotiv, subotički oligarsi su sve bahatiji. Poslije četvrt stoljeća od događanja (!), glavna urednica „Hrvatske riječi“ u svom Uvodniku u broju 755. od 6. listopada 2017. godine, pod naslovom „Ignoriranje prošlosti“, piše da je krajnje vrijeme da se ozbiljno pogleda u prošlost ma koliko to bilo teško, citirajući Tomislava Žigmanova koji je u temi o učincima Subotičke deklaracije „podsjetio“ da u politikama suočavanja s prošlošću izostaje tematiziranje i sukladno rješavanje pitanja protjerivanja Hrvata iz Vojvodine, napose iz Srijema i jugozapadne Bačke u razdoblju 1991. - 1996.  Da čovjek ne povjeruje! A tko je kriv za to?!?
 
Predsjednik „jedine relevantne političke stranke Hrvata u Republici Srbiji“ i zastupnik Hrvata u Narodnoj Skupštini Republike Srbije (pritom još i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata), koji, dosljedno slijedeći „politiku“ svog prethodnika Petra Kuntića, o ovom problemu riječ nije rekao u Skupštini Republike Srbije. Zajedno to čine skoro jedno desetljećje! Sada odjednom Tomislav Žigmanov „podsjeća“ kako u nedavnoj Subotičkoj deklaraciji nema te teme. To je licemjerje bez granica, a prelazi u vrijeđanje zdravog razuma, prije svega nas srijemskih Hrvata. Vrhunac svega toga u navedenom Uvodniku je rečenica: O tome, osim „Hrvatske riječi“, malo koji medij, a ni političar ne govori.
 
Upravo „Hrvatska riječ“, primjerice, o Hrtkovcima, kao sinonimu u cijelom svijetu za izgon Hrvata iz Vojvodine nije praktično pisala ništa. Prenosila je samo osobne članke gospodina Subotića (jednom godišnje, povodom 6. svibnja) bez ikakvih komentara ili drugih članaka gospode iz „Hrvatske riječi“, koja su plaćena za to. Inače je svako pominjanje Hrtkovaca, u bilo kom konteksu, u subotičkim hrvatskim krugovima tabu tema, a u 755 izdanja „Hrvatske riječi“, na preko trideset tisuća stranica, može se nabrojiti na prste jedne ruke. O tome sam pisao više puta, pa ako subotički „plaćeni Hrvati“ misle da smo mi srijemski Hrvati maloumni, postoje tiskani primjerci tih „otvorenih pisama“, koje nitko nije demantirao, niti je mogao demantirati.
 

Branimir Miroslav Cakić

Svake godine tiska novu zbirku pjesama

 
 
U okviru Hrvatskog kulturno-umjetničko-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada nekoliko članova Literarne sekcije izdaje 2009. godine prvu zbirku svojih pjesama pod nazivom Preprekovo proljeće. To su: Jelisaveta Buljovčić Vučetić, Branka Dačević, Bosiljko Kostić, Mladen Franjo Nikšić, Marijan Piljić i Mladen Šimić. Zbirka je imala skromnih četrdesetak stranica, ali je bila prvi veliki korak i začetak onoga u što su se danas pretvorile zbirka i sekcija. Književni klub „Stanislav Preprek“ danas ima dvadesetak aktivnih članova, a u pripremi je deveta po redu zbirka pjesama pod nazivom Preprekovo proljeće. Članovi Kluba inače do sada imaju preko četrdeset izdanih vlastitih knjiga.
http://www.zkvh.org.rs/images/stories/Foto_za_HR/Foto_br_723/hkupd_preprek.jpg
Književni klub je svake godine tiskao novu zbirka pjesama Preprekovo proljeće sa sve većim brojem autora i sa sve većom kvalitetom glede sadržaja, opremljenosti i vizualnog identiteta. Prve tri zbirke uredio je Marijan Piljić, druge tri Marija Lovrić, a od 2015. godine to čini peteročlano Uredništvo, kojem se 2016. priključila dr Dragana V. Todoreskov, povjesničarka knji-ževnosti i književna kritičarka. Počev od druge zbirke, grafiku za naslovnu stranicu dao je Mladen Franjo Nikšić, a od treće Branimir Miroslav Cakić vrši računalnu pripremu knjiga i uvodi odeljak „Bilješke o autorima“, u kojem su prikazani kratki životopisi svih autora i njihove fotografije. Od 2016. godine računalnu pripremu vrši Ivan Dermanov. U ime nakladnika, osim prve, zbirke potpisuje Marijan Sabljak, a zadnju Ivanka Horvatić, kao predsjednik, odnosno predjednica Društva.
 
Uredništvo uvodi novu koncepciju zbirke. U prvom, glavnom dijelu knjige, zastupljeni su članovi Književnog kluba, a u želji da uspostavimo suradnju s našom maticom, odnosno s poznatim imenima hrvatske poezije, u drugom dijelu knjige su tri afir-mirana autora iz pojedinih gradova ili dijelova Hrvatske. U zbirci Preprekovo proljeće 2015. to su tri pjesnikinje iz Rijeke, u zbirci Preprekovo proljeće 2016. troje pjesnika iz Slavonije, a u pripremi je Preprekovo proljeće 2017. u kojoj će biti zastupljeno troje pjesnika iz Drenovaca, odnosno kraja u Hrvatskoj koji nosi naziv Cvelferija.
 
Promocija zbirki pjesama prerasla je u kulturnu, sada već tradicionalnu, manifestaciju Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekovo proljeće“ i održava se svake godine na dan rođenja Stanislava Prepreka, 16. travnja. Uredništvo uvodi i natječaj za kratku priču na koji svoje radove može slati svatko tko piše na standardnom hrvatskom je-ziku, i prva zbirka kratkih priča kao rezultat tog natječaja je Preprekova jesen 2016., sa dvadesetak radova, a upravo je izašla zbirka kratkih priča Preprekova jesen 2017., za koju je prispjelo preko četrdeset radova autora iz Vojvodine i Hrvatske.
 
Promocija prve zbirke kratkih priča je bila na jedanaestu obljetnicu osnutka HKUPD „Stanislav Preprek“, 10. listopada 2016. godine u Kulturnom centru Novog Sada, i namjera je da i ova kulturna manifestacija Hrvata u Novom Sadu pod nazivom „Preprekova jesen“ postane tradicionalna. Od 2016. godine voditelj Književnog kluba je Branimir Miroslav Cakić, Društvo uvodi internetsku stranicu, koju uređuje Ivan Dermanov (www.stanislavpreprek.org), a Uredništvo Književnog kluba počinje rad na Ediciji Preprekovi pjesnici, u kojoj će zbirke svojih pjesama imati članovi kluba, a razmišlja se da to bu-de i šire.  Do sada su tiskane tri takve zbirke pjesama: Refleksija nutrine Ljerke Radović, Gdje je moj dom, Branke Dačević i Pjesme koje treba spaliti Branimira Miroslava Tomlekina.
 
Književni klub je 2017. godine prvi put samostalno nastu-pio na Salonu knjiga u Novom Sadu, kao jedini hrvatski predstavnik, a na 62. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu (22.-29. listopada) izdanja HKUPD „Stanislav Preprek“ bit će izložena na štandu Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, dok će najnovije knjige biti predstavljene i u jednosatnom izlaganju u jednoj od malih sala Sajma.
 
U teškim uvjetima rada članovi Književnog kluba samo svojim entuzijazmom postižu onaj najvažniji cilj, a to je očuvanje i širenje hrvatskog jezika i kulture, uz druženje i suradnju sa svim ljubiteljima lijepe pisane riječi. Time ujedno ukazujemo da na ovom prostoru živi i hrvatski živalj, te tako doprinosimo njegovoj multikulturalnosti.
Hrvatsko kulturno društvo u Novom Sadu, gradu koji je proglašen Prestonicom europske kulture u 2020. godini, jedan je od segmenata te multikulturalnosti. 
 

Branimir Miroslav Cakić, voditelj Književnog kluba

Na 104 stranice u boji Susreti donose najvažnije vijesti iz Češke i s područja hrvatsko-čeških odnosa

 
 
Hrvatsko-češko društvo izdalo je novi broj svog glasila Susreti koji je javnosti predstavljen u srijedu 4. listopada u Češkom narodnom domu u Zagrebu.  Riječ je o 35. broju glasila, odnosno sedmom od ponovnog pokretanja ove edicije 2011., nakon stanke od 12 godina. Na rekordne 104 stranice u boji Susreti donose najvažnije vijesti iz Češke i s područja hrvatsko-čeških odnosa, izvještaje o aktivnostima Hrvatsko-češkog društva i proslavi njegove 25. godišnjice djelovanja, o životu češke manjine u Hrvatskoj i hrvatske manjine u Češkoj, kao i tekstove o vezama koje su s Česima imali hrvatski velikani Faust Vrančić, August Šenoa, Marija Ružička Strozzi i blaženi Alojzije Stepinac. Po prvi put u Hrvatskoj u Susretima je opširno prikazan život „češkog Stepinca“, kardinala Josefa Berana, a prikaz biografskog leksikona hrvatskih Čeha, autora Josipa i Alena Matušeka, donosi najsveobuhvatniji popis značajnih hrvatskih osoba češkog roda ili porijekla.  U Susretima su i tekstovi o 800 godina sela Čehi kraj Zagreba, o doprinosu Čeha razvoju hrvatske poljoprivrede, Sokola i turizma, reportaža o najpoznatijoj praškoj pivnici U Fleků, kao i tekst o etimologiji poznatih čeških prezimena. Intervjue za Susrete dali su prevoditeljica Dagmar Ruljančić, ovogodišnja dobitnica Nagrade „Marija i Stjepan Radić“ te prvi predsjednik Hrvatsko-češkog društva Zlatko Stahuljak. Susreti donose i opširan životopis nedavno preminulog najvećeg češkog kroatista Dušana Karpatskog te istaknutog člana Hrvatsko-češkog društva Dubravka Dosegovića.
Susretisu objavljeni uz financijsku pomoć Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Svoje tekstove napisalo je 20 autora: Davor Ambroš, Tamara Banek, Vlatka Banek, Jelena Bilić, Damir Crnogaj, Stjepan Gutvald, Jarmila Hanuška, Snježana Herceg, Vjenceslav Herout, Jasenka Kranjčević, Miroslav Křepela, Marijan Lipovac, Ivona Mamić, Branko Modlic, Alexandr Orošnjak, Zdravko Palavra, Mato Pejić, Miroslav Pelikan, Libuše Stranjik i Zorana Vukić.
 
Urednik Susreta je Marijan Lipovac, ujedno i predsjednik Hrvatsko-češkog društva, koji je na promociji rekao da najnoviji broj Susreta izlazi u godini u kojoj ova udruga, kao i samo glasilo, slavi svoju 25. godišnjicu. Podsjetio je i na nedavni angažman Hrvatsko-češkog društva u prilog opstanka Masarykove ulice u Zagrebu nasuprot najavama o njenom mogućem preimenovanju. Lipovac je ustvrdio da hrvatsko-češki odnosi nikad dosad nisu bili toliko intenzivni na svim razinama kao u posljednjih nekoliko godina otkako je Hrvatska ušla u Europsku uniju, a uz unapređenje političke i kulturne suradnje istaknuo je porast broja čeških investicija u Hrvatskoj. „Usred tog uzlaznog trenda hrvatsko-čeških odnosa pojavila se vijest o mogućem preimenovanju Masarykove ulice. Do preimenovanja srećom neće doći, ali samo otvaranje ove teme ne može se smatrati prijateljskim činom prema Češkoj. Uz sve nesuglasice koje imamo sa susjedima zar bismo se trebamo svađati i s Česima? Neka 'veliki Hrvati' razmisle o tome“, kazao je Lipovac.
 
O glasilu Susreti govorio je i novinar i bohemist Željko Valentić koji je kazao da se radi o jednom od najboljih hrvatskih časopisa, koji se uživa gledati i čitati. „Možda ima dva-tri časopisa koji su bolji grafički i urednički. Ovo je časopis koji se gušta i analizira, u kojem mogu uživati znalci svih područja. Ovo je školski primjer kako se rade tekstovi i naslovi, kao i grafički izgled“, rekao je Valentić. Osvrnuo se i na pitanje Masarykove ulice kazavši da je njen opstanak neupitan te da bi u Zagrebu umjesto nepotrebnih rasprava o Masarykovoj ulici trebalo naći mjesta za ulice nazvane po Václavu Havelu i Dušanu Karpatskom.
 
Na promociji je govorio i zamjenik češkog veleposlanika Miroslav Kolatek koji je poručio da bi časopis Susreti trebalo približiti i češkoj javnosti zbog relevantnosti njegovih članaka. Vezano uz slučaj Masarykove ulice, kazao je da se radi o unutarhrvatskom pitanju i podsjetio na izjavu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića koji je javno usprotivio preimenovanju ulice prvog čehoslovačkog predsjednika u središtu Zagreba. 
 
Saborski zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine Vladimir Bilek  pohvalio je rad Hrvatsko-češkog društva, istaknuvši da je svojim radom jasno dalo do znanja da je udruga koja promovira hrvatsko-češke odnose kroz povijest, ali ih planira i gradi i u budućnosti. Zahvalio je Hrvatsko-češkom društvu i njegovom predsjedniku Marijanu Lipovcu na reakciji povodom otvaranja pitanja Masarykove ulice u Zagrebu, kazavši da su te reakcije bile odmjerene i potkrijepljene činjenicama o Masaryku i o simboličkom značenju njegove ulice za hrvatsko-češke odnose.
Na promociji je govorila i predsjednica Češko-hrvatskog društva iz Praga Ivana Tichákoja je predstavila dosadašnju suradnju s Hrvatsko-češkim društvom na zajedničkom promicanju Hrvatske u Češkoj, najavivši kolokvij o Faustu Vrančiću u Pragu 9. listopada tijekom kojeg će fotograf Šime Strikoman snimiti tri milenijske fotografije posvećene trojici hrvatskih velikana povezanih s Pragom: Faustu Vrančiću, Josipu Jurju Strossmayeru i Nikoli Tesli.
 

Marijan Lipovac

Anketa

Ivica Todorić se skriva u?

Subota, 21/10/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 902 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević