Get Adobe Flash player
Kako nas HRT anketari?

Kako nas HRT anketari?

Lažna anketa sa samo jednim predsjedničkim...

1991. GODINA - KOJA SE (NE) VRAĆA? - Obnavlja se velikosrpska agresija

1991. GODINA - KOJA SE (NE) VRAĆA? - Obnavlja se velikosrpska agresija

Nastavlja se specijalni rat protiv Hrvatske     Laž...

Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska

Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska

Srbi i Srbijanci su počeli s ubijanjem Hrvata tri dana prije uspostave...

  • Kako nas HRT anketari?

    Kako nas HRT anketari?

    četvrtak, 10. travanj 2014. 13:39
  • 1991. GODINA - KOJA SE (NE) VRAĆA? - Obnavlja se velikosrpska agresija

    1991. GODINA - KOJA SE (NE) VRAĆA? - Obnavlja se velikosrpska agresija

    četvrtak, 10. travanj 2014. 14:22
  • Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska

    Masonstvo i Nezavisna Država Hrvatska

    srijeda, 09. travanj 2014. 23:36
  • Hrvatskoj trebaju kompetentne, djelotvorne i odgovorne institucije među kojima su i tajne službe

    Hrvatskoj trebaju kompetentne, djelotvorne i odgovorne institucije među...

    četvrtak, 10. travanj 2014. 10:37
  • Hrvatska premrežena partijskim sekretarima i nositeljima Titine štafete

    Hrvatska premrežena partijskim sekretarima i nositeljima Titine štafete

    četvrtak, 10. travanj 2014. 11:17

Knjiga koja razmiče okvire i ruši stereotipe

 
 
Knjiga objedinjuje napise objavljene u rubrici Globalna Hrvatska časopisa „Matica“ posljednjih pet godina, koje je autorica, višegodišnja urednica Hrvatskog iseljeničkoga zbornika i voditeljica Odjela za nakladništvo, pisala nadahnuta migrantskom i egzilantskom problematikom.
U zagrebačkom Klubu Matis 19. ožujka promovirana je najnovija knjiga Vesne Kukavice „Umreženi identiteti“. Ovaj izbor publicističkih radova urednice, publicistice i novinarke Kukavice opseže tristotinjak stranica. Djelo objedinjuje napise objavljene u rubrici Globalna Hrvatska časopisa „Matica“ posljednjih pet godina, koje je Kukavica, višegodišnja urednica Hrvatskoga iseljeničkoga zbornika i voditeljica Odjela za nakladništvo HMI pisala iz mjeseca u mjesec nadahnuta migrantskom i egzilantskom problematikom. Predstavljanje je moderirala Lada Kanajet Šimić, voditeljica Matičina odjela za školstvo, a prisutne je na početku pozdravio Ivo Jelušić, saborski zastupnik i potpredsjednik saborskog odbora za Hrvate izvan RH te predsjednik UO HMI.
 
O knjizi su potom, uz čestitke autorici, govorili: mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj HMI-ja i recenzenti, povjesničar dr. sc. Željko Holjevac i komunikolog dr. sc. Božo Skoko, te urednik knjige dr. sc. Ivan Čizmić. Složili su se kako je knjiga izuzetno vrijedan pokušaj objedinjavanja tekstova iseljeničke tematike koji zaslužuje pozornost stručnjaka i čitalačke publike, i koja bez sumnje ima antologijsku vrijednost. Autorica Vesna Kukavica zahvalila je predstavljačima i suradnicima na knjizi i izložila neke zanimljive detalje koji su pojasnili power point prezentaciju, koju je za ovu prigodu izradila Snježana Đuričković.
Govoreći o nakladniku, njenoj matičnoj kući - Hrvatskoj matici iseljenika, Kukavica je potvrdila kako se sve što se u njoj radi - od škola, radionica, internetskog tečaja, izdavačkih pothvata - radi timski i u pozitivnom ozračju. Iseljenici 21. stoljeća su mobilne, višejezične i uspješne osobe koje su se dobro uklopile u društvo vlastitih domicilnih zemalja. Oni su uspješni kao književnici, hotelijeri, vinogradari, znanstvenici …i dokazuju da Hrvati u novome vremenu, bez obzira gdje bili, mare jedni za druge.
 
Uz odabrane feljtone i prikaze, knjiga obuhvaća 60 eseja o globalnoj i dobro umreženoj Hrvatskoj, ali i niz zanimljivih sudbina tvz. običnih ljudi koji su se ohrabrili krenuti u nepoznato – u daleku Ameriku, Australiju, Novi Zeland ili bližu Njemačku, Švicarsku... Najnovija knjiga Vesne Kukavice, druga u nakladi HMI, uspješno razmiče okvire i ruši stereotipe u kojima je u nas promatrana, tretirana i opisivana hrvatska dijaspora, njeni dionici i baštinici. U novome stoljeću vrijeme je za njenu novu sliku, onu inovativnu i kreativnu. Tu Kukavičinu dobro umreženu Hrvatsku čine potomci hrvatskih iseljenika i naši suvremeni, afirmirani emigranti koji oživljavaju stare iseljeničke zajednice i grade nove veze, među sobom, starom domovinom i svijetom koji ih okružuje.
 

Diana Šimurina-Šoufek

Fotografije: Snježana Radoš

Gradonačelnik Maglai potpisao zahtjev za zapošljavanje dviju Hrvatica

 
 
Nakon intervencije generalnog konzula Dragana Đurića, gradonačelnik Subotice Jene Maglai potpisao je zahtjev kojim se omogućava zapošljavanje i dvije djelatnice iz redova hrvatske zajednice (Nevena Mlinko, magistrirala u Zagrebu, te Ružica Žigmanov) u Gradsku knjižnicu Subotice. Tako su stvorene pretpostavke za puno djelovanje i hrvatskog odjela u subotičkoj Gradskoj knjižnici (uz već postojeće na srpskom i mađarskom jeziku), a hrvatski knjiški fond već je izdvojen na posebne police.
https://www.subotica.info/system/files/styles/clanak-thumb/private/content/standard/2013/10/07/106803/image00004.jpg?itok=-3wQCeO2
Ta je građa već obrađena na neki način zahvaljujući Bernadici Ivanković, aktualnoj zaposlenici knjižnice, koja će voditi taj hrvatski odjel. Prije dva tjedna na zgradi Gradske knjižnice u Subotici promijenjena je i ploča na kojoj se uz natpise na srpskom (ćirilicom) i mađarskom, pojavio i natpis „Gradska knjižnica“ (prije toga je latinicom pisalo: „Gradska biblioteka“).(m.n.)

Utemeljen je na lošem temelju i nije ni mogao postati čvrsta i djelotvorna institucija

 
 
Dug naslov Strategije i Zakona za Hrvate izvan RH (Strategija odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske) nije mogao odagnati bojazni  zastupnika bivše oporbe. Nitko nije sumnjao u najbolje namjere inicijatora i promicatelja usvajanja te strategije i tog zakona te na njemu ustrojavanja Udreda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Međutim, već u raspravi o tom zakonu, svoje zamjerke i bojazni iznijeli su: Boro Grubišić (HDSSB), bivši podpredsjednik Odbora za Hrvate izvan RH, Tanja Vrbat i Tatjana Šimac Bonačić (SDP), članice Odbora, Ingrid Antičević Marinović (SDP) i neki drugi zastupnici.
Ni jedno od njih nije bilo protiv Strategije i Zakona. Tanja Vrbat i Tatjana Šimac Bonačić su čak i vrlo aktivno surađivane s Ivanom Bagarićem, tada predsjednikom Odbora za Hrvate izvan RH. Ono što su oni zamjerali predloženom zakonu jest to što taj zakon uglavnom nije ima obvezujuće norme, što kao takav nije provediv i što će iziskivati dodatna velika sredstva a ne će moći ostvariti postavljene ciljeve. „Novine koje se uvode ovim zakonom, koje se predlažu neke su prihvatljive, a neke držim da suromantičarske jer nisu provediv“,rekla je Tatjana Šimac Bonačić pa redom nabrojila što je iz predloženog zakona neprovedivo. „Osniva se Središnji ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske kao središnje tijelo Državne uprave itd. itd. Međutim, gdje će to tijelo biti? Nije nam jasno ustrojstvo toga. Koliko ljudi? Državni tajnik, zatim su to tri zamjenika. To je najmanje osam ljudi u toj strukturi. Zašto ne bi ovo bilo pri Ministarstvu vanjskih poslova“, rekla je Tatjana Š. Bonačić te iznijela mišljenje da su zamišljeni ured kao isavjetodavno tijelo tog uredapreglomazni. Romantičarskim idejama smatrala je uvođenje hrvatske kartice a nije vidjela smisla ni posebno Ureda dobrodošlice u Uredu za Hrvate izvan RH. Ako smo ozbiljni o ovome onda stvarno ne možemo prihvatiti ni nekakve vremenske tjesnace za donošenje ovog zakona. Nemojmo se igrati sa vrlo važnom stvari koja se odnosi u ovom zakonu. Prema tome, SDP je za donošenje zakona, ali za bolje strukturiranje, radi bolje učinkovitosti u našim nastojanjima i na kraju obvezama. Prema tome, vremenskog tjesnaca za donošenje ovog zakona ne prihvaćamo. Preozbiljna je tema. Počeli smo, i to je jako dobro. Prema tome, vrijedno ga je donijeti jer ima nacionalni interes pa i šire.“
 
„Kakve su nomotehnički odredbe ovog Zakona?“, upitala je Ingrid Antičević Marinović. „One nemaju čak normu, one nisu norme zakona. One su norme više deklaracije nekakve, rezolucije. 70 i više posto normi koje se nalaze u ovom Zakonu nisu norme u smislu nomotehnike da su obvezujuće. Ono što je obvezujuće i što zaista ima snagu prije svega provedbe to je ova administracija. E tu smo maheri. To odmah znamo kako osnovati savjet, kako osnovati središnji državni ured za Hrvate. Dakle, jedinu će korist materijalnu od ovoga imati Hrvati u susjednim zemljama što ćemo mi ovdje u Hrvatskoj zaposliti neke ljude.“
http://dubrovacki.hr/datastore/imagestore/original/1262341324vlahusic_bonacic_261009.jpg
Tatjana Šimac Bonačić
 
“Ovaj zakon je jednostavno razglednica Hrvatima prije svega u Bosni i Hercegovini, a i Hrvatima diljem svijeta od Hrvata iz Hrvatske i to je sve. Puno, pregršt lijepih želja i pozdrava i puno emocija, a kako ćemo to ostvariti, pa zar vam to nije dovoljno jer kaže se u ocjeni sredstava potrebnih za provedbu ovog zakona, vlada kaže nije potrebno osigurati nikakva dodatna financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske. Dakle, gospodo, ja vjerujem da vi želite pomoći, ali na takav način se ne pomaže“, zaključila je Ingrid Antičević Marinović.
 
Da su bile u pravu pokazuje niz činjnica kao npr. odredba da će Hrvati izvan RH dobivati brže hrvatsko državljanstvo. Nakon što je ustrojen Državni ured za Hrvate izvan RH, Hrvati izvan RH na državljanstvo čekaju po godinu i više dana. Na štetu Hrvata izvan RH izmijenjen je Zakon o hrvatskom državljanstvu a već su iseljenici osjetili i posljedice Zakona o prebivalištu. Da bi zadržali osobnu iskaznicu moraju lagati da izvan RH žive privremeno iako izvan RH žive 30 i više godina.
 
Kad je SDP ponovno došao na vlast, utihnuli su zastupnici te i drugih bivših oporbenih stranaka. Zakon o odnosima RH s Hrvatima izvan RH nije izmijenjen. Na temelju tog zakona ustrojen je Državni ured za Hrvate izvan RH. U njega iz Uprave za Hrvate u inozemstvu koja je bila u Ministarstvu vanjskih poslova prebačeni službenici te uprave a naknadno su u njega prebačeni viškovi iz drugih državnih institucija i dodatno zaposleni novi službenici a posao su dobili i zaštitari.
 
U Hrvatskom fokusu smo upozoravali da usprkos najboljim namjerama inicijatora, Državni ured ne će opravdati troškove jer u sebi nosi strukturnu pogrješku. Utemeljen na lošem temelju, nije ni mogao postati čvrsta i učinkovita institucija.Dobronamjerni prijedlozi i kritike dočekani su s nerazumijevanjem. A sada je teško priznati i vladajućoj koaliciji i bivšoj vladajućoj koaliciji da su Zakon o odnosima i Državni ured za Hrvate izvan RH, nepromišljeno i neodgovorno prihvaćeni.Krivicu za to bez sumnje snosi Vladin ured za zakonodavstvo jer je na sjednicu Vlade prepustio prijedlog zakona koji se zakonom ne bi smio ni zvati. Nekoliko osoba u Upravi za Hrvate u inozemstvu koje su dobile zadatak sklepati prijedlog zakona u tjedan-dva dana, koristeći uglavnom kao uzore slovenski i srbijanski zakon, teško je smatrati glavnim odgovornim.
Iz dopisa saborskoga Odbora za Hrvate izvan RH, izvješća tog odbora i odgovora predstojnice Državnoga ureda za Hrvate izvan RH, možemo razabrati da se Državni ured za Hrvate izvan RH nalazi u velikom škripcu iz kojeg će se teški izvući. Tako u dopisu Odbora za Hrvate izvan RH od 29. siječnja 2014. Odbor od Darije Krstičević, predstojnice Državnog ureda traži „Očitovanje o odluci o poništenju odluke o dodjeli stipendija od siječnja 2014. iako su sredstva za dodjelu studentskih stipendija za akademsku godinu 2012./2013. bila osigurana u Državnom proračunu za 2013. godinu. U odgovoru Državnog ureda, koji je potpisala predstojnica Ureda, stoji da postupak provedbe navedenog natječaja nije proveden u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku te da s obzirom na utvrđenu nazakonitost u postupanju, te niz postupovnih nepravilnosti, Državni ured za Hrvate izvan RH, donio  je Odluku o poništenju Odluke o dodjeli stipendija te da je povjerenstvo koje je odlučivalo o dodjeli stipendija razrješeno te da je protiv odgovornih pokrenut postupak u skladu sa Zakonom o državnim službenicima.
 
U Izvješću s rasprave o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnoga proračuna RH za 2014. među ostalim stoji da su „članovi Odbora izrazili nezadovoljstvo što Državni ured za Hrvate izvan RH na uporno inzistiranje zastupnika u Odboru tijekom dvije godine rada Ureda, ne dostavlja na sjednicu odbora cjelovito izvješće o načinu utroška proračunskih planiranih sredstava za proračunski razdjel Ureda. Članovi Odbora od Državnog ureda za Hrvate izvan RH traže i informacije za 2013. godinu o utrošku sredstava od igara na sreću i njihovu raspodjelu.“
 
„U raspravi je izraženo nezadovoljstvo činjenicom da se predloženim rebalansom Državnoga proračuna nastavlja tendencija smanjena sredstava namijenjenih programima i aktivnostima predviđenih za poticaje u obrazovanju, kulturi, kao i za zdravstvo u BiH i to za 2.000.000 kuna, (10 %). Sveukupno Državnom uredu za Hrvate izvan RH smanjena su sredstva za 4,7 %, stoji u navedenom izvješću. To malo začuđuje nakon što  je Zoran Milanović s Macquarie University u Sydneyu potpisao ugovor o financijskoj potpori Centru hrvatskih studija na Sveučilištu Macquarie, o sponzoriranju Svjetskih igrara koje organizira Hrvatski svjetski kongres, o financiranju sjednice Savjeta Vlade u hotelu Sheraton u Zagrebu...
 
Začudo Slavko Linić nije još otkrio da bi Uprava za Hrvate izvan RH  unutar Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija, koštala daleko manje jer bi koristila postojeću infrastrukturu tog ministarstva a bila bi i učinkovitija od izoliranog udreda za čije čuvanje je potrebno plaćati i zaštitare. Ne znamo još kako je prošla sjednica Odbora za Hrvate izvan RH 20. ožujka 2014. i je li Državni ured uspio odgovoriti zahtjevima Odbora za Hrvate izvan RH. Budući da su s obrazloženjima predstavnice Državnog ureda na zadnjoj sjednici Odbora bili jako nezadovoljni članovi Odbora ne samo iz redova oporbe nego i iz redova vladajuće koalicije, a oni sada čine većinu u Odboru, Državni ured je doista u škripcu. Teško će svoje nevolje sakriti pred ministrom financija.
 

Pavao Blažević

Anketa

Zašto Nadan Vidošević nije progonjen kao Ivo Sanader?

Srijeda, 16/04/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 357 gostiju i nema članova online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević