Get Adobe Flash player
IDS-ov

IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

Na Dan antifašističke borbe, vladajući u Istri, hrvatskim...

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

Ne zaboravimo da su svi smijenjeni ministri u vrijeme otkrivanja...

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

Fašisti otvoreno šeću istarskim gradovima zajedno s...

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

Plenković je previdio da je ljudima svega dosta i, naravno, krivac je...

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

Srbi su prvi i jedini 1941. pobili sve svoje Židove i Srbiju Milana Nedića...

  • IDS-ov

    IDS-ov "antifašizam" = talijanski fašizam

    utorak, 30. lipnja 2020. 20:05
  • Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    Zašto smo se pretvorili u Stupidostan?

    utorak, 30. lipnja 2020. 14:52
  • U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    U Istri ništa ne smije podsjećati da je tu Hrvatska

    utorak, 30. lipnja 2020. 19:49
  • Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    Andrej je oživio Beru i doveo Zokija na Pantovčak

    petak, 03. srpnja 2020. 00:00
  • Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    Davor Krile, opasne laži i Slobodanka

    četvrtak, 02. srpnja 2020. 14:12

Kako političari putem Stožera manipuliraju Hrvatima

 
 
Među važnije se uspjehe kriznog odlučivanja i postupanja mogu ubrojiti i potiskivanja iz javnog doživljavanja demografskog nestanka Hrvatske, čiji su parametri u odnosu na krizna strahovanja i rezultirajuće odlaske za hrvatsku budućnost pogubniji po svim osnovama. Zbrajanje nas zahvaćenosti virusnom infekcijom, izolacijama, liječenima, izliječenima i otišlima drži u posebnoj društvenoj i inoj disciplini, dok se demografski odlazak Hrvatske događa i dalje u tišini, s političkim razumijevanjem i sličnim negiranjem poput Eurostatovih podataka o hrvatskim neslavnim vodećim pozicijama. Slučajnosti?
https://i.insider.com/5e8f372292e8ba44de2b7485?width=600&format=jpeg&auto=webp
Nikom racionalnom nije sporno zalaganje i stručno postavljanje prema virusnoj krizi niti su sporna zalaganja za zaštitu svakog pojedinca od moguće zaraze, oboljenja i isto tako mogućeg odlaska. Još je manje sporna briga za sve segmente hrvatskog društva i dijelove hrvatskog prostora; zapravo je to poželjnost kakvu bi trebalo primjenjivati u svim okolnostima ugrožavanja budućnosti hrvatske populacije. Primjenom stručnih procjena pri donošenju odluka upravo se pokazuje obrazac političkog i diplomatskog postupanja pa su sada valjda svima jasne i reakcije na ostale procese s vrlo negativnim posljedicama na hrvatsku budućnost.
 
Krizni je stožer hrvatsku javnost izvijestio kako je do 11. svibnja ukupno u Hrvatskoj oboljelo 2187 osoba, a izliječeno ih je 1764. Nažalost, umrlo ih je 90. Prvo priopćenje Stožera datira od 25. veljače, a prva objava na Koronavirus.hr od 22. ožujka ove godine. Moguće je pretpostaviti kako se navedena smrtnost od 90 osoba dogodila unutar dva mjeseca, dakle u kraćem razmaku, iako je vjerojatnije tromjesečno razdoblje. Sama duljina razdoblja bilježenja prema usporedbi sa službenim podacima o smrtnosti, rodnosti i prirodnom kretanju postavlja drugačije odnose pa je izabrano razdoblje od dva mjeseca kako ne bi bilo prigovora o usmjeravanju pokazatelja i odnosa među njima. Kako postoje službeni podaci o prirodnom kretanju samo za mjesece siječanj i veljaču ove godine, tako je i usporedivost moguća uz neke osnovne pretpostavke.
 
Dakle, u siječnju i veljači ove godine u Hrvatskoj je umrlo ukupno 9279 osoba (4987 u siječnju i 4392 u veljači), a u ožujku i travnju 2019. godine 8819 osoba (4343 u ožujku i 4476 u travnju). Prosječna je dnevna smrtnost u rasponu u promatranim razdobljima između 155 i 147 osoba, dok je u razdoblju virusne krize dnevna smrtnost uzrokovana njome jedna osoba. Odnos je politički i javni prema oba pokazatelja potpuno suprotan. Istovremeno je dnevna razlika između umrlih i rođenih u promatranim razdobljima (siječanj i veljača 2020. i ožujak i travanj 2019.) u rasponu 52-53 osobe. Usporedba dnevne smrtnosti od jedne osobe i 155 ili 147 osoba ili jedne osobe i posebno dnevne razlike između broja rođenih i umrlih u Hrvatskoj u rasponu 52-53 osobe jasno pokazuje razumijevanje i težinu pristupa.
 
Podizanje virusne problematike na razinu nacionalnog stožera i znanstvenih zakonitosti sa smrtnošću jedne osobe dnevno i mogućim implikacijama nikom nije sporno, ali zato je svakom razumnom prirodni nestanak Hrvatske za 53 osobe dnevno. Najgori je to mogući rezultat političkog upravljanja Hrvatskom i najveća moguća pogrješka koja se može činiti za budućnost Hrvatske. Ako nije dio koncepcije.
 

Stjepan Šterc, https://www.dnevno.hr/kolumnisti/stjepan-sterc/hrvatska-gospodarsko-politicka-stvarnost-vaznija-nam-je-1945-nego-sto-svaki-drugi-hrvat-ne-moze-platiti-sprovod-najmilijima-1471486/

Obilje raznovrsnih domovinskih i iseljeničkih priloga s udaljenih meridijana

 
 
Uz raznovrsne priloge iz hrvatskih zajednica s pet kontinenata časopis Matica u broju 5 (2020.) u seriji Jadranski otoci donosi iseljeničke priče Mljećana te kulturno-povijesne i prirodne znamenitosti otoka Mljeta, smještenog u čarobnom dubrovačkom akvatoriju…
https://storage.glasistre.hr/MediaServer/Photos/Download/164064?Format=1
Iz tiska je izišlo svibanjsko izdanje časopisa Matica koje donosi obilje raznovrsnih domovinskih i iseljeničkih priloga s udaljenih meridijana od Sjeverne do Južne Amerike kao i bližeg europskoga susjedstva. Građa, koju su napisali renomirani publicisti, raspoređena je na sedamdesetak stranica magazinskog formata te ilustrirana sa stotinjak fotografija, među kojima su najvrednije one snimljene u autentičnim lokalitetima metropolitanskih područja s udaljenih kontinenata, gdje naraštajima žive hrvatske iseljeničke zajednice poput Pittsburgha ili São Paula… Urednica časopisa Matica je Ljerka Galic, a nakladnik mu je Hrvatska matica iseljenika u 69 godištu. Svaki prilog časopisa Matica ima i sažetak na engleskom jeziku.
 
Vijesti iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH usredotočene su na stipendiranje mladih hrvatskih korijena iz inozemstva u ovoj akademskoj godini kada se dodjeljuje rekordnih 500 stipendija. Opisana je, nadalje, upućena financijska pomoć Vlade RH Hrvatima u Bosni i Hercegovini za borbu protiv epidemije koronavirusa.
Trideseta je obljetnica formiranja Hrvatskoga sabora i suvremenog parlamentarizma u Hrvatskoj čije je etape opisao mladi povjesničar Josip Mihaljević iz Hrvatskog instituta za povijest Sveučilišta u Zagrebu.
Zasebni tematski sklop posvećen je posljedicama razornog potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020., s osvrtom na oštećenja simbola Lijepe Naše – zagrebačke katedrale. Usto, opisana su i manja oštećenja Doma iseljenika tj. zgrade Hrvatske matice iseljenika. Na vremenskoj okomici od 140 godina donosimo i Šenoin zapis o potresu u Zagrebu 1880.
 
Obrađeni su glavni rezultati hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije, uključujući Zagrebačku deklaraciju o zapadnom Balkanu, repatrijacijama Hrvata iz trećih zemalja te ostalih građana EU-a u korona krizi. Bilježimo i akcije solidarnosti među 27 – članica EU-a u nezapamćenoj gospodarskoj i zdravstvenoj krizi. S druge strane, opisana je humanitarna pomoć domovini koja stiže sa svih strana svijeta iz naše dijaspore od Norveške do SAD-a. Tu je uobičajeno prisutna i solidarnost američkih Hrvata i Hrvatske bratske zajednice Amerike spram Lijepe Naše, a donosimo i informacije o njezinu uspješnom poslovanju unatoč ekonomskoj paralizi svjetskoga gospodarstva izazvanoj Covidom-19.
 
Ne propustite priloge stalnih Matičinih kolumnista kao što su abecednim redom Šimun Šito Ćorić, Darko Mihelj, Marin Knezović, Marjana Kremer, Davor Schopf, Nino Sorić i Sanja Vulić.
Među važnim obljetnicama opisan je zlatni jubilej Hrvatske katoličke misije Koblenz, koja okuplja oko 4.000 Hrvata u tom dijelu Njemačke. Članak je napisao stalni Matičin  suradnik, pisac i urednik njemačke Žive zajednice, dr. sc. Adolf Polegubić iz Frankfurta na Majni.
Temat Jadranski otoci posvećen je kulturno-povijesnim i prirodnim znamenitostima otoka Mljeta, smještenog u čarobnom dubrovačkom akvatoriju. Uz otočku stazu svetoga Pavla i književnu rezidenciju Odisejevo utočište, čitateljstvu bi mogle biti zanimljive životne karijere mljetskih iseljenika i to iz New Yorka i iz Kalifornije. Predstavljamo Mljećanina, velikog humanista, donatora i patriota, Niku Hazdovca iseljenika iz San Pedra.
 
Obilježavajući Jurjevo u domovini i iseljeništvu, uredništvo se tom blagdanu zahvalilo i živopisnom naslovnicom u nježnim proljetnim bojama.
Uz manifestaciju Noć knjige opisan je Matičin Virtualni festival iseljeničkih knjiga. Svibanjski svezak Matice donosi životne priče dvoje izuzetnih liričara Maje Perfiljeve i Vjenceslava Čižeka - rođenih u čarobnoj Boki kotorskoj, čije su se umjetničke karijere razvile izvan njihova zavičaja, a djela su im još za života uvrštena u najpoetičnija antologijska ostvarenja hrvatskoga pjesništva 20. stoljeća. Maja je autorica najizvođenijih hrvatskih balada koje su upisane u povijest hrvatske glazbene scene od sarajevskog vokalnog sastava „Indeksi“ do ode Kotoru znane Bokeljske noći koju izvodi Vice Vukov, dok je egzilant s višegodišnjom njemačkom putovnicom Vjenceslav autor potresnih lirskih minijatura utkanih u kanon hrvatske duhovne lirike olovnih vremena o čijem liku i djelu piše predsjednik Društva hrvatskih književnika profesor Đuro Vidmarović.
Memo muzeju Puli je novost na koju čitatelji sigurno neće biti ravnodušni. Preporučujemo i mozaično složene rubrike kao što su Crorama (Hrvoje Salopek) i vijesti iz športa (Željko Rupić).
Poveznica Matica 5/2020: https://matis.hr/wp-content/uploads/2020/05/Matica-2020_5-za-web.pdf
 

Vesna Kukavica

Negativna selekcija ili 'teror' "bunjevačkih Hrvata" nad Hrvatima u Vojvodini

 
 
U svojim otvorenim pismima stalno pišem o negativnoj selekciji u kulturi i u politici u hrvatskoj nacionalnoj zajednici u Republici Srbiji jer su sve krovne institucije te zajednice koncentrirane u Subotici. Danas su praktično u rukama jednog čovjeka, “bunjevačkog Hrvata” (nepostojeća odrednica pri nacionalnom izjašnjavanju u državi u kojoj živimo) Tomislava Žigmanova, koji je u njima zaposlio svoje poslušnike, u najvećem broju upravo “bunjevačke Hrvate” iz donjotavankutskog trokuta (Subotica i okolica). Tako donjotavankutski trokut, kao Bermudski, guta sve što pripada Hrvatima, kojih ima 57.900 u Republici Srbiji, i guši svaku njihovu aktivnost. Primjera je bezbroj, a ovaj, iz oblasti kulture, je egzaktno matematički dokaziv.
https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/95/2007.12.07._Gy%C3%B6rgy%C3%A9n_Djurdjin_-_panoramio.jpg/1200px-2007.12.07._Gy%C3%B6rgy%C3%A9n_Djurdjin_-_panoramio.jpg
Naime, Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine - nacionalne zajednice objavilo je, kako piše “Hrvatska riječ” br. 891. od 15. svibnja 2020., rezultate Javnog natječaja za sufinanciranje programa i projekata usmjerenih na unapređenje prava nacionalnih manjina - nacionalnih zajednica u AP Vojvodini u 2020. godini. Za hrvatsku nacionalnu manjinu izdvojeno je 3,2 milijuna dinara.
Lijepo, rekao bi svatko, ali “Hrvatska riječ” ne objavljuje rezultate natječaja već nas upućuje na internet stranicu Pokrajinskog tajništva:
www.puma.vojvodina.gov.rs To je jedna od bezbroj perfidnih igrica “bunjevačkih Hrvata”, jer od 57.900 Hrvata u Republici Srbiji “Hrvatsku riječ” ne čita najmanje 57.000, budući u njoj nema skoro ništa što bi ih zanimalo, a i može se kupiti na vrlo malom broju mjesta. To što nikako ne možemo saznati koliki je tiraž “Hrvatske riječi” i koliko se primjeraka proda je još jedna igrica “bunjevačkih Hrvata” iz donjotavankutskog trokuta.
 
Od onih koji čitaju taj tjednik najmanje četiri petine neće otvoriti internet stranicu Pokrajinskog tajništva, ne sluteći da je tamo prava slika i prilika na koji način “bunjevački Hrvati” iz donjotavankutskog trokuta jedu meso i kolače, a ostalim Hrvatima ostavljaju koske i mrvice!
Idemo na matematiku, ali prethodno moramo reći da se Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine - nacionalne zajednice AP Vojvodine pri dodjeli sredstava manjinskim zajednicama orijentira prema sugestijama nacionalnih vijeća tih zajenica. U tom grmu baš i leži zec!   
Prva jednačba, broj Hrvata u Srbiji, odnosno u Vojvodini:
 
Republika Srbija         57.900 Hrvata
AP Vojvodina             47.033
Grad Novi Sad              5.335
Grad Subotica            14.151
Grad Sombor               7.070
 
Dakle, od 57.900 Hrvata u Republici Srbiji 47.033 su u Vojvodini, što znači da je oko 11.000 Hrvata u ostalim dijelovima Srbije, uglavnom u Beogradu. U ovom primjeru podjela Hrvata na one u Vojvodini i one u Srbiji je korektna jer se radi o novcu poreznih obveznika AP Vojvodine, ali je kobna za ovih 11.000 Hrvata u mnogim drugim prilikama, posebice pri uslugama institucija koje su samo pokrajinske, kao što je, primjerice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, čiji je ravnatelj upravo Tomislav Žigmanov!
Iz tablice se vidi da Sombor i Novi Sad zajednono imaju 12.405 Hrvata, a Subotica 14.151, što je približno jednako, ali druga (ne)jednačba kako je raspoređen novac govori o onim koskama i mrvicama:
 
Raspodjela novca Hrvatima u Srbiji
……………………………………………...........................
Donjotavankutski troku      2.330.000 dinara
Ostatak Bačke                      435.000
Novi Sad                                50.000
Banat                                            0
Srijem                                 385.000
……………………………………………..........................
 
Donjotavankutskom trokutu, u kojem živi nekoliko tisuća “bunjevačkih Hrvata”, dodijeljeno je 2.330.000 dinara, svim ostalim Hrvatima ono što je ostalo od 3,2 milijuna! Treba li komentar?! Stvar je šokantna, ali su šokantniji detalji oko rapodjele novca!
Primjerice:
HKPD “Đurđin” iz Đurđina ima u svom programu pet manifestacija lokalnog značaja:
-                     Prelo na salašu,đurđinsko prelo u pokladno vrijeme; lokalni značaj
-                     Dužijanca,kolovoz; lokalni značaj
-                     Rič pod đermom,književna manifestacija, kolovoz; lokalni značaj
-                     Doček sv. Nikole („Mikulaš“),6. prosinca; lokalni značaj
-                     Advent u Đurđinu,božićni koncert, izložba božićnjaka, prosinac; lok. zn.
Samo za Advent HKPD “Đurđin” je dobio 70.000 dinara:
 
HKUPD “Stanislav Preprek” iz Novog Sada ima samo tri manifestacije ali su dvije od njih pokrajinskog  značaja:
-                     Preprekovo proljeće,(promocija zbirke pjesama) travanj; pokr. značaj
-                     Preprekova jesen,(promocija zbirke kratkih priča) listopad; pokr. zn.
-                     Godišnji concertglazbeno pjevačke sekcije, prosinac; lokalni značaj.
Za sve tri manifestacije HKUPD “Stanislav Preprek” je dobio ukupno 50.000 dinara (pa još izhereno).
 
Manifestacije u Đurđinu su “nategnute”, da ne kažem izmišljenje, što je masovna pojava u donjotavankutskom trokutu (kao i izmišljanje udruga), i radi se uglavnom o običajima seljaka bunjevačkih koji žive na salašu. Odjednom su to postale velike kulturne manifestacije svih Hrvata u Srbiji!
A Preprekovo proljeće i Preprekova jesen su književne večeri Književnog kluba HKUPD “Stanislav Preprek” uz bogat program i promociju prethodno tiskanih zbirki pjesama, odnosno kratkih priča, po raspisanim natječajima za koje postoji velika zainteresiranost autora iz cijele regije. Pri tom treba primiti i brojne goste te dodjeliti nagrade za tri prvoplasirane pjesme, odnosno kratke priče. Ove manifestacije ostavljaju vrijedne tragove u književnosti Hrvata sa ovih prostora i zaista su od pokrajinskog, a može se reći i šireg značaja! Preprekova jesen ove godine je i svečano obilježavanje petnaeste obljetnice osnutka društva “Stanislav Preprek”. I to sve “vrijedi” ponižavajućih 10.000 dinara!!!
Ali ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, “bunjevački Hrvat” Tomislav Žigmanov, je na izmišljenoj manifestaciji lokalnog značaja Rič pod đermom u Đurđinupromoviran u jedinog živućeg velikana hrvatske književnosti sa ovih prostora, a na predlog Josipa Bakoa, “bunjevačkog Hrvata” iz Đurđina, kojeg je upravo Žigmanov uposlio u svom Zavodu!
Sa druge strane Žigmanovu kao konkurencija smeta Književni klub HKUPD “Stanislav Preprek” sa preko 60 izdanih knjiga njegovih članova, pa je na portalu svog Zavoda napisao bolesnu klevetu da književna djela “Stanislava Prepreka” vrednuju “ljubitelji Vojislava Šešelja”, a u svom časopisu “Nova riječ” još bolesniju i fašisoidnu “književnu kritiku” u kojoj traži spaljivanje jedne od tih knjiga! Jednom riječi, Književni klub HKUPD “Stanislav Preprek” treba uništiti!
U sve to se uklapa izjava predsjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća, “bunjevačke Hrvatice” Jasne Vojnić (koju je također, kao sebi vrlo blisku osobu, ustoličio  Žigmanov), da ovdašnji hrvatski intelektualci rade protiv svoje zajednice!
Sliku o negativnoj selekciji u kulturi unutar ovdašnje hrvatske zajednice upotpunjuje uzdizanje od strane Žigmanova, kao glavnog urednika časopisa za  književnost i umjetnost (!?) ”Nova riječ”, pjesnikinje koja plagira mnoge poznate pjesnike, pa čak i Ivu Andrića, a ovaj časopis je postao legendaran po ulomku književnika kojeg također propagira Žigmanov (valjda kao idiličnu sliku pustara iliti salaša sa sjevera Bačke):
Onda, kada su me mati i otac ponekad odvodili na grob majčinih roditelja, tamo u pustaru. Sve do onog dana kada joj je, tek malo podalje od toga zajedničkog groba, otac rekao da ni ona nije ništa ino nego drolja s pustare, kao i ta vještica koja ju je rodila tu, u ovoj pripizdini u kojoj su se, pa svi to dobro znaju samo šute i degenerici do beskraja jebali s drugim degenericima...
Baš takvo je stanje i u politici, gdje je ovaj prvi čovjek kulture u ovdašnjih Hrvata također prvi i jedini!
I tako već desetak i više godina unazad, ustvari unazad više od sto godina pravog terora “bunjevačkih Hrvata” nad Hrvatima u Vojvodini! 
 

Miroslav Cakić, Novi Sad

Anketa

Jeste li iznenađeni izbornim rezultatima?

Utorak, 07/07/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1142 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević