IZJAVE TJEDNA
- Ova Vlada ne će nikad raspisati prijevremene izbore i ja uopće ne vidim otkud ta nevjerojatno neodgovorna ideja. Ne vidim otkud ideja da bi Vlada izabrana od parlamentarne većine koja je izabrana na parlamentarnim izborima mogla pobjeći od bilo kakve odgovornosti. Kad dobijete izbore i preuzmete Vladu, vaša je odgovornost da četiri godine radite bez obzira na to da li vas hvalili ili kritizirali.
Vesna Pusić, čelnica HNS-a, Globus
- Ustavni sud uopće nije ukinuo zdravstveni odgoj, već je tražio da se odluka o njemu donese u postupku koji je zakonit i demokratičan. Mislim da priličan broj onih koji pišu o odluci Ustavnog suda, nisu uzeli tu odluku u ruke i ozbiljno je proučili.
Ivo Josipović, predsjednik RH, www.business.hr
- Očito je da srbijanska vojska može biti snaga stabilnosti u Europi, ali i u svijetu.
Evelyn N. Farkas, zamjenica pomoćnika tajnika obrane SAD-a, Politika, Beograd
- Čini se da je razlika između Frenkijevog i Stanišićevog slučaja i onoga šestorice bosanskih Hrvata dokaz o direktnim naredbama za zločine kod ovih drugih.
Tim Judah, novinar/obavještajac londonskoga The Economista „analizira“ haaške presude Srba i Hrvata
- Presuda zapravo kaže da nije bilo dovoljno samo osigurati sredstva za počinjenje zločina nego i točno znanje o tome da su zločini počinjeni. Nedavne presude se ne uklapaju u povijest presuda koje je sud donio.
Eric Gordy, predavač politike jugoistočne Europe na Školi za slavenske i istočnoeuropske studije u Londonu o oslobađanju Stanišića i Simatovića, The Economist
- Nekoliko vodećih hrvatskih političara, među kojima je prije svega Stipe Mesić, opetovano su, pa i pred Haaškim tribunalom, potvrdili da je Tuđman davao napomene o podjeli BiH. Osim toga, Tuđman je u nekoliko navrata iznio mišljenje kako je BiH umjetna tvorevina Titinog razdoblja i isto tako je u više navrata govorio o uspostavljanju Hrvatske u povijesnim granicama. Što god je on pritom mislio, jedno je sigurno: postojeće republičke granice sigurno nije imao na umu. I tijekom jednog razgovora s hrvatskim političarima u BiH krajem prosinca 1991. Tuđman je govorio o povećanju teritorija Hrvatske. Tomu još treba pridodati i razgovore koji su tijekom rata vođeni između hrvatskih i srpskih političara u BiH o podjeli ove zemlje. I na kraju „rat u ratu“ između Bošnjaka i Hrvata govori o namjerama da se BiH podijeli. Taj rat je zasigurno imao i lokalne uzroke, ali bez te pozadinske ideje o podjeli sigurno ne bi u tolikoj mjeri dobio na žestini.
Holm Sundhaussen, berlinski povjesničar, Deutsche Welle
- Čak ni mi u Komisiji za granice nemamo usuglašen stav o tom pitanju. Mi iz RS inzistiramo da se primjenjuju odluke zakona iz 1959. i podjele BiH na srezove, gdje je granica na Uni, ali ima i prijedloga da to bude na Unčici i to stvara probleme tim ljudima gore.
Nenad Bajić, predsjednik bosanskohercegovačke Komisije za granice o granici između Hrvatske i BiH kod Kostajnice, Nezavisne novine, Banja Luka
- Na žalost, nemate kome tužiti Hrvatsku za agresiju. Po meni, Hrvatska je također pribjegla lošem rješenju, pa je tužila Srbiju za genocid. A faktički je htjela tužiti za agresiju, za ukupno djelovanje Srbije prema Hrvatskoj, ali nije imala gdje. Onda su pribjegli opet lošem rješenju - tužbi za genocid, a genocida nije bilo.
Anto Nobilo, odvjetnik, Nezavisne novine, Banja Luka
- Hrvatska je danas potpuno drugačija nego što je bila prije 20 godina, kada je još bila razorena ratom, pa čak i prije 10 godina, kada je službeno aplicirala za članstvo u Europskoj uniji. Britanija je čitavo vrijeme pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom Unijom - najtežih pregovora dosad - podržavala napore i uspjehe njenih vlada u provođenju ozbiljnih reformi u području vladavine prava, progona ratnih zločina, procesuiranja organiziranog kriminala i korupcije, te uvođenja reformi u području gospodarstva i javne uprave.
William Hague, britanski šef diplomacije u autorskom članku uJutarnjem listu
- Šest bosanskih Hrvata u srijedu je proglašeno krivim za progon i ubijanje muslimanskih civila za vrijeme rata u Bosni 1992.-1995. UN-ov sud u Haagu koji je sudio šestorci bivših boraca kazao je da su zločini bili dio „etničkog čišćenja“ u Bosni koje su planirali i koordinirali čelnici susjedne Hrvatske. Optuženici su osuđeni na zatvorske kazne od 10 do 25 godina. Ova je presuda dosad najdirektnija presuda o ulozi hrvatske vlade u ratu u Bosni.
Marlise Simons, novinarka The New York Timesa
- Njemačka je socijaldemokracija mijenjala Njemačku u najizazovnijim i prijelomnim trenucima njezine novije povijesti. Ja sa svojom vladom to isto pokušavam raditi u Hrvatskoj.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske vlade u Leipzigu na svečanosti povodom 150. obljetnice postojanja njemačkog SPD-a, Hina
TVRDNJE
- Teško je prihvatiti obrazloženje ovih presuda Stanišiću i Simatoviću - da je sud utvrdio njihovu ulogu u rukovođenju ratnim organizacijama koje su se upuštale u zločinačke radnje - ali da nema dokaza da su doprinijeli zločinačkom pothvatu, bilo putem naređenja da se izvrše zločini, ili da se provode zločinačke deportacije radi etničkog čišćenja. Po toj logici i Slobodan Milošević, da je ostao živ, bio bi oslobođen, jer je poznato da za sobom nije ostavljao tragove (potpise, naređenja, izjave i slično) po kojima bi mogao biti osuđen za zločinačka djela.
Milenko Marković, komentator Danasa, Beograd
- Jedan srbijanski dužnosnik koji je želio ostati anoniman kazao je, međutim, da nitko ne bi smio biti iznenađen jer sve su njegove presude „političke“ i ukazao na blisku Stanišićevu vezu s CIA-om. Tvrdi da su on i Frenki, a vjerojatno i general Perišić imali moćnu zaštitu izvana.
Tim Judah, novinar/obavještajac londonskoga The Economista
- Prema mjerilima utvrđenim oslobađajućom presudom Perišiću Hitler, da mu se sudilo za zločine proizašle iz holokausta zbog pomaganja i poticanja koje primjenjuje ICTY, vjerojatno bio oslobođen. Milošević bi se bio izvukao za Bosnu i Hrvatsku. To nije slijepa pravda. To je sljepilo. Novo pravilo 20 godina nakon osnivanja ICTY-ja preokreće presedane postavljene u Nürnbergu nakon Drugoga svjetskog rata, te bi moglo oslabiti sposobnost institucija međunarodne pravde da pred lice pravde dovedu visoko rangirane osobe odgovorne za strašne ratne zločine.
Chuch Sudetić, bivši analitičar ICTY-ja i koautor knjige o sudu s Carlom del Ponte, The Economist
- Presuda je nepravedna, sramotna i prvorazredni pravosudni skandal. Teza da je postojao zajednički zločinački pothvat zbog kojeg su, između ostalog, optuženi generali i političko vodstvo Herceg-Bosne i Hrvatske je izmišljotina koja će, ako se potvrdi, imati teške i nesagledive posljedice za budućnost hrvatskoga naroda u BiH, Hrvatsku, a i samu BiH.
Priopćenje Hrvatskoga narodnog sabora iz Mostara
- U predmetu “Prlić i ostali” radi se o vrlo važnim političkim pitanjima. Na žalost, hrvatska vlast, i ova sadašnja i ona ranija, tu nije pokazivala osobito zanimanje. Prije nekoliko godina bio sam pozvan kod tadašnjeg premijera Sanadera. Bili su prisutni i Jadranka Kosor, Ivan Šuker i ministrica pravosuđa Ana Lovrin. Tada sam nagovarao Sanadera da se napiše zahtjev Hrvatske vlade da bude prijateljica suda u predmetu protiv Gotovine i protiv bosanskih Hrvata. Sanader nije bio osobito zainteresiran za bosanskohercegovačke Hrvate, ali sam ga nagovorio da je to potrebno jer se tu radi da je predsjednik Tuđman upleten u udruženi zločinački pothvat i da je to u interesu Hrvatske. Ja se dobro sjećam, a to vam mogu potvrditi ako imaju dobro sjećanje i Kosor, Šuker i Lovrin, da je bilo malog natezanja. On je rekao ne, vi meni napišite zahtjev za Gotovinu, a ja sam rekao ne može samo na Gotovinu jer se radi o Hrvatskoj i Tuđmanu i u Bosni pa je na kraju nevoljko pristao.
Mirjan Damaška, profesor međunarodnog prava na američkom sveučilištu Yale, Dnevni list, Mostar
GOVOR MRŽNJE
- Ivan Pandža Orkan se u međuvremenu prometnuo u zvijezdu opskurnih neoustaških portala i tiskovina poput “Hrvatskog tjednika”.
Saša Kosanović, novinar „neočetničkih“ Pupovčevih Novosti
- Očekivao sam ovakvu presudu, no ona ne će negativno utjecati na odnose Hrvatske i BiH. . Presuda će pomoći u osvješćivanju odnosa dviju zemalja tijekom devedesetih
Milorad Pupovac , „vođa srpske manjine u Hrvatskoj“, Deutsche Welle
- Agresivni nacionalizam koji se povremeno javlja zaista udara na temelje vrijednosnog sustava i ustavna načela. Provociranje ustaškim pjesmama, nepoštivanja prava nacionalnih manjina, rasizam na športskim terenima, tek su neki od pojavnih oblika takvog nacionalizma.
Ivo Josipović, predsjednik RH, www.business.hr
- Tko je dijelio Bosnu i Hercegovinu? Mislim da je Tuđman naštetio ne samo svojem osobnom nego, s obzirom na to da je bio njezin predsjednik, i ugledu Hrvatske. Tu su prije svega njegovi pokušaji rehabilitacije NDH, zatim karakteriziranje Jasenovca „radnim logorom“ i istodobno smanjenje broja žrtava ovog logora. Mislim da su te intencije s pravom izazvale nerazumijevanje, ali i zgražanje.
Holm Sundhaussen, njemački povjesničar, Deutsche Welle
- Rasistička, šovinistička i ksenofobna HDZ-ova predizborna kampanja u Vukovaru je primjerice izazvala dubok jaz po etničkim crtama.
Siniša Puktalović, novinar bečkoga Der Standarda
- Postoje ratni zločini koji još nisu procesuirani.
William Hague, britanski šef diplomacije o Hrvatskoj u autorskom članku uJutarnjem listu
JUGONOSTALGIJA
- To je sastavni dio kontinuirane bilateralne i regionalne suradnje. Radimo na tri teme - problemi proizašli iz Domovinskog rata, pitanje gospodarske suradnje nakon našeg izlaska iz CEFTA-e i pitanja vezana uz europsko partnerstvo. Konkretno, trenutačno radimo na pitanjima nestalih i tu smo napravili ozbiljni pomak, a očekujem i nove pomake. Zatim rješavanja pitanja povrata avionskih snimaka Hrvatske iz 1968. godine koje se sada skeniraju u Srbiji, te pitanja mirovina za koje su obje strane zainteresirane.
Vesna Pusić, čelnica HNS-a o skorom odlasku u Beograd, Globus
- Povijest nas uči da i na naizgled beznačajne manifestacije antisemitizma, govora mržnje ili rasizma, treba odmah i odlučno reagirati.
Ivo Josipović, predsjednik RH, www.business.hr
- Ovom presudom pokazano je da je BiH bila žrtva dvostruke agresije - od strane Srbije i od strane Hrvatske. Tribunal je potvrdio kako je Hrvatska sudjelovala u agresiji što je izuzetno važno. Mislim da mi u BiH možemo biti zadovoljni i da je ovo pravedna presuda.
Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode BiH o presudi protiv šestorice Hrvata iz BiH,Deutsche Welle
- Srbija ne može donositi odluke u ime Srpske pravoslavne crkve, ali želimo potaknuti dijalog crkava i sporazumno rješavanje otvorenih pitanja. I Srbija i Makedonija spremne su to učiniti jer žele da odnosi dviju država budu za primjer cijeloj regiji.
Ivica Dačić, predsjednik srbijanske vlade o nikad prekinuntoj agitaciji SPC-a prema MPC-u, Večernje novosti, Beograd
- I neki dijelovi njegove knjige „Bespuća povijesne zbiljnosti“ jednostavno su čisti antisemitizam. Tu se doduše ne radi o Tuđmanovim riječima, nego o citatima koje je međutim, za razliku od drugih citata u knjizi ostavljao bez komentara. Tu se još može pridodati i činjenica da je Tuđman dopuštao obnove ustaških simbola u javnosti, da je iz egzila doveo nacionaliste kojima je dao istaknute pozicije, te na kraju i mijenjanje statusa Srba u Hrvatskoj iz ravnopravnog naroda u nacionalnu manjinu. Tuđman je morao znati da je time stvorena vrlo eksplozivna atmosfera koja je išla na ruku i tvrdolinijašima iz srpskih redova. Sve to skupa politički nije bilo mudro i dovodi u sumnju njegove državničke sposobnosti.
Holm Sundhaussen, berlinski povjesničar o navodnoj podjeli BiH, Deutsche Welle
- Odajem posebnu počast predanosti vlade i građana za sve što su učinili na transformaciji zemlje. Mi u Velikoj Britaniji radujemo se što će Hrvatska 1. srpnja postati punopravna članica EU-a. Prijateljstvo i partnerstvo dviju zemalja potvrđeno je tijekom prošlotjednog državnog posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Londonu, koji sa Zagrebom želi surađivati na oblikovanju vanjske politike EU-a, unutarnjim reformama Unije i proširenju na zapadni Balkan. Proširenje EU-a je naš prioritet i pohvaljujemo Hrvatsku na dostizanju standarda. Veseli nas daljnja suradnja na pomaganju ostalim zemljama regije
William Hague, britanski šef diplomacije u Zagrebu na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, Jutarnji list
ASIMILIRANJE SRBA
- Zbog svega što se događalo u ratu, Srbi danas moraju promatrati kako im se djeca i unuci sve više asimiliraju, kako se stapaju s hrvatskom i katoličkom većinom, što bi bilo u redu kada bi to bila posljedica pozitivnih emocija i stavova, a ne direktna posljedica rata i straha od diskriminacije.
Saša Kosanović, novinar Pupovčevih Novosti
OTRJEŽNJENJE
- BiH je u jako delikatnoj situaciji. Hrvatski narod u BiH se osjeća kao da se prema njemu nepravedno postupa. Republika srpska želi neovisnost, dok Bošnjaci žele jedinstvenu državu. Treba nam novi konsenzus i sporazum u BiH.
Hannes Swoboda, šef kluba zastupnika Saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Jutarnji list
OTROVNO PITANJE
- Smatrate li da je narušen ugled Hrvatske u inozemstvu nakon recentnih napisa u stranom tisku koji našu zemlju opisuju kao buduću financijsku „rupu bez dna" koju će morati sanirati imućnije članice Unije? Također se spominje "ukidanje" zdravstvenog odgoja kao pokazatelj da u zemlji vladaju pretjerano religiozni i nacionalistički stavovi. U kojoj mjeri ste Vi i premijer u svojim posljednjim intervjuima i reakcijama uspjeli sanirati štetu negativnog publiciteta koji bi se eventualno mogao odraziti na turističku sezonu?
Miro Soldić, novinar, pita predsjednika Ivu Josipovića, www.business.hr
PODILAŽENJE
- U javnosti bahat, privatno tolerantan koji nosi bol gubitka djeteta. Drugo lice, srdačnog, toplog, ugodnog, tolerantnog i izrazito simpatičnog čovjeka ima Željko Jovanović otac, suprug, sin, brat, prijatelj, blizak suradnik.
Irena Kustura i Marinko Jurasić, novinari Večernjega lista o Željku Jovanoviću