Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
- Ohrabren srpskom opstrukcijom, Dragan Čović promeće se opet u rušitelja BiH. Njegova stranka opstruirala je rješenje 'Sejdić-Finci' problema, a u četvrtak je objavio kako hrvatski političari do daljnjega ne će u Sarajevo. Zagreb zato treba urazumiti Čovića. Josipović, Milanović i Karamarko moraju se prestati praviti nevješti – članica EU mora stvarati Europu, a ne šutke promatrati kako je 'njihovi' u susjedstvu ruše.
Boris Pavelić, novinar Novoga lista
 
- Nitko ne može konstantno držati srpski narod podijeljen.
Vojislav Šešelj, haaški uznik na suđenju Radovanu Karadžiću na suđenju u Den Haagu, web stranica Balkan insight, Večernje novosti, Beograd
 
- Ja ne znam što znače komunistički zločini, to meni ne mogu objasniti ovi kvazi povijesničari. Očito je ovo školski primjer pripreme jednog političkog suđenja. Napada se antifašiste, pripadnike NOB-a koji su bili među osnivačima HDZ-a jer se stranku želi skrenuti u nekom drugom smjeru.
Stjepan Mesić, bivši hrvatski predsjednik i čelnik HDZ-a
 
- Nismo promijenili naš stav. Pozicija Slovačke je da ne priznajemo Kosovo.
Miroslav Lajčak, potpredsjednik vlade Slovačke i ministar vanjskih poslova, Večernje novosti, Beograd
 
- Teze o EU kao uniji nacija koja počiva na multikulturalizmu bile bi lijepe kad bi to bilo tako.
Vili Matula, glumac, Novi list
 
- Nama samo treba žešće provođenja Plana 21. Meni se čini da bismo trebali još jače i intenzivnije raditi ono što smo počeli, zbog čega bismo i već za 6-7 mjeseci imali opipljive rezultate.
Vesna Pusić, čelnica HNS-a, Globus
 
- Ja ne tvrdim da je ikad postojao formalni sporazum o podjeli BiH, no razgovori su se vodili i to o podjeli granica. Do podjele na kraju nije došlo jer je međunarodna zajednica od samog početka više nego jasno dala do znanja da to ne će prihvatiti. To je posebno utjecalo na Tuđmana koji je ipak od samog početka bio u slabijem položaju nego Milošević.
Holm Sundhaussen, berlinski povjesničar o navodnoj podjeli BiH, Deutsche Welle
 

TVRDNJE

 
- Nakon 35 godina provedenih u Europi, poznajem izazove. Trenutačna EU je birokratska tvorevina kojoj je inicijalni smisao bio suradnja i mir u Europi suverenih nacija, a sad je to »Veliki brat« koji služi primarno svjetskom imperijalizmu, kojem odgovara što više – konzumatora. Volim kulturno šarenilo Europe, ali u ovoj situaciji većina pučana će postati EU-proleteri, dok će nas poneki »sposobni«, poglavito partitokratska buržoazija, prodavati »strateškim partnerima«, raznim imperijalistima koji mogu kupiti i cijelu Istru! EU će biti stravičan šok za nespremne. To vam je poput Dinama u Ligi prvaka – i uz milijune investicija, jako dugo im je trebalo da osvoje prvi bod.
Davor Pavuna, priznati svjetski znanstvenik, Novi list
 
- To znači da presuda podrazumijeva da je Hrvatska osuđena za agresiju na BiH. Postavlja se pitanje ako je Srbija oslobođena za agresiju na BiH, prema kojem kriteriju je ovdje suđeno vrhu Hrvatske. To pitanje će dodatno zakomplicirati odnose u regiji".
Enver Kazaz, sveučilišni profesor iz Sarajeva, Deutsche Welle
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Hrvatska je novi grob za milijarde iz Bruxellesa.
Naslovnica u njemačkom tabloidu Bild-Zeitungu
 
- Bošnjaci su Srbi koji su prešli u islam.
Vojislav Šešelj, haaški uznik na suđenju Radovanu Karadžiću na suđenju u Den Haagu, web stranica Balkan insight, Večernje novosti
 
- Stručnost i znanje, profesionalni kriteriji konačno bi mogli nadjačati političke, a poimanje kulture kao zbira narodnih nošnji i deseterca, zamijenit će preuzimanje rizika i suočavanje sa izazovima.
Siniša Labrović, konceptualni umjetnik, Novi list
 
- Sa zaprepaštenjem i zgražanjem primio sam informaciju da je časopis Vojna povijest koji se u najnovijem broju bavi razvojem oružane sile ustaškog pokreta, ustaškom vojnicom, a na naslovnici donosi sliku notornog ratnog zločinca, Jure Francetića, još od godine 2011. preporučen od nadležnog Ministarstva za čitanje u srednjim školama u Hrvatskoj.
Reakcija počasnoga predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista i bivšeg predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića, Hina
 
- Ne budu li istospolne zajednice imale jednaka prava, to je korak do konc-logora.
Ivo Baldasar, novi splitski gradonačelnik iz HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- HDZ-ova antisrpska predizborna kampanja stanovnike je podijelila u dva tabora.
Siniša Puktalović, novinar bečkoga Der Standarda
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Ovo je idealna prilika jer je riječ o jednoj situaciji u kojoj Hrvatska mora pokazati da je ostala u dobrim odnosima sa susjedima kada odlazi u EU i na neki način napušta regiju. A s druge strane, hrvatski i srbijanski premijeri i ministri, Zoran Milanović, Ivica Dačić, Vesna Pusić i Aleksandar Vučić već su puno toga uradili i popravili ono što je prije bilo uništeno. Zato se sada može nešto dobro učiniti”, ocjenjuje Puhovski uz opasku da je kriza u odnosima dvije države predugo trajala te da takva situacija više nikome nije odgovarala.
Žarko Puhovski o mogućem susretu Tome Nikolića i Ive Josipovića u Zagrebu, Politika, Beograd
 
- Moj cilj je bila Velika Srbija, uključujući srpsku Bosnu, srpsku Hercegovinu, srpsku Makedoniju i srpsku Hrvatsku, u kojoj bi postojalo nacionalno jedinstvo. Želio sam, kao što i danas želim, znatno veću srpsku državu, čiji bi teritorij obuhvaćao i dijelove susjednih zemalja. To je bio i ostao moj glavni cilj, ali ne i glavni cilj Srbije i srbijanskog vodstva ... To je cilj Srpske radikalne stranke, ali ne i drugih stranaka. Moja vizija Srbije podrazumijeva etničko jedinstvo i harmoniju među pravoslavnim Srbima, Srbima katolicima, Srbima muslimanima, kao i Srbima ateistima.
Vojislav Šešelj, haaški uznik na suđenju Radovanu Karadžiću na suđenju u Den Haagu, web stranica Balkan insight, Večernje novosti
 
– Nadam se da bi naš ulazak u EU s vremenom mogao ublažiti radikalni strah od različitosti zbog kojeg se svaka razlika dovodi u kontekst neprijateljstva, anatemizacije, sotonizma i sličnih religijskih pojmova. Takav apokaliptičan ton imali smo u komunizmu, kad smo stalno bili u nekom stanju ugroženosti, a to se nastavilo i dalje. Ugroza od strane Srba se izgubila, oni više nisu prijetnja, pa se sada ide na religijsko-vrijednosno područje i širi se strah da će netko uništiti naše tradicionalne vrijednosti. To stalno bockanje koje kod ljudi stvara osjećaj kao da smo tvrđava, moglo bi pristupanjem EU nestati –
Siniša Labrović, konceptualni umjetnik, Novi list
 
- U to vrijeme, Tuđmanov savjetnik Slaven Letica imao je ideju da se monetarna jedinica zove jadran, koji bi imao stotinu otoka. Bila je to odlična ideja: Jadran je simbolički i marketinški bio najvažniji resurs i takav je i danas, jedina ekonomska slamka spasa.
Dr. Vjekoslav Perica, profesor povijesti na riječkom Filozofskom fakultetu, Novosti Milorada Pupovca
 

CENZURA

 
- Sporni broj treba povući iz prodaje, a Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, umjesto preispitivanja spomenute preporuke i angažiranja neovisnih povjesničara, koji će istražiti – što, trebalo bi poduzeti – kada očito do sada nije – hitne mjere da prekine i spriječi svako dalje zagađivanje misaonog okoliša mladih generacija, jer je riječ o dobro zamišljenoj i realiziranoj kampanja rehabilitiranja ustaštva.
Stjepan Mesić, predsjednik RH u sjeni protiv časopisa Vojna povijest, Hina
 

CINIZAM

 
- Hrvatskoj je bilo potrebno to vrijeme. Hrvatska je sada bolje pripremljena za članstvo nego što je to bila Bugarska.
Hannes Swoboda, šef kluba zastupnika Saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu o predugom putovanje Hrvatske u Uniju, Jutarnji list
 

PRIZNANJE

 
- I bivši predsjednik Slobodan Milošević pružio je ključnu pomoć lokalnim Srbima tijekom ratova u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Bez pomoći iz Srbije, ni Republika srpska ni Srpska krajina ne bi preživjele.
Vojislav Šešelj, haaški uznik na suđenju Radovanu Karadžiću na suđenju u Den Haagu, web stranica Balkan insight, Večernje novosti
 
- Mislim da nije bilo pravog žara i volje da se pobijedi.
Vesna Pusić, čelnica HNS-a o Milanovićevom namjernom porazu SDP-a u Zagrebu, Globus
 
- Tužiteljima u Haagu pomogli su opširni zapisnici Tuđmanovih razgovora, sastanaka i telefonskih razgovora. Sud je transkripte koji pokrivaju ključna razdoblja rata dobio nakon Tuđmanove smrti 1999.
Marlise Simons, novinarka The New York Timesa
 
- Srbi u Hrvatskoj sada igraju značaju ulogu. U prošloj vladi srpska stranka je bila dijelom vladajuće koalicije, dok su danas nekolicina Srba ministri ili imaju istaknute uloge.
Tvrtko Jakovina, povjesničar, BBC News, Velika Britanija
 

PROROK

 
- Na temelju ranijih presuda koje se odnose na sukob Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini mogu predvidjeti da će se i u ovoj presudi potvrditi da se radilo o međunarodnom oružanom sukobu, a to u sebi sadrži definiciju da je Hrvatska bila agresor u BiH. Dakle, to je nešto što možemo očekivati, a za sve ostalo jednostavno treba pričekati presudu pa ćemo vidjeti jesu li ljudi krivi ili nisu, ako jesu, zašto su, i tako dalje.
 Anto Nobilo, odvjetnik, Nezavisne novine, Banja Luka
 

ZABORAV

 
- Drugo je bilo kada je Srbija početkom devedesetih godina kažnjena izbacivanjem iz svjetskih športskih organizacija zbog agresije na drugu suverenu državu, na BiH.
Muhamed Borogovac, glavni urednik Bosanskoga glasnika iz Chicaga o prijetnjama da će međunarodna zajednica uvesti sankcije BiH ukoliko se ne provede odluka u „slučaju Sejdić-Finci“

IZJAVE TJEDNA

 
- Ova Vlada ne će nikad raspisati prijevremene izbore i ja uopće ne vidim otkud ta nevjerojatno neodgovorna ideja. Ne vidim otkud ideja da bi Vlada izabrana od parlamentarne većine koja je izabrana na parlamentarnim izborima mogla pobjeći od bilo kakve odgovornosti. Kad dobijete izbore i preuzmete Vladu, vaša je odgovornost da četiri godine radite bez obzira na to da li vas hvalili ili kritizirali.
Vesna Pusić, čelnica HNS-a, Globus
 
- Ustavni sud uopće nije ukinuo zdravstveni odgoj, već je tražio da se odluka o njemu donese u postupku koji je zakonit i demokratičan. Mislim da priličan broj onih koji pišu o od­luci Ustavnog suda, nisu uzeli tu odluku u ruke i ozbiljno je proučili.
Ivo Josipović, predsjednik RH, www.business.hr
 
- Očito je da srbijanska vojska može biti snaga stabilnosti u Europi, ali i u svijetu.
Evelyn N. Farkas, zamjenica pomoćnika tajnika obrane SAD-a, Politika, Beograd
 
- Čini se da je razlika između Frenkijevog i Stanišićevog slučaja i onoga šestorice bosanskih Hrvata dokaz o direktnim naredbama za zločine kod ovih drugih.
Tim Judah, novinar/obavještajac londonskoga The Economista „analizira“ haaške presude Srba i Hrvata
 
- Presuda zapravo kaže da nije bilo dovoljno samo osigurati sredstva za počinjenje zločina nego i točno znanje o tome da su zločini počinjeni. Nedavne presude se ne uklapaju u povijest presuda koje je sud donio.
Eric Gordy, predavač politike jugoistočne Europe na Školi za slavenske i istočnoeuropske studije u Londonu o oslobađanju Stanišića i Simatovića, The Economist
 
- Nekoliko vodećih hrvatskih političara, među kojima je prije svega Stipe Mesić, opetovano su, pa i pred Haaškim tribunalom, potvrdili da je Tuđman davao napomene o podjeli BiH. Osim toga, Tuđman je u nekoliko navrata iznio mišljenje kako je BiH umjetna tvorevina Titinog razdoblja i isto tako je u više navrata govorio o uspostavljanju Hrvatske u povijesnim granicama. Što god je on pritom mislio, jedno je sigurno: postojeće republičke granice sigurno nije imao na umu. I tijekom jednog razgovora s hrvatskim političarima u BiH krajem prosinca 1991. Tuđman je govorio o povećanju teritorija Hrvatske. Tomu još treba pridodati i razgovore koji su tijekom rata vođeni između hrvatskih i srpskih političara u BiH o podjeli ove zemlje. I na kraju „rat u ratu“ između Bošnjaka i Hrvata govori o namjerama da se BiH podijeli. Taj rat je zasigurno imao i lokalne uzroke, ali bez te pozadinske ideje o podjeli sigurno ne bi u tolikoj mjeri dobio na žestini.
Holm Sundhaussen, berlinski povjesničar, Deutsche Welle
 
- Čak ni mi u Komisiji za granice nemamo usuglašen stav o tom pitanju. Mi iz RS inzistiramo da se primjenjuju odluke zakona iz 1959. i podjele BiH na srezove, gdje je granica na Uni, ali ima i prijedloga da to bude na Unčici i to stvara probleme tim ljudima gore.
Nenad Bajić, predsjednik bosanskohercegovačke Komisije za granice o granici između Hrvatske i BiH kod Kostajnice, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Na žalost, nemate kome tužiti Hrvatsku za agresiju. Po meni, Hrvatska je također pribjegla lošem rješenju, pa je tužila Srbiju za genocid. A faktički je htjela tužiti za agresiju, za ukupno djelovanje Srbije prema Hrvatskoj, ali nije imala gdje. Onda su pribjegli opet lošem rješenju - tužbi za genocid, a genocida nije bilo.
Anto Nobilo, odvjetnik, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Hrvatska je danas potpuno drugačija nego što je bila prije 20 godina, kada je još bila razorena ratom, pa čak i prije 10 godina, kada je službeno aplicirala za članstvo u Europskoj uniji. Britanija je čitavo vrijeme pristupnih pregovora Hrvatske s Europskom Unijom - najtežih pregovora dosad - podržavala napore i uspjehe njenih vlada u provođenju ozbiljnih reformi u području vladavine prava, progona ratnih zločina, procesuiranja organiziranog kriminala i korupcije, te uvođenja reformi u području gospodarstva i javne uprave.
William Hague, britanski šef diplomacije u autorskom članku uJutarnjem listu
 
- Šest bosanskih Hrvata u srijedu je proglašeno krivim za progon i ubijanje muslimanskih civila za vrijeme rata u Bosni 1992.-1995. UN-ov sud u Haagu koji je sudio šestorci bivših boraca kazao je da su zločini bili dio „etničkog čišćenja“ u Bosni koje su planirali i koordinirali čelnici susjedne Hrvatske. Optuženici su osuđeni na zatvorske kazne od 10 do 25 godina. Ova je presuda dosad najdirektnija presuda o ulozi hrvatske vlade u ratu u Bosni.
Marlise Simons, novinarka The New York Timesa
 
- Njemačka je socijaldemokracija mijenjala Njemačku u najizazovnijim i prijelomnim trenucima njezine novije povijesti. Ja sa svojom vladom to isto pokušavam raditi u Hrvatskoj.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske vlade u Leipzigu na svečanosti povodom 150. obljetnice postojanja njemačkog SPD-a, Hina
 

TVRDNJE

 
- Teško je prihvatiti obrazloženje ovih presuda Stanišiću i Simatoviću - da je sud utvrdio njihovu ulogu u rukovođenju ratnim organizacijama koje su se upuštale u zločinačke radnje - ali da nema dokaza da su doprinijeli zločinačkom pothvatu, bilo putem naređenja da se izvrše zločini, ili da se provode zločinačke deportacije radi etničkog čišćenja. Po toj logici i Slobodan Milošević, da je ostao živ, bio bi oslobođen, jer je poznato da za sobom nije ostavljao tragove (potpise, naređenja, izjave i slično) po kojima bi mogao biti osuđen za zločinačka djela.
Milenko Marković, komentator Danasa, Beograd
 
- Jedan srbijanski dužnosnik koji je želio ostati anoniman kazao je, međutim, da nitko ne bi smio biti iznenađen jer sve su njegove presude „političke“ i ukazao na blisku Stanišićevu vezu s CIA-om. Tvrdi  da su on i Frenki, a vjerojatno i general Perišić imali moćnu zaštitu izvana.
Tim Judah, novinar/obavještajac londonskoga The Economista
 
- Prema mjerilima utvrđenim oslobađajućom presudom Perišiću Hitler, da mu se sudilo za zločine proizašle iz holokausta zbog pomaganja i poticanja koje primjenjuje ICTY, vjerojatno bio oslobođen. Milošević bi se bio izvukao za Bosnu i Hrvatsku. To nije slijepa pravda. To je sljepilo. Novo pravilo 20 godina nakon osnivanja ICTY-ja preokreće presedane postavljene u Nürnbergu nakon Drugoga svjetskog rata, te bi moglo oslabiti sposobnost institucija međunarodne pravde da pred lice pravde dovedu visoko rangirane osobe odgovorne za strašne ratne zločine.
Chuch Sudetić, bivši analitičar ICTY-ja i koautor knjige o sudu s Carlom del Ponte, The Economist
 
 - Presuda je nepravedna, sramotna i prvorazredni pravosudni skandal. Teza da je postojao zajednički zločinački pothvat zbog kojeg su, između ostalog, optuženi generali i političko vodstvo Herceg-Bosne i Hrvatske je izmišljotina koja će, ako se potvrdi, imati teške i nesagledive posljedice za budućnost hrvatskoga naroda u BiH, Hrvatsku, a i samu BiH.
Priopćenje Hrvatskoga narodnog sabora iz Mostara
 
- U predmetu “Prlić i ostali” radi se o vrlo važnim političkim pitanjima. Na žalost, hrvatska vlast, i ova sadašnja i ona ranija, tu nije pokazivala osobito zanimanje. Prije nekoliko godina bio sam pozvan kod tadašnjeg premijera Sanadera. Bili su prisutni i Jadranka Kosor, Ivan Šuker i ministrica pravosuđa Ana Lovrin. Tada sam nagovarao Sanadera da se napiše zahtjev Hrvatske vlade da bude prijateljica suda u predmetu protiv Gotovine i protiv bosanskih Hrvata. Sanader nije bio osobito zainteresiran za bosanskohercegovačke Hrvate, ali sam ga nagovorio da je to potrebno jer se tu radi da je predsjednik Tuđman upleten u udruženi zločinački pothvat i da je to u interesu Hrvatske. Ja se dobro sjećam, a to vam mogu potvrditi ako imaju dobro sjećanje i Kosor, Šuker i Lovrin, da je bilo malog natezanja. On je rekao ne, vi meni napišite zahtjev za Gotovinu, a ja sam rekao ne može samo na Gotovinu jer se radi o Hrvatskoj i Tuđmanu i u Bosni pa je na kraju nevoljko pristao.
Mirjan Damaška, profesor međunarodnog prava na američkom sveučilištu Yale, Dnevni list, Mostar
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Ivan Pandža Orkan se u međuvremenu prometnuo u zvijezdu opskurnih neoustaških portala i tiskovina poput “Hrvatskog tjednika”.
Saša Kosanović, novinar „neočetničkih“ Pupovčevih Novosti
 
- Očekivao sam ovakvu presudu, no ona ne će negativno utjecati na odnose Hrvatske i BiH. . Presuda će pomoći u osvješćivanju odnosa dviju zemalja tijekom devedesetih
Milorad Pupovac , „vođa srpske manjine u Hrvatskoj“, Deutsche Welle
 
- Agresivni nacionalizam koji se povremeno javlja zaista udara na temelje vrijednosnog sustava i ustavna načela. Provociranje ustaškim pjesmama, nepoštivanja prava nacionalnih manjina, rasizam na športskim terenima, tek su neki od po­javnih oblika takvog nacionalizma.
Ivo Josipović, predsjednik RH, www.business.hr
 
- Tko je dijelio Bosnu i Hercegovinu? Mislim da je Tuđman naštetio ne samo svojem osobnom nego, s obzirom na to da je bio njezin predsjednik, i ugledu Hrvatske. Tu su prije svega njegovi pokušaji rehabilitacije NDH, zatim karakteriziranje Jasenovca „radnim logorom“ i istodobno smanjenje broja žrtava ovog logora. Mislim da su te intencije s pravom izazvale nerazumijevanje, ali i zgražanje.
Holm Sundhaussen, njemački povjesničar, Deutsche Welle
 
- Rasistička, šovinistička i ksenofobna HDZ-ova predizborna kampanja u Vukovaru je primjerice izazvala dubok jaz po etničkim crtama.
Siniša Puktalović, novinar bečkoga Der Standarda
 
- Postoje ratni zločini koji još nisu procesuirani.
William Hague, britanski šef diplomacije o Hrvatskoj u autorskom članku uJutarnjem listu
 

JUGONOSTALGIJA

 
- To je sastavni dio kontinuirane bilateralne i regionalne suradnje. Radimo na tri teme - problemi proizašli iz Domovinskog rata, pitanje gospodarske suradnje nakon našeg izlaska iz CEFTA-e i pitanja vezana uz europsko partnerstvo. Konkretno, trenutačno radimo na pitanjima nestalih i tu smo napravili ozbiljni pomak, a očekujem i nove pomake. Zatim rješavanja pitanja povrata avionskih snimaka Hrvatske iz 1968. godine koje se sada skeniraju u Srbiji, te pitanja mirovina za koje su obje strane zainteresirane.
Vesna Pusić, čelnica HNS-a o skorom odlasku u Beograd, Globus
 
- Po­vijest nas uči da i na naizgled beznačajne manifestacije antisemitizma, govora mržnje ili rasizma, treba odmah i odlučno reagirati.
Ivo Josipović, predsjednik RH, www.business.hr
 
- Ovom presudom pokazano je da je BiH bila žrtva dvostruke agresije - od strane Srbije i od strane Hrvatske. Tribunal je potvrdio kako je Hrvatska sudjelovala u agresiji što je izuzetno važno. Mislim da mi u BiH možemo biti zadovoljni i da je ovo  pravedna presuda.
Fadila Memišević, predsjednica Društva za ugrožene narode BiH o presudi protiv šestorice Hrvata iz BiH,Deutsche Welle
 
- Srbija ne može donositi odluke u ime Srpske pravoslavne crkve, ali želimo potaknuti dijalog crkava i sporazumno rješavanje otvorenih pitanja. I Srbija i Makedonija spremne su to učiniti jer žele da odnosi dviju država budu za primjer cijeloj regiji.
Ivica Dačić, predsjednik srbijanske vlade o nikad prekinuntoj agitaciji SPC-a prema MPC-u, Večernje novosti, Beograd
 
- I neki dijelovi njegove knjige „Bespuća povijesne zbiljnosti“ jednostavno su čisti antisemitizam. Tu se doduše ne radi o Tuđmanovim riječima, nego o citatima koje je međutim, za razliku od drugih citata u knjizi ostavljao bez komentara. Tu se još može pridodati i činjenica da je Tuđman dopuštao obnove ustaških simbola u javnosti, da je iz egzila doveo nacionaliste kojima je dao istaknute pozicije, te na kraju i mijenjanje statusa Srba u Hrvatskoj iz ravnopravnog naroda u nacionalnu manjinu. Tuđman je morao znati da je time stvorena vrlo eksplozivna atmosfera koja je išla na ruku i tvrdolinijašima iz srpskih redova. Sve to skupa politički nije bilo mudro i dovodi u sumnju njegove državničke sposobnosti.
Holm Sundhaussen, berlinski povjesničar o navodnoj podjeli BiH, Deutsche Welle
 
- Odajem posebnu počast predanosti vlade i građana za sve što su učinili na transformaciji zemlje. Mi u Velikoj Britaniji radujemo se što će Hrvatska 1. srpnja postati punopravna članica EU-a. Prijateljstvo i partnerstvo dviju zemalja potvrđeno je tijekom prošlotjednog državnog posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Londonu, koji sa Zagrebom želi surađivati na oblikovanju vanjske politike EU-a, unutarnjim reformama Unije i proširenju na zapadni Balkan. Proširenje EU-a je naš prioritet i pohvaljujemo Hrvatsku na dostizanju standarda. Veseli nas daljnja suradnja na pomaganju ostalim zemljama regije
William Hague, britanski šef diplomacije u Zagrebu na zajedničkoj konferenciji za novinare s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić, Jutarnji list
 

ASIMILIRANJE SRBA

 
- Zbog svega što se događalo u ratu, Srbi danas moraju promatrati kako im se djeca i unuci sve više asimiliraju, kako se stapaju s hrvatskom i katoličkom većinom, što bi bilo u redu kada bi to bila posljedica pozitivnih emocija i stavova, a ne direktna posljedica rata i straha od diskriminacije.
Saša Kosanović, novinar Pupovčevih Novosti
 

OTRJEŽNJENJE

 
- BiH je u jako delikatnoj situaciji. Hrvatski narod u BiH se osjeća kao da se prema njemu nepravedno postupa. Republika srpska želi neovisnost, dok Bošnjaci žele jedinstvenu državu. Treba nam novi konsenzus i sporazum u BiH.
Hannes Swoboda, šef kluba zastupnika Saveza socijalista i demokrata u Europskom parlamentu, Jutarnji list
 

OTROVNO PITANJE

 
- Smatrate li da je narušen ugled Hrvatske u inozemstvu nakon recentnih napisa u stranom tisku koji našu zemlju opisuju kao buduću financijsku  „rupu bez dna" koju će morati sanirati imućnije članice Unije? Također se spominje "ukidanje" zdravstvenog odgoja kao pokazatelj da u zemlji vladaju pretjerano religiozni i nacionalistički stavovi. U kojoj mjeri ste Vi i premijer u svojim posljednjim intervjuima i reakcijama uspjeli sanira­ti štetu negativnog publiciteta koji bi se eventualno mogao odraziti na turističku sezonu?
Miro Soldić, novinar, pita predsjednika Ivu Josipovića, www.business.hr
 

PODILAŽENJE

 
- U javnosti bahat, privatno tolerantan koji nosi bol gubitka djeteta. Drugo lice, srdačnog, toplog, ugodnog, tolerantnog i izrazito simpatičnog čovjeka ima Željko Jovanović otac, suprug, sin, brat, prijatelj, blizak suradnik.
Irena Kustura i Marinko Jurasić, novinari Večernjega lista o Željku Jovanoviću

IZJAVE TJEDNA

 
- Kad govorimo o presudi, prvo čega se sjetim su žrtve. Kada je riječ o individualnoj krivnji jer krivnja je uvijek individualna, rekao bih da je riječ o nepravomoćnoj presudi, kao i u drugim slučajevima, sjećate se, presude nisam komentirao, ne ću niti ovu. A kada je riječ o odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, oni su i za vrijeme rata bili ambivalentne naravi, ali danas je vrijeme kada se okrećemo budućnosti. Hrvatska i BiH vrlo dobro surađuju. Imamo zajedničku europsku budućnost i ono što je bilo u prošlosti nas ne smije opterećivati.
Ivo Josipović, predsjednik RH, Hina
 
- Hrvatska ima principijelan stav, a to je da sve zločine treba kazniti bez obzira s koje su strane učinjeni. Bez obzira na to kakva će biti drugostupanjska presuda, nadam da Hrvatska i BiH imaju u vidu svoju budućnost u Europskoj uniji.
Josip Leko, predsjednik Sabora, 24 sata
 
- Svojim odlaskom u Split na pregovore sa Tuđmanom poslije agresije HV-a na Prozor Izetbegović je ponovio taj trik kojim spašava agresore na BiH od sankcija UN-a.
Dr. Muhamed Borogovac, glavni urednik Bosanskoga glasnika
 
- Most za Pelješac i zaobilaznica na području Neuma dva su najozbiljnija prijedloga za povezivanje teritorija Hrvatske, a konačni izbor suvereno je pravo Hrvatske, no uz uvjet da ne priječi pristup BiH otvorenome moru.
Amer Kapetanović, pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH,Oslobođenje
 
- Iako nije politički "specijalac" za obranu prava srpske manjine, malo koji političar srpske nacionalnosti učinio je neizravno tako puno za Srbe u Hrvatskoj svojim držanjem na političkoj sceni. I općenito, malo je tako odlučnih političara. Malo ih je koji bi na funkciji izdržali sve ono što je Jovanović izdržao. A i u privatnom životu izdržao je za roditelja najgore moguće.
Irena Kustura i Marinko Jurasić, novinari Večernjega lista o krajnje bezobrazno bahatom Željku Jovanoviću
 
- Odluka o zdravstvenom odgoju koja je donesena između dva izborna kruga utječe na rezultate izbora.
Željko Jovanović, ministar MZOŠ-a u odgovoru Jasni Omejec, predsjednici Ustavnog suda, HRT
 
- Za razliku od dijaspore, Srbi u regiji žive u uvjetima nepriznatih ili ograničenih prava. Zemlje poput Albanije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine minimaliziraju broj pripadnika naše nacionalne manjine i ne provode zakone koji garantiraju njihova prava.
Slavka Drašković, direktorica Ureda za dijasporu i Srbe u regiji,Danas, Beograd
 

TVRDNJE

 
- Hrvatska je imala grešaka u Bosni i Hercegovini, ali bila joj je i partner, saveznik, jako je puno pomagala. Ako možemo BiH dijeliti na tri naroda, a to stoji u njezinom ustavu, onda bez glasova Hrvata na referendumu o neovisnosti BiH onaa ne bi nikad bila samostalna. Puno je argumenata koji, vjerujem svima nama, govore jedno, ali sud je sud. Tu je drugi stupanj, pokazalo se da su u drugom stupnju promjene moguće, katkad i neočekivano.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade, Slobodna Dalmacija
 
- Prvostupanjska osuđujuća presuda za šestoricu bivših čelnika Herceg-Bosne nema temelja u dokumentima, ali ni u cijelom nizu povijesnih činjenica.Presuda je donesena bez sagledavanja činjenica i ne odgovara stvarnom stanju, a to se vidi i iz izdvojenog mišljenja glavnog suca Antonettija.
Prof. dr. sc. Miroslav Tuđman, saborski zastupnik HDZ-a, 24 sata
 
- Europa je slučaj za sanaciju. Mene brine to što mnogi u Europi smatraju da će sve biti dobro. Bruxelles još nije uvidio koliko je situacija loša. Umjesto da se bori protiv gospodarske i dužničke krize, Europa slavi humanost i predstavlja se kao „odgojna ustanova“ za ostatak svijeta. Zabrinjavajuća je također situacija u nekim zemljama članicama. Mene zabrinjavaju zemlje kojima se gotovo ne može uspostaviti funkcionalna vlada, a to su Bugarska, Rumunjska i Italija. Osim toga, u brojnim članicama jačaju euroskeptični pokreti. U Velikoj Britaniji vlada premijer Cameron sa svojom Tea Party. Francuska nije nimalo spremna za ono što je nužno. Francuskoj je potrebna Agenda 2010 (niz reformi njemačke vlade), koja će uključivati istinsku reformu mirovinskog sustava, odnosno rezanje mirovina, produljenje dobre granice za odlazak u mirovinu, i smanjenje javnih troškova. Plaća državnih službenika u Francuskoj dvostruko je veća u odnosu na europski prosjek. U Francuskoj nema malog i srednjeg poduzetništva, a inovacije su slabe. Njemačka je na vrhuncu svoje ekonomske snage. I nikada ne će biti jača. To ima veze s činjenicom da su u Berlinu pogrješne teme na dnevnom redu, a to su: državne naknada za brigu o djeci, kvote za žene, minimalne plaće i otpor frackingu. Njemačka bi time mogla anulirati sve napretke u području konkurentnosti koji su postignuti tijekom proteklih godina zahvaljujući Agendi 2010. 
Günther Oettinger, europski povjerenik za energetiku, Die Zeit
 
- Zločinački pothvat je organiziran je 1. prosinca 1918., pa se ponovio 29. studenoga 1943. i trajao sve do 1990. s kasnijim zločinima agresora, ali ne i obrane od agresora. I tko je kažnjen za sve to? Hrvatski branitelji slobode, demokracije i nezavisnosti od diktature i fašističke i(ili) komunističke. Civilizacijska sramota, za sve koji su sudjelovali u tome, a i one koji to brane ili danas zastupaju!
Janko Bučar, pisac, Večernji list, komentari
 
- Ne mogu ne spomenuti da su pojedini članovi Ustavnog suda prije nego su političkim trgovinama ispod stola postali ustavni suci sudnicu vidjeli samo u američkim filmovima, a za samu Jasnu Omejec se mijenjao i Ustavni zakon o Ustavnom sudu kako bi s 37 godina od obične asistentice postala ustavna sutkinja.
Željko Jovanović, ministar MZOŠ-a uzvraća Jasni Omejec, predsjednici Ustavnog suda, Jutarnji list
 
- Ne vjerujem u ljubav među jugoslavenskim narodima jer da je ta ljubav postojala mi ne bismo ni ratovali. Vjerujem samo u interes. Jugoslavija i Europska unija bile su utopije te nema svrhe ulaziti u utopiju stvaranja nove Jugoslavije, već tražiti zajednički ekonomski interes cijele regije.
Ivica Dačić, predsjednik srbijanske vlade na skuku „100 čelnika“ jugoistočne Europe u Bečićima u Crnoj Gori, Blic
 
- Kremlj je mnogo bliži režimu u Damasku nego što je ikada bio prema Srbima, koji su uglavnom služili kao povremena smetnja širenju utjecaja NATO-a i SAD-a na Balkanu.
Edward P. Joseph i Elizabeth O'Bagy, eksperti za Bliski istok, Radio Slobodna Europa
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Dijelim mišljenje koje je izrečeno o Franji Tuđmanu i Gojku Šušku. Oni njihova politika bili su razlog zbog kojih sam napustio zemlju i proveo 18 godina 'između azila i egzila'. Tako nazivam svoj položaj. Kad sam slušao na televiziji detalje o prvoj presudi i vidio koliko je toga, što je sve učinjeno, moja reakcije je bila tužna. Suze su mi potekle niz lice, pitajući se jesu li, doista, svi ti zločini počinjeni među ljudima koji su do jučer živjeli skupa i imali zajedničku zemlju i domovinu.
Predrag Matvejević, pripadnik pete haaške kolone, Agencija Anadolija
 
– Bilo je za očekivati da će sud donijeti takvu presudu. Jasno je da je za nju kriva politika iz 1990-ih godina. Hrvatska politika od 2000. činila je sve da to nasljeđe ukloni iz popudbine odnosa RH i BiH, to je činio bivši predsjednik Mesić, bivši premijeri Račan i Sanader, a nastavljaju današnji predsjednik Josipović i aktualna vlada. Presuda će imati svoj put, žalbeni postupak, ali nema sumnje da će pomoći u osvještavanju kad su u pitanju odnosi RH i BiH.
Milorad Pupovac, čelnik Srba u Hrvatskoj i potpredsjednik SDSS-a,Večernji list
 
- O junačkoj svakodnevici hercegovačkih političkih i vojnih selebritija u udarnim je informativnim emisijama tada neumorno izvještavala Dijana Čuljak, a gdje je danas Čuljak i gdje su Praljak, Prlić, Stojić, Ćorić, Pušić i Petković? Eh, varljiva je slava.
Ante Tomić, bivši pitomac JNA, a sadašnji kolumnist Jutarnjega lista
 
- Ako imate kvalifikaciju međunarodnog oružanog sukoba, koji se vodio u Bosni i Hercegovini, između Hrvata i Bošnjaka, a u kojem je Hrvatska sudjelovala, onda je nedvojbeno da je Hrvatska bila agresor čim je ratovala u BiH. Zbog toga sam ja apsolutno siguran da će to tako biti.
Anto Nobilo, odvjetnik, Bosanski glasnik
 
- Istražitelji nailaze na prepreke u istrazi zločina počinjenih prije gotovo 20 godina, osobito s obzirom na to da  su prethodne nacionalističke vlade nerado provodile istrage. Ali tužitelji ne će odustati. Istraga ratnih zločina nikad se ne će obustaviti. Nema vremenskih ograničenja. Nitko od odgovornih za ratne zločine ne će mirno spavati.
Ivo Josipović, predsjednik RH na brifingu u Londonu, The Guardian
 
- Za razliku od Ustavnog suda koji svojim ponašanjem pokazuje da se zaista radi o političkom tijelu, da u njemu sjede ljudi koji ni dana nisu proveli u pravosuđu, da je za gospođu Omejec čak mijenjan zakon da bi mogla biti članica Ustavnog suda, Vlada ima odgovonost da nastupa prema svojim građanima.
Željko Jovanović, ministar MZOŠ-a u odgovoru Jasni Omejec, predsjednici Ustavnog suda, HRT
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Živio sam u emigraciji kad su se dogodile strahote u našoj zemlji. U emigraciji smo formirali udruženje 'Sarajevo' s pokojnim Faikom Dizdarevićem i dobivali svježe vijesti iz Bosne. Povremeno sam navraćao u različite dijelove bivše domovine, Jugoslavije.
Predrag Matvejević, pripadnik pete haaške kolone, Agencija Anadolija
 
- Njegova je zemlja 1990-ih proživjela brutalni rat i za njega EU znači uključivanje Hrvatske i njezinih susjeda – Srbije, Bosne, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Albanije – u taj mirovni projekt.
Tim Judah, britanski novinar i obavještajac o razgovoru s Ivom Josipovićem za njegova tempiranog posjeta Londonu, Bloomberg, SAD
 
- Hrvati su podijeljeni kad je riječ o tome čemu se nadaju nakon pridruživanja. Nacionalisti članstvo u EU-u vide kao način zapečaćivanja hrvatske suverenosti. Istovremeno žele za sobom zatvoriti vrata EU-a, odvajajući se trajno od Srbije, Bosne i drugih jugoslavenskih država. Liberali, međutim, vide pridruživanje EU-u kao korak prema uklanjanju granica. Oni misle da je nastavak proširenja na druge balkanske zemlje više u nacionalnom interesu Hrvatske nego odvajanje.
Dejan Jović, „glavni analitičar u Josipovićevom uredu“ u razgovoru s Timom Judahom, Bloomberg 
 
- Nije mu bio problem ni ukinuti Vijeće za normu standardnog hrvatskog jezika kao "političko, a ne stručno tijelo". Iako je mogao pretpostaviti da će uslijediti protuoptužbe kakve jesu, da stvara uvjete za uvođenje "novosadskog pravopisa" i povratak srpsko-hrvatskog jezika. A sve to Jovanović čini, nerijetko vrlo drčno, svjestan da se na njegove postupke u još nacionalno opterećenoj zemlji gleda drukčije zbog "tereta" koji on, dakako, ponosno nosi.
Irena Kustura i Marinko Jurasić, novinari Večernjega lista o krajnje bezobrazno bahatom Željku Jovanoviću
 
- Nekad smo na EU gledali kao na bijeg sa Balkana, ali danas je članstvo zapravo mogućnost da sve zemlje regije preuzmu odgovornost za vlastitu stabilnost i budućnost. Srbija i Makedonija trebaju dobiti datum, a Kosovo započeti pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju
Vesna Pusić, šefica diplomacije Dublinu na konferenciji "10 godina od Soluna", Hina
 
- Gotovo su nestali susreti škola poput onih u bivšoj Jugoslaviji. Ali nije loše da se upoznaju učenici iz Hrvatske, Srbije i Bosne i Hercegovine pa su se, uz pomoć njemačke zaklade, tri škole okupile u Vukovaru.
Dinko Gruhonjić, novinar Deutsche Wellea o susretu učenika osnovnih škola iz Vajske iz Srbije, Orašja u BiH i osnovne škole Dragutin Tadijanović iz Vukovara u Vukovaru

Više članaka ...

  1. IZJAVE TJEDNA
  2. IZJAVE TJEDNA

Anketa

Hoće li Zoran Milanović i Ivo Josipović dozvoliti održavanje referenduma?

Četvrtak, 20/06/2013

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 123  i nema članova online

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević