Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
- Nas ima samo 4,3 milijuna, a ne 12 milijuna, odnosno nema nas dovoljno da bismo autoceste cijelu godinu eksploatirali.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade u pokušaju opravdavanja izdajničke prodaje autocesta zamotane riječju „monetizacija“, Hina
 
- Gradnja jadransko-jonske autoceste preko BiH je zapravo i jedino moguće rješenje. Gradnja preko hrvatskog teritorija bila bi najskuplja varijanta. Dubrovniku samo treba osigurati tri spoja na novu autocestu.
Ivan Dadić, profesor na Fakultetu prometnih znanosti, Dnevni avaz, Sarajevo
 
- Kao budući predsjednik Predsjedništva BiH, ako Bog da, želim formirati jaku, bošnjačku, nacionalnu politiku. Moj zadatak bit će da reafirmiram ideju cjelovite i unitarne Bosne i Hercegovine i ojačam državnost naše zemlje na svakom njenom strateškom mjestu. Idem na Unu, Drinu, na Savu, u Neum, tamo zastave Bosne i Hercegovine moraju biti visoko podignute. Država se mora uvažavati na svakom njenom ćošku.
Sefer Halilović, general Armije BiH i kandidat BPS-a za člana Predsjedništva BiH, www.agencijapolis.org
 
- Naš posao, koji je ranije imao sizifovske izglede, sada dobiva obrise ciljeva, a cilj je da postignemo da je na ovakvim mjestima žrtva u prvom planu, i da ih ne treba dijeliti na 'vaše i naše', jer sve žrtve nakon 70 godina zaslužuju mir. Jadovno i Jazovka, na kojima se danas održavaju komemoracije, simboliziraju svih 165 jama i grobnica koje su pronađeme, a od kojih je do sada 21 istražena, a posmrtni ostatci dostojno pokopani.
Predrag Matić, ministar branitelja pokušava izjednačiti stvarne žrtve partizana i komunista na Jazovci i izmišljene žrtve ustaša u Jadovnom, HRT
 
- Svatko tko prati moj rad u Devniku zna da sam vrlo kritički nastrojen prema sadašnjoj političkoj garnituri.
Stipe Alfier, urednik Prvog Dnevnika HRT-a, www.dnevno.hr
 
- Zagreb bi morao pokazati dobru volju, naročito što je prilikom uspostavljanja granica AVNOJ-a, koje nisu bile državne već republičke, Srbija bila tolerantna i dio Baranje se našao u Hrvatskoj.
Milojko Budimir, čelnik Udruženja Srba iz Hrvatske, Vesti, Beograd  
 
- Hrvatska s aspekta zaduženosti u području cestovne infrastrukture došla u fazu da svoje prometnice, svoje autoceste, daje u koncesiju. Oni su u tolikoj mjeri zaduženi da ne mogu napraviti jednu ozbiljnu studiju koja bi podrazumijevala kako i na koji način izaći iz te prezaduženosti u kojoj ne mogu vraćati ono što se zove osnovna otplata prema kreditnim aranžmanima koje imaju.
Damir Hadžić, ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine, RSE
 
- Nikakvi lički ustaše, s talijanskim, mađarskim i njemačkim azilima, nisu zapalili slobodarsku iskru! Namrli su Hrvatskoj zlo i povijesnu sramotu. Danas ju, pak, u totalni raskol (opet!?) nacionalnog korpusa gura (pro)ustaški napadni revizionizam, politikantsko sufliranje „Crkve u Hrvata“ u toj nečasnoj raboti i nesposobna, kenjkava Kukuriku vlast (daljnjom gospodarskom devastacijom zemlje). Nastavi li se tako i uspije li nesavjesna (ultra)desnica zapaliti lustracijske lomače, kojima zadnjih mjeseci učestalo prijeti i „neprijateljima“ iste nacionalne krvne grupe, Hrvatskoj je odzvonilo! Opet će pucati hrvatske tikve. Za čiji račun?
Marijan Vogrinec, jugoslavenski novinar, www.hrsvijet.net
 
- Čini se da je vrijeme stalo za obitelji nestalih, i da bi sat ponovo počeo otkucavati potrebno je da se pokaže i suosjećanje, da zemlje surađuju da se njihova sudbina rasvijetli... Srbija nikada ne će odustati od potrage za nestalim osobama zato što se radi o nedužnim civilima i neće odustati od toga da se procesuiraju odgovorni za zločine i da oni adekvatno budu kažnjeni.
Stanislava Pak, savjetnica predsjednika Srbije Tome Nikolića, Tanjug
 
- Ja sam bio tada partizan u Drugoj armiji Koče Popovića i bio sam u Karlovačkoj brigadi u sastavu Druge armije i ja sam čitao uputstvo Koče Popovića, kad uđete u gradove ne smijete pljačkati, ko bude, bit će kažnjen i ništa se tamo u Karlovcu takvoga nije od strane vojske kasnije dogodilo, upravo zbog naređenja o korektnom ponašanju koja su bila izričito oštra.
Slavko Goldstein, savjetnik Zorana Milanovića o pokolju Hrvata u Karlovcu i drugdje, B 92, Beograd, www.45lines.com
 

TVRDNJE

 
- Ovaj sporazum između dva protuljudska totalitarizma stvarni je početak jednog krvavog vrtloga, dotad neslućenog u povijesti čovječanstva, koji je Europi i svijetu prenio strahovladu modernih totalitarizama – nacizma, fašizma i komunizma, svaki od kojih je, sirenskim zovom utopije, obećavao raj na zemlji, a donio rat, apsolutističku diktaturu, genocid, logore, laži i poniženja. Stoga je Europski parlament 2008. godine odlučio da se 23. kolovoza posveti sjećanju na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.
Ivo Banac, povjesničar 23. VIII. 2014. u Dubrovniku o sporazumu Ribbentrop – Molotov 23. VIII. 1939. u Moskvi
 
- Od 1945. do 1953. godine pobijeno je 650 tisuća narodnih neprijatelja na području bivše Jugoslavije. Zar to nije dovoljno samo po sebi.
Ivan Zvonimir Čičak, studentski čelnik tijekom Hrvatskoga proljeća, robijaš, političar i borac za ljudska prava na tribini u Dubrovniku u organizaciji udruge Daksa 1944./45. “Europski spomendan na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima”
 
- O svemu se otvoreno govori osim o komunističkim zločinima. Uporno se to pokušava preimenovati u nekakav antifašistički pokret, čime se komunističkog zločinca Josipa Broza Titu pokušava pretvoriti u tzv. antifašistu’. Kad HDZ dođe na vlast, a to će biti nakon narednih parlamentarnih izbora, najprije ćemo napraviti lustraciju, onoliko koliko je to danas moguće, ali hoćemo. Onda ćemo tog zločinca protjerati sa svih ulica i trgoova u Hrvatskoj.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a na tribini u Dubrovniku u organizaciji udruge Daksa 1944./45. “Europski spomendan na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima”
 
- Na području Đakovštine oko 1700 žrtava nacizma i 3000 žrtava komunizma
Pero Šola, predsjednik đakovačkog krila HOZ-a Jazovka, www.narod.hr
 
- Dana 20. lipnja 1928. godine u beogradskoj skupštini pucano je u hrvatsku državu, pucano je u predstavnike hrvatskih građana, vođe hrvatskog naroda i ne znam zašto bi trebalo bježati od tog datuma i reći da to izaziva neke podjele jer tako je bilo i to je činjenično stanje.
Branko Hrg, predsjednik HSS-a, www.narod.hr
 
- Nobila uopće ne ću komentirat, on ne zaslužuje nikakav komentar. Uvijek postoje dvoje-troje ljudi koji služe drugima da bi me kroz novine napadali.
Ivan Turudić, predsjednik Županijskoga suda u Zagrebu i hrvatski branitelj na izjave jugoslavenskog suca i hrvatskog odvjetnika Ante Nobila da se protiv Turudića mora pokrenuti stegovni postupak, HTV
 
- Time Josipović zapravo rabi onu poznatu podvalu koja se u pravu zove reductio ad absurdum kada on priznaje da laže. Uvijek kada u retorici rabite podvale to je implicitno priznanje neistine odnosno laži. Glede mladog Perkovića i drugih Josipovićevih suradnika treba uvijek uporabiti poslovicu Jabuka ne pada daleko od stabla.
Željko Olujić, zagrebački odvjetnik, www.marod.hr
 
- Svi smo biskupi i svećenici i dosljedni vjernici bili klerofašisti. Hrvatskom se narodu i Katoličkoj Crkvi uporno i ustrajno, na svim razinama prizivao kompleks ustaštva. I danas u slobodnoj državi hrvatskoj kao da se ponovno javlja slična retorika, pa i slična taktika. Zataškati istinu, ne dati joj da progovori, omalovažiti je čak onda i kad progovore iskopane kosti brojnih žrtava.
Ante Ivas, šibenski biskup na misnom slavlju u Kninu 5. VIII. 2014. na Dan pobjede nad srpskim agresorom o Ivi Josipoviću i tzv. antifašistima
 
- Hrvatskim političarima nije jasno da bi demografska politika trebala biti dio ekonomske politike. Ne treba zaboraviti da stanje pogoršava činjenica da ljudi bježe iz depopulacijskih prostora te da je Hrvatska u mnogo lošijoj situaciji od visokorazvijenih zemalja koje provode selektivnu migracijsku politiku i popunjavaju tržište rada profilima ljudi koji njima trebaju. Za Hrvatsku je jako puno ako van ode tisuću liječnika ili inženjera elektrotehnike. To je suvremeno zanimanje koje razvija čitavo gospodarstvo. To je možda mali broj useljenika za Njemačku, ali treba gledati relativne odnose prema broju stanovnika.
Anđelko Akrap, hrvatski demograf, Deutsche Welle
 
- Prema hrvatskom iseljeništvu mi u Hrvatskoj imamo dosta predrasuda i često ih gledamo kao na nekog tko ima obvezu dati nam novac koji ćemo onda mi nekako iskoristiti.
Kolinda Grabar Kitarović, potpredsjednica NATO-a i kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu Hrvatske, Večernji list
 
- Najesen civilizirana Europa obilježava 25 godina od (prvog) pada komunizma, u Njemačkoj počinje suđenje udbaškim šefovima Perkoviću i Mustaču, sve su glasniji pozivi na lustraciju koje u izbornoj godini u Hrvatskoj ne će biti moguće ignorirati. I baš kao i 1989. godine, osjeća se demokratsko buđenje građana koje postkomunistički oligarsi nastoje zadržati u zoni apatije, nemoći i beznađa. I objasniti im kako za njih nije ni vlast, ni demokracija ni zastava.
Višnja Starešina, politička analitičarka, www.narod.hr
 
- Predsjednik Josipović je za posjeta Berlinu inscenirao da je neka nazovi emigrantska skupina poslala paket bombu u veleposlanstvo RH u Berlinu uoči Josipovićeva posjeta. Tada su cijeloj priči asistirali novinari Drago Pilsel, Gordan Malić...
Željko Peratović, novinar, http://45lines.com/nesuocavanje-s-prosloscu-im-auftrag-der-vater/
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Za histeričnim (pro)ustašama, međutim, ne bi morao daleko u potragu, ima ih oko sebe kao pljeve. Iskaču i iz konzervi paštete! Hoćeš na maksimirskom i poljudskom stadionu („Ubi', ubi', ubi' Srbina!“ ili „Za dom, spremni!“…), hoćeš u „Crkvi u Hrvata“ kad u bazilici Srca Isusova u srcu Zagreba okupi „cvijet autentičnog hrvatstva“ na misama za nacionalnog izroda Antu Pavelića ili kad glave pod mitrama padaju ničice pred osuđenim ratnim zločincem Darijom Kordićem.
Marijan Vogrinec, jugoslavenski novinar, www.hrsvijet.net
 
- Mostar će biti zajednički i točka! Ne zanima me tko je tamo zadojen fašizmom, a tko nekakvim velikohrvatstvom, ima Velež da igra pod Bijelim brijegom i ima da se na Humu iznad Mostara vijori ogromna zastava Bosne i Hercegovine. Da vidim koje su snage koje će to spriječiti!
Sefer Halilović, general Armije BiH i kandidat BPS-a za člana Predsjedništva BiH, www.agencijapolis.org
 
- Trebamo raz*ebat' Tomislava Karamarka i HDZ.
Stipe Alfier, urednik Prvog Dnevnika HRT-a na uredničkom kolegiju, www.dnevno.hr
 
- Ispričavanje srbijanskih političara Zagrebu za sukobe 90-ih je mazohizam srbijanske elite, iako je Hrvatska više puta u prošlom stoljeću izvršila genocid.
Branko Radun, srbijanski povjesničar i politički analitičar iz Novoga Sada, Vesti, Beograd
 
- Svjetonazorski se HDZ nije promijenio. Barem ne prema modernosti. To ostaje desničarska, nazadna stranka, pokrovitelj nacionalističke desnice i zaštitnica pljačkaške 'rođačke' ekonomije. Guranje u konzervativni desni centar je mimikrija, projekt još nekih zaštitnika (Crkve i neokonzervativnih svjetskih krugova, na primjer).
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe iz Zagreba
 
- Proslava u Čavoglavama besprizorna: jer je prijeteća, jer drugima osporava pravo na sjećanje. 
Boris Pavelić, jugoslavenski i protuhrvatski novinar Novoga lista
 
- Prije svega, Tuđman nije bio historičar, iako je on doktorirao na jednoj historijskoj temi, navodno. On je zapravo bio političar koji je svoje prilično veliko poznavanje povijesti Hrvatske osobito novije hrvatske povijesti, prilično veliko jer je mnogo čitao, zloupotrebljavao za političku agitaciju. Tako je on bio i antifašist, on je rekao ‘dok sam ja tu, ustaštvo ne će proći’, a onda je prema svojim pragmatičnim političkim procjenama prekrajao povijest.
Slavko Goldstein, savjetnik Zorana Milanovića, B 92, Beograd, www.45lines.com
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Mislimo da je potrebno komemorirati smrt Stjepana Radića, ali ne i isticanje povijesnih sukoba.
Andrea Zlatar Violić, ministrica kulture na sjednici Vlade,www.vlada.hr
 
- Današnji Hajduk rezultat je političkog projekta u kojem su hrvatske regije razmrvljene i atomizirane u male, nemoćne i dekintirane županije, u kojem su i nogometni klubovi preslika takve političke karte, pa je samim tim i Hajduk samo nešto veća i jača verzija županijskih klubova poput Mladosti 127 iz Virovitice ili Marsonije iz Broda.
Jurica Pavičić, novinar Jutarnjega lista u Slobodnoj Dalmaciji
 
- Hrvatski je narod, srećom, znao prepoznati zlo i okrenuo se u Drugom svjetskom ratu na pravu, pobjedničku stranu. Podržao je partizanski pokret vojskovođe maršala Tita i zapadne mu saveznike u borbi protiv naci-fašizma. Ne gubitnički čopor „arijavaca“ (sic!), koji su samom rasnom idejom bili zločin. Zahaljujući razumnom narodnom opredjeljenju u onom „strašnom času“, Hrvati danas imaju svoju državu. To je neoboriva povijesna istina na koju uzalud pucaju kojekakve skupine u crnom, jer istina nije podložna „znanstvenoj“ reviziji.
Marijan Vogrinec, jugoslavenski novinar, www.hrsvijet.net
 
- Nedostajao mi je osjećaj da svoj prostor mogu dijeliti s drugim narodima i kulturama, kao i da mogu nesmetano ulaziti u prostore drugih naroda i kultura.
Damir Pilić, lijevi novinar Slobodne Dalmacije o razdoblju od osamostaljenja do ulaska u EU
 

GLUPOST

 
- Politički se nastojalo za antifašizam pridobiti što više Hrvata, pa se neselektivno osvetništvo osuđivalo ne samo kao moralno nedopustivo, već i kao politički kontraproduktivno.
Slavko Goldstein, priučeni historičar u Pupovčevim velikosrpskim Novostima
 
- Mi ne špijuniramo ljude, mi ne kopamo po telefonskim brojevima kao HDZ. To je očito, možda ja griješim, ali meni je to očito. U Kninu sam održao govor po svojoj pameti kakvu imam i tako ću raditi sve dok budem predstavljao vlast.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske vlade nakon zvižduka u Kninu, Slobodna Dalmacija
 

JUGO PODJELA KRIVNJE

 
- Već od prvih dana po uspostavljanju NDH u proljeće 1941. Srbi u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini bili su zakonski diskriminirani i egzistencijalno ugroženi. Ličkim je Srbima njihov zemljak Mile Budak javno poručivao “Ili se pokloni ili se ukloni!” i još direktnije “Bjež’te psine preko Drine!”, a iz susjedne Bosanske krajine cinik Viktor Gutić pjesnički im je dočaravao budućnost: “Poželjet će drumovi Srbalja, al’ Srbalja nigdje biti ne će!”
Slavko Goldstein, priučeni historičar u Pupovčevim velikosrpskim Novostima
 
- Sazrijeva li napokon vrijeme za pristojno sjećanje i na srpske žrtve? Namjerno ili ne, pobjegli ili protjerani, iz oslobođenih krajeva otišli su gotovo svi Srbi; od staraca koji su ostali, mnogi su bestijalno ubijeni. Ubijali su i mjesecima poslije rata. Bili su to sramotni ratni zločini, koji su za duge godine unizili hrvatsku ratnu pobjedu.
Boris Pavelić, jugoslavenski i protuhrvatski novinar Novoga list
 

LAŽ

 
- U Beogradu su u Muzeju genocida nastavili, nadovezali se na Statistički zavod, na njegovih pedeset devet hiljada imena, došli su do 77.000 imena. Ustanovljen je realan broj stradalih Roma, dosta vjerodostojno jer se išlo po svim županijskim arhivima. Moj sin Ivo je istražujući i pišući o holokaustu došao do realnih brojki o Židovima u Jasenovcu. Danas znamo i za bošnjake jer su išli uglavnom prema nekakvim osudama. Otvoreno je pitanje srpskih žrtava ali po mom saznanju njih je bilo preko 50.000 možda do 60.000, jer ukupni gubici Srba na području NDH su 360.000, a tu su uračunati i partizani, i četnici, i civili. Po mom uvidu, koliko ga imam, a imam vrlo veliki uvid o području Korduna i nešto Like i grada Karlovca, meni se čini da je osjetno više Srba ubijeno na kućnim pragovima, po selima u ustaškim pohodima i genocidima, što je još strašnije, nego u samom Jasenovcu.
Slavko Goldstein, savjetnik Zorana Milanovića, B 92, Beograd, www.45lines.com
 
- Ovdje slavimo početak otpora fašizmu kojeg su predvodili Srbi i Hrvati komunisti.
Milorad Pupovac, srpski etnobiznismen na četničkom derneku u Srbu27. VII. 2014., Večernji list
 
- Ustanici su 2. kolovoza ušli u obližnji Boričevac, koji su u prethodnim tjednima ustaše koristili kao polazno mjesto u nizu svojih zločina.
Goran Hutinec, povjesničarsa Zavoda za hrvatsku povijest zagrebačkoga Filozofskog fakulteta četnike i partizane iz Srba i okolice naziva ustanicima, Slobodna Dalmacija
 

OTROVNO PITANJE

 
- Je li Vlada pogriješila što se nije obratila Ustavnom sudu u vezi s referendumom o ustavnom definiranju braka?
Ivanka Toma, novinarka Večernjega lista pita ministra pravosuđa Medvjedića Miljenića
 

PARTIZANŠTINA

 
- Povijesna pravda i paradoks je u tome da nakon što ga je napao i na njega pucao eksponent velikosrpske politike Puniša Račić, taj isti Račić je kaznu od, ako se ne varam, 20 godina služio u vili na Dedinju i iz nje su ga izvukli srbijanski partizani, dva dana prije oslobođenja Beograda i oni su mu presudili i likvidirali.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade na sjednici Vlade o inicijativi HSS-a da se 20. lipnja obilježava kao Dan sjećanja kada je u beogradskoj skupštini 1928. pucano u hrvatsku državu
 

PILA NAOPAKO

 
- Problem je u činjenici što Karamarkov HDZ i dio Katoličke crkve, inzistirajući na svojevrsnom povijesnom revizionizmu, pokušava uništiti i onaj minimalni društveni svjetonazorski konsenzus, što su ga bili uspostavili Franjo Tuđman i Franjo Kuharić, a kasnije učvrstili Ivica Račan i Dražen Budiša.
Davor Butković, lažni intervjuist iz EPH-ove tvornice laži
 
- Nije to nostalgija za (polu)diktaturom a najvećim dijelom nije niti nostalgija za »bratstvom i jedinstvom«. Sve današnje zemlje, i Hrvatska isto tako, imale su u socijalizmu osjetno bolje gospodarske rezultate nego što ih imaju danas.
Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva, Novi list
 

PRAVO PITANJE

 
- To je još jedna neočekivana novina u razdoblju kroz koji prolazimo: 1990. i 1991. nismo primjećivali da u Hrvatskoj jača jugoslavenska opcija, koja ne može opstati u demokratskom ozračju. Što se u međuvremenu dogodilo (što se danas događa), koji su to autoritarni zlodusi, u trenutku kad Srbija konačno odustaje od jugoslavenstva, što u Hrvatskoj promiču jugoslavenska rješenja? Kako je moguće da savjetnik Predsjednika republike napiše i 2011. godine u Britaniji objavi članak u kojemu tvrdi, „da je po svoj prilici 1990. za vrijeme izbora ne više od 25 posto svih hrvatskih građana bilo za potpunu hrvatsku nezavisnost“. Kako je moguće da taj čovjek – Dejan Jović, koji i danas tvrdi da je Jugoslavija bila najbolje rješenje za južnoslavenske narode, ima povlašteno mjesto u naobrazbi hrvatskih diplomata u posebnom studiju, koji su na svoju sramotu nedavno pokrenuli Ministarstvo vanjskih i europskih poslova i Sveučilište u Zagrebu?
Ivo Banac, povjesničar, u Dubrovniku o sporazumu Ribbentrop – Molotov 23. VIII. 1939. u Moskvi
 
- Zašto ne vrijede ova "europska" pravila u Hrvatskoj? Zašto to ne iznese Josipović kao državni poglavar pred naciju, Europu i hrvatskim Srbima? Ili, zašto se, pozivajući se na „europske vrijednosti“ ne pozove na stav Rolanda Gillesa, koji kaže da su upravo na ovome što je Ulrike Knotz iznijela, Francuska i Njemačka sačinile jedinstveni udžbenik za povijest! Može li biti pomirenja ako djeca uče radikalno suprotstavljene povijesne "činjenice"? A u Hrvatskoj hrvatska i srpska djeca – uče.
Marko Ljubić, novinar www.politikaplus.com

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Srijeda, 12/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1015 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević