Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
- O Srbima ne treba suditi na osnovi istine koja je stvarana da bi se opravdalo razbijanje država i stvaranje novih zemalja. Nemojte o nama suditi po istini koja je bila potrebna da bi se opravdala bombardiranja, protjerivanja i ubijanja. Sudite o nama po našim živima, kako sada živimo, radimo i stvaramo, kako smo garant mira, jer bez Srbije nema mira, jer bez sposobne, hrabre i snažne Srbije nema ni snažnih i uspješnih država u njezinom okruženju.
Aleksandar Vulin, Vučićev ministar zadužen za napade na Hrvate, Tanjug
 
- U crkvi Sv. Marka odali smo počast nevinim žrtvama Oluje. Sjećanje je važno, ali duboko vjerujem da ne treba biti prepreka za pomirenje.
Denis Keefe, veleposlanik Velike Britanije u Beogradu na twitteru nakon što je bio na parastosu ispred crkve Svetog Marka na Tašmajdanu, Danas, Beograd
 
- Vlada Srbije vodi principijelnu i ozbiljnu politiku.
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Večernje novosti
 
- U Srbiji se četnički pokret može smatrati kao pokret otpora, barem u prvim godinama rata.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal, bedrudingusic.wordpress.com
 
- U crkvi Sv. Marka odali smo počast nevinim žrtvama Oluje. Sjećanje je važno, ali duboko vjerujem da ne treba biti prepreka za pomirenje.
Britanski veleposlanik Denis Keefe u Beogradu napisao je na svome twitteru nakon što se vratio s parastosa ispred crkve Svetog Marka na Tašmajdanu, Danas, Beograd
 
- U Titovo vrijeme svaki govor o nacionalnom identitetu odmah je bio osuđen kao „fašizam". Isto tako je bilo u sovjetsko vrijeme, kada se protu-Sovjete obilježavalo kao "naciste".
Dr. Jonathan Eyal, međunarodni direktor Royal United Services Institute u Londonu, The Irish Times
 
- Kada je Tuđman stao na čelo Hrvatske, zemlja se suočila s pobunom, dok je bila u stanju ekonomske krize, oružane snage bile slabe, neorganizirane i protkane neprijateljskim špijunima - a to su sve problemi s kojima se suočava Ukrajina.
Daniel McLaughlin, novinar The Irish Times
 
- Najbrže bi išlo s pregovorima, u kojima bismo se trebali postaviti tvrdo: sve dok ne budemo postigli dogovor, nećete ući u Schengen.
Dmitrij Rupel, dugogodišnji slovenski ministar vanjskh poslova, Žurnal24, Slovenija

- Spor oko arbitraže najviše će naštetiti međusobnim ekonomskim interesima, no ne može se isključiti niti događaje u kojima bi slovenski turisti u Hrvatskoj bili izloženi incidentima.
Zijad Bećirović, direktor IFIMIES-a, Instituta za balkanske i europske studije, TV Slovenija

- Veličanje rata opasno je za rast nacionalne netrpeljivost i za gradnju mira.
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, na proslavi nepostojećeg Dana ustanka u Srbu, Novi list
 
- Mislim da stvarno moramo biti svjesne feminističkog nasljeđa, kakve su tektonske promjene izazvale žene u zadnjih stotinjak godina da bismo vi i ja danas mogle ovdje i ovako razgovarati. Užasava me trend omalovažavanja i odricanja od feminizma kojem se povinuju i mnoge žene. Užasava me i količina neznanja i neinformiranosti o ženskoj povijesti. Trebalo bi temeljito revidirati školski curriculum.
Tena Štivičić, dramska spisateljica, Novi list
 
- Ostaje, međutim, gorka činjenica da Slovenci na međunarodnoj pozornici imaju jače argumente kad je riječ o Piranskom zaljevu, a ovaj problem ne će nestati hrvatskom odlukom da prekine arbitražni postupak... Daleko je, dakle, ovo od završetka, naročito od povoljnog za Hrvatsku. Ako takvog uopće može biti.
Dražen Ciglenečki, novinar Novoga lista
 
- Hrvatskoj treba ovakva socijaldemokratska vlast koja će kroz još više rada, reda i stabilnosti biti protuteža neredu i kaosu koji se nudi s desne strane.
Željko Jovanović, izborni koordinator SDP-a za VIII. izbornu jedinicu u Puli
 
- Uza­jam­na sim­pa­ti­ja i lju­bav dva brat­ska na­ro­da – ru­skog i cr­no­gor­skog – du­bo­ko su u na­šim sr­ci­ma i to ni­je mo­gu­će to iz­bri­sa­ti za­rad krat­ko­roč­nih po­li­tič­kih raz­lo­ga.
Andrej Nesterenko, ruski veleposlanik u Crnoj Gori, Dan, Podgorica
 

TVRDNJE

 
- Nije dobro što su danas glasni u Srbiji oni koji su bili tihi i javno podržavali Miloševićevu politiku, a čak su proglašavani i mogućim Miloševićevim nasljednicima.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Za današnji mir najzaslužniji su hrvatski branitelji. Zato me kao branitelja istinski žalosti što predsjednik hrvatskog Sabora i predsjednik Vlade Republike Hrvatske danas ne drže govor u Kninu. Obilježavanje oluje trenutak je koji nas treba ujedinjavati! To je dan kad ne bi smjele biti prisutne nikakve podjele.
Dražimir Jukić, predstavnik zbora Udruge veterana u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Kako je moguće da danas netko optužuje Hrvatsku za protjerivanje, nazvano etničkim čišćenjem, kada su upravo Hrvati i pripadnici nesrpskog stanovništva s tog okupiranog područja bili u jesen 1991. godine protjerani, morali ostaviti svoja ognjišta i sve što su imali, a mnogi su među njima bili i pogubljeni", upitao je zagrebački nadbiskup na misi u kninskoj Crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 
- Znamo da nije oslobođen Knin, dogodio bi se i drugi genocid u BiH, u Bihaću. Čestitam svim hrvatskim braniteljima. Moram reći da je meni Gotovina jedan od najvećih branitelja, generala. Kad je izašao iz Haaga, dala sam mu najveću podršku. Sve redom pozdravljam. Živjela Hrvatska, živjela Bosna i Hercegovina!
Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” na proslavi Dana pobjede u Kninu 5. VIII. 2015.
 
- Pitanje parade je predizborni manevar vlade i vladajuće stranke.
Denis Kuljiš, novinar, Tanjug
 
- Rehabilitacija Mihailovića će opravdati zločine koje su počinile paravojne snage 1990-ih i koje su djelovale pod četničkim naslijeđem što dodatno komplicira napore na pomirenju. Ne iznenađuje da se slike Mihailovića često mogu naći uz Karadžića i Mladića, jer sva trojica simboliziraju pravdanje za ubojstva s takozvanom obranom naroda.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com

- EU teško komunicira s Hrvatskom u kojoj je velika politička polarizacija, neprimjerena Uniji u kojoj vlada bogatstvo različitosti. U Hrvatskoj političku polarizaciju ilustrira i to da premijer i predsjednica međusobno ne komuniciraju.
Zijad Bećirović, direktor IFIMIES-a, Instituta za balkanske i europske studije, TV Slovenija

- Pravni fakultet u Beogradu bio je jedan od stubova velikosrpskog projekta, tu su definirani svi Miloševićevi politički pothvati, odatle se počelo govoriti o pravu Srba na pobunu, negirale su se postojeće jugoslovenske republike, njihovi argumenti korišteni su u tekstovima objavljivanima u “Književnoj reči” i brojnim publikacijama, novinama i knjigama. I Memorandum SANU-a jedan je od tih dokumenata. Svi su oni tvrdili da treba reorganizirati Jugoslaviju, s tim da bi Srbi uzeli i zaokružili svoj etničk teritorij.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškoga odbora Srbije, Vijenac
 
- Šokantno je da institucije države čekaju da oni odu u Sloveniju. Znaju da su na pripremama tamo. I to uzimaju kao tajming da bi proveli pretres. Pretres se vrši sa sudskim nalogom, a vidimo da su došli bez naloga.
Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a, www.direktno.hr
 
- Najvažniji eksportni proizvod riječke sredine je osuvremenjeni komunistički brend koji se plasira u hrvatsku politiku. Taj idejni opijat, ekvivalent vina marke “Ribar”, proizvodi tzv. riječka frakcija SDP-a, poslovna asocijacija međusobno teško posvađenih likova. Mrtvački usporeni Komadina, za kojega je pretili gradonačelnik Obersnel Brzi Gonzales i grobnički analno retentivni sadist Linić, te blago histerični ministar Jovanović, koji kao da s predsjednikom stranke ima spojenu maternicu, tvore interesnu zajednicu, koja im treba da održe vlast u gradu, ali ipak međusobno postavljaju kajle kad god dođu u priliku. To su četiri škorpiona koji su jedva našli prikladnu žabu da ih prebaci na drugu obalu rijeke.
Denis Kuljiš, novinar, http://www.zurnalisti.com/vikinski-berserker-milanovic/
 
- Mi smo narod koji slavi pobjede, a ne poraze.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Na području koje su okupirali pobunjeni Srbi opustošeno je 68 katoličkih župa, a prognano oko 100.000 katoličkih vjernika. Nakon oslobođenja, u kolovozu 1995., u tim župama naišli smo na pustoš i otkrili porušene i spaljene domove naših vjernika, razorene i obeščašćene katoličke crkve, kapele, groblja – pogaženo svjedočanstvo našeg tisućljetnog katoličkog života. Smijemo ovdje ustvrditi da neki koji danas optužuju druge ili su zagovarali postupke takvog čišćenja, ili su šutjeli kad su mogli i morali govoriti, ili su i sami u njima sudjelovali.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Već nekoliko puta sam odgovarao na pitanje kada će izbori, pa ću sada morati odgovoriti malo upečatljivije. O datumu izbora odlučuje ona gospođa koja lijepi pločice, lovi ribu i vozi kombajn.
Arsen Bauk, ministar Milanovićeve vlade vrijeđa hrvatsku predsjednicu, HR
 
- U ranim fazama rata sa Srbijom i njezinim saveznicima, mnogi najpouzdaniji hrvatski  borci bili su dragovoljci, od kojih su neki stvorili ultranacionalističke jedinice koje podsjećaju na današnje ukrajinske paravojne skupine poput  skupine Azov i Desnog sektora.
Daniel McLaughlin, novinar The Irish Timesa
 
- Neki simboli i retorika koju su koristili Tuđmanovi sljedbenici bili su slični onima fašističkog ustaškog pokreta, koji je vladao u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata kao saveznik nacističke Njemačke. U Beogradu su Milošević i njegovi pristaše počeli zvoniti na uzbunu među Srbima, prikazujući sebe kao branitelje svojih etničkih sunarodnjaka diljem Jugoslavije, a državni mediji sve su  histeričnije upozoravali da su suočeni sa smrtnom opasnošću od Hrvata koje su prikazivali kao krvožedne nasljednike ustaša.
Dr. Jonathan Eyal, međunarodni direktor Royal United Services Institute u Londonu, The Irish Times
 
- Svečanosti u Kninu već su u proteklih deset godina instrumentalizirali nacionalisti.
Dejan Jović, Srbin po zadatku, savjetnik predsjednika Ive Josipovića, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Engleskoj..., Der Standard
 
- "Oluja" je bila "državni zločin.
Goran Vesić, menadžer grada Beograda na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Tanjug
 
- U Hrvatskoj samo neki borci za građanska prava tematiziraju trajno protjerivanje 200 tisuća krajinskih Srba iz njihove domovine i preko 1850 žrtava.
Thomas Roser, novinar bečkoga Die Pressea
 
- Svih ovih godina od Oluje do danas smo na vlasti imali garniture koje su pokušavale cementirati isključivo oslobodilački karakter Oluje, potpuno zanemarujući naličje te akcije koje se tiče zločina, etničkog čišćenja i neskrivene želje Franje Tuđmana da broj Srba u Hrvatskoj svede ispod tri posto.
Ivica Đikić, glavni urednik srpskog tjednika Novosti, Deutsche Welle
 
- Dvadeset godina od završetka ratova u BiH i Hrvatskoj, kao i 16 godina od završetka NATO-ove agresije, stotine tisuća Srba ne mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava, vratiti svoju imovinu, mirovine, radni staž...
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Večernje novosti
 
- Oluja je bila pogrom, nemojmo to zaboraviti.
Srpska televizija u večernjoj emisiji 4. kolovoza 2015.
 
- Hrvati slave obnovu države koja im je ostala od Pavelića, a priznavao ju je samo Hitler.
Tomislav Nikolić, četnik i predsjednik Srbije 4. kolovoza 2015.
 
- Oluja je samo vrh ledenog brijega politike koja rat više slavi nego ga se spominje. To se čini kako bi se mobiliziralo pristalice prije skorih izbora, a manjine, osobito Srbe, diskreditiralo kao nedomoljubne.
Dejan Jović, Srbin po zadatku, savjetnik predsjednika Ive Josipovića, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Engleskoj..., Der Standard
 
- Od komunističkog razdoblja, Bleiburg je bio mitsko mjesto gdje su hrvatski nacionalisti, nažalost, manipulirali žrtvama partizanskih zločina kako bi rehabilitirati režim koji je počinio strašne zločine i koji je surađivao s najstrašnijim diktaturama dvadesetog stoljeća.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com
 
- Vojna akcija „Oluja” ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.
Komentar beogradske agencije Beta 3. kolovoza 2015.
 
- Očekuje se da će 150.000 ljudi nazočiti koncertu nacionalističkog pjevača Marka Perkovića Thompsona.
Daniel McLanghlin, novinar The Irish Timea
 
- Nakon što se Jugoslavija raspala, područje je postalo žarište sve većeg pogoršanju odnosa između Srbije i Hrvatske, jer su Milošević i Tuđman poticali strah i nacionalističke osjećaje uz pomoć često histerične propagande.
Daniel McLanghlin, novinar The Irish Timea
 
-20 godina nakon „Operacije Oluja“ Hrvatska slavi pobjedu umjesto mira.
Naslov članka Adelheida Wölfla u bečkom Der Standardu
 
- Teško je ne vidjeti neke zastrašujuće i fatalne sličnosti s današnjim forsiranim i zaglušujućim pozivanjem HDZ-ovih prvaka na narod. Ta se stranka pokušava predstaviti kao sama esencija cijelog hrvatskog naroda. Na legalno izabranu vlast nasrće optužbama da je nenarodna, pa dakle i nelegitimna.
Jelena Lovrić, novinarka Jutarnjega lista izjednačava HDZ s ratnim zločincem S. Miloševićem
 
- Ta je politika surađivala i danas najviše podržava republikosrpsku ideologiju etnički čistog Lebensrauma - RS bez Hrvata. Ona je regresivno nacionalistička i to u najperverznijem lokalnom (hercegovačkom) obliku jer je nacionalne interese svela na Mostar i zapadnu Hercegovinu; bahata je, sebična i slijepa za druge, i za svoje "druge". I hercegovački intelektualci i duhovnici u većini služe toj zabludi - i šutnjom. 
Fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji i gvardijan Samostana svetog Ante na Bistriku o »autodestruktivnom tuđmanizmu sa Šušak-Bobanovom utvarom o “Herceg-Bosni”«, Dnevni avaz
 
- Izgleda da danas više nije važno što je 'Oluja' natjerala 200.000 Srba da pobjegnu od hrvatske vojske i većinom da se nikad ne vrate. U Hrvatskoj danas jedva da netko i spominje napade iz odmazde na one koji nisu pobjegli.
Urednički komentar njemačkoga Deutsche Wellea
 
- Trenkovi panduri i sinjski Alkari, Domagojevi strijelci i živopisnih postrojbi iz Čakovca i Varaždina, njih dvadesetak, za koje se nikada nije čulo i koji nisu ostavili veliki trag u hrvatskoj povijesti.
Tomislav Klauški, novinar, zaziva zašto na Milanovićevom mimohodu nije bilo i partizana
 
- Hrvatski nacionalni ponos ovih dana dosegao je vrhunac, dok se manje mogu čuti glasovi kritike zbog civilnih žrtava i raseljenih Srba.
Urednički komentar austrijska agencije APA o Oluji
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Iza megalomanske vojne parade u Zagrebu krije se nešto mnogo važnije. Godišnjica Oluje kapitalni je primjer glasne šutnje o zločinima vlastite strane i poricanju bilo kakve državne odgovornosti za njih.
Nemanja Rujević, dopisnik njemačkoga Deutsche Wellea iz Beograda
 
- Ne bih imao ništa protiv toga da se i ovako slavi Oluja, samo da su prethodno riješene neke suštinske i dubinske stvari. Tu prije svega mislim na pitanje zločina nad Srbima koji su ostali na tom području, pljačku i uništavanje njihove imovine. Prije ovakvog militarističkog i pompoznog obilježavanja trebalo je dovesti stvari na svoje mjesto, što u Hrvatskoj ni izbliza nije napravljeno.
Ivica Đikić, glavni urednik srpskog tjednika Novosti, Deutsche Welle
 
- Domoljublje je odvratno čuvstvo koje pravi budale od ljudi
Ante Tomić, pitomac JNA i novinar EPH
 
- U Zagrebu će se održati vojni mimohod, premijer Milanović želio je tako izbjeći proslavu nacionalista u Kninu.
Adelheid Wölfl, novinar bečkoga Der Standarda
 
- Većina hrvatskih vojnika nije počinila zločine, ali su ih neki počinili i Hrvatska to zna.
Željko Vukelić, (46)"hrvatski Srbin koji se borio u redovima separatističkih snaga", koji je pobjegao iz Hrvatske s obitelji neposredno prije operacije i sada živi u Srbiji, The Irish Time
 
- Dvadeset godina od završetka ratova u BiH i Hrvatskoj, kao i 16 godina od završetka NATO-ove agresije, stotine tisuća Srba ne mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava, vratiti svoju imovinu, mirovine, radni staž...
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Večernje novosti
 
- Slovenci su se ukazali kao prirodni neprijatelji Hrvata, u odsustvu netragom nestalih Srba.
Branko Mijić, jugoslavenski novinar u „hrvatskome“ Novom listu iz Fiume
 
- Drugo, povratak izbjeglica 1990-ih je bilo uglavnom političko pitanje, naročito u Hrvatskoj, ali nakon mnogo godina u egzilu ovo pitanje je i socijalni i ekonomski problem. Mnoge izbjeglice jednostavno nemaju što vratiti, ili su već stvorili novi život za sebe u mjestima gdje su izbjegli, posebno mlađe generacije. Ostale izbjeglice se ne mogu vratiti zbog neriješenih imovinskih prava, straha od procesuiranja za ratne zločine, ili nedostatka prilike u zajednicama još uvijek razorenih ratom.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal, bedrudingusic.wordpress.com
 
- O recepciji drame teško je govoriti neovisno o izvedbi, a još nismo ni počeli. Iz moje osobne perspektive, ja se toliko veselim čuti taj tekst na našem jeziku i doživjeti te likove u svom duhu i mentalitetu.
Tena Štivičić, dramska spisateljica o „našem jeziku“, Novi list
 
- Partizani su branili Hrvatsku od nacističkog i fašističkog okupatora, zaokružili granice neovisne Hrvatske, vratili Istru, Dalmaciju, Međimurje, njihovo nasljeđe ušlo je u preambulu hrvatskog Ustava, početak njihove borbe slavi se kao državni praznik, njihovom borbom hrvatska predsjednica hvalila se u Izraelu, njihov pokret "najveći u Europi" veličao je Zoran Milanović, prvi hrvatski predsjednik bio je njihov general.
Tomislav Klauški, novinar, 24sata
 

DEMAGOGIJA

 
- Sloboda je skupocjena i Hrvatska ju je skupo platila. Ovo je prigoda da još jednom od srca zahvalimo svima koji su se žrtvovali za slobodnu Hrvatsku, prije svega da zahvalimo hrvatskim braniteljima koji nam jesu i ostat će u srcu cijeloga života. Slobodna i demokratska Hrvatska najljepši je mogući spomenik poginulim braniteljima, onoj hrabroj vojsci koja se dala bez ostatka, koja nije ispostavljala račune, koja nije tražila ni uzimala, ali je zato znala davati i sanjati hrvatsku slobodu.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u govoru na Gradecu nakon mimohoda

- Nevjerojatna je simbolika da će vojska koračati ulicama koje su dobile nazive po gradovima koji su teško stradali u prošlim ratovima – Vukovar i Sarajevo.
Centar za mirovne studije, jugoslavenska „civilna“ udruga u priopćenju protiv slavljenja Oluje i pobjede nad Srbima
 

DOMOLJUBLJE

 
- Devedesetih godina prošloga stoljeća hrvatski čovjek iskusio je svu milinu zajedništva, solidarnosti, mudrosti, znanja, požrtvovnosti i napose žive vjere, što se pretvorilo u spasonosni koridor prema miru. Upravo te vrjednote treba izučavati, na njih podsjećati i njih mudro ugrađivati u školske i akademske sustave, u gospodarske strategije, u dugoročne razvojne planove, u pronatalitetne politike.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 

JUGO PODJELA KRIVNJE

 
- S područja Republike Srpske Krajine je 1991. prema procjenama istjerano 180.000 Hrvata i to etničko čišćenje čak se može usporediti s etničkim čišćenjem Srba 1995. Srbija nema razlog da se osjeća moralno superiornijom u odnosu na Hrvatsku jer se ni mi sa svojim zločinima nismo suočili.
Dragan Popović, direktor beogradskog Centra za praktičnu politiku, Deutsche Welle
 
- U ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. ubijeno je ukupno oko 20.000 ljudi.
Kratka vijest bečkoga Die Pressea (APA/AFP) kao da je bio građanski rat a ne agresija Srbije, Crne Gore i JNA na Hrvatsku
 
- Sudbine izbjeglica iz ratova nastalih raspadom Jugoslavije treba shvatiti u kontekstu ratova samih. Naime, ljudi su protjerani iz svojih domova ne samo kao kolateralna šteta koja proizlazi iz sukoba, nego kao namjeran cilj vojnih i političkih vođa koji su željeli stvoriti etnički očišćen teritorij koji bi bili dio već zamišljenih nacionalnih država i koje bi se trebale pojaviti iz pepela multietničke Jugoslavije.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački
 

LAŽ

 
- Tijekom „Operacije Oluja“ protjerano je do 200.000 Srba, ubijeno je oko 350  civila.
Kratka vijest bečkoga Die Pressea (APA/AFP)
 
- Pripadnici specijalne hrvatske policije počinili su brojne zločine nad civilnim srpskim stanovništvom.
Adelheid Wölfl, novinar bečkoga Der Standarda
 
- Iz registriranih grobnica na teritoriju Hrvatske, od 2001. do 2014. ekshumirani su posmrtni ostaci 1.053 žrtava srpske nacionalnosti stradalih u akcijama hrvatske vojske i policije „Bljesak” i „Oluja”.
Urednički komentar beogradske Politike 3. kolovoza 2015.
 
- U akciji hrvatske vojske „Oluja” nestalo je 1.805 osoba.
Komentar beogradske agencije Beta 3. kolovoza 2015.
Subota, 28/11/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 2100 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević