Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
- Hrvatski sabor bi trebao opozvati odluku o istupanju iz arbitraže.
Borut Pahor, slovenski predsjednik, Jutarnji list
 
- Inicijativom Tri mora hrvatska predsjednica ima političku agendu da Hrvatsku strpa što bliže zemljama bivšeg istočnog bloka, bliskim američkim saveznicama i slučajno državama autoritarnih režima i totalitarnog nasljeđa.
Tomislav Klauški, novinar 24 sata
 
- Izazovi s kojima se suočavamo mi kršćani u Europi i svijetu, a tako i u Hrvatskoj, nisu, međutim, samo lijevo-liberalni, nego su također desno radikalni. I jednima i drugima se najbolje možemo oprijeti tako što se nećemo sami dati od njih zarobiti, nego ćemo kao kršćani biti i ostati svjedoci Isusa Krista i njegove ljubavi društvu i vremenu u kojemu živimo.
Mate Uzinić, biskup dubrovački, HKV
 
- Razdoblje partijske demokracije je prošlo.
Peter Mair, irski znanstvenik i profesor komparativne politike u Firenci, Novi list
 
- Državne institucije funkcioniraju kao rasistički filtari čija se propusnost odnosno nepropusnost regulira prema stalno promjenjivim uvjetima poslovanja. Njemačka je u tome uspješnija od svih ostalih zemalja Europske unije. I za sada još uvijek izgleda kao da je u stanju racionalno, dakle planski regulirati migrantsku navalu.
Boris Buden, hrvatski publicist i prevoditelj iz Berlina, Novi list
 
- Katalonsko pitanje je interna stvar Španjolske.
Péter Szíjjártó, mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine, Demokrata
 
- U hrvatskim medijima navode da službeni Zagreb nije dobro primio izjave srbijanskih dužnosnika, koje su protumačene kao relativizacija „srpske agresije na Hrvatsku iz devedesetih“. Dodaju da je do zaoštravanja došlo nakon podizanja spomenika majoru Milanu Tepiću u Srbiji i izjava srbijanskih dužnosnika o tome da je rat u Hrvatskoj bio građanski, te da pojedini hrvatski dužnosnici veličaju ustaštvo i krše ljudska prava. Ipak, potpuno zanemaruju da je sve to odgovor na skandalozni hrvatski zakon o braniteljima u kojem se Srbija, srpski narod i pripadnici srpske zajednice u Hrvatskoj navode kao agresori na tu zemlju.
Danijela Luković i Lana Gedošević, novinari beogradskoga Blica
 
- Plebisciti su tako podignuti na najčišći oblik demokracije. Povijest pokazuje da su oni češće put u autoritarnost – oruđe demagoga i diktatora, kako je to jednom kazala Margaret Thatcher. Sloboda počiva na vladavini prava, demokracija na zaštiti manjina. Države ne mogu vječno biti prepuštene milosti i nemilosti fragmentacije; to nisu stvari koje može rušiti raspoloženje javnosti.
Philip Stephens, komentator engleskoga Financial Timesa
 
- Europska unija ne može i ne bi trebala činiti ništa drugo doli podržavati španjolsku vladu jer je ona na strani vladavine prava. Sve ostalo bilo bi veličanje notornih kršitelja prava te bi također oslabilo vjerodostojnost EU-a u konfliktima s vladama u Varšavi, Budimpešti i Bukureštu.
Reinhard Veser, komentator njemačkoga F.A.Z.-a
 
- Nisam DORH poticala da nešto radi, ali nikada nisam tražila niti da nešto ne radi.
Jadranka Kosor, nasljednica Ive Sanadera u Vladi i HDZ-u na suđenju I. Sanaderu oko Fimi medije, Hina
 
- Istraživanja američkog seksologa Alfreda Kinseyja Tvrdi nemaju oslonac u pedofiliji i nisu sotonska, bolesna i neznanstvena.
Marijan Vugrinec, bivši novinar Vjesnika, Tacno
 
- Slovenija ima obalu od 46 kilometara. Ne više.  Hrvatska obala Jadrana duga je 1778, a ako se pribroje  i otoci, duga je 6176 kilometara. I Hrvatska se svađa radi nekoliko – skoro smiješnih – morskih milja?
Janko Ferk, koruški Slovenac, austrijski pravnik i pisac, koji predaje na Sveučilištu Alpe-Adria u Klagenfurtu, Die Presse
 

TVRDNJE

 
- Katalonci se ne zaustavljaju, iako izbor, odgovornost i daljnji koraci, sve ovisi o Madridu. Misliti da cijeli jedan narod može zaustaviti nasiljem i represijom tipično je viziji društva koja u sebi ima nešto fašističko.
Gianluca Ferrara, politički komentator, Il fatto Quotidiano, Vatikan
 
- Balkan je jedan od primarnih ciljeva turske ekspanzije na dva načina. Prvo, imamo neoosmanizam, Turci žive u iluziji da ih njihove bivše kolonije poštuju pa da tamo mogu širiti posao i politički utjecaj. Drugo, postoji komplementarnost ekonomskih potreba.
Atilla Yeşilada (1961.), predavač, istanbulski ekonomist i ekonomski i politički komentator. Suosnivač portala Istanbul Analytics i suradnik newyorške konzultantske kuće Global Source Partners, Deutsche Welle
 
- Bruxelles boluje od dvije bolesti. To su licemjerstvo i politička korektnost. Odluke koje su rezultirale smanjenjem konkurentnosti i vjerodostojnosti EU-a često puta su rezultat upravo tih bolesti. Tipičan slučaj dvostrukih mjerila.
Péter Szíjjártó, mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine, Demokrata
 
- Na zapadnomu dijelu Europe vidimo samo kulturno nazadovanje, besmislenu smrt nedužnih ljudi, tešku krizu vrijednosti, petljanje briselske administracije.
Ferenc Sinkovics i László Szentesi Zöldi, novinar mađarskoga Demokrata
 
- Vrlo bi teško bilo dokazati da Hrvatska provodi agresiju na Sloveniju, Srbiju, BiH, Mađarsku. Ali je lako dokazati da sve spomenute zemlje očekuju da će u njihovo vlasništvo prijeći nešto na što Hrvatska polaže pravo. Slovenija, Srbija, BiH, čak i Crna Gora od Hrvatske traže teritorijalne ustupke, a Mađarska gospodarske. I dok su hrvatske službene politike diplomatski pristojne, sve biva u redu.
Davor Ivanković, kolumnist Večernjega lista
 
- Protivljenje je apsolutno bespredmetno. Taj će se most graditi jer će se njime povezati teritorij Hrvatske i teritorij EU. Gradit ćemo ga u skladu sa svim međunarodnim standardima uključujući tu i Konvenciju o pravu mora.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica o bošnjačkim ometanjima gradnje Pelješkoga mosta, Jutarnji list
 
- Srđan Milaković iz Demokratskog saveza Srba svojim stavom želi reći da su srpska pobuna i pobunjenici nedužni, što je blisko stavovima Milorada Pupovca. Pa ipak, zašto Pupovac, Milaković i neki drugi Srbi rado koaliraju s HDZ-om? Zato da najjača nacionalna stranka te stavove legitimira, što im je mnogo draže i dragocjenije nego da to učini SDP, s kojim bi, jer je i sam grešan, možda i teže srbovali. I sve drskiji, mogli bi se usuditi Plenkoviću zabraniti proslavu Oluje, o čemu bi se premijer savjetovao s povjerenstvom.
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 
- Hrvatska vanjska politika je načelnih stavova, ne šteti, ali nedovoljno je učinkovita po regionalnu stabilnost i budućnost Hrvata u BiH. Hrvatska, primjerice, podržava ulazak BiH u euroatlantske integracije, a jedino su Hrvati u BiH iskreno za Europu, tvrdi Tuđman.
Miroslav Tuđman, profesor, publicist i stručnjak za obavještajnu službu, Jutarnji list
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Na žalost, u današnjoj Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj svakodnevno se pokušava umanjiti pa i negirati činjenica kako je NDH bila zločinačka država.
Robert Bajrushi, novinar Jutarnjega lista
 
- Predsjednica snažno podržava reformu obrazovanja i istodobno promovira povijesni revizionizam koji bi trebao ublažiti stigmu fašizma i prikazati komunizam gorim nego što je bio.
Tomislav Klauški, novinar 24 sata vrijeđa Kolindu Grabar-Kitarović
 
- Ustaše su se razletjeli okolo s novim pločama, imenima trgova i ulica... Oni ne stvaraju ništa novo, nego kao razularene raspikuće troše i uništavaju sve što su naslijedili. A toga nije bilo malo.
Boris Buden, hrvatski publicist i prevoditelj iz Berlina, Novi list
 
- Besmislica je što je nedavno izjavila hrvatska predsjednica Grabar-Kitarović da su desetci tisuća islamista spremni donijeti „sveti rat“ u Europu. Broj muslimanskih fundamentalista narastao je doduše od rata. Ali samo neznatna manjina angažirala se u džihadu na Bliskom istoku.
Andreas Ernst, novinar švicarskoga Neue Zürcher Zeitunga
 
- Španjolski postfašistički ustav, koji je nakon donošenja prihvatio i narod Katalonije, daje suverenost narodu Španjolske. Katalonci ne mogu glasovati o odcjepljenju, a da to ne utječe na španjolske građane u Kastilji ili Andaluziji. Nema čarobne formule koja bi pomirila te konkurentske  nacionalizme. Samoodređenje je često u očima promatrača.
Philip Stephens, komentator engleskoga Financial Timesa
 
- Hrvatska se vraća u srednji vijek.
Boris Buden, hrvatski publicist koji živi u dragovoljnom izbjeglištvu u Berlinu, Radio Slobodna Europa
 
- Karolina Vidović-Krišto šetala je po crkvenim i nekim prostorima desnih udruga i stranaka u RH i BiH, u crnom društvu kojem pripada i dušom i svim srcem, sudjelovala na tribinama, promocijama i okupljanjima, držala predavanja o temama za tu publiku, davala intervjue čudnim medijima i naopakim „novinarima“...
Marijan Vugrinec, bivši novinar Vjesnika, Tacno
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Jugoslavija se nije trebala raspasti, hrvatski nacionalisti s niskim pobudama su iskoristili Miloševićevu podlost kako bi realizirali vlastite interese.
Dubravka Ugrešić, jugoslavenska književnica rodom iz Hrvatske, Volkskrant, Nizozemska
 
- Ovdje u Berlinu AfD je dobila najjaču podršku u onim dijelovima grada u kojima ima najmanje stranaca. Ali to je slično Hrvatskoj. Što je Srba i komunista manje i što su nemoćniji i beznačajniji, to je mržnja prema njima veća, ili preciznije rečeno, to je politička mobilizacija te mržnje intenzivnija. Onda kada nisi u stanju više ništa učiniti za Hrvate, još uvijek ih možeš spasiti od jugosrbočetničkokomunističke ugroze.
Boris Buden, hrvatski publicist i prevoditelj iz Berlina, Novi list
 
- Jugoslavija nije bila iza Željezne zavjese.
Tomislav Klauški, novinar 24 sata
 
- Na valu političko-nacionalističke podobnosti/kvalificiranosti naplavljena je na HRT i Karolina Vidović-Krišto.
Marijan Vugrinec, bivši novinar Vjesnika, Tacno
 
- Nikada Katolička Crkva nije osudila ratne zločine koje su počinili pripadnici Hrvatske vojske...
Oliver Frljić, bošnjački redatelj, Jutarnji list
 

DEMAGOGIJA

 
- Čak i u napetoj atmosferi u nedjelju zagovornici neovisnosti uspjeli su potaknuti samo polovinu Katalonaca s pravom glasa da izađu na birališta. U Kataloniji još uvijek nema većine koja bi podržala neovisnost.
Sebastian Schoepp, komentator münchenskoga Süddeutsche Zeitunga namjerno „zaboravlja“ činjenicu kako veliki broj Katalonaca nije išao na glasovanje jer se bojao da će ih Šoanjolci tući pendrecima
 
- Katalonija je najbogatija španjolska regija. Takva je postala zahvaljujući i znoju, a ponekad i krvi, radnika iz Andaluzije, najamnih radnika iz regije La Mancha i radnika iz drugih siromašnih španjolskih regija.
Aldo Cazzullo, komentator milanske Il Corriere Della Sere
 
- Na javnoj televiziji nema mjesta ni ekstremnom desničarenju niti radikalnom ljevičarenju, ni klerikalnom sentimentu prema srednjovjekovlju niti pak utopiji o besklasnom društvu ultimativne/apsolutne pravde.
Marijan Vugrinec, bivši novinar Vjesnika plače za proteklim jugo vremenima, Tacno
 

GLUPOST

 
- Hrvatska se mora distancirati od bosanskih Hrvata koji žele u svoj vlastiti „entitet“. Po tom planu u Bosni bi umjesto dva bila tri entiteta, po jedan za Hrvate, Bošnjake i Srbe: bošnjačko-hrvatska federacija ukinula bi se. Time bi dodatno oslabila cijela bosanska država.
Andreas Ernst, novinar švicarskoga Neue Zürcher Zeitunga
 
- Nacionalizam je protivan kršćanstvu.
Marko Medved, povjesničar i teolog iz Rijeke, Jutarnji list
 
- Tuđmanu je uvijek na prvom mjestu bila jedino i samo država, a narod i pojedinci sredstvo da se stvori država. Smatrao je i govorio da je Hrvatska "vječna", božanstvo. U konačnici, po takvom načelu, narod služi državi i "državnicima".
Fra Ivan Šarčević, gvardijan Samostana svetog Ante i profesor na Franjevačkoj teologiji, Prometej.ba
 

STRAŠNO

 
- Osobe osuđene za ratne zločine sasvim sigurno ne bi trebale imati ovakvu vrstu počasti. Što se, pak, tiče onih koji su optuženi u Haagu, a umrli su prije presude, podsjećam da je niti, primjerice, Slobodan Milošević nije doživio. Kao ni vukovarski gradonačelnik Slavko Dokmanović. Milan Babić objesio se dok je čekao pravomoćnu presudu. Oni su, dakle, kao i Bobetko, pravno ostali nevini. Sugerirao bih stoga onima koji će odlučivati o dodjeli ulice Bobetku da prethodno pročitaju njegovu optužnicu i nakon toga razmisle hoće li to učiniti.
Milorad Pupovac, samozvani predvodnik Srba u Hrvatskoj o najavi dobivanja ulice u Zagrebu generalu Janku Bobetku, Novi list
 

SUNCOKRETI - SUNČANICE

 
- Ne zaboravimo da je samo 350 ustaša na njemačkim tenkovima preuzelo vlast u Zagrebu 10. travnja 1941. godine, uspostavilo teror i diktaturu i uspjelo vladati Hrvatskom i Bosnom, barem nominalno, pune 4 godine.
Faris Nanić, bošnjački novinar na bošnjačkom portalu Stav misli da smo toliko zaboravni i da ne znamo da su današnji Bošnjaci tijekom postojanja hrvatske države od 1941. do 1945.  bili svi pripadnici ustaške vojske i u hrvatskoj vlasti Nezavisne Države Hrvatske
 

UNITARIZAM

 
- Desetljećima je bila praksa da se jezik bošnjačkog naroda zove bosanski. U franjevačkom samostanu u Fojnici imaju i rječnik bosanskog jezika iz 18. vijeka. Nije bosanski jezik 'neki izum' nakon rata, to je nešto što postoji stoljećima.
Jonathan Moore, šef Misije OSCE-a u BiH, Fena
 

ZABORAV

 
- Kako to predsjednik Srbije može otići u Zagreb i slušati o velikosrpskoj agresiji, a da ne pita predsjednicu Hrvatske gdje je 400.000 Srba koji su 1991. živjeli u Hrvatskoj. Licemjerje je da predsjednik Srbije ide u posjet kad se u Hrvatskoj usvaja zakon u kojem optužuju Srbe iz Hrvatske za velikosrpsku agresiju.
Ivica Dačić, srbijanski ministar vanjskih poslova, Novi list

Anketa

A. Plenković ne bi nikada zabranio dolazak A. Vulina u Hrvatsku da nije u problemima zbog Istanbulske konvencije. Slažete li se?

Četvrtak, 26/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 810 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević