IZJAVE TJEDNA

Kreirano četvrtak, 08. ožujak. 2012. 17:06 | Objavljeno petak, 09. ožujak. 2012. 00:00 |

IZJAVE TJEDNA

- U Bruxellesu očekuju da im najavimo i objasnimo svoje poteze, a ne da ih iznenađujemo. Za sve svoje poteze i odluke imamo argumente i ako im objasnimo o čemu se radi, ne će biti problema. Zato smo i osnovali koordinaciju preko koje i Europskoj komisiji možemo dati informacije koje ih zanimaju. Ali, sve primjedbe koje sam čula idu u smjeru da moramo više raditi na implementaciji zakona. Dakle, važno je dosljedno provoditi zakone. A ako mijenjamo zakone koji su pod monitoringom, važno je da se o tome konzultiramo s Europskom komisijom.

Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova u pokušaju opravdanja ukidanja javnih natječaja i guranja ministara u nadzone odbore, Globus

- Dvije trećine Hrvata je početkom ove godine, na referendumu, glasovalo za pristupanje EU. Hrvatska je 2004. dobila status države kandidata.

De Telegraaf, Amsterdam

- Ovaj najmanji izlazak na referendum, 43 posto, nije stvarni pokazatelj. Naime, GONG je izračunao da zbog toga što birački popisi nisu ažurirani postoji “višak” od oko 500 tisuća glasača. Da su birački popisi ažurirani, onda bi izlaznost bila od 57 do 61 posto, što bi nas svrstalo u srednju kategoriju zemalja po izlasku na referendum. Kao što je poznato, najmanju izlaznost imala je Mađarska s 45 posto.

Damir Grubiša, diplomatska uzdanica kukuriku koalicije o 110-postotnoj Enver Hoxhinoj izlaznosti na referendumu, Slobodna Dalmacija

- Demokrat Boris Tadić postao je predsjednik 2004., ali nije mogao učiniti mnogo s neprijateljski nastrojenim parlamentom. EU je zahtijevao izručenje dva zločinca, ratnih vođa Radovana Karadžića i Ratka Mladića. U Haaškom tužiteljstvu bili su uvjereni da ih Beograd štiti. Predsjednik Tadić nije imao vlast nad srbijanskim vojnim tajnim službama, posljednjoj Mladićevoj utvrdi.

Ramón Lobo, novinar El Paísa, Madrid

- Trebalo je pustiti da njegov slučaj razriješi drugostupanjski sud. Dok se to ne dogodi, nije trebalo uopće otvarati tu temu.

Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova o stranačkom kolegi Srećku Ferenčaku, Večernji list

- Zastupnici EP-a kritizirali su ograničenje slobode vjeroispovijesti i to da mađarski zakoni deklariraju kako se vjenčati mogu samo muškarac i žena.

www.origo.hr

TVRDNJE

- Zastupao sam i desetke vukovarskih branitelja, ali nikada nisam čuo za heroja Freda. Slažem se da su svi koji su devedeset dana branili Vukovar bili heroji, pa tako i naš Fred. Ali čin brigadira dobili su rijetki. Dedaković je stožerni brigadir, a Blago Zadro je tek posmrtno dobio generalski čin. Naš Predrag Matić zvani Fred završio je s mnogim drugim vukovarskim braniteljima u srpskom logoru. Vratio se, ali nakon toga više bojišnice nije vidio. Stoga se postavlja pitanje kako je došao do čina brigadira? Čin je evidentno dobio u uredima (uostalom kao i Jadranka Kosor) gdje je uredno kucao na lijeva vrata dok mu ih jednog dana nije otvorio general Stipe Mesić. Kao Mesićev kadar prešao je uredno novom predsjedniku Josipoviću. On ga je pak, kao kukavičje jaje, podmetnuo Milanoviću. Kao novi Ministar branitelja Fred je samo čekao priliku da se istakne. Odmah je i dočekao.

Zvonimir Hodak, odvjetnik, www.dnevno.hr

- Promjena modela biranja članova Nadzornih odbora problematična je!

Laura Stefan, voditeljica je Misije stručnjaka za suzbijanje i prevenciju korupcije - "Peek Based Missions", sa sjedištem u Bruxellesu, Globus

- Vladina najava velikih investicija u javna poduzeća nerealistična. Ne može se uštedjeti na nečemu čega nema. Vlada je također predvidjela ovogodišnji rast BDP-a do 0,8 % , ali naše analize pokazuju da će Hrvatska imati negativan rast BDP-a od 0,5 do 1,5 %. Čak i da se uštede ostvare, Hrvatska će i dalje imati visok proračunski deficit,“

Sandra Švaljek, direktorica zagrebačkoga Ekonomskog instituta, Eurasia Review, SETimes

- Bio ili ne na formalnoj funkciji u HDS-u ili ZAMP-u neosporna je činjenica je Ivo Josipović bio siva eminencija ZAMP-a a to nije niti skrivao sve dok nije postao predsjednikom. Štoviše, takav dojam je i sam ostavljao u brojnim intervjuima, a Josipović sada umanjuje svoje zasluge u HDS-u i oko zaštite autorskih prava te samog ZAMP-a. Osim brojnih intervjua opovrgava ga i njegova kampanja za predsjednika države gdje je naglašavao svoju "ključnu ulogu" kao zaštitnika. Također, zanimljivo je kako Josipović ističe da od 2000. nije glavni tajnik HDS-a, a još kao saborski zastupnik upite novinara primao je na službenu mail adresu HDS-a! Podsjetimo još ovdje kako je Ivo Josipović glavni tajnik društva od 1987. godine, a suradnja s Emporionom traje već dvadesetak godina, što je direktor ZAMP-a potvrdio u razgovoru za Index.

www.index.hr

- Znamo mi da ima kao pljeve muslimanskih četnika, pa oni su danas na vlasti u Bosni i Hercegovini. Evo vam imena najistaknutijih: Alija i Bakir Izetbegović, Sulejman Tihić, Zlatko Lagumdžija, Haris Silajdžić itd. Kao što četnici Muje Pašića u Dražinim redovima nisu pomogli Bošnjacima da izbjegnu masovne pokolje na Drini, tako ni današnji Alijini četnici u Karadžićevom projektu nisu pomogli Bošnjacima za izbjegnu genocid u Bosni 1992.-1995.

Dr. Muhamed Borogovac, glavni urednik Bosanskoga glasnika

- Što se tisućugodišnje čežnje za neovisnošću Slovenije tiče, dostupni povijesni dokumenti tu čežnju ne potvrđuju na pouzdan način. Ideje o samostalnoj Sloveniji pojavile su se tu i tamo više ili manje neorganizirano, relativno kasno i nisu bile uključene u pobjedonosna nacionalna rješenja. Za njihovu neuspješnost uvijek je bilo dovoljno izgovora. Neovisna slovenska država rezultat je nastojanja u okviru t zv. slovenskog proljeća, počevši s Prilogom za slovenski nacionalni program 1987. godine.

Dimitrij Rupel, bivši slovenski političar, Reporter, Ljubljana

- Europska unija na putu je da Kosovo degradira u hibridnu državu bez budućnosti. Kako bi među građanima raširila dojam da Bruxelles nije nagradio samo Srbiju, već i Kosovo, Europska komisija uskoro će za Kosovo naručiti izradbu studije izvedivosti, koja je prvi korak na putu prema sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. To je isto obećanje Europska unija dala i 5. studenoga 2008. Otad su prošle tri godine, a nije se dogodilo ništa.

Enver Robelli, novinar Süddeutsche Zeitunga, München

- Rat u RH bio je planirana agresija Miloševića, sa željom stvaranja Velike Srbije. Hrvatska je tada imala samo Sv. Oca i Aloisa Mocka za prijatelja, Njemačka se uključila od kolovoza 1991. Milošević je imao najbolje naoružanu vojsku, JNA, i logično je da je Franjo Tuđman i pregovarao i ratovao. Znam, kao pregovarač, da se Tuđman od jeseni 1993. sve do kraja rata nije u četiri oka našao s Miloševićem. Istina je, pak, da je bilo trgovanja naftom i oružjem, no u ratu u BiH, gdje je svatko sa svakim ratovao, a lokalni Bošnjaci i Hrvati plaćali su Srbima da bombardiraju one druge. O tomu što su Tuđman i Milošević razgovarali u Karađorđevu nema pravog svjedoka, ali je činjenica da je Srbija mjesec i pol poslije započela krvavi rat protiv RH.

Mate Granić, dugogodišnji hrvatski šef diplomacije, Večernji list

GOVOR MRŽNJE

- Sve je završilo tako da su čak i Katolička Crkva i ratni zločinac, Ante Gotovina - kojega je haaški Tribunal za bivšu Jugoslaviju (ICTY) osudio na 24 godine zatvora - poduprli primanje u EU. Za njih članstvo predstavlja konačni dokaz da mi Hrvati (katolici!) jesmo Europljani - dok oni - to jest Srbi (oni su pravoslavne vjere) - nisu Europljani.

Slavenka Drakulić, „hrvatska“ spisateljica u Stockholmu, Politiken, Kopenhagen

- Glasovanje za EU spada uvijek u “drugorazredno izjašnjavanje”, kod izbora u Europski parlament pa tako i kod pridruživanja EU-u. Kod nas je situacija, pak, pogoršana time što su u nas zablude o EU-u veće nego u drugim istočnoeuropskim zemljama zahvaljujući tome što su, pod utjecajem nacionalizma, naš put u EU mnogi tumačili samo kao “povratak u Europu”, bez pojašnjenja da to ne može biti povratak u političku Europu kakva je nekad postojala.

Damir Grubiša, crveni profesor s Fakulteta političkih znanosti, Slobodna Dalmacija

- Za Srbiju činjenica da je postala kandidat za članstvo u EU predstavlja trijumf, simbol koji zatvara krug nasilja, ratova, smrti i razaranja koji je dijelila sa Slovenijom, Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom i Kosovom. Srbija se specijalizirala za traćenje prilika za otkupljenje. Nakon što je 2001. uhićen njezin bivši predsjednik, Slobodan Milošević, sutvorac požara na Balkanu zajedno s Hrvatom Franjom Tuđmanom, te je poslan na Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, sa sjedištem u Haagu, kako bi mu se sudilo za zločine, Srbija je doživjela kratko razdoblje nade.

Ramón Lobo, novinar El Paísa, Madrid

JUGONOSTALGIJA

- Međutim, ima li dobrih razloga da ponovno uspoređujemo bivše komunističke zemlje Istočne Europe, i one izvan EU-a? Sretnike i one koji su manje sretni? Komunistički blok se, usprkos svemu, raspao prije dvadeset godina, onda, kada su zemlje dobile konačno pravo da se oslobode političkog zajedničkog nazivnika i iskoriste svoje različite povijesne pozadine. One su zavrijedile da ih se gleda kao pojedinačne države s ujednačenim ali različitim povijesnim zaleđem, pa čak s ujednačenim ali različitim komunističkim sustavima: gulaš-komunizam u Mađarskoj, bunkerski komunizam u Albaniji, slobodni komunizam u Jugoslaviji, itd.

Slavenka Drakulić, „hrvatska“ spisateljica u Stockholmu, Politiken, Kopenhagen

- Srbija nije imala pobjedu koju bi mogla prodavati, samo poraze i poniženja. Nedostajalo joj je elemenata za odvlačenje pažnje. Zaglibila je u viktimizmu i u njemu živjela osjećajući se poniženom od svih sve do gubitka Kosova 2008.

Ramón Lobo, novinar El Paísa, Madrid

- Regija je za nas važna jer je to pitanje naše stabilnosti i prosperiteta. S vremenom smo naučili da bez stabilnog dvorišta nema ni sigurne kuće. Ali ta regija nije važna samo za nas nego i za Europu. Naša regija povijesno je poznata po tome da je mogla biti mjesto početka destabiliziranja Europe. Kad radimo na poboljšanju situacije u regiji, istovremeno radimo i jedan europski važan posao. To je "sretna okolnost" jer radimo na svom interesu koji se ujedno poklapa s interesom stabilnosti Europe.

Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, Večernji list

- Uzmimo, primjerice, Sjevernu Irsku. Zašto ona nije sinonim za Ulster makar se to tako često i koristilo? Pošto je granica između Velike Britanije i Irske povučena unutar povijesne provincije Ulster – njen je južni djelić pripao republici na jugu. Zašto onda sjeverni (većinski srpski) dio Kosova ne bi mogao pripasti Srbiji?

Zbyněk Petráček, novinar, Lidové noviny, Prag

PRIZNANJE

- Odlično se razumijemo i s guvernerom Rohatinskim i s njegovim zamjenikom Borisom Vujčićem. Slavko Linić i ja uspješno smo s njima surađivali u doba Račanove koalicije i ne vidim nikakvog razloga da se ta suradnja danas ne nastavi. Čini mi se kao da proteklih osam godina nisu imali u Vladi prave sugovornike?

Radimir Čačić, „prvi potpredsjednik“ Hrvatske vlade, Jutarnji list

- Milanovićeva vlada i Vesna Pusić bit će pod jako velikim pritiskom HDZ-a. Za njih već vrijedi da su prosrpski tako da će morati biti mnogo oprezniji nego vlada Jadranke Kosor ili bilo koja desna vlada.

Predrag Simić, profesor Fakulteta političkih znanosti u Beogradu, Politika, Beograd

- Mislim da je vidljivo da su vrlo važnu ulogu u kampanji koalicije, posebno SDP-a, imali i pripadnice i pripadnici manjina i pretpostavljam da će se netko od njih naći u Vladi.

Ivo Josipović, hrvatski predsjednik, Nacional

- Osnivanje "BANU" je pogotovo opasno za BiH jer se eto i treća strana priključuje, tj. postiže se suglasnost sva tri naroda u očima svijeta da se u Bosni i Hercegovini treba podijeliti čak i nauka?!

Muhamed Borogovac, glavni urednik Bosanskoga glasnika o osnivanju “Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti”

SKROMNOST

- Bit ću iskren: što će reći ekonomski stručnjaci, gotovo me ne zanima; što će reći novinari, može biti zanimljivo politički, ali ne izaziva moj interes. Međutim, što će reći poslovna zajednica, e, to me jako zanima jer ne možemo funkcionirati bez optimizma onih u poslovnom svijetu.

Radimir Čačić, „prvi potpredsjednik“ Vlade i ministar gospodarstva u svome stilu o svojim spasilačkim potezima, Lider

- Anto Nobilo je najbolji haaški odvjetnik. Poznati odvjetnik s haaškim iskustvom.

Marinko Čulić, bivši feralovac, a sada novinar Pupovčevih Novosti

ULIZIVANJE VLASTI

- Vesna Pusić izgleda kao osoba koja se pola svog života pripremala za ovaj trenutak i sada, kad je trenutak napokon došao, spremno je prionula na posao. I sad, kad su se gotovo simultano ostvarile, točno zna što želi i kako to želi ostvariti. Gledam je u dvorani u zgradi Vijeća EU-a u Bruxellesu uoči početka sastanaka svih ministara vanjskih poslova Europske unije. Natpis "Hrvatska" tek je nedavno dodan na taj stol, ali ministrica Pusić u tom politički nabijenom žamoru uoči početka sastanka pliva kao u prirodnom okruženju u kojem se nalazi oduvijek, a ne praktički od prekjučer. Naravno, ima puno stvari koje jednostavno ne zna ili koje prvi put čuje. Ali takve stvari uredno zapisuje u notes koji nosi sa sobom. Ostavlja dojam fokusirane, radišne osobe s onom osobinom koja se u engleskom jeziku naziva "cando" stavom. Potpuno je predana cilju da od prvog dana našeg punopravnog članstva učini Hrvatsku uspješnom članicom EU.

Tomislav Krasnec, novinar Večernjega lista o „dr. Vesni Pusić“

- Kad je riječ o Hrvatskoj, zločini koji su počinjeni u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, među kojima i oni nad Židovima, toliko su strašni da o njima treba i danas govoriti. Predsjednik Ivo Josipović to je učinio u Knessetu. Posve jasno, izravno, uz isprike židovskom narodu. Gesta je to za svaku pohvalu, kao što je to učinio i bivši predsjednik Mesić.

Jurica Körbler, novinar Vjesnika