Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
-Strategiju za izbjegličku krizu mora dati EU, a ne Vlada.Hrvatska ne može imati zasebnu strategiju za ovako nenadanu i akutnu krizu, jer strategiju mora donijeti Europska unija.
Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske vlade, Glas Istre
 
- Raste BDP treći kvartal zaredom, povjerenje Vladi nikad nije bilo bolje nego što je sada. Prema tome napokon se vide oni rezultati pozitivni koji jesu. Nadam se da će to na kraju biti okrunjeno rezultatom, da ćemo sa svojom koalicijom dobiti izbore ove godine.
Ranko Ostojić, pospani ministar policije, Nova TV

- Svatko ima pravo biti uvrijeđen satiričkim komentarom, pa i tužiti njegova autora i(li) nakladnika koji je takav komentar objavio. HND to pravo niti želi, niti može ikome osporiti. Međutim, satirički komentari legitiman su oblik slobode govora. Dakle, u konkretnom slučaju, svojevrsno parafraziranje hrvatske himne može nekoga vrijeđati i šokirati, ali se svakako radi o govoru koji demokratskom društvu treba uživati zaštitu i ne smije podlijegati ograničenjima.
Saša Leković, predsjednik HND-a u svome priopćenju brani Pupovčeve Novosti koje vrijeđaju hrvatski narod i državu

- Reakcija Europske unije na novi Statut bit će važnija od reakcije hrvatske Vlade.
Aleksandar Vulin, srbijanski ministar rada o vlasti grada Vukovara i njezinomu poštivanju odluke Ustavnoga suda, Tanjug
 
- Fizički smo slabiji, ali individualno jači.
Joško Španjić, pomoćni trener Hajduka nakon gledanja kako igra češki Slovan, Slobodna Dalmacija
 
-Prvo treba istražiti, a onda ćemo vidjeti za eksploataciju.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade o „istraživanju“ Jadrana, Slobodna Dalmacija
 
-Na terenu se formiraju nove granice. Odlučeno je, prema svemu sudeći, da se formira država za Kurde. Time se dalje destabilizira regija: uvučena je u rat i prosperitetna Turska.
Akademik Esad Duraković, filolog, orijentalist te najbolji arabist u svijetu po izboru komisije UNESCO-a 2003. godine, Slobodna Dalmacija
 
- Imali smo ponuda iz SDP-a. Nedavno se Maras u telefonskom razgovoru razbacivao brojem mandata, nudio nam je osam mjesta na listi. Po nama, politika ne smije biti grabež za vlast.'
Mirela Holy, predsjednica ORaH-a i saborska zastupnica, www.tportal.hr

- Tuga pregolema! Umro je Maestro.
Massimo Savić na svome facebooku nakon smrti A. Dedića, Večernji list
 
- Milanović, rodom iz sela pored Sinja, uopće se nije pojavio. Nije imao želuca za još jedan bastinado i ukazivanje Predsjednice, koju SDP nikad nije priznao, iako su učinili sve da onemoguće njenog oponenta. Usprkos svoj institucionalnoj logistici kojom Vlada raspolaže, on je bio unaprijed poražen. Ne bi se to dogodilo ni Mesiću, ni Josipoviću. U susretu s realnim biračima – ne ide mu, makar što pisalo po novinama.
Denis Kuljiš, novinar, Jutarnji list
 
- Bez useljavanja Europa će ostarjeti i propustiti prilike za buduće naraštaje.
Natalie Nougayrède, novinarka The Guardiana
 
- Iza Arsena i mene bilo je dugogodišnje pravo, veliko prijateljstvo.
Kada smo se upoznali? Kada sam ja imao šesnaest godina. Ali, to nije važno. Ne znam uopće ni što je važno u ovom strašnom, bolnom trenutku. Možda tek da kažem kako se sada za sve nas, za Arsenove prijatelje, za Arsenovu obitelj, za sve one koji su slušali i voljeli njegove pjesme dogodila jedna strašna smrt. Smrt koja sve uništi, koja razori sve oko sebe. Smrt koja te baci u beznađe, smrt koja se dogodi kada padne jedan ovako veliki hrast.
Rade Šerbedžija, glumac i redatelj, Jutarnji list
 
- Majka moga oca bila je Cekic. Njen otac je bio Veliki župan Like i Korduna, Sudac sudbenog stola Hrvatske.... Pravoslavni Hrvati, kako su oni sebe zvali.
Rajko Grlić, jugoslavenski redatelj, Jutarnji list
 
- Za pristojnu apanažu koju ona i njen pogon dobivaju iz džepa poreznih obveznika, naša predsjednica krade bogu dane špartajući dolinama i bregovima i olako obećavajući rješenja za sve na što se ljudi požale.
Sanja Modrić, jugoslavenska novinarka, članica društva liječenih alkoholičara i kolumnistica Novoga lista
 
- „Slučaj ćirilica“ vratit će se, po svemu sudeći, na Ustavni sud koji je svojim rješenjima, posebno ukidanjem osuđujuće presude za ratno profiterstvo bivšem premijeru Sanaderu, razočarao mnoge građane pri čemu ga mnogi optužuju za pogodovanje njegovoj bivšoj stranci HDZ-u i izazivanje pravne nesigurnosti.
Deutsche Welle (Urednički komentar)
 
- Slučaj Sanader? Da sam sudac koji je donio tu odluku debelo bih se zamislila nad onime što je zaključio Ustavni sud i ne bih bila sigurna jesu li ustavni suci, kao što je napisao bivši predsjednik republike i pravnik, u službi nepravde ili je sudac loše izveo i obrazložio presudu.“
Silvija Šeparović, bivša novinarka protuhrtvatskoga Radija 101, a danas urednica provokativne emisije nehrvatskoga naziva Aftershock na esdepeiziranome Radio Sljemenu
 
- Bio sam žalostan, jer mislim da nije zadatak Crkve u sporovima i otvorenim pitanjima da zastupa vrlo ekstremni stav, kao što moram reći čini hrvatska Komisija, koja se cijelo vrijeme protivi arbitraži. U toj se izjavi zagovara odlazak pred Međunarodni sud i oslanja na neki zakon prema kojem bi Sloveniji pripalo samo ono što je Hrvatska bez dogovora prepustila Sloveniji. To je područje koje je susjedna zemlja prisvojila, a koje u povijesti nikada nije bilo njezino.
Mons. Anton Stres, umirovljeni ljubljanski nadbiskup u razgovoru za slovenski katolički Radio Ognjišče 13. kolovoza 2015. o izjavi Komisije za Pravdu i mir Hrvatske biskupske konferencije o propaloj arbitraži
 
- Uvjeren sam da je zadatak Crkve i komisija koje rade uime biskupskih konferencija traženje dijaloga, zajedničkih točki, a iznad svega traženje odgovora koji vode u smjeru istinske evanđeoske pravednosti.
Mons. Marjan Turnšek, umirovljeni mariborski nadbiskup u razgovoru za slovenski katolički Radio Ognjišče 13. kolovoza 2015. o izjavi Komisije za Pravdu i mir Hrvatske biskupske konferencije o propaloj arbitraži
 
- Odbijanjem odgovora hrvatskim novinarima, koji su u četvrtak pratili njegov konferenciju za novinare u Ljubljani, nije povrijeđen interes javnosti nego se zaštitilo pravila arbitražnog sporazuma o rješavanju graničnog prijepora.
Miro Cerar, predsjednik slovenske vlade, Slovenske novice
 
- SDP će voditi predizbornu kampanju utemeljenu na gospodarskim pokazateljima.
Branko Grčić, potpredsjednik Vlade, www.direktno.hr
 
- Pred smrću Tomislava Salopeka i pred ponudom njegovih ubojica podjednako je odgovorno četiri i pol milijuna građana Hrvatske. Kao rijetko kad stojimo sami pred nekom činjenicom. Stojimo sami kao pred Bogom, ako u Boga vjerujemo. Ili pred sobom, ako u sebe vjerujemo.
Miljenko Jergović, komentator Jutarnjega lista
 
- Hrvatska je jedina europska država koja nije iskoristila niti eura za sufinanciranje gradnje autocesta.
Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, Slobodna Dalmacija
 
- I Mani Gotovac i Oliver Frljić angažmanom u Rijeci znatno su uzbibali vode.
Inoslav Bešker, novinar Jutarnjega lista
 
- Podržala me... Rekla je kako smatra da bi to bilo dobro, posebno za Hrvatsku.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova na pitanje novinarke Jutarnjega lista Ivanke Tome koliko ju je ozbiljno podržala hrvatska predsjednica u kandidaturi za glavnu tajnicu UN-a
 
- Vojni mimohod u Zagrebu protekao je perfektno, kako organizacijski i izvedbeno, tako i po ukupnoj poruci koju je poslao.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe

- Nakon što je 1996. Donesen Zakon o općem oprostu za sva kaznena djela počinjena u prethodnom ratu, osim ratnih zločina, na vidjelo je isplivala neselektivnost, paušalnost i površnost u optuživanju običnih ljudi za teška kaznena dela.
Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke, Danas, Beograd
 
- U mnogim masovnim grobnicama se nalaze tijela vojnika koji su poginuli boreći se u borbama do tjedan dana nakon što je nacistička Njemačka kapitulirala. Jesu li nevine žrtve umrle u razdoblju nakon partizanske pobjede? Dakako, ali je bilo i mnogo pojedinaca koji su poginuli u borbi, kao uniformirani vojnici te oni zaslužuju da se spominju kao pali borci, dok tretirajući ih sve kao nevine žrtve je definitivno falsificiranje povijesti Drugog svjetskog rata.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com
 

TVRDNJE

 
- Mjera SDP-ove ministrice Milanke Opačić kojom će socijalnim slučajevima mjesečno biti sufinancirani računi za struju u visini od 200 kuna je politikanska i neodgovorna i potpuno u svrhu predizbornih prikupljanja bodova preko leđa siromašnih građana.
Živi zid, www.direktno.hr
 
- Politička situacija na terenu ista je kao u doba druga Tita. Mediji javljaju o uspjesima samoupravljanja, narod je bijesan i okuplja se na marijanskim pobožnostima i čeka slobodne izbore. Koji će donijeti dramatična iznenađenja
Denis Kuljiš, novinar, Jutarnji list
 
- Naravno da treba uzeti u obzir patnju tzv. malih ljudi, ali ne na način da se ignorira kontekst čitavog rata, kako su to radili, a rade i danas, čelni ljudi udruge Documenta i Oliver Frljić.
Dr. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, Slobodna Dalmacija
 
- Moja nacionalnost je Zagrepčanin. To je ovdje nepristojno reći, ali ja se tako osjećam. Čak bih rekao da je uži centar grada moja domovina, ako hoćete da to pobliže odredim. Rođen sam na Medveščaku, odrastao kod Trga žrtava, živio u Tkalčićevoj... Gerlichi su katolici. Mama mi je Židovka. Ja sam ateist. Velika većina zagrebačkih Židova nisu vjernici. Oni više spadaju u nešto što bi se moglo zvati kulturološki krug.
Rajko Grlić, jugoslavenski redatelj, Jutarnji list
 
- Hrvatskom sve češće upravlja autopilot bez nadzora kapetana. Prenosimo još neke zanimljive dijelove.
Kolinda Grabar Kitarović, hrvatska predsjednica, Večernji list
 
- Ako se ministar kulture i riječki gradonačelnik ne slažu s političkim djelovanjem i provokacijama intendanta, poduzet će mjere da ga se smijeni, a ako ne, time će pokazati vlastiti politički stav te da se slažu i podupiru intendanta.
Daniel Srb, predsjednik HSP-a o neukusnom i opasnom političkom djelovanju Olivera Frljića, intendanta riječkoga HNK pl. Ivana Zajca, Novi list
 
- Bauk je Milanovićev ”pollster”, priučeni ekspert za političku sociologiju biračkog tijela.
Denis Kuljiš, novinar, Jutarnji list
 
- Rusija je stavila veto na britansku rezoluciju zato što je Srbija to tražila i jednog dana će sigurno tražiti nešto zauzvrat. Iako zapadne vlade nisu pretjerano kritizirale ponašanje Srbije, ruski veto spada u stvari koje se ne zaboravljaju. S druge strane, zbivanja oko britanske rezolucije pokazala su da Srbija nije spremna suočiti se s prošlošću i priznati svoje sudjelovanje u zločinu koji se dogodio u Srebrenici.
Florian Bieber, stručnjak za Balkan sa Sveučilišta u Grazu, Radio Slobodna Europa
 
- Britanski premijer David Cameron nema jasnu međunarodnu politiku.
Eric Gordy, stručnjak za Balkan sa Sveučilišnog koledža u Londonu, Radio Slobodna Europa
 
- Neke silnice me već duži niz godina pokušavaju iskompromitirati izmišljajući razne afere i nezakonite radnje. Evo sada su se prebacili i na pjesme i kao što vidimo počeli su s pjesmom Bojna Čavoglave koja je u Domovinskom ratu dizala moral mome narodu.
Marko Perković Thompson, hrvatski branitelj i pjevač
 
- Čeznuli smo za slobodom i – nakon desetljeća totalitarizama – premda smo istinski tražili mir, spremni na pomirbu i opraštanje, osjetili smo silinu zla koje pred sobom nije imalo nikakva obzira niti mjeru čovještva. Toj silini zla i promicateljima zla nije bilo do naroda, ni hrvatskoga, ni srpskoga u Hrvatskoj.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 
- Nije dobro što su danas glasni u Srbiji oni koji su bili tihi i javno podržavali Miloševićevu politiku, a čak su proglašavani i mogućim Miloševićevim nasljednicima.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Zašto je Linić, zapravo, napao Milanovića za stvari koje mu baš nije najpametnije otvarati? Vjerojatno stoga što se bojao da ga u drugom koraku, poslije izbacivanja iz Vlade, ne uhapse – da se to sad dogodi, izgledalo bi kao pokušaj ušutkavanja. No, Milanović, zapravo, nema što izgubiti. U stranci i u javnosti nitko mu više ne vjeruje. Politički je mrtav i leti balističkom putanjom, to je ono što je Živojin Pavlović opisao naslovom svog filma “Let mrtve ptice”. Prema tome, možda bi najbolje bilo da ide do kraja i strpa Slavka u buksu – naravno, ako mu što nađu, ali ako nemaju štofa, neka na facebooku ostave adresu gdje im se mogu slati informacije…
Denis Kuljiš, novinar, http://www.zurnalisti.com/vikinski-berserker-milanovic/
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Zlo su činili nama susjedi i mi njima, ali mi u mnogo manjoj mjeri no oni.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej u samostanu Krka kod Kistanja, Hina
 
- Desničarske novinarske jurišne brigade dobile su sinoć novu heroinu – raspištoljenu Rominu Knežić. Ta ambiciozna spikerica, voditeljica Dnevnika Nove TV, još se jednom upustila u pogibeljnu avanturu intervjuiranja zahtjevnog sugovornika o osjetljivoj i kompleksnoj temi, pokazavši pritom ne samo nedoraslost zadatku, nego i rijetko viđenu bahatost, nerazumijevanje i zadrtost. Time je profesionalni integritet najgledanijeg televizijskog dnevnika u Hrvatskoj svela na razinu vlastite nestručnosti i banalnosti.
Goran Flauder, novinar, www.tportal.hr
 
- U ovoj se zemlji kažnjava vrlo selektivno.
Milorad Pupovac, samoproglašeni če(t)lnik srpske manjine u Hrvatskoj opet o njemu samo vidljivoj „ugroženosti Srba“, Nova TV
 
- Republika Srbija upozorava Republiku Hrvatsku da je dužna poštovati svoje međunarodne preuzete obaveze i tražimo hitnu reakciju državnih tijela Hrvatske na ovu odluku vlasti u Vukovaru. Najviši predstavnici grada Vukovara ovih dana, u godini kada cijeli svijet slavi 70 godina pobjede nad fašizmom, postali su poznati široj javnosti po pjevanju ustaških pjesama iz vremena fašističke Nezavisne Države Hrvatske.
Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova o o odluci Vukovarskog gradskog vijeća o poštivanju odluke Ustavnoga suda
 
- Neki strahovi, neki simboli vremena koji se pojavljuju strašno liče na simbole koji su se jednom ranije pojavljivali, u kriznim ekonomskim vremenima. Čitava ta “Kuharica” je znana, pitanje je do kada će netko trošiti tu kuharicu. Sve mi se čini jednodimenzionalno. Posljedice su strašne po ljude koji žive u tom crno-bijelom svijetu... No, tako nije samo u Hrvatskoj, ali kod nas se događa u sirovom obliku.
Rajko Grlić, jugoslavenski redatelj o „stanju (hrvatske) nacije“ o kojoj će progovoriti u svome sljedećem filmu „Ustav Republike Hrvatske“, Jutarnji list
 
- Predsjednica države javno, na skupu posvećenom Oluji, propagira koncept koji počinje s ustaškim pozdravom ‘Za dom spremni’. Crkva, odnosno biskup Ivas, na misi posvećenoj Oluji pozdravlja pjevača poznatog po propagiranju fašizma i njega jedinog izdvaja od kulturnih djelatnika.
Branko Vukšić, nezavisni saborski zastupnik i predsjednik Kluba nezavisnih ljevičara, HRT
 
- Kolinda Grabar-Kitarović postigla je uistinu zapažen rekord: u svome kratkom madatu uspjela je od funkcije Predsjednika/ice Republike ekspresno napraviti smiješnu karikaturu.
Sanja Modrić, jugoslavenska novinarka, članica društva liječenih alkoholičara i kolumnistica Novoga lista
 
- Besmisao, politički kič, nepovjerenje prema činjenicama i manjkavo razumijevanje demokracije – to su dosadašnji učinci Kolinde Grabar-Kitarović, kojoj će u sljedeći utorak biti prvih šest mjeseci predsjedničkoga mandata.
Boris Pavelić, jugoslavenski novinar Novoga lista s hrvatskim prezimenom
 
- O »Oluji« čistoj kao suzi mogu govoriti samo neznalice ili oni koji žele u ime lažnih svetinja i mračnih namjera revidirati povijest, poput trenutačne predsjednice RH.
Branko Mijić, kolumnist Novoga lista
 
- Pred više desetaka tisuća ljudi, kroz vrelu kninsku noć orio se 'Za dom spremni'.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe
 
- Vukovarsko Gradsko vijeće u sukobu je s ustavom i zakonima, jer se oglušilo i na naputak za dosljednu primjenu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina, a koji je izdao ministar uprave.
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Deutsche Welle
 
- Na sceni su gospodari podjela, čak i kada zazivaju zajedništvo. Jedino ako ne misle na neku određenu zajednicu.
Milorad Pupovac, čelnik srpske manjinske zajednice u Hrvatskoj, Slobodna Dalmacija
 
- Predsjedniku Kennedyju bilo je dovoljno JFK. Ali on je bio veličina. Ne ćemo, dakle, pledirati za KGK.
Inoslav Bešker, komentator Jutarnjega lista nastavlja s izrugivanjem hrvatske predsjednice
 
- Genetsko čišćenje ozakonile i revno predvodile ustaške vlasti u NDH na čelu s Anton Pavelićem po uzoru na nacističku Njemačku. »Čistilo« se tada zbog »krivih« gena i djecu i starce jer NDH je bila nakaradna kreacija nacističke politike Hitlera i njegovih suradnika koju je Pavelić sa suradnicima prihvatio kako bi se dokopao vlasti.
Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik protiv dragovoljaca Domovinskoga rata i u obrani nelustriranih jugokomunista, Novi list
 
- Hrvatska ponovno, ali bezrazložno srlja u nacionalističko ludilo devedesetih.
Srđan Brajčić, kolumnist Novoga lista
 
- Desničarska Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) u posljednjih nekoliko godina uspjela je popraviti svoj imidž najkorumpiranije stranke u zemlji, tako da je koristila nacionalistički pristup i retoriku ekstremne desnice.
Adelina Marini, dopisnica engleskoga EUINSIDE-a iz Sofije
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Humoristički i satirički komentari u kojima se kritiziraju i komentiraju aktualna događanja korištenjem državnih simbola smatraju se legitimnim oblikom slobode govora, čak i ako netko tu vrstu komentara ne odobrava ili ako ga ta vrsta komentara vrijeđa.
Saša Leković, predsjednik HND-a u svome priopćenju brani Pupovčeve Novosti koje vrijeđaju hrvatski narod i državu

- Srpski narod, bježeći od smrti doživio je tragične stvari, a hrvatski teritorij napustio je pod pritiskom.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej u samostanu Krka kod Kistanja, Hina
 
- Dvojezičnost u Vukovaru uredno funkcionira i nitko je ne dovodi u pitanje.
Goran Flauder, novinar, www.tportal.hr
 
- Ono što su Charles Aznavour, Jacques Brel, Leonard Cohen, Serge Gainsbourg i Scott Walker predstavljali za svjetsku, to je Arsen bio za muzičku scenu dvadesetdvomilijunske Jugoslavije.,
Hina, Hrvatska, B92, Beograd... o smrti Arsenija Dedića
 
- Bio je jedan od najomiljenijih muzičara i izvođača na tlu bivše Jugoslavije. Jedan je od utemeljitelja žanra šansone na našim prostorima, prepoznatljivog vokalnog i dovitljivog pjesničkog stila, svestrani umjetnik, kompozitor, flautist, dirigent, aranžer, muzički producent i pjesnik.
Radio-televizija Srbije (RTS) o smrti Arsena Dedića
 
- Odlaze najbolji, ali ne umiru sve dok žive njihova djela, pjesme! Počivaj u miru, maestro! Otišao je još jedan čovjek koji je simbolizirao duh onog prohujalog, južnoslavenskog, duha. Umro je najveći jugoslavenski kompozitor, pjevač, pjesnik, ali - prije svega - veliki čovjek, naš dragi Arsen. Ostat će upamćen kao romantik, šansonijer Balkana, sasvim posebnog stila visoke umjetničke vrijednosti. Ako bi moglo, molit ću, da Arsen nije samo hrvatski skladatelj’, jer on je svojom glazbom nadrastao ove prostore i naše primitivne nacionalizme.
Srpski mediji o smrti Arsena Dedića, Jutarnji list
 
- Arsen Dedić nije samo najveće ime hrvatske šansone, nezaboravan autor glazbe za filmove, serije i kazališne komade, već također i sjajan pjesnik koji baš nikada nije bio "pjesnikov bratić", nego ime koje stoji uz bok najvećim imenima hrvatske poezije. Dedićev glazbeni opus impregnirao je sjećanja brojnih generacija te mu je, ma koliko djelovalo patetično, zajamčeno mjesto u povijesti i hrvatske i jugoslavenske šansone, šlageristike ili najbolje rečeno glazbe uopće.
Zlatko Gall, glazbeni kritičar, Jutarnji list, Slobodna Dalmacija
 
- Mislim da je upravo film najznačajniji predstavnik hrvatske kulture vani. Ništa drugo ne postiže takav učinak... Filmovi govore o ovoj zemlji puno više od bilo čega drugog. Ta informacija je točna, ali se ovdje teško probija i prihvaća. Devedesetih godina je to bila jedna loša propaganda. No, ovi novi klinci, novi mladi redatelji i redateljice su sada uspjeli to podići na nivo koji može ravnopravno konkurirati Europi. Oni su važni za nas, a ako su lokalni, usađeni u ovo tlo, onda mogu i nekome vani postati razumljivi i dragi.
Rajko Grlić, jugoslavenski redatelj, Jutarnji list
 
- Želio sam potaknuti na ljubav, oprost i suosjećajnost. Moja je ideja bila pokazati da postoji izlaz iz toga.
Dalibor Matanić, redatelj, o motivu da snimi film Zvizdan s jakom jugonostalgičarskom potkom, Novi list
 
- O njemu bi valjalo dobro razmisliti, iako on ne će riješiti suštinu problema koje se nastavlja i 20 godina poslije, niti taj jedan dan može biti dovoljan da bi se njime oprala nečista savjest.
Branko Mijić, kolumnist Novoga lista o lukavom manevru četnika Tome Grobara da se srpska agresija na Hrvatsku proglasi građanskim ratom i da se svake godine 28. rujna „izvinjavamo“ Srbima što smo se branili kad su nas klali

- Naravno, ti kazneni postupci imaju i drugu, širu dimenziju odnosno posljedicu, a to je drastična i direktna poruka što mogu očekivati potencijalni povratnici u Hrvatsku.
Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke govori o postupcima hrvatskih vlasti prema čuvarima koncentracijskoga logora u Korenici, Danas, Beograd
 
- Hrvatsko društvo olako prihvaća ili uopće ne reagira na jačajući reakcionarni militantno-nacionalistički diskurs i izraženiji govor mržnje koji se zemljom širi kao vatra.
Srđan Brajčić, kolumnist Novoga lista
 
- Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i ove se godine obilježava dva dana. Možda bi se jedan dan mogao posvetiti oslobađanju, a drugi sjećanju na poginule? Treba raspraviti i naći primjeren način obilježavanja, ali to je svakako bio višeslojan ratni događaj koji iziskuje višeslojan način pamćenja.
Vesna Teršelič, čelnica jedne protuhrvatske udruge protiv Deklaracije oDomovinskome ratu a za agresorsku Srbiju, Deutsche Welle
 
- Hrvatska kao pravna država danas bi trebala drugačije izgledati. Učinjen je korak unatrag kada se govori o demokraciji.
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Deutsche Welle
 
- Grad Rijeka zastupa interese svih svojih građana, bez obzira koja su njihova politička opredjeljenja i zgrada u kojoj je sjedište Gradske uprave nije i ne smije biti poligon za slanje političkih poruka.
Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik protiv dragovoljaca Domovinskoga rata i u obrani nelustriranih jugokomunista, Novi list
 

DEMAGOGIJA

 
- Nije ćirilica ubijala. Ćirilica je pismo. Nije ćirilica nosila pušku, ubijala civile, silovala žene, razarala domove. Ubijala je tadašnja velikosrpska politika upravljana iz Beograda. Sve silovatelje, ratne zločince... treba privesti pravdi i kazniti, a žrtve obeštetiti. Jedino to može pomoći da ratne rane malo manje bole. A ne odluke da na zgradi nekog gradskog poduzeća stoji samo natpis na latinici.
Suzana Barilar, novinarka Jutarnjega lista
 
- U pitanju su osnovne stvari. Ne postoje nikakvi uvjeti za parcijalnu primjenu ustavnog i ostalih zakona. To bi, posebno kada je riječ o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina, dovelo u pitanje i smisao žrtava koje su se borile za samostalnu i demokratsku Hrvatsku unutar Europske unije.
Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine, Deutsche Welle
 
- Hrvatski zakoni moraju se primjenjivati na cijelom državnom teritoriju. U suprotnom je Hrvatska nedovršena država.
Dražen Ciglenečki, novinar Novoga lista bi ćirilicu na cijelom teritoriju hrvatske države
 
- Uostalom, nije Hrvatsku dovela u Haag Hrvatska vojska već hrvatska politika.
Branko Mijić, kolumnist Novoga lista
 
- Inicijativa o zajedničkom danu sjećanja nije marketinški trik, jer da je tako svidjela bi se stanovništvu u Srbiji.
Aleksandar Vučić, srbijanski predsjednik, Radio Slobodna Europa
 

GLUPOST

 
- Ova sramotna i neustavna odluka govori o tome kako ograničeni ljudi pokazuju svoju netoleranciju nepriznavanjem normalnih prava drugih. Pozivati se na Domovinski rat i kako nije još dovoljno prošlo vremena, potpuno je promašeno. Nije izbio rat zbog pisma, već zbog namjere da velikosrpski nacionalisti prigrabe dio hrvatskog teritorija. Znamo kako je taj rat završio.
Reakcija Savez antifašističkih boraca i antifašista na odluku vukovarskog Gradskog vijeća
 
- Ubojice Tomislava Salopeka predstavljaju Islamsku državu, ali oni ne komuniciraju s Hrvatskom kao s drugom državom, koliko god hrvatski političari i diplomati željeli da je tako. Ova država njih ne zanima, nisu za nju ni čuli.
Miljenko Jergović, komentator Jutarnjega lista
 
- Ćirilični alfabet je nastao tijekom prvog bugarskog kraljevstva, te je postao pismo brojnih slavenskih i ne-slavenskih naroda. Dan ćirilice je službeni praznik u Bugarskoj, te se redovito obilježava svakog 24. svibnja. Nakon pristupanja Bugarske EU-u 1. siječnja 2007. godine, ćirilica je postala treće službeno pismo EU-a. Iz starog bugarskog jezika rođen je univerzalni književni slavenski jezik.
Adelina Marini, dopisnica engleskoga EUINSIDE-a iz Sofije
 

JUGO PODJELA KRIVNJE

 
- U novijoj hrvatskoj povijesti pamte se samo dvije ličnosti za kojima se masovno plakalo – to su maršal Josip Broz Tito i doktor Franjo Tuđman.
Srđan Brajčić, kolumnist Novoga lista
 
- Ni Srpska pravoslavna crkva, niti jedna druga vjerska zajednica na prostoru bivše Jugoslavije, nije učinila ono što je trebala i ono što se od nje očekivalo kada je riječ o izgradnji mira i promicanju temeljnih kršćanskih načela – smatra povjesničar prof. dr. Tvrtko Jakovina. 
Tvrtko Jakovina, povjesničar, izjednačava agresorsku Srpsku pravoslavnu crkvu s „drugim vjerskim zajednicama“ u 1991. godini i brani patrijarha Pavla, Slobodna Dalmacija
 
- Prebrajanje žrtava bez znanstvene podloge - kako je to u srijedu napravio patrijarh Irinej u manastiru na Krki - po kojemu su jedne žrtve veće, a one druge manje - ni u bližoj ni u daljnjoj prošlosti ovim prostorima nije donijelo ništa dobro.
Hrvoje Klasić, povjesničar, ustvari brani patrijarha Irineja i njegove ratničke izjave u samostanu Krka, Slobodna Dalmacija
 
- Dok se mi u Srbiji ne odredimo prema Miloševićevoj politici, a oni u Hrvatskoj prema Tuđmanovoj, ovo će nam se ponavljati iz godine u godinu i eskalirat će kada su predizborne kampanje ili kada izbije neki drugi problem u regiji.
Dragan Popović, direktor beogradskog Centra za praktičnu politiku, Deutsche Welle
 

LAŽ

 
- Razmišljam i kako je tada Pavelić, u zamjenu za vlast u NDH, dao i gotovo cijelu hrvatsku obalu Talijanima. Razmišljam o svemu tome jer me retorika gospodina Biondića neodoljivo asocira na ta vremena.
Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik protiv dragovoljaca Domovinskoga rata i u obrani nelustriranih jugokomunista, Novi list
 
- Manastir Krka, u preko 700 godina svoga postojanja, prošao je razne golgote i ratove, od velikih svjetskih do posljednjih na tlu bivše Јugoslavije.
Nedeljko Čubrilović, predsjednik Narodne skupštine tzv. Republike srpske u Kistanjama, Radio televizija Srbije
 
- Manastir na Krki podignut je u XIV. stoljeću. To znči da Srbi nisu došli s Turcima nego da je ovo područje srpska postojbina, kao i drugih koji tu žive.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve patrijarh Irinej u samostanu Krka kod Kistanja, Večernji list
 
- Na proslavi obljetnice Oluje u Kninu čuli su se fašistički pozdravi i povici "Ubij Srbina", koje nije osudila desničarska politička elita u zemlji.
Adelina Marini, dopisnica engleskoga EUINSIDE-a iz Sofije
 

LUDOST

 
- Ubivši Tomislava Salopeka obratili su se svakome od nas, i to posve osobno. Onako osobno kako s nama ne komunicira ni jedna druga država, pa ni ona u kojoj živimo. Čim se raširila vijest o ubojstvu tog čovjeka, ISIL je pokucao na vrata svih naših domova, ušao u naše dnevne sobe, zavirio u kupaonice. I tu će ostati sve dok ne postanemo toga svjesni.
Miljenko Jergović, komentator Jutarnjega lista
 

MITOMANIJA

 
- Nisu Srbi jučer ili prije par desetljeća došli u Hrvatsku pa da se može slaviti oslobađanje od Srba. Srbi su stoljećima živjeli na tim prostorima, kao i većina onih koji i sada žive tamo, a nasilno su primili drugu vjeru i nacionalnost da bi opstali.
Stanislava Pak Stanković, savjetnica Tomislava Nikolića, srbijanskoga predsjednika, Danas, Beograd
 

OPASNO PITANJE

 
- Kako je moguće da se u Hrvatskoj negira sustavni i masovni zločin? Kako je moguće da u Srbiji i dalje ne priznaju vlastiti udio u nesreći naroda Krajine?
Nemanja Rujević, dopisnik njemačkoga Deutsche Wellea iz Beograda
 
- Moguće je, dakle, postaviti pitanje je li Oluja bila uzaludna.
Jelena Lovrić, članica CK SKH i novinarka Jutarnjega lista

IZJAVE TJEDNA

 
- Heroji Armije RBiH su spriječili osvajanje Bihaća, a ne hrvatska “Oluja”. Nedajmo da se to zaboravi!
http://saff.ba/heroji-armije-rbih-su-sprijecili-osvajanje-bihaca-a-ne-hrvatska-oluja/#.VcPIofl5aUl, 5. VIII. 2015.
 
- Predsjednica nema izvršnu ulogu u vanjskoj politici.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, Jutarnji list
 
- Hrvatska jednostrano može otkazati arbitražni sporazum, ali od njega ne može pobjeći.
Slovenski veleposlanik u Hrvatskoj Vojko Volk, Delo  
 
- Oslobađajuća presuda hrvatskim generalima u Haagu nije iskorištena za suočavanje s odgovornošću države da raščisti repove koji su ostali, već kao krunski dokaz 'naše' bezgrješnosti. Integriranje svih aspekata Oluje u jedinstvenu ocjenu ostaje zadaća za neke odgovornije elite.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe
 
- Ovoga kolovoza Hrvati su odlučili dostojno obilježiti dva desetljeća od etničkog čišćenja više od 200.000 svojih sugrađana. Organizirali su parade u Zagrebu i Kninu, svečano otkrili spomenik Franji Tuđmanu, pustili golubove mira i sve začinili Tomsonovim koncertom.
Nikola Trklja, novinar beogradske Politike
 
- Pristao sam na imenovanje jer sam htio pomoći da se među stranama i ugovornim stranama ponovno uspostavi povjerenje.
Ronny Abraham, predsjednik Međunarodnog suda nakon povlačenja, Der Standard
 
- Kod aktualnih postupaka protiv osoba srpske nacionalnosti za zločine počinjene u Hrvatskoj najveći problem je taj što je za vrijeme posljednjeg ratnog sukoba započet veliki broj postupaka zbog oružane pobune, a s ciljem da se onemogući povratka tih ljudi u Hrvatsku. 
Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke, Danas, Beograd
 
- Parada je besmislena s pozicija unutarnje i vanjske politike, ali je tipičan potez Milanovićeve vlade.
Davor Gjenero, politički analitičar, Deutsche Welle
 
- Komunistička represija nije bila nipošto usmjerena isključivo na Hrvate.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com
 
- Osnivač SDP-a jednostavno je prije 14 godine racionalno procijenio da je to model kojim bi se s dnevnog reda skinulo brojna otvorena pitanja između Slovenije i Hrvatske. Nažalost, nije imao snage potvrditi sporazum u Saboru. Posljedice toga i danas itekako osjećamo.
Dražen Ciglenečki, novinar Novoga lista
 
- Srbija bi teško postojala bez Republike srpske, a Republika srpska ništa manje teško bez Srbije.
Aleksandar Vučić, predsjednik srbijanske Vlade, Tanjug
 
- Predstava koju je režirao Ivica Buljan bila je veoma važna, s obzirom na moral i na politiku. Pokazala je da hrvatsko glumište ne popušta ni pod kakvim oblikom političke represije ni cenzure. Promjena u Dubrovniku je pozitivna, tim prije što nije proizišla iz nekoga visoko moralističkog glumišta koje više ne bi imalo smisla.
Inoslav Bešker, novinar Jutarnjega lista
 
- Frljić je veoma nadaren umjetnik. Promatrajući njegove provokacije s etičkog i moralnog stanovišta, gotovo sam uvijek suglasan s njegovim polazištima, jer su veoma moralna, humana, pacifistička. Vjerujem da umjetnikov zadatak nije da ga politika vodi, nego da bude slobodan od politike, da bude ispred užasne realpolitike. Frljićeve inicijative veoma su opravdane. Riječko kazalište, pokazavši koliko je svjesno političke stvarnosti i političkih događaja, pa i prepriječivši se pred politikom, senzibilizira i grad i teritorij, pa i zemlju kojoj je potrebno shvatiti da kultura nije dodatak koji politika tolerira i bijedno financira.
Paolo Magelli, kazališni redatelj, Jutarnji list
 
-Životom Tomislava Salopeka ucijenjeni su hrvatski muslimani, uglavnom Bošnjaci. Mir hrvatskih muslimana predstavlja imperativ miru svih građana Hrvatske. Ucjenu je uputila Islamska država, a na njenoj doradi uznastojali su oni koji se protiv nje bore.
Miljenko Jergović, kolumnist Jutarnjega lista
 

TVRDNJE

 
- Leko je po političkom profilu čisti pozadinac koji te nikad neće iznenaditi viškom inicijative. Pristajao bi mu alias koji je u ilegalnosti imao njegov nekadašnji partijski šef, dr Vladimir Bakarić – ”drug Mrtvac”.
Denis Kuljiš, novinar, www.zurnalisti.com
 
- Gospodo, okanite se mitova, laži i obmana. Hrvatska nije neprijatelj Srbiji i ne sijte novo sjeme zla.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015. poručuje Srbiji
 
- Za dom spremni je stari domoljubni pozdrav i sastavni je dio moje pjesme s kojom sam u Kninu započeo svoj koncert. Žalosno je da retorika kojom se koriste pojedinci iz Hrvatske je gotovo ista onoj retorici koju ovih dana čujemo iz Srbije Ne postoji medij koji nije puštao tu pjesmu i dizao je u nebesa, a i danas ona simbolizira ono vrijeme stvaranja Hrvatske države. Licemjeri su oni koji je danas osporavaju i pokušavaju je zanijekati.
Marko Perković Thompson, hrvatski branitelj i pjevač
 
- U Hrvatskoj, huligan koji viče „Ubij Srbina!“ ostaje huligan. U Srbiji, huligan koji viče „Ubi Hrvata i Muslimana!“ postaje Premijer.
Luka Mišetić, odvjetnik na twitteru
 
- Gospodo ne ćemo dozvoliti da se prema onima, koji su nesebično dali sebe kada je najviše trebalo, danas ponašate kao teret, jer oni to nisu! Ti časni ljudi ako zatreba spremni su Hrvatsku dovesti do novih pobjeda i nikad to nemojte zaboraviti. Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što.
Dražimir Jukić, predstavnik zbora Udruge veterana u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Iako su hrvatske vlasti, kad je započela akcija oslobađanja, upućivale srpskom stanovništvu, kojega je, naveo je, prema popisu iz 1991. bilo na tom području oko 160.000, opetovani poziv da ostanu mirni u svojoj domovini, da im se jamče sva ljudska i građanska prava i da polože oružje - srpsko stanovništvo ipak bježalo odvozeći svoje stvari. Vjerujemo da mnogi hrvatski građani srpske nacionalnosti nisu po vlastitoj odluci napustili svoje domove.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 
- Srbija ima velike oscilacije ne samo u odnosima sa Bosnom i Hercegovinom nego i s drugim susjedima - sa Hrvatskom i Albanijom. Nekada vuče poteze koji su provokativni i koji otežavaju odnose sa susjedima - ti potezi su obično u funkciji domaćih nacionalističkih igara - a nekada ide na smirivanje situacije i to pokušava prodati kao svoj veliki uspeh. Čini se da je vladi Srbije najvažnije ostaviti dobar dojam na Zapadu, dok joj je manje stalo do dobrosusjedskih odnosa.
Florian Bieber, stručnjak za Balkan sa Sveučilišta u Grazu, Radio Slobodna Europa
 
- Vučić je nakon ruskog veta rekao da će ići u Potočare predstavljati Srbiju i to bez riječi objašnjenja, bez riječi isprike. Njegov posjet Potočarima ispao je kao kompromis, nešto što će on simbolično učiniti u zamjenu za ruski veto. Mislim da je to bilo jako uvredljivo i da je zato njegov posjet i izazvao takvu reakciju kakvu je izazvala. Inače, mislim da će ruski veto dosta koštati Srbiju.
Eric Gordy stručnjak za Balkan sa Sveučilišnog koledža u Londonu, Radio Slobodna Europa
 
- Slomili smo kralježnicu velikosrpskoj politici Slobodana Miloševića i njegovih jataka u Hrvatskoj, no Oluja je puno više od toga.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Vidljiv je cilj da se našteti Dinamu i hrvatskom nogometu. Namjera je da se obezglavi vodstvo i ukloni ključni čovjek uprave i trener sa zavidnim uspjesima. Što se tiče inkriminacije, mislim da će Mamić i obrana biti dovoljno snažni da se obrane pred sudom ako nisu krivi. Zadatak državnih institucija je da vrše svoj posao, ali ne na način da metoda njihova rada unaprijed baca sumnju da se radi o političkom procesu. Tajming i način pretresa je nešto suludo.
Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a, www.direktno.hr
 
- Zoran Milanović došao na čelo SDP-a jer mu je pomogao Linić – zato jer je htio po svaku cijenu spriječiti Komadininu kandidaturu. S pozicije ministra financija u Milanovićevoj vladi, Slavko je zatim došao u poziciji da pomogne ljudima koji drži firme važne za riječki SDP. Sanaderov operativac i Linićev stari prijatelj Robert Ježić, tako je preuzeo “Novi list”, a Slavko mu je pomogao do kredita koje banke nisu mogle odbiti protutežu čovjeka koji od njih uzima skupe kredite i emitira još skuplje državne zadužnice.
Denis Kuljiš, novinar, http://www.zurnalisti.com/vikinski-berserker-milanovic/
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Kolji zengu! Svi su isti! Kolji, voda vri!
Ninoslav Manojlović, pravoslavni pop iz Zrenjanina, rodom i Vukovara u svome komentaru na mreži, www.dnevno.hr
 
- Neukusni i neprimjereni protesti ove godine dobili su novu dimenziju – ustašoljupci i srbomrsci, ohrabreni neučinkovitošću pravne države, prešli su na osobne uvrede, otvoreno propagiranje fašizma, nasilja i mržnje.
Ivo Josipović, jugoslaven, jugokomunist, bivši hrvatski predsjednik(!), partizanski i srpski sin, beogradski zet..., www.tportal.hr
 
- Oluja nije bila 'čista kao suza'.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe
 
- Na izbor se nude dva profila politike. S jedne strane imamo liberalno demokratsku, otvorenu i svjetski orijentiranu politiku, a s druge politiku koja nije samo konzervativna, nego je nacionalistički konzervativna. A to je izbor koji može ostaviti snažne posljedice na naš život. Govorimo o tome što će se moći dobiti od zdravstvenih usluga, što će se učiti u školi, kakva povijest, hoćemo li natrag prema političkom revanšizmu i lustraciji ili prema normalnom građanstvu.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, Jutarnji list
 
- U Hrvatskoj čak postoji deklaracija o Domovinskom ratu koju je usvojio Sabor, a koja propisuje tumačenje. To je loše. Mislim da ljudi znaju za zločine, ali je drugo pitanje hoće li otvoreno i javno nešto reći.
Vesna Teršelič, čelnica jedne protuhrvatske udruge protiv Deklaracije oDomovinskome ratu a za agresorsku Srbiju, Deutsche Welle
 
- Svaki put nakon što bi svijet odgledao snuff-porno spektakl u režiji ISIL-a planula bi poneka muslimanska škola u Nizozemskoj, letjela bi u zrak džamija u predgrađu Londona ili u Sjedinjenim Američkim Državama, čupali bi se po Parizu hidžabi s glava mladih muslimanki, a život mirnoga arapskog, turskog i pakistanskog svijeta na Zapadu bio bi još za nijansu gorči, neugodniji i nedostojniji života.
Miljenko Jergović, kolumnist Jutarnjega lista
 
- Započet je trend hapšenja, pritvaranja i procesuiranja Srba koji bi se bili vratili u Hrvatsku ili su locirani u inozemstvu po Interpolovim tjeralicama, a sve pod pritiskom javnosti koja uspoređuje brojke "naših" i "njihovih" osumnjičenih.
Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke, Danas, Beograd
 
- Hrvatsku težnju za neovisnošću predvodila je desničarska stranka Franje Tuđmana, koji je postao predsjednik 1990. godine na temelju snažnog nacionalističkog programa koji je otuđio Srbe u Hrvatskoj i učinio da se boje za svoju budućnost.
Daniel McLaughlin, novinar The Irish Timesa
 
- Barem je jučer Zoran Milanović mogao progurati pokojeg partizana na mimohod, bio je to ionako njegov show... Ali ne, partizana nema. Oni ne postoje u hrvatskoj povijesti. Postoje oni koji su ratovali za strana carstva, ali ne i oni koji su ratovali za hrvatsku državu. Iako je upravo na tom partizanskom, antifašističkom nasljeđu izrasla je samostalna i neovisna Hrvatska, njihove odore nisu dobrodošle na mimohod.
Tomislav Klauški, novinar, 24sata
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Ovogodišnja kninska proslava otišla je u bezobzirnoj politizaciji i divljaštvu dalje od svih prijašnjih. Proteklih godina organizirano se zviždalo najvišim državnim dužnosnicima.
Ivo Josipović, jugoslaven, jugokomunist, bivši hrvatski predsjednik(!), partizanski i srpski sin, beogradski zet..., www.tportal.hr

- Riječ je o ljudima koji su očigledno bili na margini ratnih zbivanja, odnosno mobilizirani u vojsku ili policiju, a i protiv kojih je bio vođen postupak zbog oružane pobune. Međutim, u nedostatku stvarnih počinitelja, dela i radnje te ljude sada ponovno procesuiraju, ali sada pod ozbiljnijom optužbom, najčešće za ratni zločin protiv civilnog stanovništva ili ratnih zarobljenika. 
Ljubiša Drageljević, odvjetnik iz Rijeke govori o jadnim agresorskim vojnicima i milicajcima koji ne bi ni mrava zgazili, Danas, Beograd
 
- Hrvatska ima problema sa suočavanjem s prošlošću.
Vesna Teršelič, čelnica jedne protuhrvatske udruge protiv Deklaracije o Domovinskome ratu a za agresorsku Srbiju, Deutsche Welle
 
- Što se Hrvatske tiče, glavni problem s Olujom i dalje ostaje odnos prema stradanju srpskog stanovništva. Odbija se prihvatiti državnu odgovornost za stradanje i egzodus Srba. I dalje se govori o pojedinačnim zločinima.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe
 
- Partizana odavno nema među povijesnim postrojbama, njihov vrhovni zapovjednik nedavno je izbačen iz Ureda predsjednika Republike, njihovi spomenici su porušeni, ulice i trgovi preimenovani, a nasljeđe proglašeno komunističkim i time izjednačeno s totalitarističkim.
Tomislav Klauški, novinar, 24sata
 
- Nisu svi komunistički historiografi bili falsifikatori u službi za Partije..
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com
 
- Ja se toliko veselim čuti taj tekst na našem jeziku i doživjeti te likove u svom duhu i mentalitetu. Tu autentičnost je vrlo teško postići na drugom jeziku i s glumcima iz drugog kulturološkog miljea, bez obzira na to koliko su glumci u britanskoj predstavi bili divni i koliko sam s njom bila zadovoljna.
Tena Štivičić, dramska spisateljica, Novi list
 

BOLJŠEVIZAM

 
- To je, kako sam spomenula, decentralizacija koja uključuje znanje. Imamo koncept nove javne uprave na kojemu smo radili deset godina. Energetska i industrijska politika s kojom smo već započeli i koja već daje odlične rezultate. Ali kao posebno važno izdvojila bih pozicioniranje obrazovanja u središte naše razvojne politike. Ono se mora tretirati kao instrument ekonomskog, društvenog, infrastrukturnog razvoja. Uostalom, mnoge retrogradne stvari kojima svjedočimo, od prijetnji plinskim bocama na Savskoj cesti, nereda i tučnjava na nogometnim utakmicama, i drugih zastrašujućih stvari, u podlozi imaju obrazovanje. To je velika odluka jer znači da će se od nekih drugih stvari uzeti novac i uložiti u obrazovanje, kao što se ranije uzimalo od obrazovanja.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, Jutarnji list
 
- U Rijeci uoči uprizorenja predstave u režiji Olivera Frljića koja je tematizirala stradanja žena u ratu, svih nacionalnosti, veteranske udruge organizirale su prosvjednu kolonu, a grupice nogometnih navijača i desničara uzvikivali su ustaške pjesme i pokušali omesti predstavu. Policija je prijavila desetak sudionika.
Ines Šaškor, dopisnica Radio Slobodne Europe
 

DEMAGOGIJA

 
- Postoji opasnost da polemika u Rijeci posluži za demontiranje, minimiziranje teatra kako bi ga se svelo na razinu toleriranog dodatka, umjesto da nastavi biti protagonist estetske i političke debate koja bi ojačala identitet hrvatskog naroda.
Paolo Magelli, kazališni je redatelj, Jutarnji list
 
- Zahvalni smo onima koji nisu oklijevali umrijeti za domovinu, zahvalni smo njihovim obiteljima. Nastavili smo brinuti o njima da dalje ne moraju same, nastavili smo brinuti o braniteljima i štititi ih u najvećoj mogućoj mjeri od tereta teške gospodarske krize iz koje, sad je već izvjesno, napokon izlazimo i idemo naprijed. Pobjedu u Oluji ostvario je narod, naši građani koji su izabrali vlast i dali joj vođenje države. U to vrijeme, a bilo je to najteže vrijeme od stjecanja državne neovisnosti, Hrvatsku je vodio Franjo Tuđman i njemu moramo odati zahvalnost i priznanje što je zajedno s brojnim suradnicima državu pripremio i osposobio za očuvanje cjelovitosti i samostalnosti Hrvatske.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u govoru na Gradecu nakon mimohoda
 
- Ne izbjegne li gospodarsku katastrofu, ne postane li uspješna, Hrvatska će biti neslobodna država koja o svojoj sudbini više neće moći suvereno odlučivati. Pompoznoj kninskoj crkvi i grandomanskom Tuđmanovom monumentu usprkos!
Jelena Lovrić, članica CK SKH i novinarka Jutarnjega lista
 

NAŠ S.O.S.-ED

 
- Za Sloveniju sada nije problem samo hrvatski pokušaj demontiranja arbitraže koja je najbolji način za rješavanje pitanja na Balkanu, nego je još veći problem što se Hrvatska uvijek odriče dogovorenog, pa se tako odrekla i sporazuma Drnovšek-Račan iz 2001. iz kojega je također jednostrano istupila.
Vojko Volk, slovenski veleposlanik u Zagrebu na odlasku, Delo

IZJAVE TJEDNA

 
- O Srbima ne treba suditi na osnovi istine koja je stvarana da bi se opravdalo razbijanje država i stvaranje novih zemalja. Nemojte o nama suditi po istini koja je bila potrebna da bi se opravdala bombardiranja, protjerivanja i ubijanja. Sudite o nama po našim živima, kako sada živimo, radimo i stvaramo, kako smo garant mira, jer bez Srbije nema mira, jer bez sposobne, hrabre i snažne Srbije nema ni snažnih i uspješnih država u njezinom okruženju.
Aleksandar Vulin, Vučićev ministar zadužen za napade na Hrvate, Tanjug
 
- U crkvi Sv. Marka odali smo počast nevinim žrtvama Oluje. Sjećanje je važno, ali duboko vjerujem da ne treba biti prepreka za pomirenje.
Denis Keefe, veleposlanik Velike Britanije u Beogradu na twitteru nakon što je bio na parastosu ispred crkve Svetog Marka na Tašmajdanu, Danas, Beograd
 
- Vlada Srbije vodi principijelnu i ozbiljnu politiku.
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Večernje novosti
 
- U Srbiji se četnički pokret može smatrati kao pokret otpora, barem u prvim godinama rata.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal, bedrudingusic.wordpress.com
 
- U crkvi Sv. Marka odali smo počast nevinim žrtvama Oluje. Sjećanje je važno, ali duboko vjerujem da ne treba biti prepreka za pomirenje.
Britanski veleposlanik Denis Keefe u Beogradu napisao je na svome twitteru nakon što se vratio s parastosa ispred crkve Svetog Marka na Tašmajdanu, Danas, Beograd
 
- U Titovo vrijeme svaki govor o nacionalnom identitetu odmah je bio osuđen kao „fašizam". Isto tako je bilo u sovjetsko vrijeme, kada se protu-Sovjete obilježavalo kao "naciste".
Dr. Jonathan Eyal, međunarodni direktor Royal United Services Institute u Londonu, The Irish Times
 
- Kada je Tuđman stao na čelo Hrvatske, zemlja se suočila s pobunom, dok je bila u stanju ekonomske krize, oružane snage bile slabe, neorganizirane i protkane neprijateljskim špijunima - a to su sve problemi s kojima se suočava Ukrajina.
Daniel McLaughlin, novinar The Irish Times
 
- Najbrže bi išlo s pregovorima, u kojima bismo se trebali postaviti tvrdo: sve dok ne budemo postigli dogovor, nećete ući u Schengen.
Dmitrij Rupel, dugogodišnji slovenski ministar vanjskh poslova, Žurnal24, Slovenija

- Spor oko arbitraže najviše će naštetiti međusobnim ekonomskim interesima, no ne može se isključiti niti događaje u kojima bi slovenski turisti u Hrvatskoj bili izloženi incidentima.
Zijad Bećirović, direktor IFIMIES-a, Instituta za balkanske i europske studije, TV Slovenija

- Veličanje rata opasno je za rast nacionalne netrpeljivost i za gradnju mira.
Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, na proslavi nepostojećeg Dana ustanka u Srbu, Novi list
 
- Mislim da stvarno moramo biti svjesne feminističkog nasljeđa, kakve su tektonske promjene izazvale žene u zadnjih stotinjak godina da bismo vi i ja danas mogle ovdje i ovako razgovarati. Užasava me trend omalovažavanja i odricanja od feminizma kojem se povinuju i mnoge žene. Užasava me i količina neznanja i neinformiranosti o ženskoj povijesti. Trebalo bi temeljito revidirati školski curriculum.
Tena Štivičić, dramska spisateljica, Novi list
 
- Ostaje, međutim, gorka činjenica da Slovenci na međunarodnoj pozornici imaju jače argumente kad je riječ o Piranskom zaljevu, a ovaj problem ne će nestati hrvatskom odlukom da prekine arbitražni postupak... Daleko je, dakle, ovo od završetka, naročito od povoljnog za Hrvatsku. Ako takvog uopće može biti.
Dražen Ciglenečki, novinar Novoga lista
 
- Hrvatskoj treba ovakva socijaldemokratska vlast koja će kroz još više rada, reda i stabilnosti biti protuteža neredu i kaosu koji se nudi s desne strane.
Željko Jovanović, izborni koordinator SDP-a za VIII. izbornu jedinicu u Puli
 
- Uza­jam­na sim­pa­ti­ja i lju­bav dva brat­ska na­ro­da – ru­skog i cr­no­gor­skog – du­bo­ko su u na­šim sr­ci­ma i to ni­je mo­gu­će to iz­bri­sa­ti za­rad krat­ko­roč­nih po­li­tič­kih raz­lo­ga.
Andrej Nesterenko, ruski veleposlanik u Crnoj Gori, Dan, Podgorica
 

TVRDNJE

 
- Nije dobro što su danas glasni u Srbiji oni koji su bili tihi i javno podržavali Miloševićevu politiku, a čak su proglašavani i mogućim Miloševićevim nasljednicima.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Za današnji mir najzaslužniji su hrvatski branitelji. Zato me kao branitelja istinski žalosti što predsjednik hrvatskog Sabora i predsjednik Vlade Republike Hrvatske danas ne drže govor u Kninu. Obilježavanje oluje trenutak je koji nas treba ujedinjavati! To je dan kad ne bi smjele biti prisutne nikakve podjele.
Dražimir Jukić, predstavnik zbora Udruge veterana u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Kako je moguće da danas netko optužuje Hrvatsku za protjerivanje, nazvano etničkim čišćenjem, kada su upravo Hrvati i pripadnici nesrpskog stanovništva s tog okupiranog područja bili u jesen 1991. godine protjerani, morali ostaviti svoja ognjišta i sve što su imali, a mnogi su među njima bili i pogubljeni", upitao je zagrebački nadbiskup na misi u kninskoj Crkvi Gospe Velikog hrvatskog krsnog zavjeta.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 
- Znamo da nije oslobođen Knin, dogodio bi se i drugi genocid u BiH, u Bihaću. Čestitam svim hrvatskim braniteljima. Moram reći da je meni Gotovina jedan od najvećih branitelja, generala. Kad je izašao iz Haaga, dala sam mu najveću podršku. Sve redom pozdravljam. Živjela Hrvatska, živjela Bosna i Hercegovina!
Munira Subašić, predsjednica Udruženja “Majke enklava Srebrenica i Žepa” na proslavi Dana pobjede u Kninu 5. VIII. 2015.
 
- Pitanje parade je predizborni manevar vlade i vladajuće stranke.
Denis Kuljiš, novinar, Tanjug
 
- Rehabilitacija Mihailovića će opravdati zločine koje su počinile paravojne snage 1990-ih i koje su djelovale pod četničkim naslijeđem što dodatno komplicira napore na pomirenju. Ne iznenađuje da se slike Mihailovića često mogu naći uz Karadžića i Mladića, jer sva trojica simboliziraju pravdanje za ubojstva s takozvanom obranom naroda.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com

- EU teško komunicira s Hrvatskom u kojoj je velika politička polarizacija, neprimjerena Uniji u kojoj vlada bogatstvo različitosti. U Hrvatskoj političku polarizaciju ilustrira i to da premijer i predsjednica međusobno ne komuniciraju.
Zijad Bećirović, direktor IFIMIES-a, Instituta za balkanske i europske studije, TV Slovenija

- Pravni fakultet u Beogradu bio je jedan od stubova velikosrpskog projekta, tu su definirani svi Miloševićevi politički pothvati, odatle se počelo govoriti o pravu Srba na pobunu, negirale su se postojeće jugoslovenske republike, njihovi argumenti korišteni su u tekstovima objavljivanima u “Književnoj reči” i brojnim publikacijama, novinama i knjigama. I Memorandum SANU-a jedan je od tih dokumenata. Svi su oni tvrdili da treba reorganizirati Jugoslaviju, s tim da bi Srbi uzeli i zaokružili svoj etničk teritorij.
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškoga odbora Srbije, Vijenac
 
- Šokantno je da institucije države čekaju da oni odu u Sloveniju. Znaju da su na pripremama tamo. I to uzimaju kao tajming da bi proveli pretres. Pretres se vrši sa sudskim nalogom, a vidimo da su došli bez naloga.
Ivan Zvonimir Čičak, predsjednik HHO-a, www.direktno.hr
 
- Najvažniji eksportni proizvod riječke sredine je osuvremenjeni komunistički brend koji se plasira u hrvatsku politiku. Taj idejni opijat, ekvivalent vina marke “Ribar”, proizvodi tzv. riječka frakcija SDP-a, poslovna asocijacija međusobno teško posvađenih likova. Mrtvački usporeni Komadina, za kojega je pretili gradonačelnik Obersnel Brzi Gonzales i grobnički analno retentivni sadist Linić, te blago histerični ministar Jovanović, koji kao da s predsjednikom stranke ima spojenu maternicu, tvore interesnu zajednicu, koja im treba da održe vlast u gradu, ali ipak međusobno postavljaju kajle kad god dođu u priliku. To su četiri škorpiona koji su jedva našli prikladnu žabu da ih prebaci na drugu obalu rijeke.
Denis Kuljiš, novinar, http://www.zurnalisti.com/vikinski-berserker-milanovic/
 
- Mi smo narod koji slavi pobjede, a ne poraze.
Kolinda Grabar-Kitarović, hrvatska predsjednica u Kninu 5. kolovoza 2015.
 
- Na području koje su okupirali pobunjeni Srbi opustošeno je 68 katoličkih župa, a prognano oko 100.000 katoličkih vjernika. Nakon oslobođenja, u kolovozu 1995., u tim župama naišli smo na pustoš i otkrili porušene i spaljene domove naših vjernika, razorene i obeščašćene katoličke crkve, kapele, groblja – pogaženo svjedočanstvo našeg tisućljetnog katoličkog života. Smijemo ovdje ustvrditi da neki koji danas optužuju druge ili su zagovarali postupke takvog čišćenja, ili su šutjeli kad su mogli i morali govoriti, ili su i sami u njima sudjelovali.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Već nekoliko puta sam odgovarao na pitanje kada će izbori, pa ću sada morati odgovoriti malo upečatljivije. O datumu izbora odlučuje ona gospođa koja lijepi pločice, lovi ribu i vozi kombajn.
Arsen Bauk, ministar Milanovićeve vlade vrijeđa hrvatsku predsjednicu, HR
 
- U ranim fazama rata sa Srbijom i njezinim saveznicima, mnogi najpouzdaniji hrvatski  borci bili su dragovoljci, od kojih su neki stvorili ultranacionalističke jedinice koje podsjećaju na današnje ukrajinske paravojne skupine poput  skupine Azov i Desnog sektora.
Daniel McLaughlin, novinar The Irish Timesa
 
- Neki simboli i retorika koju su koristili Tuđmanovi sljedbenici bili su slični onima fašističkog ustaškog pokreta, koji je vladao u Hrvatskoj tijekom Drugog svjetskog rata kao saveznik nacističke Njemačke. U Beogradu su Milošević i njegovi pristaše počeli zvoniti na uzbunu među Srbima, prikazujući sebe kao branitelje svojih etničkih sunarodnjaka diljem Jugoslavije, a državni mediji sve su  histeričnije upozoravali da su suočeni sa smrtnom opasnošću od Hrvata koje su prikazivali kao krvožedne nasljednike ustaša.
Dr. Jonathan Eyal, međunarodni direktor Royal United Services Institute u Londonu, The Irish Times
 
- Svečanosti u Kninu već su u proteklih deset godina instrumentalizirali nacionalisti.
Dejan Jović, Srbin po zadatku, savjetnik predsjednika Ive Josipovića, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Engleskoj..., Der Standard
 
- "Oluja" je bila "državni zločin.
Goran Vesić, menadžer grada Beograda na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Tanjug
 
- U Hrvatskoj samo neki borci za građanska prava tematiziraju trajno protjerivanje 200 tisuća krajinskih Srba iz njihove domovine i preko 1850 žrtava.
Thomas Roser, novinar bečkoga Die Pressea
 
- Svih ovih godina od Oluje do danas smo na vlasti imali garniture koje su pokušavale cementirati isključivo oslobodilački karakter Oluje, potpuno zanemarujući naličje te akcije koje se tiče zločina, etničkog čišćenja i neskrivene želje Franje Tuđmana da broj Srba u Hrvatskoj svede ispod tri posto.
Ivica Đikić, glavni urednik srpskog tjednika Novosti, Deutsche Welle
 
- Dvadeset godina od završetka ratova u BiH i Hrvatskoj, kao i 16 godina od završetka NATO-ove agresije, stotine tisuća Srba ne mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava, vratiti svoju imovinu, mirovine, radni staž...
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Večernje novosti
 
- Oluja je bila pogrom, nemojmo to zaboraviti.
Srpska televizija u večernjoj emisiji 4. kolovoza 2015.
 
- Hrvati slave obnovu države koja im je ostala od Pavelića, a priznavao ju je samo Hitler.
Tomislav Nikolić, četnik i predsjednik Srbije 4. kolovoza 2015.
 
- Oluja je samo vrh ledenog brijega politike koja rat više slavi nego ga se spominje. To se čini kako bi se mobiliziralo pristalice prije skorih izbora, a manjine, osobito Srbe, diskreditiralo kao nedomoljubne.
Dejan Jović, Srbin po zadatku, savjetnik predsjednika Ive Josipovića, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Engleskoj..., Der Standard
 
- Od komunističkog razdoblja, Bleiburg je bio mitsko mjesto gdje su hrvatski nacionalisti, nažalost, manipulirali žrtvama partizanskih zločina kako bi rehabilitirati režim koji je počinio strašne zločine i koji je surađivao s najstrašnijim diktaturama dvadesetog stoljeća.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal,  bedrudingusic.wordpress.com
 
- Vojna akcija „Oluja” ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ.
Komentar beogradske agencije Beta 3. kolovoza 2015.
 
- Očekuje se da će 150.000 ljudi nazočiti koncertu nacionalističkog pjevača Marka Perkovića Thompsona.
Daniel McLanghlin, novinar The Irish Timea
 
- Nakon što se Jugoslavija raspala, područje je postalo žarište sve većeg pogoršanju odnosa između Srbije i Hrvatske, jer su Milošević i Tuđman poticali strah i nacionalističke osjećaje uz pomoć često histerične propagande.
Daniel McLanghlin, novinar The Irish Timea
 
-20 godina nakon „Operacije Oluja“ Hrvatska slavi pobjedu umjesto mira.
Naslov članka Adelheida Wölfla u bečkom Der Standardu
 
- Teško je ne vidjeti neke zastrašujuće i fatalne sličnosti s današnjim forsiranim i zaglušujućim pozivanjem HDZ-ovih prvaka na narod. Ta se stranka pokušava predstaviti kao sama esencija cijelog hrvatskog naroda. Na legalno izabranu vlast nasrće optužbama da je nenarodna, pa dakle i nelegitimna.
Jelena Lovrić, novinarka Jutarnjega lista izjednačava HDZ s ratnim zločincem S. Miloševićem
 
- Ta je politika surađivala i danas najviše podržava republikosrpsku ideologiju etnički čistog Lebensrauma - RS bez Hrvata. Ona je regresivno nacionalistička i to u najperverznijem lokalnom (hercegovačkom) obliku jer je nacionalne interese svela na Mostar i zapadnu Hercegovinu; bahata je, sebična i slijepa za druge, i za svoje "druge". I hercegovački intelektualci i duhovnici u većini služe toj zabludi - i šutnjom. 
Fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji i gvardijan Samostana svetog Ante na Bistriku o »autodestruktivnom tuđmanizmu sa Šušak-Bobanovom utvarom o “Herceg-Bosni”«, Dnevni avaz
 
- Izgleda da danas više nije važno što je 'Oluja' natjerala 200.000 Srba da pobjegnu od hrvatske vojske i većinom da se nikad ne vrate. U Hrvatskoj danas jedva da netko i spominje napade iz odmazde na one koji nisu pobjegli.
Urednički komentar njemačkoga Deutsche Wellea
 
- Trenkovi panduri i sinjski Alkari, Domagojevi strijelci i živopisnih postrojbi iz Čakovca i Varaždina, njih dvadesetak, za koje se nikada nije čulo i koji nisu ostavili veliki trag u hrvatskoj povijesti.
Tomislav Klauški, novinar, zaziva zašto na Milanovićevom mimohodu nije bilo i partizana
 
- Hrvatski nacionalni ponos ovih dana dosegao je vrhunac, dok se manje mogu čuti glasovi kritike zbog civilnih žrtava i raseljenih Srba.
Urednički komentar austrijska agencije APA o Oluji
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Iza megalomanske vojne parade u Zagrebu krije se nešto mnogo važnije. Godišnjica Oluje kapitalni je primjer glasne šutnje o zločinima vlastite strane i poricanju bilo kakve državne odgovornosti za njih.
Nemanja Rujević, dopisnik njemačkoga Deutsche Wellea iz Beograda
 
- Ne bih imao ništa protiv toga da se i ovako slavi Oluja, samo da su prethodno riješene neke suštinske i dubinske stvari. Tu prije svega mislim na pitanje zločina nad Srbima koji su ostali na tom području, pljačku i uništavanje njihove imovine. Prije ovakvog militarističkog i pompoznog obilježavanja trebalo je dovesti stvari na svoje mjesto, što u Hrvatskoj ni izbliza nije napravljeno.
Ivica Đikić, glavni urednik srpskog tjednika Novosti, Deutsche Welle
 
- Domoljublje je odvratno čuvstvo koje pravi budale od ljudi
Ante Tomić, pitomac JNA i novinar EPH
 
- U Zagrebu će se održati vojni mimohod, premijer Milanović želio je tako izbjeći proslavu nacionalista u Kninu.
Adelheid Wölfl, novinar bečkoga Der Standarda
 
- Većina hrvatskih vojnika nije počinila zločine, ali su ih neki počinili i Hrvatska to zna.
Željko Vukelić, (46)"hrvatski Srbin koji se borio u redovima separatističkih snaga", koji je pobjegao iz Hrvatske s obitelji neposredno prije operacije i sada živi u Srbiji, The Irish Time
 
- Dvadeset godina od završetka ratova u BiH i Hrvatskoj, kao i 16 godina od završetka NATO-ove agresije, stotine tisuća Srba ne mogu ostvariti svoja osnovna ljudska prava, vratiti svoju imovinu, mirovine, radni staž...
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba na izložbi "Oluja - Zločin koji se pamti (stradanja Srba u Hrvatskoj)", Večernje novosti
 
- Slovenci su se ukazali kao prirodni neprijatelji Hrvata, u odsustvu netragom nestalih Srba.
Branko Mijić, jugoslavenski novinar u „hrvatskome“ Novom listu iz Fiume
 
- Drugo, povratak izbjeglica 1990-ih je bilo uglavnom političko pitanje, naročito u Hrvatskoj, ali nakon mnogo godina u egzilu ovo pitanje je i socijalni i ekonomski problem. Mnoge izbjeglice jednostavno nemaju što vratiti, ili su već stvorili novi život za sebe u mjestima gdje su izbjegli, posebno mlađe generacije. Ostale izbjeglice se ne mogu vratiti zbog neriješenih imovinskih prava, straha od procesuiranja za ratne zločine, ili nedostatka prilike u zajednicama još uvijek razorenih ratom.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački portal, bedrudingusic.wordpress.com
 
- O recepciji drame teško je govoriti neovisno o izvedbi, a još nismo ni počeli. Iz moje osobne perspektive, ja se toliko veselim čuti taj tekst na našem jeziku i doživjeti te likove u svom duhu i mentalitetu.
Tena Štivičić, dramska spisateljica o „našem jeziku“, Novi list
 
- Partizani su branili Hrvatsku od nacističkog i fašističkog okupatora, zaokružili granice neovisne Hrvatske, vratili Istru, Dalmaciju, Međimurje, njihovo nasljeđe ušlo je u preambulu hrvatskog Ustava, početak njihove borbe slavi se kao državni praznik, njihovom borbom hrvatska predsjednica hvalila se u Izraelu, njihov pokret "najveći u Europi" veličao je Zoran Milanović, prvi hrvatski predsjednik bio je njihov general.
Tomislav Klauški, novinar, 24sata
 

DEMAGOGIJA

 
- Sloboda je skupocjena i Hrvatska ju je skupo platila. Ovo je prigoda da još jednom od srca zahvalimo svima koji su se žrtvovali za slobodnu Hrvatsku, prije svega da zahvalimo hrvatskim braniteljima koji nam jesu i ostat će u srcu cijeloga života. Slobodna i demokratska Hrvatska najljepši je mogući spomenik poginulim braniteljima, onoj hrabroj vojsci koja se dala bez ostatka, koja nije ispostavljala račune, koja nije tražila ni uzimala, ali je zato znala davati i sanjati hrvatsku slobodu.
Predsjednik Vlade Zoran Milanović u govoru na Gradecu nakon mimohoda

- Nevjerojatna je simbolika da će vojska koračati ulicama koje su dobile nazive po gradovima koji su teško stradali u prošlim ratovima – Vukovar i Sarajevo.
Centar za mirovne studije, jugoslavenska „civilna“ udruga u priopćenju protiv slavljenja Oluje i pobjede nad Srbima
 

DOMOLJUBLJE

 
- Devedesetih godina prošloga stoljeća hrvatski čovjek iskusio je svu milinu zajedništva, solidarnosti, mudrosti, znanja, požrtvovnosti i napose žive vjere, što se pretvorilo u spasonosni koridor prema miru. Upravo te vrjednote treba izučavati, na njih podsjećati i njih mudro ugrađivati u školske i akademske sustave, u gospodarske strategije, u dugoročne razvojne planove, u pronatalitetne politike.
Zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić na misi u Kninu
 

JUGO PODJELA KRIVNJE

 
- S područja Republike Srpske Krajine je 1991. prema procjenama istjerano 180.000 Hrvata i to etničko čišćenje čak se može usporediti s etničkim čišćenjem Srba 1995. Srbija nema razlog da se osjeća moralno superiornijom u odnosu na Hrvatsku jer se ni mi sa svojim zločinima nismo suočili.
Dragan Popović, direktor beogradskog Centra za praktičnu politiku, Deutsche Welle
 
- U ratu u Hrvatskoj od 1991. do 1995. ubijeno je ukupno oko 20.000 ljudi.
Kratka vijest bečkoga Die Pressea (APA/AFP) kao da je bio građanski rat a ne agresija Srbije, Crne Gore i JNA na Hrvatsku
 
- Sudbine izbjeglica iz ratova nastalih raspadom Jugoslavije treba shvatiti u kontekstu ratova samih. Naime, ljudi su protjerani iz svojih domova ne samo kao kolateralna šteta koja proizlazi iz sukoba, nego kao namjeran cilj vojnih i političkih vođa koji su željeli stvoriti etnički očišćen teritorij koji bi bili dio već zamišljenih nacionalnih država i koje bi se trebale pojaviti iz pepela multietničke Jugoslavije.
Vjeran Pavlaković, američki povjesničar hrvatskih korijena o „ratovima devedesetih“ za bošnjački
 

LAŽ

 
- Tijekom „Operacije Oluja“ protjerano je do 200.000 Srba, ubijeno je oko 350  civila.
Kratka vijest bečkoga Die Pressea (APA/AFP)
 
- Pripadnici specijalne hrvatske policije počinili su brojne zločine nad civilnim srpskim stanovništvom.
Adelheid Wölfl, novinar bečkoga Der Standarda
 
- Iz registriranih grobnica na teritoriju Hrvatske, od 2001. do 2014. ekshumirani su posmrtni ostaci 1.053 žrtava srpske nacionalnosti stradalih u akcijama hrvatske vojske i policije „Bljesak” i „Oluja”.
Urednički komentar beogradske Politike 3. kolovoza 2015.
 
- U akciji hrvatske vojske „Oluja” nestalo je 1.805 osoba.
Komentar beogradske agencije Beta 3. kolovoza 2015.

Više članaka ...

  1. IZJAVE TJEDNA
  2. IZJAVE TJEDNA

Anketa

Tko stoji iza peticije da se pozdrav "Za Dom spremni" uvede u službenu vojnu uporabu?

Srijeda, 02/09/2015

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1109 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević