Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
- Pratim situaciju u Hrvatskoj i vidim da se ta knjiga koristi u službi predizborne predsjedničke kampanje u Hrvatskoj. U tome ne želim sudjelovati pa ne želim dodatno komentirati navode iz svoje knjige.
Radivoje Cvetićanin, srbijanski veleposlanik u Hrvatskoj od 2005. do 2009. u knjizi Zagreb Indoors o ručku u restoranu Vinodol u Teslinoj ulici u Zagrebu 22. svibnja 2007. s Ivom Josipovićem, www.hrsvijet.net
 
- Osnovna zadaća Predsjedništva je očuvanje suvereniteta. Preambula Ustava posve eksplicitno kaže – Bosna i Hercegovina je politički neovisna, međunarodno priznata, i suverena država. U suverenoj državi nema i ne može biti drugih država i državica. Priča o odcjepljenju i stvaranju novih država na teritoriju Bosne i Hercegovine je uglavnom korištena kao sredstvo za postizanje dnevnopolitičkih ciljeva, a u nedostatku ekonomskih rješenja koja bi doprinijela boljitku naše zemlje. Vrijeme je dokazalo ispraznost takve neodgovorne politike koja nijednom narodu u Bosni i Hercegovini nije donijela i ne će donijeti ništa dobro.
Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990. i kandidat za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, www.poskok.info
 
- Jugoslavija je nastala pobjedom Srbije i saveznika u Prvom svjetskom ratu. Hrvatska se našla na poraženoj strani i Hrvati su panično tražili da uđu u Državu Hrvata, Srba i Slovenaca. Kralj Aleksandar prihvatio je i napravio strahovitu pogrješku, koja nas je koštala milijun i pol žrtava u Drugom svjetskom ratu, a bogami i više tisuća u ovom ratu.
Radovan Karadžić, čelnik Srba u BiH na sudu u Den Haagu, Glas Slavonije
 
- To je hipotetsko pitanje i ne želim o tome razmišljati jer pomirio sam se s činjenicom da se više nikada neću vratiti u Hrvatsku. I da se mogu vratiti, kamo da se vratim? U Donjem Lapcu u mojoj kući i na imanju živi hrvatski branitelj, a u stanu u Zagrebu na Sveticama živi bivši šef Vojne policije u Hrvatskoj Mate Laušić. Pa zašto me gospoda Josipović i Milanović ne obeštete jer ja sam svojim novcem platio te kuće? Više i ne razmišljam o tome da bih se ikada mogao vratiti u Hrvatsku.
Andrija Rašeta, general zločinačke JNA o tomu što bi učinio kad bi se vratio u rodnu Hrvatsku, Večernji list
 
- JNA je imala latinicu kao obvezno pismo i tek kasnije je pretvorena u srpsku armiju, ali mi tada više nismo ratovali s njima.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“ brani JNA preko ćirilice, www.lupiga.com
 
- U Moskvi se potencijalna ekspanzija NATO-a k Crnoj Gori, Makedoniji i Bosni i Hercegovini doživljava kao neodgovorna politika i provokacija.
Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, Radio Slobodna Europa
 
- Putin je imao veoma jasan plan kada je anektirao Krim, ali ne i za istočnu Ukrajinu. Njegov najveći problem je što se fokusira na taktiku. Dok je radio u KGB-u nije obučavan da bude strateg. Pripadnici ove službe su inače pripremani samo za operativne akcije. Prvo analitičko odjeljenje u KGB-u je formirano tek 1989. godine uoči raspada Sovjetskog Saveza.
Andrej Soldatov, jedan od osnivača i urednik portala Agentura.Ru, Radio Slobodna Europa

 

TVRDNJE

 
- Ručam u Vinodolu s prof. Josipovićem. Ta renesansna pojava... ostavlja utisak jednostavnog, unekoliko hladnog čoveka. U dva sata razgovora nismo, međutim, uspeli da dopremo jedan do drugoga. Doneo mi je svoju uobičajeno debelu hrestomatiju suđenja i presuda za ratne zločine. Devedeset i pet odsto Srbi. Potvrđuje da je izašao iz hrvatske komisije koja vodi tužbu protiv Srbije. Nije od toga pravio pompu. Kazao sam da mi prirodno cenimo taj gest.
Radivoje Cvetićanin, srbijanski veleposlanik u Hrvatskoj od 2005. do 2009. u knjizi Zagreb Indoors o ručku u restoranu Vinodol u Teslinoj ulici u Zagrebu 22. svibnja 2007.
 
- Ono što me zabrinjava u tim promjenama Ustava je da on namjerava smanjiti broj saborskih zastupnika, što znači da bi njegov vlastiti ured, koji broji 150 ljudi, bio veći od cijelog Hrvatskog sabora. Daje sebi ovlasti koje bi mu omogućile da ih formalno ima, a nije ih do sada niti koristio. Ovo je samo njegov pokušaj stvaranja programa kako bi se osvojio sljedeći mandat.
Kolinda Grabar Kitarović, kandidatkinja HDZ-a za predsjednicu Hrvatske o Ivi Josipoviću, Osječka TV
 
- Ljudi koji su opet s ogromnim brojem glasova Bošnjaka pokušali utjecati na legitiman izbor ili nelegitimnog člana Predsjedništva, prema Hrvatima su neodgovorni, prema svom glasačkom tijelu i dobrim ljudima u BiH. Uvjeren sam kako će oni biti kažnjeni od improvizacija i da će u njima imati odličnu ilustraciju kada budemo razgovarali o odluci Suda u Strasbourgu i kada budemo mijenjali Izborni zakon. Siguran sam da nikada više u izbore ne ćemo ući da netko strahuje hoće li 50-100 tisuća glasova jednog naroda biti usmjereni k drugom da bi upravljao političkim procesima u BiH i tako pravio nove zastoje. Nova kriza je evidentno bila svrha svega i ja sam uvjeren da smo je izbjegli'.
Dr. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH o Martinu Ragužu i drugim izdajicama hrvatskoga naroda u BiH, www.hdzbih.org
 
- Međunarodna zajednica se tu jasno miješala, vrlo se jasno vidjelo tko su njezini favoriti. Oni su gurali Martina Raguža kao tobože hrvatskog predstavnika po volji međunarodne zajednice i koji je tražio glasove u većinski bošnjačkim područjima kao neka vrsta novog Komšića, međutim, očito taj pokušaj nije uspio.
Nino Raspudić, politički analitičar o izborima u BiH, Danas, Beograd
 
- Zabrinuti smo zbog činjenice da Hrvatska ne će uspjeti povući 80 milijardi eura koje su joj na raspolaganju iz europskih fondova. Jasno je kako je Vlada po tom pitanju troma stoga očekujem da građani ne će ubrzo osjetiti prednosti sredstava iz EU fondova.
Diana Stachowitz, bavarska parlamentarka SPD-a za boravka u Međimurju, www.tportal, hr
 
- Bolković u zadnje vrijeme dosta na fejsu piše protiv UDBA-e i apostrofira Perkovića, ali to je njegov modus operandi, a vjerojatno i vivendi – onog kog napada, zapravo mu se ulaguje. Prema priči osobe bliske Bolkoviću i voditelju kultnog tv talk showa Aleksandru Stankoviću, Romano često naziva popularnog novinara i ulaguje mu se da bi netom kasnije protiv njega pisao na svom blogu “Nemanja”.
Željko Peratović, novinar, http://45lines.com/nesuocavanje-s-prosloscu-im-auftrag-der-vater/
 
- Sisačka rafinerija s dobrom upravom može biti profitabilna. Ali i kada ne bi bila profitabilna, rafinerija Sisak je tehnološka nužnost. Jer u ležištima koja se već iskorištavaju imamo još potencijalnih procijenjenih rezervi oko 40 milijuna tona ekvivalentne nafte. Imati domaću proizvodnju i ne ugasiti sisačku rafineriju, koja je Bogom dana što se tiče pozicije i prerade naše relativno jeftine nafte – mislim da to treba podržati.
Akademik Mirko Zelić, višedesetljetni čelni čovjek INA-Naftaplina, Radio Slobodna Europa
 
- Kakva, bolan, promjena - 16 godina Komšić je na proračunu! Izdao je jednom, izdat će opet! Izdao je 300.000 ljudi koji su mu vjerovali i nekoć glasali za njega. Poručite ljudima koji žele glasati za njega - kad je izdao nas, izdaće i vas.
Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, bivših jugokomunista u BiH, Dnevni avaz
 
- Mišljenja sam da je to upravo njegova igra, odnosno Jovićev dogovor s Josipovićem, tj. Josipovića s njim, da iziđe s tako jednom užasavajućom tezom, kako bi imao opravdanje za tobože ga smijeniti jer je to njegova najslabija karika za drugi mandat. To se u šahu zove iznuđeni potez. Nedvojbeno je da je Josipović shvatio da će izgubiti predsjedničke izbore
Admiral Davor Domazet-Lošo, geostrateg i geopolitičar o smjeni D. Jovića, www.narod.hr
 
- Položaj hrvatske zajednice treba promatrati u kontekstu Srbije kao države s još uvijek nekonsolidiranom demokracijom. Većina Hrvata je u nepovoljnom ekonomskom položaju. Na kraju, ali ne i manje važno, Hrvati u Srbiji još uvijek se ne osjećaju dovoljno sigurno, strah je dio njihovih egzistencija. To je posljedica činjenice da su oni bili žrtve etnički motiviranog nasilja tijekom devedesetih godina, posebno u Srijemu, a politike suočavanja s prošlošću su izostale. Kontinuirano je prisutno u velikom postotku i antihrvatsko raspoloženje, što još uvijek zna rezultirati i etnički motiviranim nasiljem, koje, kada se dogodi, ne prate i adekvatne reakcije policije i pravosuđa.
Tomislav Žigmanov, hrvatski književnik i direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Politika, Beograd
 
- Vučić i Dačić imaju mnogo razloga da se zalažu za politiku "idemo dalje" jer su njihove stranke bile nositelji ratne politike. Točno je da Europska unija to ohrabruje, jer želi da regija brže ide naprijed. To je ispravno, treba se okrenuti budućnosti, ali prošlost je ipak tu oko nas i ona se ne može sasvim zaboraviti.
Žarko Korać, političar i dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Radio Slobodna Europa
 
- Ovdje je svašta rečeno na račun Radovana Karadžića. Možete o njemu misliti što god hoćete, ali ne i da je glup. Čak i da je Karadžić znao za ubojstva, a da ih nije zapovjedio, za što ne postoji ni jedan vjerodostojan dokaz, opet ne bi mogao biti osuđen za genocid.
Peter Robinson, Karadžićev pravni savjetnik na suđenju bivšem političkom vođi bosanskih Srba, Hina
 
- Karadžić se koristio nasiljem i terorom kako bi od multikulturalne BiH stvorio posebnu etničku srpsku državu. Muslimane su etnički čistili iz sela u selo, poput metle kojom se čisti smeće. Paravojne formacije iz Srbije primljene su raširenih ruku od lokalnih vlasti u Zvorniku te su zajedno s policijom, Teritorijalnom obranom i JNA brutalno preuzele vlast i ubijeni su desetci ljudi, a potom je provedena akcija čišćenja.
Alan Tieger, haaški tužitelj u završnoj riječi na suđenju bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, Hina
 
- Dejan Jović već godinama veoma dosljedno i učestalo javno zastupa ista stajališta, koja su naglašeno projugoslavenska i prokomunistička, te naglašeno nesnošljiva i destruktivna prema hrvatskoj državi. To je osnovni razlog zbog kojeg je Dejan Jović smješten na moćno mjesto u uredu sadašnjeg Predsjednika RH Ive Josipovića.
Josip Jurčević, hrvatski povjesničar, www.hrsvijet.net
 
- Nikada nisam vjerovao da ću napustiti Hrvatsku. Imao sam tužan osjećaj kad sam odlazio i sve ostavio. Ipak sam se rodio i odrastao u Hrvatskoj. Nikada nisam ni pomislio da ću živjeti u Beogradu. Po rođenju sam građanin hrvatske zajednice, a po nacionalnosti sam Srbin.
Andrija Rašeta, general zločinačke JNA, Večernji list
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Na nogometne utakmice ne idem jer postoji visoki rizik od nacionalizma, rasizma i izgreda.
Ivo Josipović, predsjednik RH o „ustašama“ na nogometnim utakmicama, HRT
 
- Ljubljanski Jovan je 2006. godine uputio pismo Svetom sinodu Srpske pravoslavne crkve u kome je tvrdio da je u Hrvatskoj do tada prekršteno više od 30.000 Srba i da taj proces i dalje traje.
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske u Srbiji, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Od 1991. do 2003. godine samo u Zagrebu 20.000 djece pravoslavne vjeroispovijesti prevedeno na katoličanstvo.
Zoran Pusić, čelnik GOLJP-a 2003. godine, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Andrićeve mrtve kosti vjerojatno bijesno klepeću, jer mu „kulturni“ Hrvati ni u grobu ne daju mira. Neutemeljeno ga svojataju isti oni koji nisu malim prstom pomaknuli kad je intelektualna i medijska pamet opominjala najutjecajnije iz „hrvatske državne politike“ i „Crkve u Hrvata“.
Marijan Vogrinec, jugoslavenski novinar Vjesnika, www.45lines.com
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Ostavimo prošlost neka se njome bave tužiteljstva i sudovi, prepustimo povijest povjesničarima.
Martin Raguž, predsjednik HDZ-a 1990. i kandidat za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, www.poskok.info
 
- U Hrvatskoj nema spremnosti da se obnove uništeni antifašistički spomenici i pravoslavne crkve i da se u programe povijesti i književnosti vrati velik dio izbačene srpske tradicije.
Miodrag Linta, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglih Srba iz Hrvatske u Srbiji, Nezavisne novine, Banja Luka
 
- Na današnji dan su fašisti srušili Jugoslaviju, nije to dakle nikakav dan neovisnosti nego dan pada Jugoslavije.
Domagoj Margetić, bivši predsjednik Mladeži HDZ-a, glavnik urednik Hrvatskoga slova, a danas suradnik srbijanskih tajnih službi na Dan hrvatske nezavisnosti 8. X. 2014., ww.dnevno.hr
 
- Hrvatska je bila vrlo glasan zagovornik, iako ne jedini, ali vjerojatno najglasniji zagovornik da proširenje mora ostati veoma visoko na listi prioriteta EU-a i u novom sazivu Europske komisije. Postojali su određeni znakovi zamora u državama članicama, a rekao bih i među državama koje imaju europske aspiracije, međutim mislim da smo sada to prevladali. To je vidljivo po tome što se održao niz konferencija i sastanaka na veoma visokoj razini upravo na temu Zapadnog Balkana. Podsjetit ću da je i naš Croatia forum u Dubrovniku bio posvećen ovoj temi. Dogodio se i sastanak u Berlinu. Znači,  to su sve znakovi da države članice i EU kao takav prepoznaje važnost proširenja i ostavlja ga visoko na listi prioriteta, uostalom i u novoj strukturi Komisije, jedna od općih uprava je zadržala u svom nazivu i proširenje. Prema tome uspjeli smo da proširenje ostane na radaru Europske komisije.
Hrvoje Marušić, pomoćnik hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova, Radio Slobodna Europa
 
- Predsjednik Tuđman tu je rečenicu samoinicijativno i protivno propisanom tekstu prisege dometnuo. E sada, zašto sam je ja ponovio? Pa zato što iz pravnih, stručnih krugova, osim zgražanja i to ne formuliranoga kao stručno mišljenje kojime bi se netko oglasio – bio on pojedinačni sudac Ustavnog suda, bio njegov predsjednik, ili bilo da je riječ o Sudu kao instituciji, nikakvih drugih reagiranja nije bilo. Ja naprosto nisam imao osnove ne ponoviti nešto, za što je očito postojala spremnost da se prihvati kao dio Predsjedničke prisege. Ne mislim da bi tu rečenicu trebalo izbaciti, nego bi najpametnije bilo usvojiti američki model, prema kojemu prisega završava tom rečenicom, ali je svakome Predsjedniku ostavljeno na volju hoće li je izgovoriti, ili neće. Prisega važi s njom i bez nje.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“ o tekstu prisege predsjednika "Tako mi Bog pomogao!", www.lupiga.com
 

CINIZAM

 
- Ja silno volim i cijenim našu nogometnu reprezentaciju i sretan sam kad pobijedi, a vrlo rado ću doći na utakmicu kada gospodin Šuker i nogometni savez ispune ono što su i meni obećali da će učiniti. Dakle, kad srede stanje u organizaciji i da svima koji dođu na stadion bude ugodno.
Ivo Josipović, predsjednik RH o „ustašama“ na nogometnim utakmicama, HRT
 
- Rafinerija Sisak je kao neuspješan sportaš s ambicioznim roditeljima. Ona je športaš koji je zadnji na svim natjecanjima, ali njegovi roditelji i dalje vjeruju da se može uspješno natjecati.
Ferencz Szabolcs, direktor MOL-a ruga se Hrvatima, Večernji list
 

DEMAGOGIJA

 
- Naše ceste ostaju naše i na istom mjestu. Ništa ne rasprodajemo, nego stavljamo državni imovinu u funkciju općih interesa.
Zoran Milanović u svom govoru u Saboru, koji je trebao biti obraćanje Vlade o stanju nacije, Hina
 

GLUPOST

 
- Hrvatska nema ambiciju biti regionalnim liderom, niti ičijim tutorom ili sponzorom. Želimo biti uzor, želimo biti prijatelj u kojeg se može pouzdati, kao što smo vidjeli nakon poplavama koje su pogodile Srbiju i BiH.
Zoran Milanović u svom govoru u Saboru, koji je trebao biti obraćanje Vlade o stanju nacije, Hina
 

NAKNADNO PRIZNANJE

 
- Nije bila namjera u Daytonu da samo Hrvati glasaju za Hrvate, Bošnjaci za Bošnjake. Nije to nikakav međunarodni standard. Glasanje ne zavisi od DNK, ono zavisi od građanstva i državljanstva. Kad čujemo razne stvari o prijetnja da samo Hrvati mogu glasati za Hrvate mogu reći da to nije namjera. Naprotiv, namjera je bila u Daytonu, skoro prije 20 godina, da ako je čovjek najbolji kandidat da može skupiti glasove od svih etničkih grupa.
Jonathan Moore, šef misije OSCE-a u BiH, Radio Slobodna Europa
 

OPASNO PITANJE

 
- Gospodine Klasiću, kakav je odnos hrvatske vlasti prema zločinima koji su nad srpskim stanovništvom počinjeni u akciji Oluja?
Omer Karabeg, novinar Radio Slobodne Europe u emisiji Most pita jugoslavenskog istoričara na zagrebačkome Filozofskom fakultetu!
 

PILA NAOPAKO

 
- Vidim da Papine poruke za mnoge naše biskupe nisu dobrodošle. Kad uspoređujete ono što govori Papa i ono što govore oni, to je kao nebo i zemlja. Crkva ne plaća porez, ni na svoje prihode koji su iz određenih djelatnosti ili davanja u zakup pojedinih prostora i objekata.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com
 
- Ukoliko se takav scenarij doista krene odigravati, teško je zamisliti bolju priliku za HDZ da pokaže da je sazrela stranka na strani temeljnih vrijednosti moderne demokracije i da, u ovoj bitci, stane na stranu Željka Jovanovića. Iako bi to bilo i logično i vrijedno i katarzično, nažalost, malo je toga što je teže zamislivo od ovakvog raspleta
Jasmin Klarić, novinar Novoga lista zagovara uvedbu protuživotnoga građanskog odgoja
 
- Male su šanse da će Kolinda Grabar Kitarović pristati biti kandidatkinja stranke koja je posve skrenula udesno.
Jurica Körbler, novonastali dopisnik beogradskih Novosti iz Zagreba
 
- Jer, kako kaže predsjednik Josipović, cijelu državu sramote pred svijetom. Priču o ćirilici pretvorili su u priču o neuspjehu Hrvatske. Neuspjehu da se ponaša kao civilizirana, uređena i sigurna pravna država. Mamuzajući šovinističke furije pobunjenici protiv ćirilice, odnosno protiv prava nacionalnih manjina, ne destabiliziraju samo aktualnu vlast, što im je cilj, nego i cijelu Hrvatsku
Jelena Lovrić, novinarka Jutarnjega lista
 

PRAVO PITANJE

 
- Zašto ne bi hrvatski narod znao da je Ante Josipović uz to što je bio "mladi partizan", i, vrlo vjerojatno imao neke zasluge u borbi protiv tadašnjega fašizma, cijeli svoj život bio visoki komunistički dužnosnik i funkcionar, koji je zbog toga postigao vrhunske društvene i egzistencijalne beneficije, odgojio svoju djecu, ostavio im u naslijeđe impozantne nekretnine i materijalno bogatstvo, koja su bila apsolutno zaštićena u jednome poretku (koji je prema mišljenju "Europe" na koju se Josipović poziva bio neljudski i zločinački, a pred hrvatskim narodom opterećen realnom hipotekom zastrašujućih zločina koje je prema njemu počinio).
Marko Ljubić, novinar www.politikaplus.com

IZJAVE TJEDNA

 
 
- HNS nije ni lipe nikakvih takvih novaca primio. Sve donacije koje je HNS primio su objavljene na našem webu, a svi koji su uključeni u bilo kakve takve transakcije s kojima HNS ni ja nemamo veze neka se i brane i objasne o čemu se radi.
Vesna Pusić, predsjednica HNS-a danas i 2007. kada je iz crnoga fonda za izbornu kampanju iz HAC-a kapnulo milijun kuna, 24 sata

 

- On je napisao što misli o jednom davnom događaju. Zašto netko ne bi mogao reći nešto što misli? Zašto se danas sukobljavati oko nečeg što je davno prošlo?
Stjepan Mesić, političar, brani Dejana Jovića, Novi list
 
- Trebalo istražiti zašto velika većina hrvatskih branitelja i civila koji su prošli Domovinski rat boluje od niza malignih oboljenja i PTSP-a, a riječ je, kako je kazao, o populaciji koja je pobijedila u ratu i ostvarila brojna zakonska prava, dok populacija koja je bila na strani tzv. Krajine i izgubila rat, nema prava, ali ni PTSP.
Bojan Glavašević, sin legendarnog novinara Siniše Glavaševića iz Vukovara 1991. i pomoćnik ministra branitelja na okruglom stolu Europskoga doma Vukovari zloglasne protuhrvatske odnosno pro-ju-srpske udruge Documente, Večernji list
 
- Svaku izjavu koju je Dejan Jović izrekao javno, napisao, ne može se povezati s izjavama Ive Josipovića.
Vesna Škare-Ožbolt, bivša politička savjetnica i predstojnica Ureda predsjednika Republike Hrvatske, HRT Studio 4
 
- Profesor Jović je u pravu, u kontekstu u kojem daje ocjenu da u usporedbi s referendumima i Quebecu i Škotskoj, hrvatski referendum nije bio “free and fair”.
Ivan Račan, sin Ivice Račana i saborski zastupnik SDP-a brani Dejana Jovića, Večernji list
 
- Nema alternative koncesiji. Time se pruža mogućnost vraćanja dugova i rasterećenje budućih naraštaja. Sve drugo je stvar emocija.
Siniša Hajdaš Dončić, ministar prometa o prodaji autocesta strancima, Tiroler Tageszeitung, Austrija
 
- U Drvar putujem jer želim saznati kakvi su uvjeti za srpske povratnike. Čuo sam da nisu dobri. To je jedan od razloga što ćemo otvoriti ured u Drvaru, jedino predstavništvo međunarodne zajednice i mada ne znači da će sve biti riješeno sutradan, to znači da mi u OESS-u želimo ulagati svoje snage u svaki kraj Bosne i Hercegovine, gdje možemo igrati pozitivnu ulogu.
Jonathan Moore, šef misije OESS-a u BiH, Oslobođenje, Sarajevo
 
- U svim državama na svijetu postoji zakon prema kojem ne moraju obrazložiti zašto vam je zahtjev odbijen. Moj je odbijen uz izvanzemaljsko obrazloženje i po tom rješenju imam pravo na tužbu Upravnom sudu, što sam i učinio. Upravni sud izdao je rješenje da je Ministarstvo unutarnjih poslova s pravom odbilo moj zahtjev. Tada sam kontaktirao s predsjednikom Hrvatskog helsinškog odbora Žarkom Puhovskim koji mi je rekao da mu hitno pošaljem svu dokumentaciju i da imam pravo na državljanstvo. Nakon što sam mu poslao dokumentaciju, javio mi se i rekao kako ipak nemam nikakve mogućnosti da dobijem hrvatsko državljanstvo. Kako vam nije jasno? Pa hrvatska politika raznim zakonskim rješenjima želi smanjiti postotak Srba u Hrvatskoj na samo 3 posto. To je demokratska Hrvatska koja je ušla u EU.
Andrija Rašeta, general zločinačke JNA o pokušaju da dobije hrvatsko državljanstvo, Večernji list
 
- Priče o Bunjevcima i Hrvatima u Srbiji zapravo dio šireg političkog konteksta, u okviru kojeg se Beograd okrenuo od Zagreba prema Budimpešti. Dakle, za Beograd nije više Zagreb vrata Europe, kao što je to bilo u vrijeme mandata predsjednika Tadića, nego je ulogu ulaza u Europu sada preuzela Budimpešta. Suradnja između Srbije i Hrvatske je praktično zamrznuta pa ne trebaju ni čuditi ovakvi potezi koje Srbija s najviših mjesta povlači u sporu između Hrvata i Bunjevaca.
Snežana Ilić, stručnjakinja za manjinska pitanja iz zrenjaninskoga Centra za razvoj civilnog društva, DW
 
- Posljedice eventualnog odcjepljenja potpuno su nesagledive – ne samo za Kataloniju i Španjolsku, nego i za Europsku uniju. Što je u Škotskoj izostalo, moglo bi se dogoditi u Kataloniji i onda proširiti na druge regije. Europi, izmučenoj ekonomskom krizom i zastrašenoj mogućnošću nove recesije, sada najmanje treba osipanje njezinog teritorija!
Carlos Delgado, komentator Deutsche Wellea
 
- U zadnjem ratu mi nismo ratovali s ćirilicom. Ratovali smo s Jugoslavenskom narodnom armijom koja je imala obveznu latinicu. Ako je netko došao u JNA, u vojsku, a nije znao latinicu – čitati i pisati – mi koji smo bili u vojsci to znamo – morao je ići na analfabetski tečaj da nauči latinicu. Izgovor je bio ekavski, a pismo je bilo latinica.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com
 
- SDS je u sebi imao elitu srpskog naroda.
Radovan Karadžić, čelnik Srba u BiH na sudu u Den Haagu, Glas Slavonije
 

TVRDNJE

 
- Koncesija autocesta još je jedna potvrda Vladine politike “sve na bubanj“ - kojoj se mi protivimo. Naknada za koncesiju, naime, istog bi se trena potrošila. I što onda?! Osim toga, razmišlja li itko da će se gradnjom Jadransko-jonskog koridora, znatno prije nego što se do sada mislilo, i promet i profit znatno povećati? Za nas bi bilo prihvatljivo davanje u koncesiju nesagrađenih pravaca, a “monetizacija“ samo sagrađenih, i to na ovako netransparentan način, potpuno je pogrješna.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a o najavljenoj Milanovićevoj rasprodaji izgrađenih najljepših i najboljih autocesta u Europi, Večernji list

- Cijela politika Ive Josipovića, u vrijeme od kada je predsjednik, ali i prije, je krupan argument da se podigne moralna optužnica za veleizdaju jer sve što je radio može se okarakterizirati kao etička moralna veleizdaja. Predložio sam deset točaka optužnice koje je Etički sud jednoglasno usvojio. Josipović je čovjek koji sve konce, crvene niti, drži i plete mrežu oko Hrvatske. Vrlo je vješt, zato sam ga nazvao kameleon. Traži podršku od svih, pa i Čačića, Bandića i Holy. Ide na više misa nego pravi vjernik da pokuša dobiti te glasove. Imamo informacije da obilazi samostane i katoličke škole. Čovjek koji će sve napraviti da dobije na izborima. Najodgovorniji je za stanje u Hrvatskoj. Brani Kukuriku koaliciju zbog podrške. Pokazao je da prezire hrvatski narod, a od tog naroda traži podršku. Spreman je koristiti se najprljavijim metodama. Plan Barbika je plan Ive Josipovića. Procijenili su da bez prljave borbe nema šanse. Josipović veća štetočina od Stipe Mesića. Josipović nije bedast, on je opasan.
Zdravko Tomac, podpredsjednik Vlade demokratskoga jedinstva o lignjinoj zlokobnoj i primitivnoj izjavi da su on i Josip Jurčević „luđaci“, www.index.hr
 
- Josipović je postao predsjednik na temelju protuhrvatske politike koju je radio na nižim razinama još od druge polovice 90-ih godina. Josipović je sukus svih protuhrvatskih interesa. On je haaški predsjednički kandidat. Realni su izgledi, da na žalost, opet postane predsjednik. Josipović je u funkciji srbijanskih interesa, ponaša se kao trećorazredni srbijanski činovnik.
Josip Jurčević, povjesničar o lignjinoj zlokobnoj i primitivnoj izjavi da su on i Zdravko Tomac „luđaci“, www.index.hr
 
- Josipović je s Jovićem ideološki kompatibilan i znao je sve ove godine koje on stavove iznosi, prema tome, time što će ga sada razriješiti dužnosti ne će tu bliskost na nikakav način uspjeti preokrenuti.
Igor Peternel, podpredsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora, HRT Studio 4
 
- Poznato je da u Srbiji vladavina prava i funkcioniranje pravne države ima brojne deficite. Bili smo svjedoci da su postojale i namjerne opstrukcije najviših državnih dužnosnika u ostvarivanju manjinskih prava. Recimo, 12 godina država nije tiskala nijedan udžbenik na hrvatskom jeziku. Hrvati nemaju predstavnika u republičkoj Skupštini, a Republičko vijeće za nacionalne manjine nije se sastao gotovo pet godina.
Tomislav Žigmanov, publicist iz Subotice i direktor Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Politika, Beograd
 
- Inače, u našoj regiji je vrlo rasprostranjeno izjednačavanje zločina. Obično se kaže: "Dobro, mi smo činili zločine, ali i vi ste ih činili nad nama". Ta ekvidistanca, to izjednačavanje zločina za mene je potpuno nemoralan postupak.
Žarko Korać, političar i dugogodišnji profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, Radio Slobodna Europa
 
- Nemojte biti smiješni! To nisu Srbi. To su hrvatski pijuni. Oni rade što hoće hrvatska vlast i uvijek su uz vlast. Rade za svoje džepove. Što su oni napravili u ovih 20 godina za povratak izbjeglica i prognane Srbe? Ništa!
Andrija Rašeta, general zločinačke JNA o svojim Srbima u Hrvatskoj, Večernji list
 
- Po djelima se poznaje svatko pa tako i Jugoslaveni. Gdje je najveći uspjeh Josipovića. Najveći domet Josipovića je otići u Republiku srpsku Dodiku i tako mu dati legitimitet. Ili pozvati predsjednika Tadića pa da mu vukovarske majke okrenu leđa. Jugoslaveni su oni koji puštaju mlade da odlaze iz Hrvatske, Jugoslaveni stalno govore o ustaštvu. Jugoslaveni su oni koji daju autoceste u koncesiju. Kad je puknuo nasip kod Rajeva Sela predsjednik Republike nije sazvao sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost iako ima dovoljno špekulacija da se tu radi o sabotaži. Vodio sam službu i znam kako se to radi, za 24 sata znalo bi se kako je došlo do pucanja nasipa.
Davor Domazet-Lošo, politički analitičar i admiral Hrvatske vojske, Z1
 
- Pamtimo da je Romano Bolković bio osoba koja je povezala odbjeglog generala Zagorca, optuženog za nestanak dragulja s predsjednikom Stipom Mesićem, a posredstvom njegova, i danas Josipovićeva savjetnika Saše Perkovića.
Željko Peratović, novinar, http://45lines.com/nesuocavanje-s-prosloscu-im-auftrag-der-vater/
 
- Ured Predsjednika RH zapravo sliči na osinjak u kojem se roje srbijanski i različiti ostali strani interesi, a razaraju se interesi i identitet hrvatskoga društva i hrvatske države. Mjesto glavnog analitičara u Uredu predsjednika nije neko sporedno mjesto, nego ključna pozicija oko koje se vrte svi strateški procesi. Sama činjenica da je aktualni predsjednik na takvo mjesto angažirao osobu sa stavovima poput Jovićevih, potpuno su jasan i nedvojben pokazatelj Josipovićevih političkih nakana od samog početka njegovog mandata.
Josip Jurčević, hrvatski povjesničar, www.hrsvijet.net
 
- Zločini nisu bili usmjereni protiv pojedinaca kao žrtava, nego protiv etničkih zajednica. Pravilno ime za taj zločin je genocid. Karadžićev plan bio je uništiti bošnjačke i hrvatske zajednice u BiH.
Alan Tieger, haaški tužitelj u završnoj riječi na suđenju bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću, HRT
 
- Nema nikakvog dokaza da je Karadžić planirao ili zapovjedio pogubljenje zatvorenika, pa čak ni da je za njega znao. Karadžić ništa nije znao o pokolju u Srebrenici u srpnju 1995. Zapravo su ti događaji skriveni od njega i stoga nije kriv za genocid.
Peter Robinson, Karadžićev pravni savjetnik na suđenju bivšem političkom vođi bosanskih Srba, Hina
 
- Sa znanstvenog stajalšta, teza koju zastupa Jović da narodi ne žele svoju državu naprosto nije u skladu s elementarnom faktografijom. Sada u Europi imamo više od 50 država. Imamo tendenciju nastanka sve više novih nacionalnih država. Njegova teza je potpuno promašena. Dolazimo i do neslaganja glavnoga analitičara predsjednika sa samostalnom hrvatskom državom. Prije no što je postao analitičar tvrdio je kako će tranzicija završiti kada komunističke stranke i isti ljudi dođu na vlast. Kazao je i kako gledajući slike hrvatskih generala ne možete znati jesu li to pripadnici mafije ili države. Radi se o kontinuiranom političkom uvjerenju i čudi me da je on bio savjetnik predsjednika, kazao je Tuđman.
Miroslav Tuđman, osnivač hrvatske obavještajne zajednice, Večernji list
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Plan nacionalističkog vodstva bosanskih Srba da si referendumom izbori samostalnu državu, tobože na tragu Škotske i eventualno Katalonije, opaka je i pogana ujdurma, apsolutno nedopustiva. Ne samo zato što je posrijedi tvorba koja je bila ratna saveznica “Republike Srpske Krajine” (njezin zločinački karakter nije poništen hrvatskim zločinima poslije Oluje), nego i zato što bi to značilo definitivno ozakonjenje etničkog “čišćenja”, pa i genocida, te njihovih rezultata, ionako već nagrađenih Daytonskim sporazumom.
Inoslav Bešker, jugoslavenski novinar u jugokomunističkoj maniri izjednačava sustavne zločine agresora na Hrvatsku i BiH s pojedinačnim zločinima branitelja u obrani, Jutarnji list
 
- Kolinda Grabar Kitarović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) dosad se u predizbornoj borbi služila ljubavlju prema domovini, što su nacionalisti u Hrvatskoj dobo primili, i može računati na potporu Katoličke Crkve.
APA iTiroler Tageszeitung - komentar
 
- Bunjevci nisu Hrvati. Oni sebe smatraju Srbima. Oni se mogu deklarirati kako žele, ali su Srbi. Ja mogu sada dobiti kinesko državljanstvo, ali sam Srbin. Što to znači da oni koji žive u Srbiji moraju učiti hrvatski književni jezik? Ja sam Srbin koji je rođen u Donjem Lapcu, ali ja danas isključivo baratam latiničnim pismom. Ne koristim ćirilicu. Smatram da nije prepreka mojoj nacionalnosti da pišem latinicom. Isto tako trebalo bi biti i Bunjevcima. Čudim se hrvatskom predsjedniku Josipoviću što ne prouči malo povijest Bunjevaca. Nitko im ne brani da budu Hrvati i katolici. Ali ako se Bunjevci ne bune, što se imaju Josipović i ostali u Hrvatskoj buniti?
Andrija Rašeta, general zločinačke JNA, Večernji list
 
- Crkva podržava sve konzervativne inicijative i na najbrutalniji mogući način se miješa u politiku. I radi to s oltara, a to niti je dobro, niti je prihvatljivo u sekularnoj državi, kakva bi Hrvatska morala biti. Svaki biskup, svaki svećenik, svaka časna sestra – svi oni se mogu baviti politikom, ali ne s oltara, ne kao ljudi Crkve.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com
 
- Crkva ima infrastrukturu kao ni jedna politička stranka, niti jedna nevladina organizacija, a pitanje je ima li i država skupa s lokalnom samoupravom... Glede imovine neupitno je Crkva moćni i povlašteni subjekt u Hrvatskoj, usprkos “svetosti vlasništva” koja je novostečena vrjednota od demokratskih promjena u Hrvatskoj do danas?
Ana Bernardić, novinarka, www.lupiga.com
 
- Kada bilo koji Bošnjak ode u Mostar Grad, i kada vidi taj križ (krst) na brdu iznad grada, odmah treba da pomisli da je to simbol hrvatsko – ustaškog zločina nad Bošnjacima i prije i sada.
Facebook stranica Bošnjaci, https://www.facebook.com/bosnjaci.eu/photos/pb.101769679607.-2207520000.1411834398./10152478883069608/?type=1&theater
 
- Kada sam išla u Neum i Mostar cijelo vrijeme sam gledala taj krst ne razumijem zašto tu u našoj “lijepoj” BiH, ali baš zbog tih stvari je grozna. Neka sebi stavljaju krstove negdje drugo ne u BiH. Možda jesam mlada ali shvaćam neke stvari…”
Komentari na facebooku Bošnjaci
 
- Nije mogao opstati u „glavnom gradu svih Hrvata“. Zapao je u grdu bijedu i neimaštinu, bolest je uznapredovala. Gotovo je umro od gladi, a nitko mu nije želio pomoći. Otputio se u Beograd, gdje je lijepo prihvaćen među srbijanskom intelektualnom kremom, omogućen mu je književni napredak u novonastaloj poslije Prvog svjetskog rata Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji i zavidna diplomatska karijera. Sve do veleposlaničkog mjesta u Trećem Reichu. U Berlinu je predao vjerodajnice osobno Adolfu Hitleru, a cijeli je Drugi svjetski rat, po raspadu Kraljevine Jugoslavije, proveo povučeno u Beogradu.
Marijan Vogrinec, jugoslavenski novinar Vjesnika o „Srbinu“ i „Jugoslovenu“ Ivi Andriću, www.45lines.com
 
- Nikada nije bilo govora o tome da Srbi osvajaju tuđe, već samo da brane svoje. Tih dana i mjeseci nalazili smo se u situaciji da su na vlast u Hrvatskoj i BiH došli Hitlerovi saveznici, ako ne Tuđman, onda njegovi ministri iz emigracije.
Radovan Karadžić, čelnik Srba u BiH tijekom agresije Srbije, Crne Gore, JNA i tamošnjih Srba protiv Hrvata i Muslimana u BiH na sudu u Den Haagu, Glas Slavonije
 
- Sve u svemu, početak je na strani Josipovića. S daleko više argumenata hrvatski predsjednik dočekuje uopćene kritike opozicije. Kada je riječ o ideologiji, Josipovićevi protukandidati koncentrirani su na stare podjele kojih se hrvatska desnica očito ne može osloboditi, kada se u svemu vide „partizani, Jugoslaveni, Balkanci“.
Jurica Körbler, dopisnik beogradskih Večernjih novosti iz Jutarnjega lista
 
- HDZ danas podsjeća na deponij političkih, medijskih i na kraju sudskih priča. Tko još može vjerovati šefu kabineta Josipa Manolića, šefu stožera Stjepana Mesiću, ministru Ive Sanadera i najdugovječnijem obavještajcu da ništa nije znao?
Vjekoslav Troskot, novinar, www.dnevno.hr
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Hrvatski referendum o samostalnosti održan je u teškoj atmosferi i napetoj situaciji. - Precizno bih rekao da je održan u dosta zategnutoj atmosferi, ali u skladu sa zakonom. Iz broja glasača vidi se da je glasalo i mnogo Srba, koji su dali glas za samostalnu Hrvatsku.  
Stjepan Mesić, političar o referendumu o osamostaljenju od Srbije, Novi list
 
- Europski uspjeh država regije u velikoj mjeri ovisi o interesu država regije za Europu. I - s druge strane - naša uvjerljivost kada je posrijedi proširenje u dobroj mjeri će ovisiti o jačanju naših ekonomskih kapaciteta.
Milorad Pupovac, domaćin i inicijator dvodnevnog sastanka čelnika vanjskopolitičkih odbora parlamenata država bivše Jugoslavije i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora, Radio Slobodna Europa
 
- Vrlo je bitno to da se svim zemljama, bez iznimke, na isti način pomaže i da ih se potiče, ali i da se mjere i individualni dosezi pojedinih zemalja u času kada su kriteriji ispunjeni, bez obzira koliko oni bili strogi. Mi smo uvijek zastupali stav da ako se neki kriterij ispuni, da se tada zemlja mora smatrati spremna barem u tom dijelu za članstvo.
Hrvoje Marušić, pomoćnik hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova o pomaganju Srbiji na brzom ulasku u EU, Radio Slobodna Europa
 
- Ono što je moj djed napravio pripada i treba ostati dio naše povijesti, ali ne one koje ćemo se stidjeti, već one na koju ćemo biti ponosni. Svaka politika ima dvije medalje, ali mislim da je država u kojoj smo živjeli i politika koju je zagovarao moj djed bila ona koja je, kao prvo, osigurala dugo razdoblje mira u jednoj velikoj državi punoj različitosti.
Saša Broz, redateljica i unuka Josipa Broza, Dnevni avaz, Sarajevo
 
- Kada bih imao priliku i kada bih bio vijećnik Gradskog vijeća, bezrezervno bi glasao za to da se Široka ulica preimenuje u  Kalelargu, odnosno da se uvrsti na dnevni red Gradskog vijeća. I dalje mi nije jasno što se tu sve dogodilo i zašto Kalelarga nije prošla na Gradsko vijeće. Ako ništa, onda zbog 11 tisuća potpisa koliko je inicijativa prikupila. Ne znam, to je sve što mogu reći na tu temu. Mislim da sam bio vrlo jasan.
Rudolf Dvorski, potpredsjednik HSP-a dr. Ante Starčević i zadarski dožupan, ZDNews.hr
 
- Prosvjed na Cvjetnom trgu govori o tome da polako sazrijeva svijest o potrebi promjene ugovora s Vatikanom, ne na štetu vjernika, nego na korist svih građana. Takva akcija, i to jedna, jedina, svakako nije dovoljna da bi natjerala vlast da se pozabavi ugovorima s Vatikanom. Ali, nadam se da će navesti sve veći broj ljudi da o tome počnu razmišljati, a potom i djelovati.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“ o prosvjedu na Cvjetnom trgu za raskidanje sporazuma sa Svetom Stolicom kada je crveni laburist Zvonko Kovačić teško ozlijedio Ružicu Ćavar, www.lupiga.com
 

CINIZAM

 
- Gospodin Karadžić je 9. srpnja (1995.) zapovjedio zauzimanje Srebrenice i osiguravanje maksimalne zaštite civilima i ratnim zarobljenicima. Postoje i dokumenti koji to dokazuju. Također je Karadžić zapovjedio da se uspostavi stanica javne sigurnosti u Srebrenici i da svi koji su se borili protiv srpske vojske trebaju biti tretirani prema svim međunarodnim konvencijama. Tužiteljstvo tvrdi da je sve to samo 'simuliralo' podržavanje zakona. Ali razuman zaključak je da sve te zapovijedi znače upravo ono što u njima. Nema dokaza za druge teorije Tužiteljstva.
Peter Robinson, Karadžićev pravni savjetnik na suđenju bivšem političkom vođi bosanskih Srba, Hina
 
- Ministarstvo unutarnjih poslova RS-a je obaviješteno da će na području entiteta boraviti određen broj ruskih državljana, uglavnom umjetnika i članova umjetničkih društava iz Ruske Federacije koji sudjeluju na manifestaciji povodom obilježavanja 100 godina od Prvog svjetskog rata koju organizira Ministarstvo prosvjete i kulture Republike srpske s Ruskom Federacijom.
Priopćenje MUP-a Republike srpske o dolasku ruskih specijalaca u ovaj dio BiH
 
- Šešelja je bio toliko pažljiv prema Muslimana, njegovi radikali u Bjeljini branili su Muslimane.
Radovan Karadžić, čelnik Srba u BiH na sudu u Den Haagu, Glas Slavonije
 

DODVORAVANJE

 
- A hrvatskim građanima je preko glave kada se sve svodi na puku ideologiju. Tako je i priča o Josipovićevom savjetniku dr. Dejanu Joviću bila kontraproduktivna za HDZ, jer osim diskvalifikacija Josipovićeva ureda ništa nije postignuto. Pogotovo što je predsjednik efektno pokazao da je Jović bio angažiran kao savjetnik ministarstva vanjskih poslova dok je ministrica bila Kolinda Grabar Kitarović.
Jurica Körbler, dopisnik beogradskih Večernjih novosti iz Jutarnjega lista
 

JUGO PODJELA KRIVNJE

 
- Kada govorimo o zločinima, tu uopće ne bi trebalo biti rasprave. Zločin je zločin bez obzira tko ga učinio i u čije ime. Mi, međutim, oko toga imamo razmirice. Zločini se ne samo relativiziraju nego i negiraju. Dešava se nešto još gore - zločini i zločinci se veličaju. Veličaju se čak i oni koji su osuđeni za ratne zločine. Takve transparente i grafite vidjet ćete po Beogradu, Zagrebu ili Sarajevu. To je ono protiv čega se trebaju boriti ne povjesničari, iako je to i naša zadaća, ali time bi se prije svega trebala baviti pravna država.
Hrvoje Klasić, docent na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Radio Slobodna Europa
 
- Iza nas je još jedno obilježavanje antifašističkog ustanka u Srbu, a ispred nas još jedna proslava pobjedničkeOluje u Kninu. Između ta dva događaja postoje sličnosti o kojima nitko ne će, ne želi ili se ne usuđuje govoriti.
Branimir Pofuk, kolumnist Večernjega lista
 
- Oluja je bila opravdano oslobađanje vlastite zemlje nakon četiri godine nasilja i okupacije, ali i odlazak desetaka tisuća ljudi, hrvatskih građana, opterećen zločinima koji se nisu smjeli dogoditi.
Boris Pavelić, jugoslavenski i protuhrvatski novinar Novoga lista
 

NAIVA

 
- Predsjednici HDZ-a i SDP-a dvije su najnepopularnije političke osobe. Preferencijalno glasovanje bi vjerojatno pokazalo da bi na izborima dobili manje glasova od nekih drugih kandidata, što bi onda potaknulo promjene u tim strankama. To bi pokrenulo demokratski propuh.
Jadranka Kosor, nezavisna saborska zastupnica podržava preferencijalno glasovanje, www.narod.hr
 

NAKNADNA PAMET

 
- Osobno se sjećam da sam Franji Tuđmanu bio kazao kako smatra da referendum nije potreban, nego da su odluke demokratskog Sabora dovoljne za osamostaljenje. No Tuđman se tome usprotivio. Smatrao je da će visok rezultat na referendumu biti uvjerljiviji za svijet. I bio je u pravu, jer smo se kasnije uvijek pozivali na referendumsku odluku.
Stjepan Mesić, političar, brani Dejana Jovića a napada referendum o samostalnosti, Novi list
 

PILA NAOPAKO

 
- Prvog čovjeka Hrvatske nisu ugrozili protivnici u predsjedničkoj kampanji. U predsjedničku utrku uključio se i dr Milan Kujundžić, koji je poslao daleko jače poruke od kandidatkinje HDZ.
Jurica Körbler, dopisnik beogradskih Večernjih novosti iz Jutarnjega lista
 
- Sada na čelu Crkve imamo papu koji je svjestan situacije u kojoj se Crkva našla, svih zastranjivanja koja su zahvatila dijelove Katoličke crkve. Smatram zato da se sa Svetom Stolicom treba komunicirati i riješiti sva ova pitanja dijalogom, ali za to treba znati što se hoće, treba imati odlučnost i ne treba se plašiti nikakvih izbora.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com
 

PRAVO PITANJE

 
- Ja bih je, na primjer, pitao što je radila od 1992. do 1994. godine i je li istina da je tada naricala nad sudbinom "ugroženih" Srba i da su u Haagu završila neka izvješća Human Rights Watcha s njezinim potpisom, a koja su kasnije korištena u procesima protiv hrvatskih generala, kao dokazi protiv Tuđmana i Šuška?!
Velimir Bujanec, urednik i voditelj Bujice o Željki Markić i njezinoj slavnoj prošlosti tijekom srbočetničke agresije na Hrvatsku i BiH, www.hrsvijet.net

- Zašto predsjednik Josipović "svoga oca partizana" ili "svoga oca mladoga Titovoga partizana" isključivo koristi kao argument u situacijama koje odgovaraju prigodi i isključivo njemu? Ne bi li argument koji u politici koristi službeni predsjednik hrvatske Države morao biti dostupan i posve jasan hrvatskome narodu u svakome trenutku? Zašto bi predsjednik nešto takvo selektivno koristio i uskraćivao sreću svome narodu, ako je siguran da je to dobar "argument"? Zašto hrvatska javnost ne bi znala sve o tome "argumentu" Ive Josipovića?
Marko Ljubić, novinar www.politikaplus.com

IZJAVE TJEDNA

 
- Ja se zalažem za ravnopravnost i napredak Bosne i Hercegovine. Ni u kući ne donosim rješenja. Potičemo da u BiH svi građani žive na zadovoljstvo svih i na zadovoljstvo BiH, kategoričan je bio Leko.
Josip Leko, predsjednik Sabora za posjeta BiH o položaju Hrvata u Brčkom, Oslobođenje, Sarajevo
 
- Savjetnika je više-manje onoliko koliko i treba biti. Od kada sam došao u ured, proračun se smanjio za 15 posto, smanjio se broj ljudi, tako da je vidljivo da se radilo na uštedama tamo gdje je to, naravno, bilo moguće
Ivo Josipović, hrvatski predsjednik na opravdane kritike da puno troši na puno – 147 – savjetnika, Slobodna Dalmacija

- No, dobro, ako već postoji zakon za taj period, vrijeme jugoslavenske države, zašto je Crkva prihvatila da joj se vrati imovina reda pavlina? Pavlinski red je ukinuo Josip II., sin Marije Terezije. On je imao puno reformi, a jedna od njih je bila ta da se sva pavlinska imovina prenese u vlasništvo Austrougarske monarhije. Koliko ja znam, Josip II. nije bio ni socijalist, a kamoli da je bio komunist – on je bio car, austrijski car. Ta imovina nije smjela biti vraćena Crkvi, niti ju je Crkva, ukoliko poštuje zakone ove države, smjela prihvatiti; a naravno, da nije ni smjela tražiti povrat te imovine.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com
 
- Katalonski premijer Artur Mas vodi narod u avanturu s neizvjesnim ishodom, smatra
Carlos Delgado, komentator Deutsche Wellea
 
- Još moramo postići ravnotežu između proračunske discipline – stroge štednje – i rasta. U prošlosti je ekonomska politika bila prilično neodgovorna. Ali semestar je vrlo dobar instrument za postizanje bolje discipline.
Hrvoje Marušić, zamjenik ministrice vanjskih poslova i europskih integracija, BBC, London
 
- Pitanje identiteta Bunjevaca zapravo je političko i zakonsko pitanje. Političko, jer se zloupotrebljava u dnevno-političke svrhe i predizborne svrhe, i to s raznih strana. Zakonsko, jer zakonski svatko ima pravo nacionalno se izjasniti onako kako želi. Znanost je tu rekla svoje, etnologija je rekla svoje, povijest je rekla svoje: bunjevačka subetnija jest u okvirima hrvatskog nacionalnog korpusa. Bunjevci jedino u Srbiji figuriraju kao nacionalna manjina. U Mađarskoj ih, na primjer, nema jer je tamošnja Akademija znanosti i umjetnosti zaključila da se oni ne mogu tretirati kao nacionalna manjina. Isto je 2006. potvrdio i Mađarski parlament.
Snežana Ilić, stručnjakinja za manjinska pitanja iz zrenjaninskoga Centra za razvoj civilnog društva, DW
 
- Nisam ja znao ni za kakve četničke ni paravojne formacije. Iskreno da vam kažem, nikada nisam priznao nikakvu paravojnu formaciju. To, uostalom, i nije bila paravojna formacija, već pripadnici sigurnosne službe Srbije na čelu s generalom Aleksandrom Vasiljevićem, tadašnjim šefom sigurnosne obavještajne službe Jugoslavije, koji su se pretvorili u paravojne formacije pod zapovjedništvom Teritorijalne obrane SAO Krajine. A što se tiče zarobljenika, tadašnji predsjednik SAO Krajine Goran Hadžić, koji se danas nalazi u Haagu, tražio je od JNA da se njemu predaju. Tada je JNA zarobljenike predala Hadžićevoj Teritorijalnoj obrani. To su moja saznanja i informacije koje imam. Tko ih je ubio i što se uistinu dogodilo, to znaju Goran Hadžić, Aleksandar Vasiljević i Mile Mrkšić. Ja sam trebao biti svjedok u Haagu na suđenju Goranu Hadžiću. Sa mnom su već i kontaktirali iz Haaga i pitali za jedan dokument koji sam potpisao i na engleskom i na srpsko-hrvatskom jeziku. Potvrdio sam im da je to moj potpis na tom dokumentu.
Andrija Rašeta, general zločinačke JNA o paravojsnim četničkim formacijama s JNA i tko je pobio Hrvate nakon pada Vukovara, Večernji list
 
- Kazneno djelo sramoćenja s doradom mora ostati u Kaznenom zakonu. Treba štititi čast i ugled.
Jadranka Kosor, nezavisna saborska zastupnica u Saboru
 
- Hrvatska namjerava početkom sljedeće godine dati u najam velik dio svojih autocesta na razdoblje od 30 do 50 godina, u nadi da će dobiti oko tri milijarde eura kako bi smanjila javni dug koji raste i otplatila dug državnih poduzeća za ceste.
Igor Ilić, dopisnik Reutersa
 
- Bio je velik političar i dobar čovjek... Ustrajno je nastojao da od SDA stvara ne samo muslimansku stranku, nego bosansku stranku sa željom da u njoj budu i pripadnici drugih naroda BiH.
Prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD-a Napredak u povodu smrti Sulejmana Tihića, Oslobođenje, Sarajevo
 
- Sulejman Tihić je pokušao istinski reformirati SDA, jačati bošnjački identitet te stranke i iskreno je radio na sukladnom multietničkom životu u BiH.
Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost BiH (SBB), Oslobođenje, Sarajevo
 
- Hrvati u Srbiji, koji su malobrojniji nego Srbi u Hrvatskoj, dobili su velika prava samim tim što su manjine dobile velika prava zakonom iz 2005. godine. Ako neka od tih prava ne ostvaruju, zna se kako mogu do njih doći.
Čedomir Antić, srbijanski povjesničar, Politika, Beograd
 

TVRDNJE

 
- I te kako sam protiv ukidanja županija i uopće diranja u teritorijalni ustroj države. Pojam "županija" nalazi se na posljednjoj stranici "Minervina" leksikona iz 1936. Njime se često služim, jer nemam novaca za novi, a i sklon sam humoru. No dakle, pojam "županija" definira se ovako: "Staro upravno i samoupravno područje u Hrvatskoj nastalo u srednjem vijeku namjesto starih župa. Pod konac ih je bilo u Hrvatskoj i Slavoniji. Dokinute razdiobom zemlje na oblasti po Vidovdanskom ustavu.
Hrvoje Hitrec, hrvatski književnik i utemeljitelj zabludjeloga HRAST-a, www.hrsvijet.hr
 
- Priča o identitetu Bunjevaca podgrijavana je u Miloševićevoj kuhinji, devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su se počele igrati igre s bunjevačkim identitetom. Miloševićev režim je u vrijeme rata s Hrvatskom razbijao ovdašnji hrvatski nacionalni korpus i tako je oduzeta jedna trećina hrvatskog korpusa.
Snežana Ilić, stručnjakinja za manjinska pitanja iz zrenjaninskoga Centra za razvoj civilnog društva, DW
 
- Milanovićevo izvješće (o stanju nacije) u maniri je najboljeg 'stand up' komičara kojeg sam ja vidio i slušao.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, Hina
 
- Nažalost, dogodio se strašan zločin u Vukovaru. Ja smatram da su za njega svi odgovorni, ako ne aktivno, onda pasivno. Najveću krivnju nosi general Mile Mrkšić i još neke starješine kao što je Veselin Šljivančanin. Jer dopustili su da vojska zarobljenike i ranjenike preda Teritorijalnoj obrani, nakon čega su svi ubijeni. Najveća je tu krivnja Mrkšića jer Šljivančanin tu nije odlučivao.
Andrija Rašeta, general zločinačke JNA, Večernji list
 
 - Zapadni Balkan izgubio je dosadašnju snažnu podršku Britanije, koju ovih dana uglavnom brine imigracija. Ali aktivnija je postala Njemačka.
The Economist, urednički komentar
 
- Putin ima samo jedan cilj, a taj je održati se na vlasti i ugnjetavati sve one koji bi tu vlast pokušali smanjiti. 
Lev Gudkov, direktor Levade, moskovskog instituta za ispitivanje mišljenja, Der Standard, Beč
 
- Kad prestanemo pričati o Domovinskom ratu, Vukovaru, tada Hrvatske neće biti. To je cilj Jugoslavena kao što je i Peđa Grbin.
Davor Domazet-Lošo, politički analitičar i admiral Hrvatske vojske, Z1
 
- Kad su objavljeni dokumenti o tajnom ortakluku i kad su Grubišić i Pavić pospremljeni na dvodnevni boravak u Remetincu, Bolković je u “Slobodnoj Dalmaciji” i “Večernjem listu” platio po stranicu oglasnog prostora, pa se onda poduhvatio pisanja o Grubišićevoj bezgrežnosti, njegovu talentu i svekolikoj ljudskoj veličini. Taj bi čin bio čudan i bez spoznaje da je upravo Bolković sudjelovao u distribuciji dokumenata o tajnome ortakluku moćne četvorke: njega je, naime, godinu dana prije izbijanja afere “Grupo” Miroslav Kutle opunomoćio za zastupanje svih svojih financijskih, ortačkih i poslovnih interesa, pa mu je zbog toga bila dostupna sva njegova poslovna dokumentacija.
Željko Peratović, novinar, http://45lines.com/nesuocavanje-s-prosloscu-im-auftrag-der-vater/
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Ima mnogo sličnosti u poslijeratnom položaju Srba na Kosovu i Metohiji i Srba u Hrvatskoj kada je riječ o poštivanju ljudskih prava.
Milorad Pupovac, predvodnik pripadnika srpske etničke zajednice u Hrvatskoj tijekom posjeta čelniku kosovskih Srba Oliveru Ivanoviću u zatvoru u Kosovskoj Mitgrovici, RTV Bijeljina, www.rtvbn.com
 
- Što je drugo bio Zbor narodne garde nego paravojna formacija? Za nas u JNA sve su one bile ilegalne jer je po Ustavu Jugoslavije jedina vojna sila mogla biti JNA.
Andrija Rašeta, general zločinačke JNA, Večernji list
 
- Što ćemo sa onim inat – križom poviše Mostara Grada? To je simbol osvajačke zločinačke mašinerije. Taj križ (krst) nije izgrađen u sklopu bogomolje i to nema veze sa vjerom. To je nasilni simbol kršćanske dominacije nad tim područjem – narodom , a zna se na koga se misli. Misli se na Bošnjake koji su bili izloženi zločinima od tih istih ustaških dizajnera toga križa (krsta). To je simbol zločina nad Bošnjacima.
Facebook stranica Bošnjaci, https://www.facebook.com/bosnjaci.eu/photos/pb.101769679607.-2207520000.1411834398./10152478883069608/?type=1&theater
 
- Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup i katolički metropolit zagrebački, izrekao je u Šibeniku, na euharistijskom slavlju o katoličkoj svetkovini svetih triju arkanđela, homiliju koja je izazvala odjek prvo u Dalmaciji, a onda i u njegovoj i Porfirijevoj metropoli hrvatskoj. Ta trojica arkanđela su sv. Mihovil (zapovjednik nebeskih vojski i šef Božje policije, zaštitnik hrvatske policije i hrvatskoga grada Šibenika - eto zašto se ondje svetkovalo), sv. Gabrijel (Božji vjesnik, koji je Mariji navijestio i ona je začela po Duhu svetomu), te sv. Rafael (koji je donosio zdravlje). Lako je pogoditi koji je od njih trojice najčašćeniji u Hrvata - onaj koji vitla mačem, nismo mi narod za ljubav i zdravlje. Pa je u tom ozračju i kardinal zagrebački izrekao jednu od borbenijih svojih homilija, o kojoj se govori.
Inoslav Bešker, udarno (jugo)pero Jutarnjega lista o homiliji kardinala Bozanića u Šibeniku 29. IX. 2014.
 
Vatikanske ugovore treba promijeniti.
Mirela Holy, predsjednica fvoriziranog Oraha, Novi list
 
- Ugovori, koje je HDZ-ova vlada sklopila 1998, omogućuju goleme pogodnosti i izdašno financiranje Katoličke Crkve iz proračuna, za što ona ne mora polagati račun, a porezni obveznici ne mogu birati koju će religijsku zajednicu financirati. Zbog toga, ali i zato što zamagljuju granicu odvajanja Crkve od države, što je najvidljivije na primjeru vjeronauka u školama, Vatikanski su ugovori predmet žestokih polemika od trenutka kad su potpisani. Nijedna vlada ni ozbiljnija politička stranka, međutim, nikada ih se nije odvažila problematizirati, pa tako ni deklarativno lijevocentristička vlada Zorana Milanovića.
Boris Pavelić, novinar Novoga lista
 
- Banac inače ne zaslužuje neki poseban esej ili analizu, jer sve stane u nekoliko rečenica. Zato skraćujem - kad god čujete ili čitate tog uvaženog profesora s Yalea čuvajte se da vas ne lustrira. Zavrtjet će vam se u glavi od tih merkantilnih kalambura
Braco Vuković, novinar, www.lupiga.com
 
 - Tekst prisege predsjednika“tako mi Bog pomogao” je Tuđmanova inovacija, koja je izazvala zgražanje ustavnih stručnjaka poput pokojnog Jadranka Crnića.
Ana Bernardić, novinarka, www.lupiga.com
 
- Ali pogledajte: tu se grade Prebendarski vrtovi, kolosalno sjedište Hrvatske biskupske konferencije, ni jedno ministarstvo nema takav objekt kakav ima HBK! Pogledajte Vojni ordinarijat – jasno da on nije bogznakakvo arhitektonsko rješenje, ali je skupo rješenje. A sve to država plaća.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com
 
- Bunjevci nisu Hrvati, i to Zagrebu treba biti jasno.
Čedomir Antić, srbijanski povjesničar, Politika, Beograd
 
- Ta crkva, koja je prema Košiću progonjena i u današnjoj Hrvatskoj, dobila je 2003. saborsko pokroviteljstvo nad svojim nakaradnim udbinskim projektom, koji je hrvatska vlada odmah u startu pogurala s tri milijuna kuna, dok je zbog poznate netransparentnosti biskupa nepoznat stvarni udio poreznog novca u investiciji koja je na koncu stajala 40 milijuna kuna. Tadašnji predsjednik Sabora Zlatko Tomčić i kardinal Josip Bozanić bili su supredsjedatelji odbora za gradnju, u koji su bile uključene i druge nacionalne institucije, poput HAZU-a, Matice hrvatske i Instituta za povijest, a projekt je nastavila gurati i HDZ-ova vlada, da bi kardinal Bozanić 2011. posvetio Crkvu hrvatskih mučenika uz neizostavni kulturno-umjetnički program Marka Perkovića Thompsona.
Nikola Bajto, novinar srbočetničkoga lista Novosti, koji se financira uz hrvatskoga proračuna o Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini
 
- „Besmrtni velikani“ hrvatske književne umjetnosti ustaški ministar Mile Budak, ustaški emigrant Vinko Nikolić, časna sestra Marija Petković Propetoga, Šuškov general Ivan Tolj i drugi njihovog kalibra u školskoj su lektiri i čitankama (sverežimskog autorskog monopolista Ante Bežena) izbacili ili sasvim marginalizirali velike „komunističke“ i pisce nehrvatske krvi Branka Čopića, Miroslava Krležu, Ivana Dončevića, Gustava Krkleca, Ivana Gorana Kovačića, Grigora Viteza, Ratka Zvrku, Vladimira Nazora, Simu Matavulja...
Marijan Vogrinec, jugoslavenski novinar Vjesnika, www.45lines.com
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Jest, ali ne u dovoljnoj mjeri, ne do kraja. Jer u sekularnoj državi nema vjerskih obilježja u javnim objektima. Nažalost, kod nas ona postoje u mnogim školama, vojnim objektima i državnim institucijama. Po zakonu, u javnim objektima može biti izvješena samo zastava i hrvatski grb, nikakvi vjerski simboli.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“ na pitanje izvjesne Ane Bernardić "Je li Hrvatska, osim prema Ustavu, stvarno sekularna država?", www.lupiga.com
 
- Hrvatska na približavanje regije EU-u više gleda kao na konsolidaciju EU-a nego na proširenje. Mi to tako doživljavamo. Naprosto, tim zemljama je mjesto u EU-u tako da je to konsolidacija. Na primjeru Hrvatske i drugih zemalja koje su ušle u EU vidimo koliko proces eurointegracija i pristupanja EU-u ima veliku transformativnu moć za društva i mi u to duboko vjerujemo. Mislim da smo mi dobar primjer kao zemlja i dalje ćemo biti aktivni u tome, da ne samo da politički podupiremo sve zemlje koje imaju europske aspiracije, nego i vrlo konkretno.
Hrvoje Marušić, pomoćnik hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova, Radio Slobodna Europa
 
- Naravno, naši su odnosi još uvijek jednim dijelom opterećeni nedavnom prošlošću. Neki vinovnici tih događaja već su se našli pred sudom pravde, neki će se tek naći, no pred nama je budućnost, i to zajednička budućnost u zajednici naroda Europe, gdje Hrvatska već jest, a i Srbija će zacijelo u dogledno vrijeme biti.
Vojko Obersnel, riječki gradonačelnik sa srbijanskim konzulom Momčilom Radivojevićem, Novi list
 
- Bila je to pogrješna poruka zapadnom Balkanu u pogrješno vrijeme. Izostaviti proširenje bilo bi vrlo loš signal i odreknuće od odgovornosti.
Carl Bildt, švedski diplomat i srpski zet ljutito protiv EU-a, koji kaže kako sljedećih godina nema proširenja i da ne će biti „povjrenika za proširenje“, The Economist, London
 
- Do sada je gospodarska suradnja išla na planu interesa kompanija naše regije. Mi smo sada raspravljali o tome koliko države sa svojim politikama mogu pridonijeti tome da se unaprijedi ekonomska odnosno gospodarska suradnja u regiji - u infrastrukturi, energetici, telekomunikacijama, zaštiti okoliša, europskim programima i europskim fondovima i posebno regionalnim ekonomskim političkim mjerama",
Milorad Pupovac, domaćin i inicijator dvodnevnog sastanka čelnika vanjskopolitičkih odbora parlamenata državaa bivše Jugoslavije i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora, Radio Slobodna Europa
 
- Crkva nije poduzela ništa da se to promijeni, uopće nije reagirala, čak ni kada su se po zgradama ispisivale razne poruke. Recimo, onaj “u” s ušima i znakom križa, to je bio znak križara koji su poslije Drugog svjetskog rata nastavili rat protiv novouspostavljene vlasti sve do 1951. godine kad su likvidirane zadnje križarske jedinice. Crkva još nikad nije rekla da se ograđuje od takvih fašističkih simbola.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“ u današnjoj Hrvatskoj vidi križare, www.lupiga.com
 
- Dobro ste i prošli jer se moglo postaviti pitanje kako ste uopće došli do takvog dokumenta.
Ingrid Antičević Marinović, bivša jugokomunistička političarka, sutkinja i današnja saborska zastupnica SDP-a u Saboru Duji Marasoviću što je osuđen iako je u pravu kada je rekao da je nelustrirani Duško Mucalo bio KOS-ovac
 
- Kalelarga za mene uvijek bila i ostat će Kalelarga, a ne Široka ulica. Kome smeta Kalelarga, ja ne znam.
Rudolf Dvorski, potpredsjednik HSP-a dr. Ante Starčević i zadarski dožupan, ZDNews.hr
 
- Vremena su se promijenila. Danas je i globalno vrlo malo političara karizmatika koji mogu pokrenuti mase. Ponosna sam što je djed bio jedan od najvećih i što njegovo naslijeđe ne mjerim materijalnim bogatstvom nego bogatstvom duha i načinom na koji je sudjelovao u mom odgoju i odrastanju. To je jedina ostavština koju priznajem. A što se tiče usporedbe današnjih političara s mojim djedom, nju doista ne radim. Tu vrstu procjene najpoštenije je ostaviti ljudima koji su živjeli u vrijeme kada je moj pokojni djed bio predsjednik i danas.
Saša Broz, redateljica i unuka Josipa Broza, Dnevni avaz, Sarajevo
 
- Hrvatska treba pokrenuti pregovore sa Svetom stolicom oko njihove izmjene zbog izmijenjenih ekonomskih i društvenih okolnosti.
Mirela Holy, predsjednica fvoriziranog Oraha, Novi list
 
- Država, kao što smo mogli vidjeti, unatoč brojnim sumnjama civilnoga društva, nije pokazala veći interes za ispitivanje je li inicijativa U ime obitelji bila financirana upravo od strane Crkve, a vidjeli smo da im pružaju podršku, pa i kod referenduma o izmjeni izbornih pravila. Crkva je, doduše, ponudila svoju infrastrukturu peticiji za referendum usmjeren protiv prava srpske i svih ostalih manjina u Hrvatskoj.
Ana Bernardić, novinarka, www.lupiga.com

- Splitski mladići koji su krenuli u borbu protiv talijanskih fašista i njihovih ustaških pomagača - pri čemu su u rat krenuli u ponedjeljak, a poginuli u četvrtak - ne mogu dobiti natrag svoju ulicu, a s druge strane se otvara spomenik koji neskriveno asocira na ustaškog zločinca, koji se, da stvar bude luđa i neprobavljivija, tih okupatorskih godina prošetavao Splitom u društvu talijanskih fašista. Dakle, onaj tko se protiv fašističkog okupatora Splita borio, i u toj borbi poginuo, ne može dobiti ulicu, a onaj tko je tom fašističkom okupatoru asistirao može dobiti spomenik. To je, naprosto, previše nenormalno.
Damir Pilić, novinar Slobodne Dalmacije o vandalskom bojanju crvenom bojom spomenika 9. bojni HOS-a u splitskoj četvrti "Split 3"i časnim Splićanima koji se opravdano protive da u njihovome gradu jedna ulica nosi naziv po partizanskim koljačima iz Drugoga svjetskog rata koji su branili Jugoslaviju, a borili se protiv hrvatske države.
 
- Od ministra kulture akademika Vlatka Pavletića do nižerazrednih mu nasljednika na tom položaju, nitko se nije ni prenuo kad su mineri generala Miljenka Crnjca tri dana rušili TNT-om veličanstveni Spomenik narodu heroju Slavonije Vojina Bakića u Kamenskoj blizu Požege, kad se vandalski nasrtalo na monumente Dušana Džamonje, mozaike Ede Murtića... Nema veze što su to djela umjetnika svjetskoga glasa i što je neprocjenjiva kulturna baština bila pod državnom zaštitom!
Marijan Vogrinec, jugoslavenski novinar Vjesnika, www.45lines.com
 

BOLJŠEVIZAM

 
- Vratimo se u sadašnjost i popriča(j)mo o Vojnom ordinarijatu. U vrijeme kad je potpisan Ugovor sa Svetom Stolicom o dušobrižništvu vojske i redarstvenih snaga Hrvatska je imala dvije stotine tisuća vojnika. Vremena su se promijenila – taj broj je pao na nekih 16.000, a mi i dalje plaćamo Vojni ordinarijat i pritom imamo prilično glasnog biskupa, odnosno ordinarija Juraja Jezerinca i nitko se ne usuđuje dirati u izdvajanja iz proračuna u tu svrhu, nego se čak govori o izgradnji katedrale. Što bi se tu trebalo napraviti?
Ana Bernardić, novinarka, www.lupiga.com
 
- Prije svega, moram se vratiti nečemu što sam već napomenuo, trebalo bi konzekventno provesti da se u javnim objektima ne mogu održavati vjerske manifestacije, ali prije svega treba isključiti vjerske simbole iz škola, javnih ustanova, sudova i vojske. Treba, dakle, do kraja provesti naše zakone. No, čim je Crkva u pitanju, svatko je distanciran i oprezan, nitko se ne usudi. Trebalo bi se malo pozabaviti njome i govoriti o njoj kao i o svakom drugom subjektu u ovoj zemlji, pogotovo subjektu kojega plaćaju porezni obveznici, državni budžet.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com
 

CINIZAM

 
- Ja smatram da bi to bilo od koristi i Crkvi, da se ona vrati svojoj misiji i da se oslobodi tih trgovačkih ambicija. Vidite da pravne osobe Crkve osnivaju trgovačka poduzeća. I njima bi to bilo dobro.
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“ Crkvu bi u „sakristiju“, www.lupiga.com
 
- Hrvati imaju puna prava u Srbiji, ali Srbija ne treba sekundirati u pretvaranju Bunjevaca u Hrvate. Ako tako treba biti, onda neka netko sekundira Srbiji u pretvaranju Muslimana ili Bošnjaka u Srbe.
Čedomir Antić, srbijanski povjesničar, Politika, Beograd
 

DEMAGOGIJA

 
- U Jugoslaviji bili smo socijalno zaštićeni, većina je imala posao, svoje stanove, besplatno školovanje, zdravstvo... I premda su bili možda siromašniji nego danas, imali su nadu. Život bez nade je životarenje. Ne znam baš pojasniti od kuda i danas ta kontinuirana popularnost djeda po svim osnovama, i to ne samo kod ljudi koji su bili dio tog vremena nego i kod mlađeg naraštaja. Ja sam ga uvijek gledala kao djeda, a ne kao političara.
Saša Broz, redateljica i unuka Josipa Broza o svome djedu, Dnevni avaz, Sarajevo
 
- Štitimo i štitit ćemo sva održiva prava hrvatskih branitelja i stradalnika Domovinskog rata.
Zoran Milanović u svom govoru u Saboru, koji je trebao biti obraćanje Vlade o stanju nacije, Hina
 

PRAVO PITANJE

 
- Pitamo danas: dokle toliko iscrpljivanje hrvatskoga čovjeka, da je toliko zabrinut za budućnost svoje djece? Dokle ćemo slušati izvještaje o zatvaranju radnih mjesta i rastu broja nezaposlenih? Dokle ćemo trpjeti da se gazi život, od začeća, i čovjekovo dostojanstvo do smrti? Dokle ćemo gledati kako se olako postupa s javnim dobrima. Dokle će nam se u školama, na ulicama i medijskim ulicama servirati ideološki obroci koji su dosad zatrovali obitelji mnogih naroda i stvorili rijeke otuđenih, usamljenih i propalih ljudi? Dokle ćemo podnositi nasilje nad hrvatskom poviješću? Dokle ćemo slušati o tobožnjoj pogubnosti svake ideje koja nastoji ozdraviti hrvatsku demokraciju? Dokle ćemo gledati natjecanje struktura različitih predznaka u osiromašenju, materijalnom i duhovnom, hrvatskoga nacionalnog bića?
Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački u propovijedi u Šibeniku na sv. Mihovila
 
- Ima li jednoga jedinoga današnjega člana udruženja "antifašističkih boraca" u Hrvatskoj – koji nije bio pripadnik i nositelj komunističkoga poretka! I jednoga jedinoga!?
Marko Ljubić, novinar www.politikaplus.com
 
- Zašto je Tomislav Nikolić rekao da je od vlastitog novca donirao udžbenike Bunjevcima, kada je te knjige, u njegovo ime, uručila njegova savjetnica na mjestu predsjednika Republike? To baca sjenu na tu navodno iskrenu priču i to jest jasan politički znak za favoriziranje jedne manjine. Zašto, na primjer, nije otišao pa dao udžbenike vlaškoj manjini, gdje postoji također napetost na relaciji Vlasi-Rumunji, kao i u slučaju Bunjevaca-Hrvata?
Snežana Ilić, stručnjakinja za manjinska pitanja iz zrenjaninskoga Centra za razvoj civilnog društva, DW
 

PRIJETNJA

 
- Ima nešto, što nema direktne veze s ovim vašim pitanjima, ali s čime bi se trebala pozabaviti naša Vlada. Ako biskupi tvrde, a najžešći u tome je sisački biskup, da je ovo nenarodna, protunarodna, čak i zločinačka vlast, trebalo bi ići se obratiti pismom Svetoj Stolici i upozoriti je, preko nuncija u Zagrebu, da mi nemamo pravo tražiti od naših biskupa da budu licemjeri. Jer, nije li licemjerno primati novac od zločinačke vlasti?
Stipe Mesić, „pravnik i umirovljeni državnik“, www.lupiga.com

Više članaka ...

  1. IZJAVE TJEDNA
  2. IZJAVE TJEDNA

Anketa

Vjerujete li u Josipovićevo istraživanje?

Srijeda, 22/10/2014

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1748 gostiju i jedan član online

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

Jooble

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević