Get Adobe Flash player

IZJAVE TJEDNA

 
- BiH, Srbija i Turska trebaju nastaviti seriju sastanaka na ministarskom i najvišem nivou u okviru trilaterale. Ministri Ahmet Davutoglu, Ivan Mrkić i ja pripremili smo dnevni red za taj sastanak, gdje smo napravili neku vrstu inventure na području obrazovne, kulturne i ekonomske suradnje i, prije svega, ekonomske suradnje u okviru ove tri zemlje i suradnje ove tri zemlje prema četvrtim tržištima gdje treba zajedno nastupati.
Zlatko Lagumdžija, Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Anadolija
 
- Krim je trenutačno vjerojatno jedino mjesto na kojem se održava red i mir.
Priopćenje ruskoga Ministarstva vanjskih poslova o izjavama promatrača UN-a u Ukrajini Ivana Šimonovića, Jutarnji list
 
- Nema potrebe da država bude vlasnik tvrtke za proizvodnju umjetnih gnojiva, pogotovo one koja je gubitaš.
Michel Glaze, konzultant tvrtke Wyn River o Tvornici mineralnih gnojiva Petrokemija, Business New Europe, Moskva
 
- Naravno da su ekstremističke, ali ne želim ulaziti u to jer je moj posao, i posao političara i u Hrvatskoj i u Srbiji, da se bave današnjicom i sutrašnjicom. Vi se sjećate da sam ja imala dvojbe u kojoj mjeri je korisno ići do kraja i proći cijelu sudsku proceduru, a u kojoj mjeri bi bilo dobro možda, ako su se ispunili uvjeti, da do toga ne dođe. Međutim, s ovog stanovišta o kojem me danas pitate korisno je da postoji jedno određeno mjesto, a to je sudnica. I određeni ljudi, a to su pravni timovi. I da svatko odgovara za svoj stav, svoju pripremu, pa i svoj obraz - rekla je Pusić. 
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova na suđenju u Den Haagu, Večernji list
 
- Stranku “oca nacije”, kako hadezeovci zapadnih nam susjeda – a i ovi koje nam za kaznu Svevišnji ostavi ovdje – tepaju Franji Tuđmanu, početkom devedesetih tadašnji prvi hrvatski socijaldemokrat označi strankom opasnih namjera. Račanovi joj nasljednici kasnije dodaše i još jedan, epitet zločinačke organizacije. Ako je hrvatskom pravosuđu vjerovati, u pravu su bili i Račan i nasljednici mu.
Slavo Kukić, akademik BiH o suđenju HDZ-u u Hrvatskoj, Hrvatima u BiH, Hrvatskoj u uopće, Dnevni list, Mostar
 
- Glavni su uzrok krize geopolitički i geostrateški interesi SAD-a, koji odavno ne krije da mu je cilj poluprstenom vojno-politički okružiti Rusiju, koja se od Putinovog dolaska za kremaljsko kormilo uspješno suprotstavlja washingtonskoj težnji stvaranja monopolarnog svijeta u kojem će SAD imati dominantnu i odlučujuću riječ u svim međunarodnim procesima i poslovima.
Bogoljub Lacmanović, ravnatelj Centra za međunarodne analize, Lider
 
- No, ne zaslužuje li narod Krima isto što i narod Egipta, ili Kosova, čiju neovisnost od Srbije podržava Amerika?
Eduard Lozanskij, komentator moskovske Nezavisimaje Gazete
 
- A opet – hoćemo li iz toga zaključiti kako su »svi oni isti«? To se naime često čuje: da je isti HDZ, sa Sanaderom i njegovom svitom, kao i taj SDP, s Vrhovnikom, Merzel, Šegonom, čak s Linićem… Nemojmo to zaključiti. Jer naprosto nije točno, i iskrivljuje recepciju ovdašnje politike.
Boris Pavelić, novinar riječkoga Novog lista pokušava opravdati Linićev i SDP kriminal nemjerljivih razmjera
 
- Ne bih išao tako daleko da kažem da hrvatska politika prelazi crvenu liniju dobrosusjedskih odnosa s Bosnom i Hercegovinom. Hrvatska politika, ukoliko postoji, i ovdje luta, glavinja, bez dugoročnog koncepta i bez jasno formuliranoga plana što se u odnosima sa Sarajevom želi. Svjesno kažem: sa Sarajevom, jer igrati na kartu dijela hrvatskog korpusa s pogledom usmjerenim na izbore u Hrvatskoj, krajnje je kratkovidno, a osim toga i kontraproduktivno.
Tomislav Jakić, bivši urednik Televizije Zagreb u vrijeme Jugoslavije, a kasniji savjetnik S. Mesića, www.novovrijeme.ba
 
- Ovo zaista prelazi svaku mjeru. Evidentno je da je ovo još jedan napad i politički pritisak na mene pred izbore koje slijede za Europski parlament. To se dogodilo i prošle godine ali i još desetak puta u mojoj 20 godina dugoj političkoj karijeri.
Ivan Jakovčić, od 1990. neprikosnoveni vladar Istre, Slobodna Dalmacija
 
- Činjenica je da su se zločini dogodili i da netko mora odgovarati za njih. Onako kako se za vlastita stradanja traži da se istraže zločini i privedu zločinci, tako bi se trebalo odnositi i prema zlu koje su počinili pripadnici vlastita kolektiva. Jedino na taj način može otpočeti katarza... Svi oni trebaju odgovarati za svoje postupke jer je to zahtjev pravednosti, ali i preduvjet pomirenja i mira na ovim prostorima.
Drago Bojić, bosanski franjevac iz Sarajeva zaziva osudu nevine šestorice Hrvata (5 iz BiH i 1 iz RH) u Den Haagu, Slobodna Dalmacija
 
- U tome jednogodišnjem prijelaznom razdoblju Visoki predstavnik mora i dalje funkcionirati sa svim svojim ovlastima. Na kraju razdoblja istodobno se održavaju parlamentarni izbori i referendum na kojemu se građani Bosne i Hercegovine, naglašavam: građani, a ne pripadnici ovoga ili onoga naroda, izjašnjavaju o predloženom rješenju. Provođenje referenduma i izbora nadgledaju promatrači Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i predstavnici nevladinih organizacija.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik u Mostaru
 
- HGK će napokon imati odmak od politike.
Gordan Maras, ministar u Milanovićevoj Vladi, Večernji list
 

TVRDNJE

 
- Sadašnja vladajuća garnitura nije spremna mijenjati svoj odnos na bolje prema hrvatskim iseljenicima, a to znači da nije spremna mijenjati svoj odnos prema općemu dobru ili prema temeljnom nacionalnom interesu cjelokupnoga hrvatskoga naroda.
Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila
 
- Sumnjive Kalemove rabote s jedne, i njegovo prijateljstvo sa Slavkom Linićem s druge strane, već su bili predmetom minucioznoga medijskog interesa. Tjednik Novosti, primjerice, prošle je godine objavio kako je bivša Kalemova tvrtka Euro-petrol dobila posao opskrbe gorivom koprivničke Podravke, i to – gle čuda – nakon što je Koprivnicu posjetio Slavko Linić, te u vrijeme kada je gradonačelnik Koprivnice bio SDP-ovac Zvonimir Mršić. 
Boris Pavelić, novinar riječkoga Novog lista
 
- Srbija će, ako doista iskreno želi realizirati taj europski put, morati revalorizirati događaje iz 90-ih. Morat će priznati da je na Hrvatsku izvršila agresiju - s namjerom da pripoji dio našeg teritorija kako bi stvorila tzv. veliku Srbiju. Kada bi Srbija napravila i taj iskorak, položila bi ispit i mogla računati na hrvatsku pomoć na putu k EU-u. Proglašavati Oluju zločinačkom akcijom, kojoj je cilj bio genocid, uistinu je apsurdno. Na to ne možemo i ne ćemo pristati! Oluja je osloboditeljska akcija, a naša je zemlja bila okupirana upravo od velikosrpske, četničke soldatetske.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a, Hina
 
- Kada gledaš rusku televiziju – tamo u Moskvi je euforija! To je Njemačka krajem tridesetih godina. Euforija! Vladimir Putin ide zajedno s narodom spašavati ukrajinski narod  od šovinista, fašista i rusofoba, razumijete?! Uukrajinski narod u borbi protiv fašizma dao 13 i pol milijuna žrtava, najviše od sviju. Deveti svibnja - Dan pobjede nad fašizmom -  za nas je sveti dan, jer je toliko ljudi pobijeno! I sada nas netko okrivljuje da smo fašisti!? Slušajte, ukrajinski narod je u borbi protiv fašizma dao najveći doprinos. A da ne spominjem tu Treću ukrajinsku frontu, u kojoj su više od pola bili naši ukrajinski vojnici, koji su ratovali ovdje u Podunavlju i onda išli dalje…
Oleksander Levčenko, ukrajinski veleposlanik u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini o Ukrajini, Radio Slobodna Europa
 
- U vrijeme Račanove vlade napravljena je najveća poslovna pogreška. Riječ je o Bijelim noćima, koje smo kupili potkraj 1999. godine, kada je barel nafte stajao samo devet dolara. Cijena je bila 16 milijuna dolara, od čega smo pola platili barterom. Brzo smo na tim poljima udvostručili proizvodnju, s 400 na 800 tisuća tona na godinu, a kako je u međuvremenu cijena barela utrostručena, u prvoj godini poslovanja ne samo da smo pokrili cijenu kupnje, već smo zaradili desetak milijuna dolara.
Bogoljub Lacmanović, ravnatelj Centra za međunarodne analize, Lider
 
- Četnici su bili monarhistički orijentirani koljači. I sad se iz toga pokušava izvesti da su bili antifašisti, što je besmislica jer su u najvećem dijelu rata bili saveznici Nijemaca i Talijana.
Žarko Puhovski, politički analitičar, Blic, Beograd
 
- Kritiziram, ali i podnosim kritiku. I Tuđman ju je dopuštao. Svi ti gmizavci koji pričaju da se starom ništa nije moglo reći – lažu.
Branimir Glavaš, general HV-a, najzaslužniji za obranu Osijeka i istočne Slavonije
 
- Katoličkoj većini nije bio problem da predsjednik i premijer budu agnostik i ateist. To je u redu, ali ta ideološka manjina koristi svoj mandat za ideološku transformaciju društva, koja je u svojoj bahatosti izazvala kontrareakciju kroz građanske udruge. Brak je tako stara institucija s kojom se ne bi smjelo eksperimentirati.
Nino Raspudić, književni kritičar, kolumnist i politički komentator u Splitu na tribini pod nazivom „Hrvatska i BiH u 2014. godini“, Slobodna Dalmacija
 
- Teško je naći bivšeg udbaša koji se kaje zbog svoje prošlosti.
Ivo Banac, povjesničar i političar, Vijenac
 
- A ako se Hrvatska čime vraća u devedesete, vraća se novim fabriciranjem ugroženosti manjina i ljudskih prava, s tim što optužbu za “pokrštavanje” s Pupovcem sada sriču i Milanović i Josipović, nesposobni za bilo što drugo.
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Važno je nešto drugo: Tuđman i Sanader pljačkali su namjerno, sustavno i s planom; Račan i Milanović željeli bi red, zakon i demokraciju. Nebo i zemlja dakle; nebo i zemlja
Boris Pavelić, novinar Novoga lista
 
- Zalaganje za treći entitet je oživljavanje Herceg Bosne i udruženog zločinačkog pothvata.
Aljoša Čampara, dogradonačelnik Sarajeva, Večernji list
 
- Bandićev entitet podsjeća na Herceg Bosnu u kojoj su počinjeni mnogi zločini. Bošnjaci to nikad ne će dopustiti.
Seid ef. Smajkić, mostarski muftija o bandićevoj izjavi kako i Hrvati moraju imati svoj entitet, Večernji list
 
- Visoki dužnosnik UN-a radije je ne vidio ubojstva, masovne odmazde, mučenja, otmice, napade na novinare i aktiviste za ljudska prava, politički motivirana uhićenja, masovne ispade očigledno rasističke - i anti-ruske i anti-semitske - prirode, koji se događaju ili po naređenju ili uz tiho odobrenje ljudi koji su zauzeli vlast u Kijevu. Šimonović je osramotio tajništvo Ujedinjenih naroda, i doveo u pitanje njegovu neutralnost, neovisnost i poštenje.
Priopćenje ruskoga Ministarstva vanjskih poslova o izjavama promatrača UN-a u Ukrajini Ivana Šimonovića, Pravda
 
- Vjernici na ovim prostorima izrazito su neobrazovani, a njihovo znanje o svetim knjigama i religiji i vjeri uopće naprosto ispod svake razine.
Drago Bojić, bosanski franjevac iz Sarajeva, Slobodna Dalmacija
 
- Ne treba biti sitničav pa mu previše prigovarati što je skupa sa svojom strankom uništio budućnost tisućama ljudi opljačkavši sa svojim stranačkim sudrugovima svako poduzeće koje se moglo opljačkati, što je uveo diktaturu i strah među hrvatsko stanovništvo i nemogućnost zapošljavanja bez pripadnosti „stožernoj stranci“.
Fra Petar Jeleč, www.e-novine.com
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Ova izložba nije zanimljiva tek s umjetničkog stajališta. Ona također otkriva jedinstven položaj Hrvatske u bivšem istočnom bloku. Kao nesvrstana zemlja, bivša Jugoslavija razvijala je vlastitu kulturnu politiku, dopuštajući umjetnicima da se slobodno izražavaju pod uvjetom da ne stvaraju pomutnju. Iako je nedostajalo materijala i razvoj umjetničkog tržišta nije bio potpuno omogućen, umjetnici su mogli stvarati umjetnička djela gotovo nesputano. Jugoslavija je stoga zauzimala posebno mjesto između Zapada i Istoka, ne samo u političkom i gospodarskom nego i u umjetničkom smislu. Umjetnička djela izložena u našem Parlamentu iskazuju ovu iznimnu.
Martin Schulz, socijaldemokratski predsjednik Europskoga parlamenta u predgovoru kataloga izložbe hrvatskih umjetnika, Večernji list
 
- Mi detaljno znamo što se sve događalo u našoj umjetnosti između dva svjetska rata i nakon Drugog svjetskog rata. Murtićev put u Ameriku, utjecaj koji je išao upravo preko Murtića i Džamonje, preko naših velikih umjetnika koji su bili aktivni još od Topuskog 1944. i prije toga. Prema tome, hrvatska umjetnost u bivšoj Jugoslaviji nije samo značajna za Hrvatsku, nego puno šire. I u tom kontekstu Schulz spominje bivšu Jugoslaviju. Povijesno, mi moramo znati i ono što je dobro, ne samo ono što je bilo loše. Uvijek se trebamo držati onoga što je dobro, a ne onoga što je bilo loše. Jer protiv toga smo se borili i borit ćemo se uvijek, ako bude opet trebalo.
Marino Baldini, SDP-ov europarlamentarac i povjesničar umjetnosti o neprimjerenom napisu Martina Schulza, Večernji list
 
- Čestitam svima koji su napravili odlične rezultate na parlamentarnim izborima u Srbiji. Mi sa Srbijom imamo normalne susjedske odnose sa svim poteškoćama problema iz prošlosti koje rješavamo i rješavat ćemo u nadležnim institucijama.
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, Blic, Beograd, Beta
 
- Hrvatska ima vrlo jasnu poziciju, definirali smo naše odnose sa Srbijom i drugim zemljama regije i tu ne treba posebno dramatizirati. Naša podrška nije bezrezervna, jer bezrezervna podrška ne postoji. Ona je konstruktivna, a HDZ je zamijenio teze.
Jozo Radoš, lutajući partijaš (SKJ, SKH, HSLS, HL, a sada eurozastupnik HNS-a), Blic, Beograd
 
- Ako ćemo o kriminalu, SDP i HDZ razlikuju se kao nebo od zemlje. 
Vrh HDZ-a, ponovimo još jednom, sud je proglasio kriminalnom organizacijom – a to je samo vrh ledene sante. Oni su planski, najmanje šest godina, naš novac izvlačili iz države i prelijevali ga u stranku i vlastite džepove. Oni su, rekao je sud, »ugrožavali temelje pravnog poretka«. Oni su rušili državu. SDP to nikad nije činio. Obrnuto: uvijek je morao raščišćavati HDZ-ove ruševine. Nastoji to i danas. Istina, potpuno neuspješno, a pritom im se, eto, kaleme i tipične ljudske naplavine: Kalem, Merzel, Šegon, ina gospoda. I bit će toga još, kako s ljudima već biva. Ali zato postoje zakoni: da pronalaze i kažnjavaju. 
Boris Pavelić, novinar riječkoga Novog lista
 
- Sve skupa buja na plodnome tlu posve iracionalnoga, ali zato ne i manje opasnog antikomunizma za volju kojega se zatvaraju oči pred sve prisutnijim manifestacijama neofašizma. Pođimo od vlastitih zemalja, a takav je trend – uz rijetke iznimke – poput spomenutog šefa luksemburške diplomacije – općeprisutan.
Tomislav Jakić, bivši urednik Televizije Zagreb u vrijeme Jugoslavije, a kasniji savjetnik S. Mesića, www.novovrijeme.ba
 
- Svećenici bi pogotovo morali imati kritičku distancu prema nacionalnom jer ono svećenički poziv svodi na siromaštvo “svećeništva nacionalnog” – što je velikim dijelom slučaj i s katoličkim svećenicima u Dalmaciji – ali i banalizira univerzalnost vjere koja ne smije upasti ni u kakve uskoće, pogotovo ne nacionalne.
Drago Bojić, bosanski franjevac iz Sarajeva, Slobodna Dalmacija
 

CINIZAM

 
- Mi u hrvatskoj vladi nismo htjeli da se politika ponovno miješa u HGK, ali očito je da se ovaj put umiješala. Na čelu HGK je opet čovjek koji se bavi politikom i koji očito želi političku afirmaciju ostvariti preko HGK.
Gordan Maras, ministar obrta o izboru Luka Burilovića na čelu HGK, Novi list
 
- Izgleda da na svemu moramo štedjeti. Proračunski rezovi su nužni, ali nema nijedne stavke na kojoj se ne štedi. Moramo biti svjesni da su pred nama godine kad će uštede biti nužne. Očekujem da će Hrvatskoj doći bolji dani. Najviše napora mora učiniti na otvaranju novih radnih mjesta i privlačenju investicija bez kojih zapošljavanja nema.
Ivo Josipović, predsjednik RH, Večernji list
 

PRAVO PITANJE

 
- Je li njihov posao 108 milijuna oprosta duga izvjesnom gospodinu iz jednoga primorskog grada? To su doista dvostruki kriteriji, što je hrvatska javnost već prozrela.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a o SDP-u i kriminalu Kukuriku vlasti, Hina
 
- Zašto se nitko ne usuđuje pitati Ljubišu Samardžića što je radio u prvom redu proslave na Gazimestanu kada je Milošević praktički najavio rat?
Tihomir Dujmović, novinar, www.dnevno.hr
 
- Prije godinu dana radikalni islamisti, krvnici koji  svojim protivnicima odrubljuju glave pred kamerama, u sukobu su bili od marginalnog značenja. Sada su od središnjeg značenja. Želi li im netko uistinu pomoći da pobijede ili riskirati da se domognu sofisticiranog američkog oružja?
Bloomberg, New York, komentar uredništva, SAD
 

UNITARIZAM

 
- Pri koncipiranju toga Daytona 2 ne bi trebalo slijepo kopirati model prvih pregovora. Ovi novi pregovori, onako kako ja promišljam stvari, trebali bi se odvijati uz sudjelovanje istih koji su bili i u prvima, ali “pod kapom” Ujedinjenih naroda. A predsjedavati bi mogla, evo da iznesem i sasvim konkretnu ideju, trojica bivših Visokih predstavnika međunarodne zajednice, jer oni sigurno o Bosni i Hercegovini znaju više od bilo koga drugoga iz svijeta diplomacije.Bosnu i Hercegovinu na tim bi pregovorima zastupalo Predsjedništvo države. Dakle, to ne bi činili ni entiteti, ni predstavnici konstitutivnih naroda, a pogotovo ne predstavnici nacionalnih stranaka. Predsjedništvo zastupa državu, a time i sve njezine građane. Samo ta formula dolazi u obzir i to osobito naglašavam.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik u Mostaru
 
- Jako je dobro poznato kakav je moj stav. Mi ćemo prvo braniti jedinstvo ove zemlje, pa sve ostalo. Da BiH ostane cjelovita.
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Večernji list
 

ZAMJENA TEZA

 
- Josip Boljkovac, prvi ministar unutarnjih poslova Hrvatske, kojem se kao jedinom antifašistu na svijetu priprema suđenje zbog optužbe za tuđu egzekuciju nad fašističkim zločincima.
Danko Plevnik, kolumnist Slobodne Dalmacije
 
- Činilo se da će buđenje teme ćirilica popraviti Milanovićevu liberalnu vjerodostojnost nakon što je lani napravio ustupak desnici uvodeći zakon koji sprječava izručenje bivšeg tajnog agenta Josipa Perkovića, kojega traži Njemačka zbog ubojstva hrvatskog prebjega koji se bio pridružio nacionalističkim krugovima.
Tim Judah, tvorac riječi „jugosfera“, Economist

IZJAVE TJEDNA

 
- Presuda Sanaderu je mala – zanima me kako će HDZ vratiti novac.
Vladimir Šišljagić, čelnik HDSSB-a, www.hrsvijet.net

 

- Imam razumijevanja za one ljude koji su patili u bivšoj Jugoslaviji, ali članovi moje Vlade nisu bili dio tog svijeta.
Zoran Milanović, hrvatski predsjednik Vlade u Australiji, SBS
 
- Srbija ne može biti odgovorna za zločine počinjene prije nego što je ona, odnosno SR Jugoslavija, formirana kao država, 27. travnja 1992. Većina zločina u Hrvatskoj počinjena je 1991. godine. Počinitelji zločina u Hrvatskoj nisu ni de facto ni de jure bila tijela Republike Srbije. Niti su zločini počinjeni po naređenju, direktivi, niti pod kontrolom naše države. Zločine su počinile grupe i pojedinci srpske nacionalnosti.
Saša Obradović, glavni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Politika, Beograd
 
- Ukoliko bi Sud pravde prihvatio svoju nadležnost od 27. travnja 1992, dana proglašenja SRJ, najgori zločini počinjeni na teritoriju Hrvatske (na primjer u Vukovaru) ne bi bili uzeti u razmatranje, što bi znatno oslabilo hrvatsku tužbu.
Ivan Šimonović, tadašnji (2006.) glavni pravni zastupnik Hrvatske u razgovoru s dužnosnicima veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, Politika, Beograd
 
- Ako sud nema kolektivnu amneziju ishod ovog slučaja je već predodređen. Nije bilo genocida, točka. Skoro sigurno Međunarodni sud pravde će pronaći da su strašna zvjerstva počinjena, ali da niti jedno ne predstavlja genocid.
Marko Milanović, stručnjak za međunarodno pravo na sveučilištu Nottingham, The Economist
 
- Hrvatska je 1995. ponovno osvojila većinu teritorija i oko 230.000 Srba je pobjeglo ili su bili etnički počišćeni. Mnogi od onih koji su riskirali i ostali bili su ubijeni.
Economist, London, urednički komentar
 
- Vlada je neosjetljiva prema nacionalnim manjinama. Doživjeli smo ozbiljnu regresiju. U godinu i pol sredstva za manjinske udruge smanjena su za 17 posto.
Furio Radin, čelnik talijanske manjine u Hrvatskoj, RSE
 
- Premda je sukob završen 1995., Hrvatska je uložila tužbu protiv Srbije za genocid tek koncem srpnja 1999. Hrvatski ratni vođa, Franjo Tuđman, tada je već bio skoro na svojoj smrtnoj postelji. On je navodno bio opsjednut tim pitanjem.
Economist, London, urednički komentar
 
- Ovo nije 1968., a Rusija nije Sovjetski Savez. Rusiji su potrebne strane investicije; oligarsi vole putovati u Pariz i London u čijim bankama posjeduju mnogo novca stečenog na sumnjiv način. Grupacije koje vladaju Rusijom ne mogu podnijeti niže cijene nafte, kao ni budžet Kremlja.
Condoleezza Rice, bivša američka državna tajnica, RSE
 
- Svojevrsni „Dayton 2" nije moguće upriličiti i zato što je rješenje o novoj organizaciji BiH u više multietničkih kantona/regija - neprovedivo. Takvo rješenje moralo bi biti nametnuto svim stranama u BiH. Taj posao trebala bi napraviti institucija čiji je autoritet potkopan i ona jednostavno nema snage da se obračuna s bilo kakvim otporom na ovom planu. Također, nikada se neće postići konsenzus niti izvan BiH postoji tijelo koje bi to provelo.
Gerald Knaus, prvi čovjek nevladine organizacije Inicijativa za europsku stabilnost (ESI)
 
- Europski čelnici ne bi smjeli napredak Srbije prema ulaznim vratima EU-a učiniti taocem kosovskog problema. Oni bi zapravo morali pomagati Srbiji da ispuni političke, gospodarske i pravne kriterije za članstvo u EU-u.
The Financial Times, London, komentar Uredništva
 
- Kada je profesor Josipović postao predsjednikom - u to vrijeme je gospodin Tadić bio predsjednikom Srbije - dvije zemlje bile su vrlo blizu izvansudskog poravnanja. Predsjednik Tadić je posjetio Vukovar i izrazio je žaljenje, što je bilo vrlo blizu hrvatskom zahtjevu da se prizna agresivni karakter Miloševićeva režima. Nakon toga dijalog je prekinut, pa do sporazuma dviju država nije došlo.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, Radio Slobodna Europa
 
- U godini kada Hrvatsku čekaju i predsjednički izbori jedini je siguran političar, kojeg podržava i ljevica i desnica, Ivo Josipović, koji će gotovo sigurno osvojiti i drugi mandat na Pantovčaku. Sve dosadašnje ankete provedene u Hrvatskoj pokazuju da je predsjednik Josipović bez konkurencije i da bi pobijedio već u prvom krugu da su sada izbori. Jedino bi ga ozbiljnije mogla ugroziti sadašnja pomoćnica glavnog tajnika NATO-a
Jurica Körbler, novonastali dopisnik beogradskih Novosti iz Zagreba
 
- Proglašavanje isključivog gospodarskog pojasa ostaje u nadležnosti obalnih država, a one, uključujući Hrvatsku, suvereno mogu odlučiti hoće li proglasiti takav pojas u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora s ciljem osiguravanja gospodarskog potencijala svojih resursa na održiv način.
Marie Damanaki, odgovor povjerenice za pomorstvo i ribarstvo pri Europskoj komisiji na pitanje hrvatske europarlamentarke Ruže Tomašić, Poslovni dnevnik
 
- Trenutačno pratimo proces stvaranja nečega što bismo mogli nazvati novim svjetskim poretkom, pri čemu to nema ama baš nikakvih dodirnih točaka s onime što su pod tim pojmom svojedobno podrazumijevali nesvrstani. Onda je bila riječ o punoj ravnopravnosti svih država, o nemiješanju u unutrašnje poslove, o okončanju utrke u naoružanju i o smanjivanju jaza između onih koji imaju i onih koji nemaju, između razvijenih i nerazvijenih, odnosno onih u razvoju. Danas je, međutim, riječ o ovladavanju ključnim energetskim resursima o kojima ovisi budućnost svijeta i o stvaranju sfera utjecaja koje će omogućiti trajnu kontrolu nad tim resursima. I to se radi silom, bez ikakvog ustezanja, a pod prozirnim izgovorom borbe za demokraciju i ljudska prava, odnosno zaštite legitimno izabrane vlasti.
Tomislav Jakić, bivši urednik Televizije Zagreb u vrijeme Jugoslavije, a kasniji savjetnik S. Mesića brani agresiju Rusije na Ukrajinu, www.novovrijeme.ba
 
- Procjena Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, koje je napisalo da je poljuljano povjerenje u cijelu Vladu s obzirom na broj ministara koji sjede u Nadzornom odboru HBOR-a, je individualna odluka.
Ivo Josipović, hrvatski predsjednik o slučaju Šegon-Linić i kriminalu u HBOR-u, Večernji list

- Neshvatljivo je i nepojmnjivo da je ovaj moj slučaj, koji se već dvije godine vuče, odjednom došao na dnevni red Povjerenstva i to zajedno sa slučajem Šegon, koji postoji nepuna dva mjeseca. Time me se još jednom želi diskreditirati.
Ivan Jakovčić, vladar Istre, o presudi Povjerenstva za sukob interesa, Hina

- Niti sam bio u sukobu interesa niti je bilo formalnih uvjeta za vođenje postupka protiv mene. Čim dobijem službeno priopćenje od Povjerenstva očitovat ću se na sve navode iz njihovog očitovanja.
Branko Šegon, smijenjeni pomoćnik Slavka Linića nakon odluke Povjerenstva za sukob interesa o njegovoj krivnji, Jutarnji list
 
- Šegon je za vrijeme rada u Ministarstvu obavljao dužnost odgovorno i u skladu s ovlaštenjima koje je imao. Što se tiče realiziranog ugovora tvrtke "Facta Vera" s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj želimo istaknuti kako HBOR posluje sukladno Zakonu o HBOR-u koji jasno propisuje način funkcioniranja te institucije pa i pravila po kojima se dodjeljuju krediti hrvatskim pravnim osobama. Sve navedeno primijenjeno je i na dodijeljenom kreditu tvrtki "Facta Vera".
Slavko Linić, ministar financija o kriminalnim radnjama svoga pomoćnika, svojim, a i HBOR-a, Jutarnji list
 
- Vlada tu može napraviti određene poteze, a jedan je izmjena zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), što će biti predloženo u skoro vrijeme pa će se vidjeti u kojem ćemo smjeru osigurati da se Komora reformira i da na neki način krenemo prema dobrovoljnom članstvu.
Gordan Maras, ministar obrta protivi se demokratskom izboru Luke Burilovića na čelu HGK, Novi list
 
- Nisam govorio o krivnji, već o odgovornosti – kolektivnoj odgovornosti od koje se nitko ne može deobligirati. I dalje smatram, a to se može i argumentirati, da je većina hercegovačkih franjevaca podržavala hercegbosansku politiku, i da je taj koncept dominantan i danas. Uz šutnju provincijala i uprava hercegovačke provincije, uz izostanak jasnog distanciranja od te politike, u prošlosti i danas, postoje i posve konkretni dokazi koji pokazuju da su neki članovi te zajednice i otvoreno podržavali tu politiku. To dobro znaju u hercegovačkoj provinciji, ali o tome se šuti.
Drago Bojić, bosanski franjevac iz Sarajeva o svoj „poznatoj“ izjavi da su hercegovački franjevci podržavali zločine u ratu, Slobodna Dalmacija
 
- Stvaranje trećeg, hrvatskog entiteta – što neki uporno zagovaraju – bilo bi samo konačni završetak etničkog čišćenja, započetog u ratu. Bila bi to nagrada onima kojima se sudi, odnosno kojima se sudilo u Haagu.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik u Mostaru
 
- Bivši predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesić, najznačajniji je političar poslije Tite te osvjedočeni prijatelj Bosne i Hercegovine.
www.tacno.net
 
- Famozni treći entitet bit će, na svu sreću po Hrvate same, biti formiran za jedno 25.000 godina.
Fra Petar Jeleč, www.e-novine.com
 
- U početku se govorilo da će se kandidirati HNS-ovac Dragan Kovačević, no navodno je odustao upravo zbog želje da se politika ne upliće u HGK.
Lidija Kiseljak, novinarka Večernjega lista
 
- Šetanje dosjea od tajne službe do medija ukazuje na opasne trendove u politici i nacionalnoj sigurnosti.
Gordan Malić, novinar-istraživač, www.index.hr
 

TVRDNJE

 
- Njemačko oslanjanje na ruski plin može ograničiti suverenitet Europe. U to nema sumnje.
Donald Tusk, predsjednik poljske Vlade, Radio Slobodna Europa
 
- Preporuka Europske komisije da proglasimo gospodarski pojas pljuska je svim našim garniturama političara jer dokazuje da smo mi koji smo zagovarali gospodarski pojas oduvijek bili u pravu.
Alen Soldo, profesor Odjela za studije mora Sveučilišta Split, Poslovni dnevnik
 
- Fašizam je bio najblaži od tri velika totalitarizma XX. stoljeća - nacizam, boljševizam i fašizam, ali je postao generički pojam i psovka. Kad mi se nešto ne sviđa, ja kažem „fuj, fašizam“. To je izvitoperilo sadržaj. Antifašizam kod nas je bio, uz sve ostalo, koljački antifašizam: bio je rat, tukli su se s fašistima, ali je bio koljački i nakon rata. I sada jedni govore samo o antifašizmu, a drugi samo o koljačima. Najveći antifašist svih vremena je bio Josif Visarionovič Staljin...
Žarko Puhovski, politički analitičar, Blic, Beograd
 
- Šegon javnu dužnost nije obnašao časno, pošteno i savjesno te je narušio vlastiti integritet i vjerodostojnost. Netransparentnim postupanjem, nakon što je odobren zahtjev za kredit, narušio je povjerenje građana u tijela javne vlasti. 
Branka Lukačević Gregić, izvjestiteljica Povjerenstva za sukob interesa o Branku Šegonu, Novi list
 
- Mesić je i ranije slao poruke koje su unosile nervozu u cijeloj BiH i regiji. On je sada umirovljenik i bilo bi dobro da se drži te pozicije, a vlast u BiH mora biti svjesna odgovornosti kako sama mora povući poteze. A svi prijatelj iz regije, Bruxellesa, Washingtona ili Rusije, mogu biti samo prijatelji koji pomažu.
Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
- Beograd bi bio spreman povući tužbu, i zato što su njegove karte još lošije od hrvatskih.
Cyrill Stieger, komentator švicarskoga Neue Züricher Zeitunga o početku suđenja u Den Haagu
 
- Da su poštovane procedure i kriteriji HBOR ni u ludilu ne bi dodijelio kredit od 700.000 kuna Čačićevoj PR stručnjakinji Ankici Mamić za obnovu njezina ureda jer bi se u banci našao netko lucidan barem da pita je li moguće toliko novca spiskati na ured. I u slučaju predstečajnih nagodbi vidimo do čega je dovelo poštivanje procedure i kriterija. I na primjeru Zinke Bardić kao specijalne premijerove glasnogovornice vidjeli smo što znači procedura i kriteriji u kontekstu sukoba interesa, pa i sigurnosnih provjera.
Marinko Jurasić, komentator Večernjega lista
 
- Slobodno nek istraži. Gledao sam neki dan taj njegov medijski performans pred DORH-om i u prvi mah sam pomislio da se snima kakva scena za neki novi film “Balkanski špijun”. Nadam se da je u taj registrator za Bajića stavio dokumentaciju svoga sina iz koje je vidljivo kako je došao do ratne i poratne invalidnosti. Mogao je DORH-u objasniti i svoju imovinu. Vrkića sam smatrao skoro pa prijateljem, naš zadnji razgovor bio je prije nego što su me uhapsili. Ali kad se čovjek kandidirao, on udario po meni kao da sam mu ja protukandidat! Poslije nastavio – udri po meni, udri po meni! Vrkić je gmizao i puuuuzaaaao da ga predložim Tuđmanu za koordinatora mirne reintegracije! Kao zadnji gmizavac cipele mi lizao! Postavio sam ga za direktora Glasa Slavonije. Molio me da bude direktor Belja i onda prodavao demagogiju kako radi za jednu kunu, a imao saborsku mirovinu i 7000 kuna u NO-u Glasa Slavonije.
Branimir Glavaš, general HV-a, najzaslužniji za obranu Osijeka i istočne Slavonije o Ivici Vrkiću,
 
- Slučaj Perković pokazao je stvarnu potrebu za obračunom s totalitarnim režimom, čiji je rasplet priče razotkrio tko zapravo vlada zemljom. Zna se da je dio te komunističke elite prešao u HDZ, dio se pritajio, a dio ulazi u civilno društvo gdje su se prebacili na neoliberalnu demokraciju pa sada svima sole pamet o pitanjima žena, pasa, mačaka...
Nino Raspudić, književni kritičar, kolumnist i politički komentator u Splitu na tribini pod nazivom „Hrvatska i BiH u 2014. godini“,Slobodna Dalmacija
 
- I dok jedni siluju naš mentalni sklop, dok siluju naše nacionalno biće, gospodin na drugome brdu perfidno radi protiv interesa vlastitoga naroda.
Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a tijekom svečanog obilježavanja 24. rođendana omiškog ogranka HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- S Titom ste u sukobu s demokratskim vrijednostima, vladavinom prava, da ne nabrajam. Ako želite misliti svojom glavom, ne treba vam Tito.
Ivo Banac, povjesničar i političar, Vijenac
 
- Pogledajte se u ogledalo i pljunite u to što vidite”, poručio je svojedobno ministar Jovanović Zdravku Mamiću i pokojnom Vlatku Markoviću. Ako je ta najbesramnija uvreda izrečena u samostalnoj Hrvatskoj ostala bez sankcija, može li se sankcionirati osoba koja je nešto rekla o Jovanoviću, što god to bilo? Jer te riječi su smicateljske, rasističke, one pozivaju na ubojstvo na kakvo su pozivali najbešćutniji Staljinovi tužitelji prisiljavajući ljude na samoponižavanje prije egzekucije. Takvu narav svoga ministra premijer ne samo da nije osudio nego je i sam ima i njeguje. Stoga kapa dolje sucu koji je od optužbe za “govor mržnje” o Jovanoviću oslobodio Mamića. Neka sad Milanović i Jovanović pljunu u ono što vide kad su pred ogledalom!
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 

GOVOR MRŽNJE

 
- Ja mislim da HDZ bi trebao prestati funkcionirati bez obzira na to kakva će biti konačna presuda. Jučer u obrazloženju presude kažu da su oni radili s Fimi medijom od 2003., dakle odmah kad su stupili na vlast, dakle, oni su imali plan. Oni su se borili da dođu na vlast da bi mogli pljačkati zemlju. Pa to je prestrašno, takva stranka se treba ugasiti.
Nenad Stazić, SDP-ov orjunaški jurišnik, Hina
 
- Zašto se smanjuju i sredstva za manjine po bilateralnim ugovorima – s Italijom i Mađarskom – dok se primjerice sredstva po bilateralnom ugovoru s Vatikanom isplaćuju u punom iznosu.
 Aleksandar Tolnauer, predsjednik Vijeća za nacionalne manjine, RSE
 
- Nije sporno ni da su Milošević i Tuđman započeli dogovoreni rat, s tim da je Tuđman Miloševiću velikodušno prepustio prvi potez, s već postignutim sporazumom da čim se Bosna podijeli, Srbe iz Hrvatske neka vrag nosi.
Katarina Živanović, novinarka beogradskoga Danasa
 
- Nemoguće je razumjeti događaje iz devedesetih godina prošlog stoljeća bez razumijevanja Drugoga svjetskog rata i ustaških zločina protiv stanovništva srpske nacionalnosti.
Saša Obradović, glavni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Radio Slobodna Europa
 
- Ta priča s hrvatskom tužbom protiv Srbije za genocid od početka je prilično nesretna. Ona je uložena pod kraj režima Franje Tuđmana, kad je Tuđman već bio izgubio političku kontrolu i sposobnost racionalnog razumijevanja procesa. Tužbu su pokrenula dva dosta čudna čovjeka - profesor Zvonko Šeparović i njegov tadašnji odvjetnički suradnik iz Amerike, gospodin Rifkin.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, Radio Slobodna Europa
 
- Najveću odgovornost za sadašnje stanje bosanskih Hrvata snosi velikosrpska ideologija, koja je i započela sve ratove na području bivše Jugoslavije i koja je na koncu još i nagrađena unitarnim etnički očišćenim entitetom Republikom Srpskom. Nju slijedi hrvatska politika predsjednika Tuđmana i njezina hercegbosanska varijanta, s ciljem podjele Bosne i Hercegovine i pripajanja jednog dijela Hrvatskoj, za što su najvišu cijenu platili bosanski Hrvati.
Drago Bojić, bosanski franjevac iz Sarajeva, Slobodna Dalmacija
 
- Ideja o trećem entitetu, ako mene pitate, katastrofalna je. Kao da nije dovoljno što je Dayton praktično priznao, podjelom BiH na dva entiteta, rezultate rata, sada bi valjda projekt etničkog čišćčenja stvaranjem trećega entiteta trebalo dovesti do kraja? Nije problem u izoliranim glasovima u Hrvatskoj koji tako nešto traže, problem je u matici hrvatske politike koja se tome odlučno ne suprotstavlja.
Tomislav Jakić, bivši urednik Televizije Zagreb u vrijeme Jugoslavije, a kasniji savjetnik S. Mesića, www.novovrijeme.ba
 
- Užasnuli ste me s ovim. Ovo je kombinacija obje stvari protiv kojih se Željka Markić borila – neplodnost i homoseksualci. Sve možemo očekivati. Sama činjenica da smo morali u Ustav unijeti definiciju koja već postoji u Obiteljskom zakonu sve govori.Sad će i druge manjine doći na red. Onog časa kad smanjujete toleranciju društva prema različitostima, vi povećavate diskriminaciju prema drugačijima. Sad će se razbuktati diskriminacija i prema drugim skupinama. Ovo društvo nije imuno ni na kakvo zlo.
Mirjana Krizmanić, „ugledna“ psihologinja o paljenju lutke na maškare u Selcu, www.crol.hr
 
- Tko zna što su oni imali u glavi. Ne želim ni ulaziti u to. Ne znam jesu li svjesni što rade. Ali, ni ne moraju biti svjesni. Kao što nisu bili svjesni ni zločinci u Drugom svjetskom ratu koji su mislili da rade pravedne stvari. No, činjenica da se ovakve stvari mogu prihvatiti govori da je sve moguće. Moguće je i putem masovne histerije pokrenuti zločin i genocid protiv bilo koga. Ovo nam je upozorenje. Netko bi morao snositi odgovornost pred sudom i javnošću. Svaki se zločinački pothvat može opravdati u ime viših ciljeva.
Renato Matić, sociolog o paljenju lutke na maškarama u Selcu,www.crol.hr
 
- Dragan Čović je predsjednik najkorumpiranije hrvatske stranke koja je u ovih dvadeset godina opljačkala i uništila gotovo sva poduzeća u mjestima u kojima žive Hrvati, od Livna do Orašja.
Fra Petar Jeleč, www.e-novine.com
 
- Hrvatska početkom 90-ih, ustvari, nije bila žrtva velikosrpske agresije, već se u njoj vodio građanski rat (za razliku od Finske koja ga nikada nije imala).
Zoran Milanović, čelnik SDP-a, Hrvatski tjednik
 

JUGONOSTALGIJA

 
- Nacionalne manjine jedna su od žrtava proračunske štednje u Hrvatskoj.
Enis Zebić, dopisnik Radio Slobodne Europe iz Zagreba
 
- Dva naroda, Hrtvati i Srbi, su živjela u bratstvu tijekom mnogih decenija. I zbog toga protivnik Srbije u ovom procesu nije ni hrvatski narod niti država Hrvatska, već ekstremni hrvatski nacionalizam.
Saša Obradović, glavni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Politika, Beograd
 
- Ono što ja želim za Bosnu i Hercegovinu, a mislim da sam dokazao da sam njezin prijatelj, to je transformacija u građansku, demokratsku državu s parlamentarnim sustavom, u državu koja će funkcionirati kao i svaka druga i koja će moći ponijeti teret i odgovornost ključnog oslonca stabilnosti regije.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik u Mostaru
 
- Moja je generacija novinara imala osjećaj odgovornosti prema onima koji su čitali, ili slušali ono što pišemo, odnosno govorimo. Danas je kategorija odgovornosti praktično nestala.
Tomislav Jakić, bivši urednik Televizije Zagreb u vrijeme Jugoslavije, a kasniji savjetnik S. Mesića, www.novovrijeme.ba
 
- Gledano s Balkana, revolucija u Ukrajini i ruska vojna intervencija živo podsjećaju na to kako u državi čiji politički život izobličuju neodgovorno vodstvo, velika korupcija i etničko suparništvo lako izbije nasilje. Samo su dva desetljeća prošla otkad je slom komunističke Jugoslavije pokrenuo niz ratova.
The Financial Times, London, komentar Uredništva
 
- Po mom sudu država ne vrijedi nijednog života, ali to je manjinski stav. Ogroman broj ljudi, čak i familije poginulih će vam reći s ponosom da su pali za veliku stvar i da to ima smisla.
Žarko Puhovski, politički analitičar o srpskoj agresiji na Hrvatsku i hrvatskom osamostaljenju, Blic, Beograd
 
- Najveći sadašnji problem Bosne Srebrene nije vanjski, nego unutarnji, a on se sastoji u tome što je i neki njezini članovi sve više žele prilagoditi zahtjevima političkog hrvatstva i katoličanstva, a ona je uvijek bila i bit će više od toga.
Drago Bojić, bosanski franjevac iz Sarajeva, Slobodna Dalmacija
 
- U Hrvatskoj je 1991. – 1995. bio sukob za jugoslavensko naslijeđe.
Tony Barber, novinar The Financial Timesa za posjeta Vinkovcima, London
 
- Želim Bosnu i Hercegovinu, oslobođenu okova nacionalističke uskogrudnosti, netolerancije, pa i mržnje, otvorenu zemlju u kojoj će svaki njezin građanin slobodno moći reći što je, a da pri tome zbog svojega nacionalnog ili vjerskog opredjeljivanja, ili neopredjeljivanja, ne bude ni privilegiran, ni zakinut.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik u Mostaru
 
- U veleposlanstvu u Canberri bit će prijam za hrvatsku zajednicu. Točno je da ne će biti posjeta klubovima, koji nisu ni zainteresirani za to, a premijer ne bi ni išao u one koji se kite ustaškim obilježjima.
Damir Kušen, „hrvatski“ veleposlanik u Australiji, Večernji list
 
- Vlada nije mijenjala zakon pa HDZ postavio svog čovjeka na čelo HGK.
Lidija Kiseljak, novinarka Večernjega lista
 

GLUPOST

 
- Ja podjele najoštrije i najjasnije odbijam. I moja je poruka: jedinstvena, ne unitarna, ali – jedinstvena Bosna i Hercegovina s građanima koji se neće dijeliti ni po nacionalnom, ni po vjerskom ključu.
Stjepan Mesić, umirovljenik na proračunskim jaslama u Mostaru
 
- Autoritet se ne može riješiti šutnjom niti se može kupiti na kiosku te da se on gradi.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade na Aktualnom satu, HRT
 
- BiH je bila preteča ujedinjavanja Europe i ova zemlja zaslužuje više od Europske unije.
Bakir Izetbegović, član Predsjedništva BiH, Nezavisne novine, Banja Luka
 

JUGO PODJELA KRIVNJE

 
- Ovaj proces nimalo ne će doprinijeti da se učini ono što se mora učiniti - da se i Srbija i Hrvatska suoče sa svojom prošlošću i na taj način skinu balast zločina sa svojih leđa - zbog sebe i zbog svog naroda. A što se tiče bilateralnih odnosa, umjesto da rješavamo sporna pitanja, kao što su pitanje nestalih i problem granice, postoji opasnost da se ti odnosi zbog procesa u Haagu pogoršaju.
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, Radio Slobodna Europa
 
- U idealnom slučaju taj bi proces trebao biti početak liječenja protiv daljih poricanja obiju država. Protiv manipuliranja poviješću i negiranja tuđih žrtava i patnji. Nažalost, već se nazire da proces pred MS neće biti dovoljan da do toga dođe.
Florence Hartmann, bivša glasnogovornica Haaškog tužiteljstva, Danas, Beograd
 
- Ljudi u Bosni – muslimani, Srbi, Hrvati i pripadnici etničkih manjina – imali su najviše žrtava u jugoslavenskim ratovima koje je pokrenuo velikosrpski nacionalist Slobodan Milošević, a koje su kasnije poticali hrvatski i muslimanski ekstremisti.
Paul Lendvai, komentator bečkoga Der Standarda
 
- Ako u vrijeme pregovora “Sejdić - Finci”, ako u vrijeme potrebe reformi netko iz RS-a govori kako je FBiH gori dio BiH, kako ne će živjeti s nama, kako će gledati da se odcijepe, ako netko podržava hrvatske stranke da traže nekakav treći entitet i federalizaciju BiH, pa onda vidimo kako Dodik odlazi u Beograd, a neki hrvatski lideri u Mostar dolaze istog dana, počinju se nazirati fizionomije!
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Večernji list
 
- Susjedne zemlje BiH, odnosno Hrvatska i Srbija, moraju voditi politiku za BiH i voditi računa o tome da je zaštite, te da se bore za cjelovitost BiH. I to ne samo verbalno. Reći kako žele cjelovitu BiH, a onda dočekivati i slaviti ratne zločince.
Stipe Mesić kao uvodničar na panel diskusiji "Mladi i izgradnja mira na području Jugoistočne Europe" u Sarajevu, Dnevni avaz
 

LAŽ

 
- Operacija „Oluja” iz ljeta 1995. godine provedena je s genocidnom namjerom da se Srbi, djelomično ili potpuno, unište kao etnička grupa. Tijekom i poslije „Oluje” ubijeno 1719 Srba, a tijekom čitavog sukoba 6361. Pored toga u „Oluji” je nestalo oko 900 Srba, a 400 ekshumiranih tijela još nije identificirano a oko dvjesto tisuća Srba pobjeglo je s područja koje su napale hrvatske snage.
Saša Obradović, glavni zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde, Politika, Beograd
 
- Nije sporno ni da su Milošević i Tuđman započeli dogovoreni rat, s tim da je Tuđman Miloševiću velikodušno prepustio prvi potez, sa već postignutim sporazumom (o kojemu svjedoči Bora Jović u svojim memoarima) da čim se Bosna podijeli, Srbe iz Hrvatske neka vrag nosi. Odnio ih je – u skladu s dogovorom. Uostalom, sami su nasjeli Miloševiću i njegovoj propagandi.
Miloš Vasić, dopisnik iz Beograda, www.tportal.hr

- To će biti jedini svetac koji se za svoje zasluge jednom fašističkom zločinačkom režimu okitio visokim odlikovanjem ustaškog poglavnika i to kao zagrebački nadbiskup, a o tome su izvjestile "Narodne novine" kao službeno glasilo NDH.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba protiv bl. Alojzija Stepinca, B92, Srbija
 
- Pozitivno je da prosvjedi nemaju etničke i vjerske predznake.
Ahmet Davutoglu, turski ministar vanjskih poslova po dolasku u Sarajevu, Al Jazeera Balkans
 
- Mostar, od rata podijeljen između hrvatskih i bosanskih četvrti, ostaje mobiliziran: tisuće građana izašlo je ponovno na ulice u utorak i srijedu, Bošnjaci i Hrvati ujedinjeni po prvi put od 1991. Hrvatski nacionalisti iz HDZ-a optužili su "huligane" koji su došli iz bosanskih dijelova na istoku grada, ali čini se da ovakve riječi više nemaju utjecaja na hrvatsko mišljenje u Bosni.
Jean-Arnault Dérens, dopisnik belgijskoga La Librea iz Beograda
 
- Pripadnici svih naroda u zemlji "ustali protiv korumpiranih političara.
Paddy Ashdown, bivši lažljivi i omraženi guverner BiH, Oslobođenje, Sarajevo
 

PRIZNANJE

 
- Profesori Josipović i Šimonović  od početka su zagovarali izvansudsko poravnanje između Srbije i Hrvatske.
Davor Gjenero, politički analitičar iz Zagreba, Radio Slobodna Europa
 
- Činjenica je da je trenutačno u Srbiji na vlasti jedna garnitura koja je imala određenu ulogu devedesetih godina.
Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada, Radio Slobodna Europa
 
- U iščekivanju kada će neko duhovno lice crkve moga etnosa doživjeti katarzu i preobraćenje, ostajem pri ranije javno iznesenom stavu da su crkve pravoslavnih naroda na Balkanu pravi politički komesarijati. Veoma ljubljeni od političkih i svakojakih drugih kriminogenih struktura.
Blagoje Grahovac, bivši oficir JNA iz Crne Gore, Vijesti, Podgorica
 
- Za one koji ne znaju, Kevina jama je zloglasno stratište u kaštelanskom zaleđu, kod Radošića, u koju su 1944. partizani ubacivali, nakon što su ih pogubili, vojnike NDH, a navodno i civile.
Denis Romac, novinar Novoga lista

IZJAVE TJEDNA

 
- Novinska izdanja čiji vlasnici prolaze ili su prošli kroz predstečajne nagodbe, objavljuju dijelove tajnih dosjea o mojoj obitelji, a najavljuju i nastavke s "detaljima iz privatnog života". Lijepo bogami, pravo predstečajno novinarstvo! S onih deset posto pokrenuo je VNS, što će tek biti kad mu Visoki izvor na kojeg se neprestano poziva, da nalog da iznese i detalje?
Gordan Malić, novinar-istraživač, www.index.hr
 
- Moram jasno reći kako Upravni sud nije u ovom postupku odlučivao o naknadi štete i to može biti predmet nekog eventualnog budućeg sudskog postupka. Kao ministar imam diskrecijsko pravo odlučivati o raspodjeli kvote za svaku tržišnu godinu, pri čemu smatram da je osnovni interes i kriterij raspodjele prije svega zaštita domaće proizvodnje šećerne repe te gospodarski interes svih triju tvornica šećera. Nijedna šećerana nije potpuno iskoristila dodijeljenu kvotu u prethodnoj godini na način da je proizvela šećer od domaće šećerne repe i iskoristila domaće preradbene kapacitete, što nije u gospodarskom interesu Hrvatske i ne ide u prilog poticanju domaće proizvodnje šećerne repe.
Tihomir Jakovina, ministar poljoprivrede o njegovu pogodovanju Šećerani Osijek na štetu druge dvije hrvatske šećerane u Županji i Virovitici, HRT
 
- Srbija će tijekom rasprave izložiti dokaze u prilog svojoj protutužbi da je operacija Oluja, u kolovozu 1995, predstavljala kulminaciju kriminalne namjere Hrvatske vlade i vojnih snaga da uklone srpsko stanovništvo iz Kninske krajine, s obilježjima genocida.
Saša Obradović, pravni zastupnik Srbije, Vesti, Beograd
 
- Po mom mišljenju su u Hrvatskoj obje strane počinile etničko čišćenje no u pravnom smislu nije počinjen genocid. Ovaj pravni pojam je jasno definiran i zbog toga mislim da ni hrvatska niti srpska strana neće imati uspjeha sa svojim tužbama.
Božo Prelević, bivši ministar unutarnjih poslova Srbije, Deutsche Welle
 
- Mislim da ne možemo baš govoriti o dobrim odnosima dviju zemalja koje se istodobno međusobno optužuju za genocid. To jednostavno ne ide zajedno. No, ostaje mogućnost da se sljedećih mjesec dana iskoristi za dogovor izvan sudnice i tako na kraju ipak postigne nekakav kompromis.
Veljko Miljević, osječko-zagrebački odvjetnik, Deutsche Welle
 
- Većina će ljudi reći da ovdje nema hrvatskih prava. To nije sasvim točno. Ima hrvatskih medija, knjiga, uživamo vjerska prava, imamo svoj jezik. Katoličke škole su u budžetu, a sad treba biti i Katolički bogoslovni fakultet. Sad u BiH ima 96 hrvatskih osnovnih škola, 47 srednjih škola, dva sveučilišta. Zatim, 19 hrvatskih radija, tri hrvatske televizije, dvije hrvatske dnevne novine, četiri crkvena lista, „Napredak“ izdaje tri lista. Sad ima oko 300 hrvatskih kulturnih društava. Druga je stvar kada se radi o političkim pravima. Svaka stranka želi barem 100-postotno vlast i kad je nema, onda je nezadovoljna i to nezadovoljstvo putem medija prenosi na sve ljude. Politika je važna, ali nije jedino ona važna. Ona utječe na posao, zdravstvo, školstvo itd. Stoga je prevažno da na vlasti budu sposobni i pošteni ljudi.
Franjo Topić, predsjednik HKD-a Napredak, Dnevni avaz, Sarajevo

- U svakom slučaju bilo je i pozitivnih poteza, a bilo je i onih koji nisu baš rezultirali nekakvim naročitim rezultatima. Ja ne bih htio komentirati aktuelnu politiku, posebno ne naše vlade. Smatram da se moglo i na drugi način reagirati. Primjerenije reagirati.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik Jugoslavije i Hrvatske o posjetu Z. Milanovića Mostaru u vrijeme bošnjačkoga rušenja BiH, www.klix.ba
 
- Očigledno da je popustljivost Srbije, najblaže rečeno, kod Hrvata stvorila percepciju da su oni u velikoj prednosti, jer tobože, onaj tko se smatra krivim spreman je na nagodbe i dogovore. Često je taj naš zahtjev za međusobnim povlačenjem tužbi bio nespretno interpretiran: Eto, mi smo slabiji, što mi tu možemo učiniti.
Savo Štrbac, tzv. ministar u vladi pobunjenih Srba, a sadašnji direktor Dokumentacijskog centra Veritas, Vreme, Beograd
 
- Devedeset posto građana Srbije misli da su Hrvati počinili najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata nad Srbima iz Krajine i to ne će promijeniti nikakav sudski epilog ili bilo što.
Aleksandar Vučić, ratoborni prvi čovjek Srbije za posjeta Vesne Pusić Beogradu, Beta
 
- Da nismo krenuli s tom mjerom predstečajne nagodbe, ne bi se zaustavio taj trend neplaćanja i nelikvidnosti. Imali smo veliku potporu bankarskog sustava.
Slavko Linić, ministar financija, HRT
 
- Očekujem i od muslimana iz svijeta da urade ono što su uradili Turci.
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Večernji list
 

TVRDNJE

 
- FBiH treba podijeliti na tri jedinice.Umjesto sadašnjih 11, da imamo tri vlade, umjesto 11 parlamenata, da imamo tri.
Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
 
- Srbija je napala Hrvatsku i odgovorna je za smrti, protjerivanja i razaranja.
Cyrill Stieger, komentator švicarskoga Neue Züricher Zeitunga
 
- Sada se nalazimo u fazi koja se može nazvati povijesnom ironijom, jer je država Srbija optužena za genocid, iako je srpski narod bio taj koji je doživio genocid, poznat svima, u Jasenovcu, Jadovnoj, Jastrebarskom u NDH, koja je u to vrijeme obuhvaćala i BiH i Srijem.
Saša Obradović, glavni pravni zastupnik Srbije o početku suđenja, Politika, Beograd
 
- Hrvatska nema realnih izgleda za prolazak njezine tužbe u Den Haagu.
Anto Nobilo i Žarko Puhovski, Deutsche Welle
 
- Zločini su učinjeni s obje strane i oni će uvijek ostati ta točka između te dvije države, koja se naravno može iskoristiti za njihovo pomirenje i da do toga više ne dođe, a može se iskoristiti i za buduće konflikte, jer onda možete na tome inzistirati.
Dubravka Stojanović, srbijanska povjesničarka, Radio Slobodna Europa
 
- Status svjetske velesile, u stvari, potvrđuje se postupcima ove vrste: moguće je koristiti vojnu silu u skladu sa svojim interesima, bez straha od posljedica. Rusiji se povjerava održavanje međunarodnih foruma, ona je članica G8, stalni sudionik mirovnih procesa i pregovora, a Vladimira Putina zapadni mediji nazivaju jednim od najutjecajnijih političara. To daje ruskoj vladajućoj eliti razlog da vjeruje da je njezinoj želji da si vrati raniji suvereni status, udovoljeno. Kada, pak, elita pokušava djelovati u skladu s tom samosvijesti, to se opominju je i obećavaju joj poduzimanje mjera. Ispada da je priznavanje Rusije jednakom vodećim igračima svijeta bilo je samo djelomično, a i jednostavno iluzorno.
Nezavisimaja gazeta, urednički komentar kojim se opravdava agresija na Ukrajinu
 
- Na slučaju predsjednikova savjetnika Dejana Jovića, možemo štošta zaključiti o sadržaju i profesionalnosti provjera imajući u vidu njegove političke stavove, a i o relativnosti sumnji u njegovu podobnost u raspolaganje državnim tajnama. Ako sin bivšeg udbaša može biti predsjednikov savjetnik za obavještajna pitanja, može li netko biti sitni agent u sustavu ako u rodbini ima novinara?
Marinko Jurasić, komentator Večernjega lista
 
- Prosvjedi nisu bili spontani, nego planski pripremljeni, usmjereni i vođeni s obzirom na sinkroniziranost napada u više gradova u smislu njihovog otpočinjanja načina vođenja, kao i izbora meta te korištenje ranijih pripremljenih sredstava za napad na policiju. To mora biti predmet pozornosti i stručne analize koja treba rezultirati činjenicama koje će istražna tijela usmjeriti, kako prema izvršiteljima, tako i organizatorima koji moraju biti identificirani, pronađeni i sankcionirani.
Predrag Kurteš, ministar MUP-a Federacije BiH, Večernji list
 
- Sada ću prvi put reći da je netrpeljivost kulminirala u trenutku kada je Šeks izgovorio ona četiri glagola u središnjem Dnevniku, a koja su se odnosila na uhićenje Gotovine. Šeks se kasnije pokušavao opravdavati kako je samo prenosio zaključke VONS-a, ali za mene neuvjerljivo. Tada mi je pukao film. Isti tren sam nazvao Dunju Gotovinu i rekao joj da to nije politika HDZ-a, i tom prilikom sam rekao dosta ružnih riječi o Sanaderu, sve do njegove bliže i daljnje obitelji. Jasno sam Dunji rekao da sam svjestan kako će sve to što sam rekao o Sanaderu sutra u transkriptu biti njemu na stolu, jer znam da joj Karamarko i druge obavještajne službe prisluškuju telefone. Nakon te večeri, iz međusobnih pogleda, uzajamna netrpeljivost bila je očita. Šeks je tada odradio prljavi dio posla za Sanadera kada je riječ o Gotovini, a dva mjeseca kasnije i u mom slučaju. Ja taj prljavi posao za Sanadera ne bih odradio.
Branimir Glavaš, general HV-a, najzaslužniji za obranu Osijeka i istočne Slavonije o I. Sanaderu i V. Šeksu,
 
- Svakim novim nastupom Vesna Pusić potvrđuje da je dosljedna izdajnica svog naroda. Sramota! Samo kritika njezinih postupaka nije dovoljna. Potrebno je zahtijevati njezinu ostavku. Nije dostojna da ostane na položaju ministrice vanjskih poslova. Vesna Pusić je izdajica. Ona je  Benedikt Arnold (Amerikanac koji je stao na britansku stranu u revoluciji 1776.)! Pusićka nije pokazala razumijevanja za žene koje su njezini prijatelji iz Beograda zlostavljali na zvjerske načine, a ona se s tim zvjerima ljubi! Vesna Pusić je nakaza od žene u svakom smislu i pogledu i takvoj odvratnoj osobi nije mjesto u hrvatskom društvu. 
Ivanka Madunić Kuzmanović, iseljenica u SAD-u i pjesnikinja pjesničke udruge Hrvatske izvandomovinske lirike (HIL) sa sjedištem u New Yorku
 
- Često požalim što Hrvatska nema bar na par mjeseci zakonodavstvo kao što ga ima država Izrael kojim štiti sebe od vlastitih Jakovina, Klasnića i Markovina. Tamo bi im odmah oduzeli državljanstvo i šupirali ih van iz države.
Zvonimir Hodak, odvjetnik, www.dnevno.hr
 
- Pozitivna posljedica ulaska Hrvatske u EU je stupanje na snagu Europskoga uhidbenog naloga, i s tim u vezi izručenje Josipa Perkovića, kao i prestajanje priča o Hrvatskoj kao dijelu Zapadnog Balkana.
Nino Raspudić, književni kritičar, kolumnist i politički komentator u Splitu na tribini pod nazivom „Hrvatska i BiH u 2014. godini“, Slobodna Dalmacija
 
- Dokle god se od Hrvatske i Bosne ne skroji jedna država nikad ne će biti sigurni ni Hrvatska niti Bosna, uvijek će biti izložene agresiji od strane Srba i dok ne bude takva država, Balkan će biti krajnje nestabilno područje čiju cijenu nestabilnosti će opet najviše plaćati Bošnjaci!
Prof. dr. med. sc. Hamzo Mujagić, jednog od osnivača SDA, zatim MBO-a i Muslimanskoga Demokratskog Mirotvornog Pokreta (MDMP), www.croative.net
 
- Osjećam da su nam se vratili ona energija i emocije s početka devedesetih. Osjećam da su Bog i hrvatski narod ponovno uz HDZ, a čujem i onih 15.000 mrtvih prijatelja iz Domovinskog rata kako nas pitaju što ste im ovo dopustili da naprave od Hrvatske. Ne će nama četnički vojvode pregledavati naše udžbenike. A oni su im upravo to dopustili, oni koji su našu školovanu djecu, koja su naučila hodati na bruxelleskim hodnicima, izbacili iz europskih institucija, kako bi iz komiteta doveli svoju nesposobnu djecu.
Tomislav Karamarko,predsjednik HDZ-a tijekom svečanog obilježavanja 24. rođendana omiškog ogranka HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Sudac Kolakušić nije diletant i zasigurno ima nešto u tome što kaže da je taj zakon veća pljačka od privatizacije. Oni žele razgovarati o privatizaciji, pa dobro. Od 200 najvećih dioničara u Hrvatskoj samo ih je 8 do 10 iz redova HDZ-a. Očito je da su se neki namirili, a neki još nisu.
Tomislav Karamarko,predsjednik HDZ-a tijekom svečanog obilježavanja 24. rođendana omiškog ogranka HDZ-a, Slobodna Dalmacija
 
- Stepinac je riskirao vlastiti život spašavajući Židove te su stotine njih uz njegovu pomoć prokrijumčarene iz Jugoslavije.
Tvrdnja Uredništva Liberal Labor Weeklyja u tekstu u listopadu 1946.
 
- Ulica je dobila ime u čast velikog čovjeka zbog njegove snage, hrabrosti i sposobnosti da se zalaže za svoja uvjerenja u teškim vremenima. Najveće priznanje bit će ako nastavimo njegov rad za koji je položio svoj život u službi za čovječanstvo.
James M. Hanley, američki kongresnik u New Yorku je 10. veljače 1980. Kada je sedam američkih kongresnika i sedam gradskih vijećnika nazočilo nazivanju 41. ulice na Manhattanu Stepinčevim imenom, Večernji list
 
- Ponekad se naša svjetlost ugasi da bi je ponovno rasplamsalo neko drugo biće. Svatko od nas duguje duboku i iskrenu zahvalnost onima koji su tu svjetlost ponovno oživjeli.
Albert Schweitzer, elzaško-njemački liječnik, protestantski teolog, filozof i glazbenik o A. Stepincu, Večernji list

- Neodrživa je situacija u kojoj država otpisuje poreze predstečajnim dužnicima, a naplaćuje poreze vjerovnicima na potraživanja koja nisu naplaćena i koja su otpisana. Ministarstvo financija je u sukobu interesa - ono imenuje tijela koje će nagodbu pravno voditi, odlučuje o žalbama na odluku tih tijela, a uz to je jedan je od najvećih vjerovnika u postupku i odlučuje kome će nešto 'naplatiti', a kome nešto 'oprostiti'. Moje je pitanje koliko je uplaćeno novaca u proračun od predstečjnih nagodbi i kolikosu naplatili vjerovnici.
Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkoga suda 23. II. 2014. u emisiji HRT-a Nu2
 
- Ako govorimo o partijskoj državi lenjinskoga tipa, mislim da takva mogućnost srećom nije izgledna, čak ni kod nas. No kad je riječ o obnovi komunističkog mentaliteta, on je u Hrvatskoj već na djelu i vezan je uz relativiziranje Jugoslavije, u apologiji o prednostima jugoslavenske "socijalne države".
Ivo Banac, povjesničar i političar o mogućoj obnovi hrvatske države lenjinskoga tipa, Vijenac
 
- Slavko Goldstein uvijek proriče – zlo koje joj želi. Boljeg savjetnika Milanović nije mogao naći.
Milan Ivkošić, kolumnist Večernjega lista
 

GOVOR MRŽNJE

 
- U ljeto 1999. godine, nekoliko mjeseci prije smrti Franje Tuđmana, ta je tužba bila jedan od zadnjih krikova okoštalog tuđmanizma, očito svjesnog da mu se bliži kraj. Bilo je to vrijeme – jesmo li ga prebrzo zaboravili – unutrašnjih i vanjskih neprijatelja, nebrojenih urota i dvorskih obračuna, ali i međunarodne (polu)izolacije u kojoj se čekalo da priroda učini svoje i dokine taj samodopadni i pompozni režim. Upravo u takvoj atmosferi podignuta je tužba protiv Srbije. I to samo zato što je tada već ozbiljno paranoičnog Tuđmana netko uspio uvjeriti da će tužba protiv Srbije nekako zaustaviti već uznapredovale istrage i skore optužnice što su ih protiv njega i njegovih generala pripremali na jednom drugom haškom sudu, onom za bivšu Jugoslaviju.
Denis Romac, komentator Novoga lista
 
- Oko 2000 osoba je ubijeno četiri godine kasnije, tijekom i nakon hrvatske protuofenzive, nazvane Operacija Oluja.
BBC NEWS, urednički komentar
 
- Optužba Srbije protiv Hrvatske za genocid ima snažno uporište u provokativnim, rasističkim izjavama Tuđmana, njegovim ekstremističkim pogledima, zatim u povijesti koja seže do vremena Drugoga svjetskog rata. Sve to u kombinaciji s ponašanjem hrvatske vojske tijekom „Oluje”, i eto jakog slučaja genocida. Najjači argument Srbije jest da su napadi na Srbe tijekom „Oluje” bili sasvim drugačijih razmjera od onih koji se pripisuju Srbiji protiv Hrvata tijekom borbi 1991. godine
William Schabas, član pravnog tima Srbije, profesor sveučilišta Leiden u Haagu i sveučilišta Middlesex u Velikoj Britaniji, Politika, Beograd
 
- Do nezavisnosti se, ipak, teško došlo. Čak su se i Hrvati te 1991. „klimali“.
Sead Numanović, novinar sarajevskoga Dnevnog avaza
 
- Da nije bilo Tuđmanove kolaboracije s Miloševićem, agresija Srbije i Crne Gore na naše države puno ranije je mogla biti zaustavljena.
Anto Tomić, izvršni direktor za Srednju Europu NVO-a Građanski Monitoring, Bosanski glasnik
 
- Do travnja 1941. godine u Europi nije bilo masovnih egzekucija ljudi zato što su bili drukčije vjere i drukčijega podrijetla. To se u tom travnju mijenja osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske koja je u nekoliko tjedana krenula s masovnim ubojstvima ljudi druge vjere i druge nacije. Prvo Srba, a odmah nakon toga i Židova. Tek krajem lipnja 1941. godine u istočnoj Europi počinju masovna ubojstva, prije svega Židova.
Zoran Milanović, čelnik SDP-a nedavno u Saboru, HRT
 
- U 2013. najvažnija kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj bili su društvena diskriminacija i neki slučajevi nasilja prema etničkim manjinama, najviše Srbima i Romima, te neprijateljstvo i nasilje usmjereno prema pripadnicima lezbijske, homoseksualne, biseksualne i transrodne (LGBT) populacije.
Uzra Zeya, dužnosnica u State Departmentu u godišnjem izvješću o Hrvatskoj, Hina
 
- Stepinac je bio vrhovni vojni vikar vojske NDH. Stepinac je bio jedan od inicijatora prekrštavanja pravoslavnih Srba. Prema njegovom pismu, papi Piju Dvanaestom, do sredine 1943. godine bilo je prekršteno oko 244.000 Srba.
Veljko Đurić Mišina, direktor Muzeja žrtava genocida u Beogradu, Politika
 
- I suviše je dokaza da je upravo HDZ umnogome krivac za mnoštvo kriminala, razdora, izdaja, manipulacija, saveza s četnicima, zaštite komunističkih zločina i zločinaca, sprječavanja povratka naših iseljenika, zapuštanja prava Hrvata u BiH, Vojvodini i drugim zemljama, zapuštanja naše kulture, jezika, devastiranja prostora, osiromašivanja, medijskih manipulacija.
Mate Knezović, predsjednik Obiteljske stranke i član Koordinacije Saveza za Hrvatsku, www.hrsvijet.net
 
- Stepinac je znao za zločine, ali je unatoč tome blagoslovio NDH i služio joj, čak i nakon njezina sloma skrivajući na Kaptolu ustaške zločince, oteto židovsko zlato i ustaški državni arhiv.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba, B92, Srbija
 

JUGONOSTALGIJA

 
- U jednom od ranijih tekstova, na osnovu nalaza antropologije, sociologije i kulturologije, ukazao sam da Srbi i Hrvati (kao etnosi) imaju 98 % istog, sličnog ili zajedničkog. Sada bih dodao da smo, vrlo često, i braća.
Blagoje Grahovac, bivši oficir JNA, Vijesti, Podgorica
 
- Tužba je, dakle, bila samo sredstvo, kojim se htjelo postići drugi cilj. A to što su se u Hrvatskoj dogodili brojni ratni zločini, kršenja ženevskih konvencija i zločini protiv čovječnosti, ali ne i genocid, bilo je u tom trenutku manje važno. No onda je taj provincijalni pravosudni teatar okončala promjena vlasti.
Denis Romac, komentator Novoga lista
 
- Konvencija o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida donesena je 1948. godine i ne može se primjenjivati retroaktivno. To ne znači da se o zločinima koji su počinjeni za vrijeme NDH ne će govoriti na Međunarodnom sudu. Naprotiv, o njima će se govoriti, jer oni čine povijesni kontekst sukoba u Hrvatskoj devedesetih godina. Vjerujem da je izuzetno važno da naša javnost zna da ono što se događalo u Drugom svjetskom ratu nije, a ne može ni postati predmetom spora, ali je važno za kontekstualizaciju naše tužbe.
Rodoljub Etinski, glavni pravni savjetnik Ministarstva vanjskih poslova Srbije i profesor međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Novom Sadu, Danas, Beograd
 
- Ponovnim aktualiziranjem ratnih zločina u medijima koji će sigurno pratiti ovu raspravu moglo bi se ponovno pobuditi zanimanje za neriješene probleme vezane uz procesuiranje ratnih zločina i rješavanje pitanja nestalih. Međunarodni sud pravde u Den Haagu nije najbolje mjesto za raspravu o procesuiranju zločina i rješavanju probleme žrtava. To se već do sada trebalo učiniti na nekoj drugoj razini.
Vesna Teršelič, predsjednica tzv. nevladine organizacije Documenta, Deutsche Welle
 
- „Napredak“ je pokazao kako se svoje može njegovati, a da nikome ne smeta.
Franjo Topić, predsjednik HKD-a Napredak o suživotu u BiH, Dnevni avaz, Sarajevo

- Smatram da je moguće BiH prekomponirati tako da svaka ta jedinica, regija, kako se zvala, ne bude nacionalno obojena. Ne bih je htio samo nacionalno obojiti. Ja bih predložio da se stvore takve jedinice koje će sve biti višenacionalne. Neke s većinski jednim stanovništvom jedne nacije, druge sa većinski drugim, ali da je svaki građanin u BiH u državnom smislu bude izjednačen. Dakle, da pripadnost jednoj regiji ne znači da su drugi sa manjim pravima.
Stjepan Mesić, bivši predsjednik Jugoslavije i Hrvatske, www.klix.ba
 
- Tada je iskazano zajedništvo Hrvata i Srba bilo čvrst temelj koji je omogućio da se narod digne protiv režima koji je dijelio ljude prema vjeri i naciji.
Zoran Milanović, tadašnji čelnik SDP-a u Srbu 2008. na četničkom derneku o „slavnim danima“ u srpnju 1941., Novi list
 
- Što god da se bude događalo u Haagu suglasni smo da je to pitanje rješavanja problema iz prošlosti, a naš je posao da vodim brigu o današnjici i životu ljudi sada i u budućnosti. Postojale želje i napori da se problem tužbi i protutužbi riješi na drugi način. Na žalost, to nije uspjelo, preduvjeti nisu ispunjeni...
Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova u Beogradu, Tanjug

- Ne želim slušati o velikim zaslugama Stepinca za 'spašavanje' Židova, jer je istovremeno donosio u službenom katoličkom tisku Pavelićeve rasne odredbe po kojima su Židovi odvođeni u logore. Ne želim slušati kako se zalagao za spas pojedinih Srba jer je bio u Odboru trojice za pokrštavanje i ne želim slušati da je bio mučenik i svetac jer je ostavio vlastite katoličke svećenike da ih ustaše izmrcvare u Jasenovcu samo zato jer su bili pod sumnjom da su protivnici režima. Za mene, kao slobodnog čovjeka, on nikada ne će biti svetac, jer me ne obvezuje Papina odluka, niti me moj razum napustio pa da povjerujem u tu prevarantsku alkemiju čudesnog preobražaja zločinca u sveca.
Alen Budaj, direktor židovske nevladine organizacije 'Margelov institut' iz Zagreba, B92, Srbija
 
- U kojoj je mjeri to prvo lice množine u kojem prvi čovjek HDZ-a tako voli govoriti ili ako mu zvuči zgodnije „hrvatsko nacionalno biće“ bilo ugroženo do 1992. godine, a zemlja ni na koji način nije bila teritorijalizirana? Tj. kako je on osobno izdržao čitav taj život uglednog građanina, sveučilišnog nastavnika, direktora jedne od najmoćnijih vojnih tvornica i visokog člana Saveza komunista, a sve bez trećeg entiteta, bez člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda i bez stolnog hrvatskog grada? Drugim riječima, čemu čitav ovaj cirkus oko državnog ustrojstva i konsocijacijskih modela, kad je još u dokumentima ZAVNOBIH-a sve riješeno?
Dragan Markovina, kolumnist jugoslavenskoga unitarističkog portala www.tacno.net
 

DEMAGOGIJA


- Predstečajne nagodbe dale su očekivane rezultate, konsolidirale su poduzeća, spašeno je više 20 tisuća radnih mjesta. Osam milijardi kuna duga, koliko je otpisano u predstečajnim nagodbama, svega je 13 posto otpis od strane države. Razlika predstečajnih nagodbi i stečaja prije svega je u naplati. U predstečajnim nagodbama, naime, naplata je veća od 50 posto, a u stečaju je niža od 30 posto.
Slavko Linić, ministar financija, HRT
 
- U predstečajnim nagodbama morate dobiti 75 posto glasova vjerovnika, dok je u stečaju riječ o 50 posto. Dakle, potrebna je veća suglasnost vjerovnika.
Boris Lalovac, zamjenik Slavka Linića pokušava opravdati veliku „legalnu pljačku“ kroz predstečajnu nagodbu, HRT
 
- Svi nabavljeni automobili za klasu su niže od ranije korištenih automobila.
Željko Jovanović, ministar obrazovanja o svome automobilu koji je 150.000 kuna skuplji samo zbog „dodatne opreme“, Slobodna Dalmacija
 
- U ovom su postupku ostvarene i uštede u odnosu na prethodnu javnu nabavu koju je također proveo Državni ured za središnju javnu nabavu (2010. godine). Tako je primjerice za 690 vozila nabavljenih za potrebe MUP-a postignuta ušteda od 2,1 milijun eura, a radi se o vozilima koja će biti isporučena s dodatnom vrijednosti koja obuhvaća komunikacijsku opremu, dodatna jamstva na tu opremu, ali i gdje je ponuđeno vozilo poboljšanih karakteristika i dimenzija (novi modeli).Posebice je važno istaknuti da su u odnosu na vozila koja se nabavljaju u bitnom umanjeni zahtjevi korisnika te se tako za ministre umjesto vozila najviše klase nabavljaju vozila gornje srednje klase, a za zamjenike ministara umjesto vozila gornje srednje klase, nabavljaju se vozila srednje klase.
Priopćenje iz Vlade o novoj voznoj ergeli na Pantovčaku..., Slobodna Dalmacija
 
- Dio naroda ima posao, zna ujutro što će sa sobom, zna da će prvog u mjesecu dobiti kakvu-takvu platu i mirovinu. I ima druga, skoro polovina naroda, koja ne zna. To stanje jako dugo traje. Političari svojim upornim prepirkama, kavgama, kvare atmosferu u zemlji, svađaju narod, mediji u tome pomažu, odbijaju se investicije, ne možemo privući dovoljno inozemnog kapitala... U tom čitavom stanju, kao što rekoh, neki su se snašli, neki mogu kako-tako živjeti, neki dobro žive, neki žive jako dobro. A ogromna masa naroda jako loše živi. Ima gladnog naroda! Više od polovine mladih ljudi koji su završili fakultete i škole nema zaposlenja.
Bakir Izetbegović, sin Alije Izetbegovića i član Predsjedništva BiH, Agencija Anadolija, Večernji list
 

PRIJETNJA

 
- Mi još uvijek živimo iznad svojih mogućnosti. Nova verzija proračuna je temelj i početak jednog procesa koji će se nastaviti u sljedećih nekoliko godina.
Zoran Milanović, predsjednik Vlade, Les Echos, AFP, Francuska
 
- Što će biti kada Bošnjaci napokon počnu grmjeti na sve strane i na sve adrese sa svojim „bošnjačkim pitanjem" u Europi?
Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika Stranke demokratske akcije nakon sastanka s predstavnicima EU-a o preustroju BiH, Oslobođenje, Sarajevo
 
- Bojim se da su svi ti događaji u svezi sa zahtjevima za referendum o ćirilici. U medijima se neprestano razbuktava atmosfera netrpeljivosti i kaosa. Kad imate takvu atmosferu, i kad čitave organizacije daju podršku netoleranciji, ohrabrujete divljake da potajno, noću, razbijaju i uništavaju. Ovo divljanje treba zaustaviti represivnim mjerama države, prisilom, a na duži rok obrazovanjem generacija koje dolaze, a koje su rođene u vrijeme rata.
Zoran Pusić, potpredsjednik hrvatskog ogranka Igmanske inicijative, Blic, Beograd

Više članaka ...

  1. IZJAVE TJEDNA
  2. IZJAVE TJEDNA

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Petak, 18/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1267 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević