IZJAVE TJEDNA

- Ja sam od početka govorio da se pitanje mora riješiti na način koji je pravedan, što znači da se riješi na način koji neće biti preveliko ili nemoguće opterećenje za naše susjede Slovence.

Ivo Josipović, predsjednik RH tuguje što je Sud u Strasbourgu presudio u korist štediša Ljubljanske banke, www.indeks.hr

- Ako postoji bošnjačka nacija onda postoje i srpska i hrvatska nacija unutar BiH, što podrazumijeva raspodjelu naše domovine na tri dijela.

„Čitatelj“ Tarik, Bosanski glasnik, Chicago

- Između onoga što se u medijima može napisati i onoga što je 'osnova sumnje', kako to zakon kaže, za Državno je odvjetništvo velika razlika. I to mediji vrlo često zaboravljaju. U strategiji Državnog odvjetništva bilo je vrlo bitno pokazati kako je ova država u stanju učiniti ono što nitko nije. A to je da nema države u kojoj nije bilo državnog udara, a da je toliki broj državnih dužnosnika na sudu, pred sudom ili u zatvoru. To pokazuje neku namjeru države da se stvari raščiste.

Žarko Puhovski, politički analitičar u obrani Mladena Bajića, Deutsche Welle

- Presuda Europskog suda u Strasbourgu nije pravomoćna jer će Slovenija na nju podnijeti žalbu, isto tako nema nikakve veze s prenesenim ulozima zbog kojih dvije hrvatske banke tuže Ljubljansku banku.

Karl Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova, STA

- Radimo nešto što 20 godina nitko nije niti pokušao učiniti. U godinu dana zaustavili smo odljev novca i evidentni kriminal . Više nema isisavanja novca, ne odlaze milijuni dolara ili eura na nekakve otoke pa se vrate u Austriju.

Zoran Milanović, predsjednik Vlade, Jutarnji list

- Uoči lanjskog objavljivanja prvostupanjske presude trojici hrvatskih generala kružile su nebrojene najave oslobađajuće presude, rušenja optužnice i konačnog poraza koncepta udruženog zločinačkog pothvata, iako za to nije bilo bog zna kakvog povoda.

Denis Romac, novinar Novoga lista

- Svaka nova država trebala je rješavati pitanja svojih štediša na svom teritoriju. Slovenija je to učinila i isplatila sve štediše, bez obzira na to od kuda dolaze. Uvjet je bio samo to da su isti imali devizni štedni ulog u banci na teritoriju Slovenije.

Karl Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova, STA

- Lagumdžija pravi od kantona nezavisne državice, gdje će se onda južni kantoni suvereno ujediniti u "Herceg Bosnu", a ostali kanotni, razbacani i nepovezani postaju besperspektivni rezervati.

Muhamed Borogovac, glavni urednik Bosanskoga glasnika

TVRDNJE

- Slovenski ministar vanjskih poslova, Karl Erjavec, Hrvatskoj je za vratom po pitanju Ljubljanske banke, a lice mu se ozaruje dok govori o otvorenim mogućnostima u odnosima s Italijom.

Mauro Manzin, novinar tršćanskoga Il Piccola

- Presuda Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu, prema kojem dugove koje je Ljubljanska banka imala prema štedišama iz BiH mora isplatiti slovenska država, uvelike mijenja poziciju i hrvatskih štediša. Više nije dužnik samo LB niti NLB kao nasljednica te banke, nego država Slovenija. Štediše su dosad i dobivali tužbe, ali se nisu imali gdje naplatiti, nailazili su na prazne police. Ako presuda postane pravomoćna, polica će se zvati proračun - kaže Rogić. Slovenija će morati isplatiti oko 150 milijuna eura.

Zdravko Rogić, hrvatski pregovarač o štedišama Ljubljanske banke, Jutarnji list

- Vjernicima treba tumačiti da to nije samo suđenje generalima, nego i Hrvatskoj, a to znači nama i našoj budućnosti. Hrvatskoj se nastoji nametnuti istina kojom se želi podjarmiti hrvatski narod.
Vlado Košić, biskup sisački

- Mnogima u Hrvatskoj, budimo pošteni, čini se kao da u BiH žive eskimi i svemirci, a ne istorodan narod, za koji kao da je svejedno hoće li preživjeti ili izumrijeti. Katolička Crkva u BiH pribijena je na križ poput njezina Spasitelja i godinama vapi za pomoći, a ona iz Hrvatske stiže u raznoraznim oblicima političkih obećanja i tlapnji ili pak crkvene ravnodušnosti, koja će svoju savjest oprati npr. jednom godišnje zajedničkim Tjednom solidarnosti s katolicima u Bosni i Hercegovini.

Darko Pavičić, novinar Večernjega lista

- Za bolesne – postoji bolnica. Za lude – postoji ludnica. Za budale nema ništa, zato ih ima svuda.

Jadranka Posavec

GOVOR MRŽNJE

- Recimo da je Gotovina nevin. A tko je kriv.

Davor Butković, novinar Jutarnjega lista

- Nije kriv general Gotovina. Krivi su oni oko njega, koji su dopustili da se zločini dogode, i koji ih nisu kažnjavali. Kriv je sustav koji je tako funkcionirao, a Gotovina je kasnije postao žrtva tog sustava.

Zoran Milanović, predsjednim Vlade, Jutarnji list

- Ante Gotovina je jedan od ljudi koji stoje iza prosvjeda. On je zapravo, jedan od vodećih pučističkih elemenata u Hrvatskoj vojsci.

Goran Granić, tadašnji potpredsjednik Vlade 2001. godine, Jutarnji list

- Očigledno je da još uvijek nije sazrela svijest o potrebi zajedničkog komemoriranja Hrvata i Srba, odnosno da kultura sjećanja još nije zaživjela na pravi način. Tu svijest još treba graditi. Mi pozivamo na to da gradimo politiku sjećanja koja ne će obnavljati rat, koja ne će ponovno dijeliti ljude i koja ne će zloupotrebljavati žrtve, nego ih pretvoriti u povod za gradnju mira i zajedničkog života u Vukovaru, ali i na drugim mjestima.

Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća, Deutsche Welle

- Ne možemo ratificirati ulazak Zagreba u EU.

Karl Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova, Slovenska TV

- Ako nas Dodik bude naljutio, mi ćemo s njim završiti po kratkom postupku.

Sefer Halilović, zapovjednik Armije BiH, Sarajevska TV

JUGONOSTALGIJA

- Bošnjačka nacija je bitna za postojanje Bosne i Hercegovine kao zemlje i države, jer ako ne bi bilo Bošnjaka, onda u BiH nema historijskog i konstitutivnog naroda, osim Srba i Hrvata.

Akademik Muhamed Filipović iz Sarajeva, FENA

- U vrijeme dok je predsjednik Srbije bio Boris Tadić, on i hrvatski predsjednik Ivo Josipović pokrenuli su stvari s mrtve tačke, i u smislu razvoja kulture sjećanja. Tadić se poklonio žrtvama na Ovčari, Josipović žrtvama u Paulin Dvoru.

Milorad Pupovac, predsjednik Srpskoga narodnog vijeća, Deutsche Welle

- Baš je definicija da smo svi mi po narodnoj pripadnosti Srbi, Hrvati i Bošnjaci, ali da smo građani samo jedne i jedinstvene bosanskohercegovačke nacije, ono što čuva domovinu.

„Čitatelj“ Tarik, Bosanski glasnik, Chicago

- Osobno sam potpisao ne znam koliko pozitivnih odgovora na zahtjeve hrvatskih državljana za stjecanje vlasništva na nepokretnu imovinu u Srbiji, ali onda smo dobili informaciju da se državljanima Srbije u Hrvatskoj takve suglasnosti uskraćuju, pa smo ih od nedavno i mi počeli uskraćivati u očekivanju službenog odgovora hrvatske strane.

Milisav Čogurić, srbijanski pomoćnik ministra pravosuđa za normativne poslove i međunarodnu suradnju, Danas, Beograd

- Koje najviše tijelo antifašističkog pokreta je 1943. godine donijelo odluku o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj?

Jedno od pitanja pomoću kojih će provjeravati znanje onih koji žele steći hrvatsko državljanstvo

- Premda gajim simpatije i za političku orijentaciju i djelovanje gosp. Komšića, činjenica da za člana Predsjedništva BiH nije izabran glasovima bosanskohercegovačkih Hrvata osporava njegov legitimitet.

Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, Sveučilište u Splitu, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u BiH od 2002.-2005., Bosanski glasnik

PRIZNANJE

- U igri je vrlo važan ulog, oko 800 milijuna eura, kojima bi trebalo pribrojiti sve 20-godišnje kamate.

Karl Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova o dugu štedišama Ljubljanske banke, STA

- Era jugoslavenskog primata bilo je razdoblje u kojem je zapadni Balkan bio autonoman. Autonomija je bila nametnuta kao neutralna zona između dva bloka tijekom hladnog rada, ali unutrašnju dinamiku je oblikovala Srbija. Nakon 1991., Srbija više nije bila ta koja je oblikovala regiju.

Komentar Business New Europe, www.bne.eu, Moskva/Berlin

IZJAVE TJEDNA

- Slovenija ne može vratiti bivšim štedišama Ljubljanske banke novac koji nije dobila.

Janez Janša, predsjednik slovenske vlade, Hina

- Ja sam od početka govorio da se pitanje mora riješiti na način koji je pravedan, što znači da se riješi na način koji neće biti preveliko ili nemoguće opterećenje za naše susjede Slovence.

Ivo Josipović, predsjednik RH tuguje što je Sud u Strasbourgu presudio u korist štediša Ljubljanske banke, www.indeks.hr

- Tajming je osobito loš jer su pregovori između Slovenije i Hrvatske sada barem pokrenuti i vode ih financijski stručnjaci dviju država koji razumiju problem. Presuda će biti pogrješno shvaćena kao konačna i na obje strane politički pogrješno tumačena.

Boštjan M. Zupančič, sudac iz Slovenije u Strasbourgu o presudi protv Ljubljanske banke, RTV Slovenija

- Presuda u Strasbourgu je pristrana. Takvu odluku, nepovoljnu za Sloveniju, donijeli su suci koji većinom dolaze s područja bivše Jugoslavije. Ta presuda u ovom trenutku još ne znači ništa, jer će Slovenija na tu presudu sigurno uložiti žalbu Velikom vijeću.

Rudi Gabrovec, visoki slovenski predstavnik za sukcesiju, STA, Ljubljana

- Ovom se presudom nedvojbeno utvrđuje odgovornost Slovenije, a mi i dalje radimo na traženju kompromisnog rješenja za prenesenu štednju hrvatskih građana.

Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova izdajnički podilazi Sloveniji, Večernji list

- Kada se sjetim da je Turska nedavno poručila da ne želi imati problema ni s jednim susjedom, a danas zapravo ima problema sasvim susjedima. Turska će u gospodarskom pogledu igrati sve veću ulogu na području od Bosne do Turske, ali ne i u političkom. Mislim da se Erdogan politički preopterećuje. Jasno je da bi izvjesne muslimanske, fundamentalističke snage u Bosni, ako bude odbačena, mogle osnažiti svoj utjecaj.

Hannes Swoboda (SPÖ), zastupnik u Europskom parlamentu, Deutschlandfunk, Njemačka

- Međunarodni sud postigao je uspjeh koji je premašio sva očekivanja.

Theodor Meron, sudac Haaškog suda, Jutarnji list

- Kritike EU-a su utemeljene i Hrvatska ne će moći ispuniti sve uvjete za članstvo do 1. srpnja 2013.

Žarko Puhovski, stručnjak za sva pitanja ovoga svijeta, Süddeutsche Zeitung

- Hypo banka je poslužila kao poluga uz pomoć koje je dio hrvatske političke elite, pretežno povezan s HDZ-om (ali i ne samo s tom strankom) 'oprao' tijekom rata isisani novac iz ratom poharane zemlje i legalno ga vratio u Hrvatsku u obliku fiktivnih investicijskih kredita, čime su zagospodarili najvažnijim državnim resursima.

Dražen Rajković, publicist, Deutsche Welle, Bonn

- Postaje očito da Slovenija nije jedina država koja ulazak Hrvatske u EU stavlja pod znak pitanja i da pitanje rješavanja štednih uloga Ljubljanske banke nije jedino pitanje koje službeni Zagreb mora riješiti do srpnja sljedeće godine.

Vanja Vardjan, novinarka RTV Slovenije

- Mislim da Nikolić i Vučić trebaju učiniti mnogo više nego samo ignorirati Dodika. Meni se čini da trebaju učiniti ono što je Mesić učinio u pogledu bosanskih Hrvata. On im je nedvosmisleno poručio da je njihova vlada u Sarajevu jer su živjeli, žive i živjet će u Bosni. Volio bih da sličnu poruku Nikolić i Vučić pošalju Dodiku.

Daniel Serwer, stručnjak za Balkan i profesor međunarodnih studija na Sveučilištu John Hopkins, Radio Slobodna Europa

- Podsjećamo da smo u više navrata upozoravali političare BiH i međunarodnu zajednicu, da  je ovo uvijek bio Dodikov i Čovićev plan koji predstavlja samo početak rušenja naše domovine. Bojimo se da će slijedeći potezi biti demilitarizacija, odnosno ukidanje Oružanih Snaga BiH, kao jedine garancije suvereniteta države BiH, te stvaranje tzv. trećeg hrvatskog entiteta, čime bi se zacementirala podjela BiH. 

Kongres Bošnjaka Sjeverne Amerike (KBSA), SAD, Bosanski glasnik

TVRDNJE

- Dvije kontinentalne regije (Sjeverozapadna i Panonska) spojene su u jednu na zahtjev Hrvatskoga zavoda za statistiku. Komisija nije predlagala nikakve promjene. Dana 16. srpnja 2012. godine Hrvatski zavod za statistiku poslao je Eurostatu zahtjev za promjenu, tražeći osnivanje dvije statističke regije razine II, tako što će se dvije kontinentalne regije spojiti u jednu.

Hubert Gambs, šef Kabineta povjerenika za regionalnu politiku Johannesa Hahna u pismu HDSSB-u, Glas Slavonije

- Velika većina javnosti, a među njima i odvjetnici, smatra kako se Državno odvjetništvo kalkulantski odnosi prema Hypo banci. O već legendarnim Bajićevim vještinama da se održi na mjestu prvog čovjeka Državnog odvjetništva ispisano je barem onoliko tekstova koliko i o samoj "aferi Hypo banke".

Gordana Simonović, novinarka, Deutsche Welle

- Radi se o pilot-presudi i ona će se odnositi ne samo na tužitelje, nego na sve ostale štediše Ljubljanske i Invest banke koji su bili u ovakvoj situaciji.

Monika Mijić, zastupnica Vijeća ministara BiH pred sudom u Strasbourgu o presudi protiv Slovenije i Srbije, Dnevni list, Mostar

- Hrvatska je u području vladavine prava, tržišnog gospodarstva i u borbi protiv korupcije mnogo bolja od mnogih članica Europske unije. Kritike iz Bundestaga trebale bi se uzeti s rezervom.

Günther Oettinger, Nijemac i europski povjerenik za energetiku, Focus, München

GOVOR MRŽNJE

- Nakon najave biskupa Mile Bogovića da će župnici na terenu popisivati i istraživati žrtve komunističkog terora, njegov sisački kolega Vlado Košić pozvao je na sveti rat protiv jednog samo naizgled bezazlenog toponima. Iako se dilema Vrginmost ili Gvozd pokazala falsificiranjem povijesti, fetva je pala na plodno tlo i rezultirala već viđenim prizorima u tom kraju, podignutim desnicama uz poklič »Za dom spremni«.

Branko Mijić, glavni urednik Novoga lista

- Srbija ima problem Kosova i ona je sada rekla da će ga rješavati diplomatski, no mi ne znamo hoće li to biti stav i kroz deset ili petnaest godina. Srbija ima potencijalan problem u Vojvodini s Mađarskom, a ni na istoku s Bugarima nije baš jasna situacija. Da ne govorimo o problematičnom sporu oko granice s Hrvatskom na Dunavu.

Miroslav Lazanski, vojni analitičar beogradske Politike (do 1991. Vojni analitičar zagrebačkoga Danasa) o potrebi jačanja vojske u Srbiji, TV Pink, Beograd

- Mnoga državna poduzeća, koja su privatizirana u devedesetima za vrijeme autokratskog predsjednika Franje Tuđmana, sada su u stečaju ili se bore s financijskim teškoćama zbog čega Europska unija traži hitnu prodaju brodogradilišta.

Enver Robelli, novinar Süddeutsche Zeitunga

- Nestanak bosanskohercegovačkih Hrvata iz BiH može jedino rezultirati podjelom BiH na Republiku srpsku i "Muslimansku zemljicu Bosnu", kako ju je Tuđman svojedobno nazvao. BiH može ostvariti svoj prosperitet samo ukoliko i Bošnjaci i bosanskohercegovački Hrvati zapriječe Dodikov separatizam te revizijom Daytonskog sporazuma ostvare Bosnu i Hercegovinu kao suverenu integralnu državu na federalnim osnovama ravnopravnosti sva tri konstitutivna naroda.

Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, Sveučilište u Splitu, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u BiH od 2002.-2005., Bosanski glasnik

- U pozadini sukoba sa susjedima Slovencima još su i stare zamjerke zbog neispunjenog dogovora Špegelja i Janše početkom rata, a posebni im je trn u oku neispunjeni dogovor Račana i Drnovšeka, kojim su se trebala riješiti i pitanja granice i Ljubljanske banke.

Branko Caratan, sveučilišni profesor, član SDP-a, političar i diplomat, 24 Express

- Vjerujem da krivnju za napetosti koje su se pojavile između Zagreba i Svete Stolice snose neki hrvatski biskupi. Dajla je više od prepirke zbog novca, ona je simbolika pravne države. Shvaćam namjere prethodne vlade (HDZ-a, desnog centra), ali trebali su biti umjereniji i stati na loptu. Nije prihvatljivo prekinuti odnose s Vatikanom zbog nekoliko milijuna kuna. Imam dojam da će se Dajla vratiti u vlasništvo benediktinaca u Pragliji. 

Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske vlade, Il Piccolo, Trst

- Vi prijetite državi internacionalizacijom konflikta. Španjolska se ne će raspasti

José María Aznar, bivši španjolski premijer, Die Welt, Hamburg

JUGONOSTALGIJA

- Nakon raspada Jugoslavije u zasebne države, Hrvatska je doslovno naslijedila cijelu obalu i turističku infrastrukturu.

Lee Hayhurst, čudi se novinar Travel Weeklyja, London

- Više studenata nedavno mi je reklo kako profesorica Ham priča da na našem odsjeku postoje dvije struje - “hrvatska” i “projugoslavenska”, te da potonja, kojoj, tvrdi, i ja pripadam, promiče načela Novosadskog dogovora. Govoriti danas studentima o postojanju “projugoslavenske” struje teška je objeda. To je napad na moje dostojanstvo: nositelj sam Spomenice Domovinskog rata, medalje Bljesak, a sudjelovao sam i u akciji Oluja.

Branko Kuna, voditelj Odsjeka za hrvatski jezik i književnost protiv Sande Ham, pročelnice Katedre za suvremeni hrvatski jezik Filozofskog fakulteta u Osijeku, Jutarnji list

- Uloga Međunarodnog kaznenog suda kao nepristranog presuditelja o činjenicama pomogla je da se utvrdi neutralniji opis sukoba nego što bi to inače bilo moguće.

Theodor Meron, sudac Haaškoga suda, Jutarnji list

- Slažem se s Vama da bosanskohercegovački Hrvati trebaju svoj društveni i politički život, nacionalnu opstojnost i identitet vezati uz Sarajevo, a ne uz Zagreb. Potpuno podržavam političku orijentaciju bosanskohercegovačkih Hrvata kakvu zastupaju bosanski fratri, koju izražavaju u svojemu listu Svjetlo riječi.

Prof. dr. sc. Mislav Kukoč, Sveučilište u Splitu, opunomoćeni ministar u Veleposlanstvu RH u BiH od 2002.-2005., Bosanski glasnik

CINIZAM

- Nitko u Sloveniji, pa ni u Ljubljanskoj banci, nije uzeo novac štedišama, zbog čega Slovenija ne može biti prisiljena da vrati novac.

Rudi Gabrovec, visoki slovenski predstavnik za sukcesiju, STA, Ljubljana