IZJAVE TJEDNA

- Kad se hrvatski građani probude ujutro 1. srpnja 2013. Ne će oko sebe primijetiti značajne promjene, raj se ne će spustiti u Hrvatsku, a posebice ga ne će biti za one koji su nezaposleni.

Paul Vandoren, veleposlanik pri Delegaciji Europske unije u Hrvatskoj u Puli (hrv. Pulj), Novi list

 

- Iz Državnog odvjetništva Republike Hrvatske nikada i nikome nisu poklanjane nikakve umjetnine, pa tako nisu poklanjane ni bivšem premijeru Ivi Sanaderu. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske nije poklonio nikakvu umjetninu.

Odgovor glasnogovornice DORH-a Martine Mihordin 1. lipnja 2012. Indexu.hr

 

- Osobito je na iglama hrvatska diplomacija koja želi da članice EU-a, podrazumijeva se i Slovenija, što prije ratificiraju pristupni ugovor Hrvatske s EU koji je dosad ratificiralo 15 država članica.

Dejan Vodovnik, novinar ljuljanskoga Dela

 

- Ljubljanska banka, koja je bila 20 godina zatvorena u Hrvatskoj, trebala bi oživjeti kako bi bila sposobna za mužnju. Mrtvu kravu nije moguće musti. Ako Ljubljanska banka bude sposobna djelovati, bit će sposobna isplatiti svoje klijente, ali i utjerivati svoja potraživanja od hrvatskih poduzeća.

Vojko Volk, veleposlanik Republike Slovenije u Zagrebu, Globus

 

- I mi smo za smanjenje administracije u FBiH, ali je nedopustivo stvaranje nekog trećeg entiteta samo na račun FBiH.

Šemsudin Mehmedović, član Predsjedništva SDA, Deutsche Welle

 

- Ovo je zemlja u kojoj se vladajuća stranka boji ukloniti vjeronauk iz škola i križeve iz javnih i državnih ustanova, zagrebački nadbiskup odbija otići do jasenovačkog spomenika, a djeca ne znaju da su postojali Križarski ratovi, niti znaju što je to Holokaust. Što je onda neobično u činjenici da se preživjelom logorašu iz Auschwitza i nagrađivanom filmskom producentu ne dozvoljava da pred djecom govori kako ne vjeruje u Boga.

Tomislav Klauški, novinar, www.index.hr

 

- Niti su svi Hrvati odgovorni za Jasenovac, niti su svi Srbi krivi za četničke pokolje.

Bob Dylan, američki pjevač, Rolling Stone

 

- Naša se dijaspora jako dugo tretirala kao jedna politička opcija, a ne kao ljudi iz Hrvatske koji žive po cijelom svijetu.

Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova u New Yorku, Večernji list

 

- Situacija sa stajališta obrane od agresije bila je u proljeće 1992. u čitavoj BiH veoma teška, u Podrinju posebno. Valja imati u vidu da su se početkom te godine u BiH našle ne samo jedinice JNA redovno stacionirane u BiH, nego i korpusi koji su se povukli iz Hrvatske. Bosna i Hercegovina je u tim danima bila najveća vojna kasarna na svijetu. Agresija je počela napadom na Bijeljinu, a nastavila se upadom u Zvornik, Višegrad i Focu, dakle na čitavo Podrinje.

Alija Izetbegović, tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH u razgovoru za knjigu sarajevskog novinara Šefka Hodžića je 2000. godine, Bosanski glasnik

 

- Oni su insajderi, oni evidentiraju stanje, govore u statičnom smislu, oni ne razumiju niti mogu vidjeti procese, ali ne treba ih zbog toga kriviti. Ljudi profesionalno i stručno procjenjuju na bazi podataka koje imaju. Napor koji se čini njima još nije vidljiv. Sada nakon ovih malih pomaka, ako oni budu nekoliko mjeseci u kontinuitetu, onda će i oni mjenjati svoj mišljanja.Pred nama je maraton, još tri godine da dokažemo i pokažemo da ovo što govorimo ima smisla.

Radimir Čačić, tzv. „prvi potpredsjednik Vlade“ o ekonomistima, opravdanim kritičarima, Jutarnji list

 

- Moje je osobno mišljenje da Vladi treba dati još malo vremena. Ona zapravo radi ono što bi radio MMF. Iako, mala je vjerojatnost da ćemo na kraju uspjeti izbjeći pomoć MMF-a. Vlada reže troškove i morat će ih nastaviti rezati do kosti da bi gospodarstvu stvorila prostor da diše i sačuvala rejting zemlje.

Branko Roglić, poduzetnik i čovjek koji je „privatizirao“ Croatia baterije i vlasnik Grupe Orbico,Jutarnji list

 

- Te tri zemlje imaju ogromne potencijale. Trebamo pokušati to ogromno prijateljstvo koje imaju prema nama pretvoriti u konkretne ekonomske aktivnosti. Inače, moji su susreti bili usmjereni na "male stvari" sa stanovišta onoga što o čemu se u New Yorku odlučivalo, prije svega pitanja Sirije i drugih globalnih odnosa.

Zlatko Lagumdžija, bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova nakon susreta sa svojim kolegama iz Bahreina, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Omana, Dnevni avaz, Sarajevo

 

- Imamo osjećaj da hrvatska strana ne pokazuje mnogo spremnosti da se to pitanje riješi. To mislim zbog toga jer mijenjaju stajališta. Na prvom sastanku imali su jedno stajalište, na drugom sasvim drugo, tako je teško razgovarati. Sada čekam što će biti u listopadu kad se stručnjaci sastanu treći put. Slovenija nikome nije ništa dužna. Neistina je da štediše nisu bili isplaćeni.

Karel Erjavec, slovenski ministar vanjskih poslova u New Yorku, STA, Ljubljana

TVRDNJE

- Ne znam koji je Bajićev motiv. Pozovite njega pa ga pitajte. Možda zato jer je, dok sam bio premijer, dolazio k meni doma, i donio mi je dvije slike. Sad su i te dvije slike blokirane - kaže Sanader. Pozivao se potkrepljujući svoje optužbe o montiranom procesu i na svoje odvjetnike.

Ivo Sanader, bivši predsjednik Hrvatske vlade u emisiji Nedjeljom u dva 30. rujna 2012. o „glavnom državnom odvjetniku“ Mladenu Bajiću

 

- Mi smo četvrta zemlja koja prima novac od Europe i što su Grčka, Portugal i Irska već poslužili kao „pokusni kunići“. Na njih je već primijenjena formula spašavanja (davanje kredita pod dobrim uvjetima u zamjenu za nadzor Trojke i provedbu socijalnih rezova koji udaraju na stanovništvo spašavane zemlje) i vidjeli su se njezini učinci.

Eva Pastrana, novinarka madridskoga ABC-a o „spašavanju“ Španjolske od strane EU-a

 

- Naš premijer ropski puzi na koljenima pred talijanskom i španjolskom mafijom.

Geert Wilders, čelnik nizozemske Slobodarske stranke, The Fiancial Times, London

 

- Ne znam zašto je Dylan spomenuo Srbe i Hrvate kao nacionalne skupine, uz rasiste i naciste, kojima nije dao nacionalnost. Naime, koliko god cijenim Dylana, ipak ne mogu pristati na njegovo generaliziranje, pa tko god da mu je tu negativac, Hrvati ili Srbi. U izjavi misli na bijele Amerikance, ali ih ipak tako ne imenuje. Spominje ispravno “naciste”, a ne kako se nekada uvredljivo govorilo “Nijemce”. Tu je vrlo precizan i nimalo sporan jer niti su svi bijeli Amerikanci rasisti, niti su svi Nijemci bili nacisti! Pa kad tu radi distinkciju, bilo bi lijepo da je Dylan to napravio i u slučaju Hrvata, jer niti su svi Hrvati odgovorni za Jasenovac, što vrlo dobro znamo iz povijesti, niti su svi Srbi krivi za četničke pokolje i u Drugom i u Domovinskom ratu.

Hrvoje Klasić, povjesničar, Jutarnji list

GOVOR MRŽNJE

- Nitko se ne bi trebao čuditi što je Njemačka postala najveća prijetnja Europi. Konačno, to se od 1914. dogodilo već dvaput.

Anatole Kaletsky, britanski gospodarski komentator, The Financial Times, London

 

- Organizirani bojkot filma o holokaustu zbog svjetonazora gospodina Lustiga nedemokratski je i štetan postupak. S jedne strane, on govori o demokratskom deficitu našeg društva, nespremnog da prihvati legitiman svjetonazor pojedinca i njegova religijska uvjerenja. Takav postupak, posebno jer je riječ o manipulaciji djecom, nije primjeren demokratskom društvu.

Ivo Josipović, predsjednik RH, Večernji list

 

- Neki od sadašnjih problema na europskom kontinentu nalaze se u temeljima društva i demokracije. Kosovo je zemlja koju su zarobili kriminalci putem demokratskih sredstava. Slična je situacija u BiH, ali i u postojećoj članici EU-a Mađarskoj, u kojoj sada provodim istraživanje. BiH će postati članica EU-a kada to zasluži. EU ne će ništa učiniti da taj proces ubrza. Europa je zaboravila prošlost i lekcije koje je naučila.

Dr. Maja Nenadović, istraživač i politički konzultant Nacionalnoga demokratskog instituta u Nizozemskoj na tribini „Obećanje dano Balkanu“ u Pro Demosu 20. 9. 2012. u organizaciji Fondacije Alfred Mozer Radničke partije Nizozemske (PvdA), Bosanski glasnik

 

- Hrvatska bi u krizi trebala raskinuti ugovor s Vatikanom. U deset godina Crkva je dobila više od 5 milijardi kuna iz državnog proračuna za koji ne mora položiti nikakve račune.

Don Ivan Grubišić, umirovljeni svećenik i saborski zastupnik, Jutarnji list

 

- Ako Sanadera zovemo na HTV, onda dajmo emisiju i Paravinji.

Stipe Mesić, bivši predsjednik RH, Jutarnji list

 

- Tko ga ne zna skupo bi ga platio. Ostavio je vrlo pozitivan dojam no problem je njegov što mu više nitko ne vjeruje. Sada on može govoriti što god hoće, i to može biti istina, ali je zauvijek izgubio vjerodostojnost i to je njegov veliki problem.

Mirela Španjol-Marković, stručnjakinja za područje retorike, komunikacijskih i prodajnih vještina o Sanaderovom nastupu kod Ace Stankovića, www.index.hr

 

- U katoličkoj džamahiriji katolička djeca imaju slušati samo ono što im katolički vjeroučitelji i katolički gradonačelnici serviraju kao istinu. Kako bi što prije naučila mrziti ono što ne poznaju: drugu vjeru, druge vjernike, pa i one koji nisu vjernici. I sve to je, u neku ruku, očekivano. Pa čak i normalno u zatucanim sredinama.

Tomislav Klauški, novinar, www.index.hr

 

- Crnci mogu osjetiti tko je rasist baš kao što Židovi mogu nanjušiti naciste, a Srbi - Hrvate!

Bob Dylan, američki pjevač, Rolling Stone

 

- U svim dosadašnjim igrama BiH je bio u podređenom položaju, imao crne figure, dosta, tako ne ce moći dalje! Nema dogovora oko mosta za Pelješac dok BiH ne riješi svoj suverenitet na moru; u skladu s Konvencijom UN-a o pravu mora i prava koga je imao BiH u sastavu SFRJ. Izgradnju mosta za poluotok Pelješac može biti dogovoren kao koncesija Republici Hrvatskoj. Ponude, bez pokrića za otoke Mali, Veliki Školj i vrh poluotoka Klek čine jedan dio podvale.

Prof. Hasan Hadžović, član Izvršnog odbora „Pomorskoga  društva BiH“, Bosanski glasnik

JUGONOSTALGIJA

- Bez obzira na hrvatski ulazak u EU, Hrvatska nikamo ne seli, ostat će geografski točno tamo gdje jest i regija je ne samo naš životni interes, jer stabilnost svih zemalja je međuovisna, nego i tema na kojoj mi kao zemlje iz regije možemo imati neku dodanu vrijednost u okviru vanjske politike EU-a uopće pa i u ovakvim transatlantskim komunikacijama.

Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova u New Yorku, Večernji list

 

- Korektno komemoriranje žrtava u Jasenovcu počelo je tek za vrijeme predsjedničkog mandata Stjepana Mesića.

Vjeran Pavlaković, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Rijeci, Deutsche Welle

CINIZAM

- Slovenija cijelo vrijeme podržava ulazak Hrvatske u EU, naravno pod uvjetom da riješimo sva otvorena pitanja.

Karl Erjavec, slovenski šef diplomacije, STA, Ljubljana

OTROVNO PITANJE

- Može li Bernardić napokon izvući Zagreb iz Bandićevih ralja?

Nikola Jelić, novinar Globusa pita Ratka Čačića

PRAVO PITANJE

- »Država je tri puta neuspješniji i neracionalniji upravljač od privatnih operatera«, reći će Čačić pravdajući tako potrebu prodaje (monetizacije) autocesta. Pritom nije jasno zašto Čačić nije sretan s MOL-om kad su oni već tri puta bolji od države.

Darko Pajić, novinar Novoga lista

PRIJETNJA

- Europskoj komisiji poslat ćemo dodatna objašnjenja, u Bruxellesu ćemo detaljno objasniti da je Hrvatska preuzela obvezu da problem riješi kroz sukcesiju, ali da je sad promijenila stav i da tvrdi kako to nije sukcesijsko, već bilateralno pitanje. Europska komisija stalno traži objašnjenja, a mi ćemo sada još jasnije i preciznije reći o čemu je riječ. Pa i mi smo EU. Već sam obavijestio kolegu Paula Vandorena, predstavnika Europske komisije u Zagrebu, da je problem Ljubljanske banke još više na stolu nego što je do sada bio.

Vojko Volk, veleposlanik Republike Slovenije u Zagrebu, Globus

 

- Nitko nije ustao u njegovu obranu (Branka Lustiga), niti u obranu demokracije, ako ona u ovoj državi još uopće postoji. Gdje je Jovanović? Nema ministra obrazovanja da pozove na red ravnatelje i učitelje koji su organizirali bojkot Lustigova predavanja, onemogućivši tako djeci da čuju svjedočenje o Holokaustu. Nema nijednog predstavnika vlasti da ustane u zaštitu Ustavom zajamčenog sekularnog društva, slobode mišljenja i prava na govor.

Tomislav Klauški, novinar, www.index.hr

IZJAVE TJEDNA

 

- Slovenija ne će započeti postupak ratifikacije hrvatskog ugovora za ulazak u EU prije nego Hrvatska vlada povuče ovlaštenja u tužbama protiv LB-a i NLB-a.

Zaključak slovenskih zastupnika parlamentarnog Odbora za vanjsku politiku, Finance, Ljubljana

 

- Slovenija ne zatvara Hrvatskoj vrata EU-u, već poziva hrvatsku politiku da se drži obveza koje je već dala. Tek kada se to pitanje riješi moći će započeti postupak ratifikacije hrvatskog ugovora.

Jožef Horvat, predsjednik vanjskopolitičkog odbora slovenskoga Zbora i zastupnik desne i najkonzervativnije stranke Nove Slovenije koja trenutačno vlada s Janezom Janšom, Novi list

 

- I meni kao slovenskom političaru smeta to što hrvatska strana često nastoji neke sporazume interpretirati drukčije i u svoju korist. To je potpuno neprihvatljiva kultura nepridržavanja dogovora. Kad je bilo rečeno da je Ljubljanska banka tema o kojoj će se raspravljati u sklopu sukcesije i o tome postignut dogovor, pa i dogovor da se s time ide u Basel, opet je nađen neki razlog da se tamo ne ide, da se da neka druga interpretacija.

Ivo Vajgl, slovenski europarlamentarac, Jutarnji list

 

- Sekularisti su, s obzirom na to da su čitavo vrijeme držali vlast u svojim rukama, preko vlasti i preko zakonodavstva pokušali stvarno razdvojiti islam od šerijata. Oni koji znaju što je islam, znaju da je to nemoguća stvar, jer ono što se odvoji od šerijata ne će se više zvati islam.

Nusret Imamović, vođa najvećeg vehabijskog uporišta u BiH, zajednice u Gornjoj Maoči, u Bošnjačkom kulturnom centru u Sarajevu na javnoj tribini pod nazivom „Ekstremizam, terorizam – obim i definicija”

 

- Hrvatska se ne mora bojati inicijativa za federalizaciju Europske unije. Vi ste još daleko od ulaska, još niste ni pristupili Uniji. Morate preživjeti i pratiti razvoj situacije. Kao maloj i relativno slabo razvijenoj zemlji možete se voditi mišlju više jedinstva - više koristi.

M. Ć., novinar Aktuala

 

- Pelješki most je posve besmislen i skup projekt. Rješenje bi prije trebalo tražiti u uspostavi tzv. neumskog koridora. Potrebno je ustrajati na racionalnim rješenjima, a ne izazivati nove političke probleme. Ustrajavanjem na Pelješkom mostu od strane Hrvatske i EU-a bila bi upućena opasna poruka da se BiH želi zaobići i izolirati.

Davor Gjenero, „politički analitičar“, Deutsche Welle

 

- Bosna i Hercegovina kao pomorska zemlja prema ”Međunarodnom pravu i pomorskom prometu” ima neotuđivo pravo izlazka na međunarodne vode, konkretno u našem slučaju koridor širine 1,0 milje. Prema tome vodeni i zračni koridor, predstavlja vezu za brodove i avione od međunarodnih prostora do BiH. Kako rješavati izgradnju mosta za otok Pelješac?! Upitni most bi se gradio preko BiH teritorija, presjekao bi naš koridor na dva dijela i dao povoda za osporavanje dijela koridora iza mosta. Ponuđena rješenja i traženje naše suglasnosti na visinu i konstrukciju mosta predstavlja zamagljivanje problema, od strane susjeda, a naši predstavnici neuki i izlobirani koji od drveta ne će da vide šumu.

Prof. Hasan Hadžović, član Izvršnog odbora „Pomorskoga  društva BiH“, Bosanski glasnik

 

- Sporazum Izetbegović - Tuđman u izvornoj formi za nas je neprihvatljiv. Taj sporazum je štetan za RS pa time i za BiH. Smatramo da bi dvije komisije za rješavanje pitanja granica trebale pokušati pronaći kompromis. Potrebno je postići dogovor koji ne će ići na štetu građana RS u općinama Kostajnica i Dubica.

Lazar Prodanović, zamjenik predsjedavajućeg Kluba zastupnika SNSD-a, Nezavisne novine, Banja Luka

 

- Ukoliko državi BiH pripadnu dva otoka Školj i bude osigurani pristup luci Ploče, ukoliko elementarne stvari budu osigurane, mi ćemo glasati za sporazum.

Šemsudin Mehmedović, zamjenik predsjedavajućeg Kluba SDA, Nezavisne novine, Banja Luka

 

- Sporazum Tuđman-Izetbegović je najoptimalnije rješenje.

Damir Hadžić, ministar prometa i veza BiH, Dnevni list, Mostar

 

- Ratifikacija će morati biti osporena ako to ne zadovoljava interese RS-a na Uni kod Kostajnice. Alija Izetbegović nije predstavnik BiH u tom dijelu, niti onaj tko bi mogao voditi računa i o našim interesima i zbog toga nije prihvaćena priča koja je danas dosta važna, a to je granica na rijeci Uni i još na nekim prostorima.

Milorad Dodik, predsjednik RS-a, Nezavisne novine, Banja Luka

 

- Ne postoji opasnost da BiH i njeno more budu izolirani nakon izgradnje Pelješkog mosta. Mora se uvažavati činjenica da je BiH suverena zemlja i da integriranje Hrvatske i EU-a ne može derogirati puni suverenitet BiH i njenu integraciju. Nijedno rješenje ne može biti takvo da bi dovodilo u pitanje suverenitet BiH i pristup otvorenom moru, što je naš interes. Mislim da postoji puna svijest svih sudionika da je to nešto što mora biti riješeno, inače rješenja nema.

Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH, Anadolija

 

- Turska za vas kao našu braću ima jednu molbu, nemojte se dijeliti, budite jedinstveni, budite postojani i budite čvrsti i zdravi, jer BiH zauzima posebno mjesto u balkanskoj regiji. Alija Izetbegović je bio mudri junak kojeg turski narod jako voli i zato ima posebno mjesto u njegovom i u srcu cijelog turskog naroda.

Reçep Tayyip Erdogan, predsjednik turske vlade u Sarajevu, Večernje novosti, Beograd

 

- Podjela u dvije regije nikome ne škodi.

Vesna Pusić, ministrica vanjskih poslova, 24 Express

 

TVRDNJE

 

- Hrvatskim članovima uprave smetaju i odnosi unutar uprave: iako uprava INA-e ima tri mađarska i tri hrvatska člana, odlučujući je glas predsjednika Uprave Áldotta, te tako Mađari često puta preglasaju Hrvate.

MTI, www.portfolio.hu, Budimpešta

 

- Hrvatska je jedna od malo država čiji je teritorij prekinut. Komad obale dug oko osam kilometara pripada Bosni i Hercegovini. To znači da se mora prolaziti kroz granične kontrole i trošiti vrijeme na čekanje.

Adelheid Wölfl, dopisnik bečkoga Der Standarda iz Zagreba

 

- Vehabijski pokret je izašao iz ilegalnosti. Upućivanje poziva na rušenje mira, stabilnosti i sekularnog uređenja BiH iz Sarajeva sada je i definitivno raskrinkalo svaku priču o građanskoj ideji i multietničnosti ovog grada. Ta poruka došla je iz jednog grada za kojeg vole reći da je glavni grad BiH i da je primjer multietničnosti, i tu je sada kraj propagandi o građanskom Sarajevu, građanskoj ideji i multietničnosti.

Dževad Galijašević, član Međunarodne krizne skupine i stručnjak za terorizam, Politika, Beograd

 

- Čim se radi o granicama i definiranju granica, kad se utvrđuje gdje ide granica, onda Sabor odlučuje dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Sve ostalo je retorika. I za usvajanje arbitražnog sporazuma sa Slovenijom nužna je bila dvotrećinska većina.

Đorđe Gardašević, profesor sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta, Novi list

 

- Radi se o stranci jedne osobe, govorim o predsjedniku Lagumdžiji, stranci skovanoj po obrascu bespogovorne poslušnosti i lojalnosti velikom vođi. Problem bi bio manji da stanje u SDP-u nema pogubne posljedice po državu i društvo.

Senad Pećanin, bošnjački novinar o sukobu Komšić – Lagumdžija, Deutsche Welle

 

GOVOR MRŽNJE

 

- Dakle, poštovani kolega da biste razumjeli Hrvatsku morate imati nekakvo iskustvo života u Hrvatskoj. Vi očito hrvatsko ne razumijete. Jer da biste je voljeli ne možete je voljeti ako je ne razumijete i ako takav značajan dio Hrvatske naprosto ne podnosite.

Zoran Milanović, predsjednik Vlade na aktualnom satu 5. sjednice Hrvatskoga sabora 18. rujna 2012.

 

- Za zdravlje hrvatske nacije i društva bila bi važna politička osuda i izjava žaljenja hrvatskog vrha zbog događaja iz prošlosti, i to više zbog Hrvata u Hrvatskoj, nego ljudi u BiH.

Anto Nobilo, odvjetnik o mogućoj presudi Haaškoga suda protiv šestorice Hrvata iz BiH, Večernji list

 

- Nakon razdruživanja SFRJ, 25. 6. 1991. osamostaljenja Slovenije i Hrvatske, Republika Hrvatska (HV i HVO) izvršili su okupaciju morskog teritorija; preuzeli kontrolu cijele obale i morski pojas južnog Jadrana uključujući Luku Ploče, kao i južne dijelove s Jadranskom obalom i morski pojas koji pripada Republici BiH.

Prof. Hasan Hadžović, član Izvršnog odbora „Pomorskoga  društva BiH“, Bosanski glasnik

 

- Sporazum o granici Hrvatske i BiH, koji su potpisali Alija Izetbegović i Franjo Tuđman ne će dobiti suglasnost za ratifikaciju u parlamentu BiH, s obzirom da taj dokument neće imati podršku srpskih zastupnika. Nema nijednog jedinog razloga da parlament BiH ne postupi onako kako su stavovi u Republici srpskoj, a to je da granica između BiH i Hrvatske na području Kostajnice mora ići tokom rijeke, a nikako izvan.

Dušanka Majkić, zastupnica SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH,Srna

 

- Konačnu odluku o (ne)prihvaćanju sporazuma treba detaljno pregledati crtu razgraničenja koju su utvrdile stručne skupine u okviru sporazuma Tuđman - Izetbegović. Očigledno ima još otvorenih pitanja, najprije što Hrvatska postavlja pitanje otoka Školj, a drugo jer je Hrvatska dobila 15 hektara zemljišta BiH, na što skreće pozornost i sam premijer Zoran Milanović. Ni RS nije zadovoljan razgraničenjem kod Kostajnice, tako da će to pitanje sigurno biti postavljeno kada dođe na ratifikaciju u parlament BiH. Kod razgraničenja u pojasu Neuma i Kleka Hrvatska BiH mora osigurati izravan pristup otvorenom moru, izvan suvereniteta Hrvatske, na način da hrvatska policija i carine ne mogu pregledati bosanskohercegovačke brodove.

Kasim Trnka, profesor ustavnoga prava i bivši veleposlanik BiH u Hrvatskoj, Nezavisne novine, Banja Luka

 

- Ako su Laburisti alternativa, to je svakako poražavajuće za Hrvatsku i njene građane. To pokazuje da je stanje našeg društva takvo da i onaj najprizemniji populizam ima prostora.

Radimir Čačić, „prvi potpredsjednik“ nesposobne Vlade, Globus

 

- U 90-im godinama za vrijeme predsjednika Franje Tuđmana pokušalo se progurati da Jasenovac postane simbol svih hrvatskih stradanja ili samo simbol holokausta, što je također krivi pristup.

Vjeran Pavlaković, povjesničar s Filozofskog fakulteta u Rijeci, Deutsche Welle

 

JUGONOSTALGIJA

 

- Granica između Hrvatske i BiH, onako kako je definirana ugovorom koji su 1999. godine potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, pravedna je, a ključne točke oko kojih se podigla bura, Veliki i Mali Školj i vrh Kleka, prema međunarodnoj praksi razgraničenja, pripadaju BiH. Da Hrvatska izađe na arbitražu, izgubila bi.

Vladimir Đuro Degan, voditelj Jadranskoga instituta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Deutsche Welle, Bonn

 

- Nije prihvatljivo da teritoriji Republike srpske ili Hrvatske idu preko rijeke Une. Granica mora ići točno sredinom Une i na taj način će se zadovoljiti i pravo i pravda. Tražimo poštovanje avnojevskih granica.

Aleksandar Džombić, premijer Republike srpske, Nezavisne novine, Banja Luka

 

- Ja poštujem Titu upravo i isključivo zbog njegove politike. Taj čovjek je dosta pozitivnih stvari uradio za narode bivše Jugoslavije. Dovoljno je istaći da je u njegovo vrijeme školovanje bilo besplatno, a džeparenje tretirano kao cestovno razbojništvo za što se dobivala višegodišnja kazna zatvora. Što sada imamo?

Esad Omerbašić, poduzetnik i predsjednik Stranke za europsko Sarajevo, www.info-market.ba

 

GLUPOST

 

- Mi kada idemo izvan Hrvatske onda to morate znati, to je jako važno, nikada ne idemo po glasove. Naročito u Bosni i Hercegovini.

Zoran Milanović, predsjednik Hrvatske vlade u New Yorku s iseljenicima, HRT

 

PRIJETNJA

 

- Ne ćemo dozvoliti blokadu BiH na moru. Mi neumski koridor tretiramo integralno s Lukom Ploče, te povezivanjem Pelješca i prolaska kroz Neum tunelima, mostovima, koridorima, dakle na razne načine.

Zlatko Lagumdžija, ministar vanjskih poslova BiH nakon trilateralnog (BiH-HR-EU) sastanka u Bruxellesu, Deutsche Welle

 

- Nije problem što biskupi urlaju protiv prava homoseksualaca ili umjetne oplodnje ili rada nedjeljom. Problem je kad im politika popušta, nauštrb interesa pojedinaca, interesa manjina ili općeg interesa

Tomislav Klauški, novinar, www.index.hr

 

PRIZNANJE

 

- Šef slovenske diplomacije Karl Erjavec i njegovi suradnici s teškom su mukom (i nikada uvjerljivo) objasnili zašto je Slovenija imala zadrške pri sankcijama EU protiv bjeloruskog režima Aleksandra Lukašenka te s istim branila s njim tijesno povezanog biznismena. Stvar koja se obično uredi na najnižim razinama da biznismeni povezani s projektima velikih europskih društava u Bjelorusiji ne završe na nikakvoj listi, došla je na stol ministrima vanjskih poslova EU-a. Europski mediji zgrabili su priču o sebičnoj državi koja zbog interesa poduzeća stavlja na kocku sankcije protiv Lukašenkove tiranije. 

Peter Žerjavič, novinar ljubljanskoga Dela