Get Adobe Flash player

Tko je Drago Župarić-Iljić koji je u ime Hrvatske sudjelovao na stvaranju Marakeškog sporazuma

 
 
Kako smo već pisali UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama poznatiji kao Marakeški sporazum svoje temelje ima u UN-ovoj Newyorškoj deklaraciji iz 2016. godine. Globalni kompakt za koji je šira hrvatska javnost saznala tek 31. listopada 2018. godine, zbog istupanja Austrije, Mađarske i SAD-a zbog bojazni od brisanja razlike između legalnih i ilegalnih migracija odvijao se u tri faze.
https://static.yabiladi.com/files/articles/a3fbeecee72a9eaebfcac4b41f274e1e_565.jpg
U prvoj fazi između travanja i studenoga 2017. godine fokus je bio na konzultacijama sa zemljama članicama UN-a gdje su članice dobile priliku dati svoj doprinos i prijedloge za budući globalni dogovor.
U drugoj fazi od studenoga 2017. do siječnja 2018. godine voditelji ovoga plana su usvojiti savjete i prijedloge država članica UN-a te odredili konačnu skicu dokumenta o globalnom dogovoru.
U trećoj i završnoj fazi, koja je trajala od veljače do srpnja 2018. godine, zemljama članicama je prikazan nulti nacrt globalnog dogovora, nakon čega su po nekoliko dana svaki mjesec pregovarali i dogovarali o implementacijama samog dokumenta.
 
U svakoj od navedenih faza bilo je predviđeno sudjelovanje dionika (stakeholders) koje su zapravo predstavljale konzultacije uključujući i pripreme svih faza, odnosno krajnje implementacije.
U ime Hrvatske – Drago Župarić-Iljić sa Sorosevog sveučilišta i Instituta za migracije i narodnosti
Na sastancima dionika, jedini prisutan iz Hrvatske i to 2017. godine bio je dr. Drago Župarić-Iljić, vanjski suradnik Instituta za migracije i narodnosti.
Iljić-Župarić diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, magistrirao Sociologiju i socijalnu antropologiju na Srednjoeuropskom sveučilištu čiji je osnivač milijarder George Soros.
Drago Iljić-Župarić doktorirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s temom „Utjecaj promjena u okolišu na nastanak (ne)dobrovoljnih migracija” 2015. godine.
Na stanicamaInstituta za migracije i narodnosti pod njegovim zaposlenjima i iskustvima navode se Gimnazija „Matija Antun Reljković” (2007.), Centar za mirovne studije (2008.) te Institut za migracije i narodnosti od 2009. godine do danas.
Radio na projektu utjecaja migracija na regionalni razvoj Hrvatske
Među projektima u kojima Drago Iljić-Župarić sudjelovao između ostalih su “Utjecaj migracija na regionalni razvoj Hrvatske” i “Hrvatska – (k)raj na zemlji: program za zaštitu i afirmaciju prava na azil (Centar za mirovne studije).
Kada su u pitanju autorski radovi, suautor je knjige “Azil u Hrvatskoj – integracijske politike” (Centar za mirovne studije), a uredio je sljedeće knjige: “Prvih deset godina razvoja sustava azila u Hrvatskoj” (Kuća ljudskih prava) i “Nacionalne manjine kao faktor stabilnosti u međunarodnim odnosima Hrvatske i Srbije”, a među radovima u časopisima vrijedi izdvojiti rad za Političku Misao Dejana Jovića “Dragutin Babić: Etnonacionalizam i rat u Hrvatskoj: Teorijski aspekti i istraživanje međunacionalnih odnosa u lokalnim zajednicama” te sažetak u zbornicima skupova “Mapiranje migracija u Hrvatskoj – propitivanje povijesne perspektive i suvremeni izazovi” čiji je izdavač Srpsko sociološko društvo.
Institut za migracije i narodnosti – preteča jugoslavenskog Centra za istraživanje migracija iz 1967. godine
 
“Institut za migracije i narodnosti osnovan je 1984. godine, isprva pod nazivom Centar za istraživanje migracija i narodnosti, a današnji naziv nosi od 1987. Nastao je spajanjem Centra za istraživanje migracija, nasljednika kontinuiranog istraživanja vanjskih migracija započetog 1967. u okviru Instituta za geografiju Sveučilišta u Zagrebu kojemu se 1977. priključio Centar za izučavanje obrazovanja Instituta za društvena istraživanja Sveučilišta u Zagrebu i Zavoda za migracije i narodnosti (koji postoji već od 1965.), s ciljem znanstvenog istraživanja vanjskih i unutarnjih migracija, hrvatskog iseljeništva i manjina. Zadaća je Instituta poticati komparativno proučavanje migracija, manjina i etničnosti te unaprijediti javno razumijevanje njihove složenosti i stvarnosti, ali također istraživanjem i raspravom poticati uvođenje novih politika i djelatnosti koje mogu utjecati na rješavanje problema vezanih uz ta područja”, piše na stranicama Instituta.
 

Stjepko Vladić, https://narod.hr/hrvatska/tko-je-drago-zuparic-iljic-koji-je-u-ime-hrvatske-sudjelovao-na-stvaranju-marakeskog-sporazuma

Ove nevjerojatne slike prikazuje sotonske rogove koji se uzdižu iznad Perzijskog zaljeva za vrijeme pomračenja sunca

 
 
TOG DANA, 8. SIJEČNJA 2020., IRAN JE IZVRŠIO ODMAZDU ZA SMRT GENERALA QASEMA SULEIMANIJA RAKETIRANJEM AMERIČKIH VOJNIH BAZA U IRAKU. TOG DANA JE EKSPLODIRAO U BLIZINI TEHERANA UKRAJINSKI ZRAKOPLOV I POTRES OD 4 STUPNJA PO MERKALIJEVOJ SKALI POGODIO JE IRAN U BLIZINI NUKLEARNOG POGONA. TOG JUTRA SU SE UZDIZALI SOTNIINI ROGOVI IZNAD PERZIJSKOG ZALJEVA.
https://www.thesun.co.uk/wp-content/uploads/2020/01/NINTCHDBPICT000552472818.jpg
Ove nevjerojatne fotografije prikazuju sotonske rogove koji se uzdižu iznad Perzijskog zaljeva za vrijeme pomračenja sunca. Fotograf je čekao na pravom mjestu da snimi ovaj rijetki prizor praskozorja s izlazećim suncem djelomično zamračenim mjesecom.Astrofotograf, amater, Elias Chasiotis, strpljivo je čekao da se ovaj prizor dogodi. Elias Chasiotis je planirao snimiti pomračenje sunca dok je bio na odmoru u Al Wakrahi u Kataru. Čekao je izlazak sunca jer je znao da će imati rijetku priliku snimiti fenomen pomračenja sunca kombiniranog sa svjetlosnim efektima koji se vide u blizini površine oceana.
 
Bored Pandi je rekao: Nadao sam se da će optički efekti priviđenja biti vidljivi i bio sam sretan da sam in uhvatio.Ovaj tip priviđenja iznad oceana zove se fatamorgana i događa se kad se svjetlosne zrake lome prolazeći kroz različite temperaturne slojeve. Zovu se po arturijanskoj čarobnici Morgan le Fay jer se nekada vjerovalo u vilinske dvore koje je ona stvarala svojom magijom da bi namamila mornare u smrt.
Elias kaže: Bojao sam se da se ne dogodi pomračenje, ali konačno se sunce počelo dizati. Izgledalo je kao dva razdvojena dijela, neka vrsta crvenih rogova koji izbijaju iz mora.    
 

Alahna Kindred, https://www.thesun.co.uk/news/10694515/red-devil-horns-sunrise-photos-captured-rare-solar-eclipse-mirage/

(prevela prof. Kornelija Pejčinović)

Retrospekcija naše javne političke i gospodarske scene

 
 
Korupcijska hobotnica oko državne tajnice u ministarstvu uprave i pravosuđa, pokušaj njenog javnog rasplitanja, pokazivanja, prikazivanja, procesuiranja i osuđivanja, podsjetilo me na neke priče, koje su se pred dvadesetak i više godina, prepričale po zagrebačkim kafićima, poslovnim druženjima, feštama tajkuna i tajkunčića, domjencima privatnih bankara, estradnom dnu, podzemlju svake vrste, muškim „elitnim” krugovima... To mi je tada bilo bezvezno, glupo, prenategnuto, izmišljeno, krajnje pokvareno, apsurdno, nemoguće. Retrospekcijom naše javne političke i gospodarske scene,  uvidom u naglo bogaćenje nekih bosonogih i “gologuzih” pojedinaca, njihovu moć i utjecaj na politiku, njihovo kadroviranje u visokoj politici, spašavanje svih “svojih” koji su duboko korupcijski i krivično zaglibili, medijsko prešućivanje nekih afera, ne zadiranje u afere, koje se po bilo čemu  dodiruju znanih i neznanih imena iz tog miljea, daje mi naslutiti kako one priče s početka milenija nisu bile bez osnove.
https://www.lp-life.com/sites/default/files/finalistky_2018__0.jpg
Jedna od tih priča po mom sjećanju se odnosi na izbore pojedinih misica u susjednoj državi, kao na primjer miss lovstva, miss ribičije, miss raznih manifestacija kao na primjer bacanja kamena s ramena, borbe bikova, bučijade, seoske olimpijade… Na ta događanja su redovito odlazili neki “uglednici” iz Hrvatske, “poslovni” ljudi, puni kuna, poluobrazovani, lakog morala, sumnjivog karaktera, puni sebe, s filozofijom sve se može kupiti i sve se može imati. Bez ikakvog srama, skrupula ili straha Božjeg, svi su naime bili veliki vjernici, redovito s obitelji odlazili na nedjeljne mise, župnika pozivali  k sebi na ručak, ta “gospoda” su preko posrednika” kupovali” misice i njihove pratilje. Za tu rabotu su imali “povjerenstvo” iliti” odbor” sastavljen od provjerenih “profesionalaca” iz javnog života, koji se razumiju u “ženske”, njihovu ljepotu, izdržljivost, odanost sposobnost prilagođavanja, mogućnost njihove edukacije na više fronti, njihova infiltriranja u sve oblike vlasti, na svim razinama, u državne tvrtke i u institucije koje ne rade svoj posao. Cilj je bio uhvatiti za sebe dobru mačku. One sposobnije ubaciti na mjesta, u kojima se odlučuje, gdje se skupljaju informacije, pomoću kojih se radi, napreduje, postaje bogat i moćan, tako da te više nitko ne dira, ne pita za tvoje račune doma i vani, kao niti za neplaćeni porez.
 
Cijeli taj “projekt” je bio pomno isplaniran u svakoj točki, od odlaženja na svaki pojedini skup, odokativnog odabira objekta, trijaže, njihova sigurnog dolaženja u Zagreb, sakupljanja u  javnoj garaži blizu Glavnog kolodvora, prijevoza do privatnog kluba, daljeg postupanja u smislu rasporeda, na pojedine “funkcije”. Prijevoz do privatnog kluba bio je organiziran u luksuznom kombiju s  tamnim staklima, u vlasništvu jedne znanstvene ustanove. Da ne duljim. Nekima od odabranih djevojaka (ponekad maloljetnih) je to bila polazna točka u karijeri, neke su odbačene u garažu na kolodvoru, neke su se bogato udale, neke su negdje postale  telefonistice, neke tajnice, a neke bogme i državne tajnice.
 
Njihovo školovanje je bilo ubrzano. Neki sveučilišni profesori su bili u nadzornim odborima tvrtki u vlasništvu “elite” koja je vrbovala misice, te su gazdinu djevojku malo pogurali. Pričalo se da se prijavnice za ispit šalju poštom (e-mailom). Isto tako se dobije povratna informacija i  s ocjenom s ispita. Ocjena po ocjena je kandidatkinju približila diplomskom, a dalje zna se. Neke kandidatkinje su dobile pitanja, dok neke nisu morale niti izaći na ispit. Profesor član nadzornog odbora se pobrinuo za diplomu. Nekima ju je čak osobno donio i za to bio dobro nagrađen u naturi. Neke su uz diplomu dobile i “gazdu”. To su one mudrije, prepredenije, sa skrbnikom i savjetnikom, kako muškarčinu s velikim računom, puno nekretnina, razgranatim biznisom doma i vani, zavesti, navesti rastavu, na novi (četvrti, peti) brak,  preuzeti njegovu imovinu, dovesti braću, sestre, kumove i rodbinu iz domaje u Hrvatsku, nabaviti im diplome, zaposliti ih i pribaviti im stanove  u metropoli.
 
Takve su rijetke, ali ima ih. Prepoznaju se po govoru, hodu, ponašanju, odgoju, megalomaniji i olimpijskom egu. Nikakva guvernanta, učiteljica, profesorica, niti čitav tim edukatora i odgojitelja od kurve ne mogu napraviti damu, posebice sa zagrebačkim štihom, a komoli purgericu, koja zna što je anjghemahtec, ašnbeher, brieftreger, cinkuš, farcajg, frnjokl, gukri, kušlec, rafung, šircl, taubek... Nema veze neke od tih i takvih su postale uvažene dame, stalni dio društvena  elita, svetice, jer su lake ruke u davanju milodara i donacija. Stanuju u velikim kućama, penthousima…
 

Ankica Benček

Anketa

Vjerujete li da će Vas maske spasiti od zaraze?

Subota, 19/09/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1347 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević