Get Adobe Flash player

Putinov ultimatum sljedećem američkom predsjedniku

 
 
Sljedeća američka vlada naslijedit će najgori odnos s Rusijom otkad je Ronald Reagan Sovjetski Savez nazvao carstvom zla. Sudeći po popisu pritužbi koje je iznio predsjednik Putin, ne bi ga zadovoljio ni  Donald Trump, koji je Putinu relativno sklon.
http://www.gannett-cdn.com/-mm-/d87db13bb3a86c4bc293fdbc0fe69ffee6e857e3/c=0-32-340-223&r=x633&c=1200x630/local/-/media/Wilmington/2015/02/06/B9316159671Z.1_20150206173049_000_GNP9SUVFC.1-0.jpg
Leonid Bershidsky
 
Putin je svoju poruku poslao budućem američkom predsjedniku u ponedjeljak, baš kad je američki State Department najavio da prekida pregovore s Rusijom o prekidu vatre u Siriji, a sirijske postrojbe koje podržava Rusija krenule u osvajanje još teritorija u Alepu. U podnesku parlamentu Putin je zaprijetio završetkom zajedničkog američko-ruskog programa razoružanja – u kojemu se višak plutonija za izradu oružja prerađuje u gorivo – ako SAD ne ispuni određene uvjete:
- smanji infrastrukturu NATO-a i osoblja na stanje u rujnu 2000.,
- povuče zakon Magnickog, kojim su nametnute sankcije ruskim dužnosnicima umiješanima u povrjede ljudskih prava,
- nadoknadi Rusima štetu koju su im nanijele američke sankcije i „prisilne protusankcije“ Rusije,
- prezentira „jasan plan nepovratnog uništenja“ viška američkog plutonija.
 
Putin je isto tako mogao kazati da će se program obnoviti kad na vrbi rodi grožđe. „Premalo je tražio“, sarkastično je napisao Putinov politički protivnik Leonid Volkov na facebooku. „Trebao je još tražiti natrag Aljasku, vječnu mladost, Elona Muska i ulaznicu za Disneyland.“ Iako je američka vlada odjednom bila spremna ukinuti sankcije uvedene nakon ruske agresije na Ukrajinu, čak ni predsjednik Donald Trump ne bi pristao na ponižavajuć i besmislen zahtjev za naknadu štete – osobito za kivnu rusku odluku o zabrani uvoza hrane sa Zapada, što je bio potez koji je pogodio prvenstveno domaće potrošače. Ni rezovi u NATO-u nemaju šanse. 
 
Sporazum o plutoniju uglavnom je bio simboličan, a i inače na izdisaju. Odnosio se samo na 34 tone na svakoj strani, što je malen dio nuklearnog arsenala i jedne i druge zemlje. Obamina vlada svoj je dio programa 2014. stavila „u hladnu pripravnost“ nakon niza neslaganja, na primjer o tome kako se riješiti plutonija i o visokim troškovima njegova pretvaranja u gorivo za nuklearne elektrane. Taj je potez pokazao da je SAD spreman na to da i Rusija odustane od svog dijela dogovora.
 
Čini se da je Putinov cilj podsjetiti svijet da je Rusija i dalje nuklearna sila koja ima dosta polonija, za razliku od mnogih zemalja u njezinom neposrednom susjedstvu. Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko gorko žali što je njegova zemlja predala svoj nuklearni arsenal sredinom 1990-ih u zamjenu za sada bezvrijedno jamstvo Rusije, SAD-a i VB-a da ne će biti napadnuta. Porošenko bi htio uvjeriti Washington da Ukrajina zaslužuje smrtonosno američko oružje nakon što su ju na prijevaru naveli da sebe riješi moćnog sredstva zastrašivanja, koje bi je 2014. vjerojatno bilo zaštitilo.
 
Putinova je poruka to da će Rusija početi djelovati kao ravnopravna, bez obzira na to želi li je SAD tako tretirati. To je podsjetnik predsjedničkim kandidatima da će pacifikacija Rusije imati visoku cijenu i da će startna pozicija Rusije u svim pregovorima biti arogantno visoka. Budući da nije vjerojatno da će američka vlada na odlasku pojačati vojnu aktivnost u Siriji, Rusija čini sve da postrojbe predsjednika Asada pobijede u borbi za Alep prije inauguracije sljedećeg predsjednika. Američka odluka o povlačenju iz pregovora Putinu malo znači, jer on ionako nastoji dobiti na vremenu, a ne pregovarati.
 
Putin je svjestan da će njegov ratoboran stav biti skup. U ponedjeljak je ministarstvo financija predložilo da se dio proračuna koji uključuje potrošnju za vojsku i sigurnost poveća za oko 680 milijuna rubalja (10,9 milijardi dolara), što će zahtijevati rezanje druge potrošnje i povećanje deficita. Putin iz iskustva zna da će se Rusi pomiriti s većim ekonomskim nevoljama ako budu mislili da on ustaje protiv SAD-a.
 
Teško je reći kako bi Obama mogao ozbiljno odgovoriti na Putinove zahtjeve. Ali sljedeći američki predsjednik morat će odlučiti što će s nepomirljivom Rusijom. Jedna je mogućnost zaoštriti sankcije i čekati da sve slabije gospodarstvo potkopa poziciju Kremlja, ali takav bi pristup imao neposredne i nepredvidljive posljedice na Bliskom istoku i drugdje.
 

Leonid Bershidsky, Bloomberg, SAD

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Kako treba nazvati 13. travanj 2018.?

Petak, 20/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 890 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević