Get Adobe Flash player

Je li svijet spreman na milijune novih migranata koje će raseliti uragani, požari, poplave, suše?

 
 
Uragani, požari, poplave i druge prirodne katastrofe neke su od posljedica klimatskih promjena. Klimatske promjene raseljavaju ljude i stvaraju migrante, tj. klimatske izbjeglice. 2017. se to dobro vidjelo na primjeru Sjedinjenih Država. Požari koji su prosincu harali južnom Kalifornijom prisilili su tisuće stanovnika da napuste svoje domove kako bi spasili živu glavu. Još više ljudi pobjeglo je pred uraganima koji su opustošili Texas i Floridu tijekom 2017. pritom zakrčivši autoceste da bi naposljetku napunili hotele. Jedan upis na društvenoj mreži na internetu pokazao je sliku radara gdje se točno moglo vidjeti kako ljudi pokušavaju panično napustiti Floridu i postavljeno je provokativno pitanje: Što bi bilo da su susjedne savezne države bile neovisne i da su odbile dati migrantima utočište? Ishod nikako ne bi bio dobar, tj. moglo je doći do velike humanitarne katastrofe.
https://blogs.adb.org/sites/blogs/files/styles/large/public/Photos_ADB_2009_PHL_ADB_1446_Fotor.jpg?itok=ewAx-Zve
Eksperti procjenjuju da će do sredine XXI. stoljeća klimatske promjene vjerojatno razmjestiti između 150 i 300 milijuna ljudi. Ako bi navedeni milijuni činili državu, ona bi bila po stanovništvu četvrta najveća na svijetu nakon Kine, Indije i SAD-a. Usprkos znatnim klimatskim promjenama koje sada više nitko ozbiljan ne može ignorirati, ni globalna zajednica niti nacionalne države nisu se pripremile na novu vrstu "klimatskih migranata". Kad se uzimaju u obzir aktualna istraživanja učinaka globalnog zagrijavanja u razvijenim zemljama, dolazi se do zaključka da će puno toga morati biti učinjeno na nacionalnim, regionalnim razinama, kao i na onoj globalnoj, kako bi se adekvatno nosilo s klimatskim izbjeglicama.
 
Klimatske migracije već se odvijaju i to naveliko. Svake godine opustinjavanje u meksičkim sušnim područjima prisiljava 700.000 Meksikanaca da se presele. Cikloni su premjestili tisuće ljudi iz otočne države Tuvalu u južnom Tihom oceanu i iz Puerto Rica na Karibima. Meteorološki stručnjaci se slažu da su produljene suše ubrzale i produljile Sirijski građanski rat i dovele do većeg broja izbjeglica. Npr. jedno istraživanje je pokazalo da je jedan milijun Sirijaca već bio raseljen iz svojih domova prije nego što je ispaljen prvi metak. Ekstremna suša u Siriji između 2006. i 2009. bila je najgora u zadnjih 900 godina na tom prostoru. Uzrokovala je da farmeri izgube svoju stoku i životne potrepštine i izravno je utjecala na izbijanje najstrašnijeg rata nakon 1945.
 
Istraživačka studija koju je objavio časopis Science u prosincu 2017. pokazala je da vremenski šokovi potiču ljude da traže azil u Europskoj uniji. Istraživanje je pokazalo da su se u 15-godišnjem razdoblju zahtjevi za azilom povećavali zajedno s višim temperaturama u zemljama iz kojih su azilanti dolazili. Između 2000. i 2014. vremenske neprilike u 103 zemlje širom globusa direktno su utjecale na migraciju u Europu.
 
Prema podacima Ujedinjenih naroda, između 2008. i 2015. u prosjeku je 26,4 milijuna ljudi godišnje raseljeno zbog katastrofa povezanih s klimom ili (ne)vremenom. Znanstvenici koji se bave fenomenom klimatskih promjena smatraju da će se nažalost ti trendovi nastaviti i postati gori. S povećanjem temperature za jedan stupanj kapacitet vlage u zraku povećava se za 7 % što potiče raste žestokih oluja. Razina mora mogla bi se povećati za oko 90 cm do 2100. potapajući obalna područja i naseljene otoke. Pacifički otoci su osobito ranjivi kao i 400-injak gradova uz obalu diljem planeta Zemlje poput Amsterdama, Hamburga, Lisabona i Mumbaija. Sve više temperature mogle bi učiniti dijelove zapadne Azije nemogućima za ljudske živote. Istog dana kada je uragan Irma protutnjao Floridom u rujnu, teške kiše na drugoj strani svijeta potopile su trećinu Bangladeša i istočne dijelove Indije, usmrtivši tisuće ljudi. Ciklon Winston 2016. je raselio 55.000 osoba na Fidžiju radi čega je ta otočna država izgubila jednu petinu svog BDP-a.
 
Klimatske promjene će utjecati na gotovo sve stanovnike planeta na nekom stupnju, ali siromašni u zemljama u razvoju će proći najgore. Ekstremni vremenski događaji i tropske bolesti nanose najveću štetu tim regijama. Pothranjeni ljudi koji imaju svega neke najosnovnije resurse jedva dostatne za život i neadekvatne stambene uvjete, posebno su ugrožena skupina i vrlo je vjerojatno da će postati klimatske izbjeglice. Prema podacima Centra za nadgledanje unutarnjeg raseljavanja, prirodne katastrofe su 2016. raselile 24 milijuna osoba unutar granica njihovih zemalja. Problem je što izbjeglice napuštaju opustošena sela i prelaze u već napučene gradove ili odlaze u mjesta s višom nadmorskom visinom.
 
Danas, 2018., međunarodna zajednica još uvijek nije univerzalno priznala postojanje klimatskih izbjeglica iliti migranata, a još manje se slaže oko toga kako ih treba definirati. Sukladno međunarodnom zakonu o izbjeglicama, klimatski migranti se pravno ne smatraju izbjeglicama. Prema tome, oni ne uživaju nikakvu zaštitu koja inače prati izbjeglice. Izbjeglice su definirane kao osobe koje bježe od rata ili progona. Osobe koje napuštaju svoje domove zbog klimatskih promjena ili osobe koje napuštaju svoje domove jer su im klimatske promjene učinile život težim, ne ubrajaju se u izbjeglice. Ne postoje globalni ugovori koji bi pomogli milijunima osoba koje su svake godine razmještene zbog prirodnih katastrofa.
 
Izbjeglička prava i pravne obveze nacija da ih brane prvo su definirane sukladno Konvenciji o izbjeglicama iz davne 1951. koja je proširena 1967. Ti zakoni doneseni su davno prije nego što je postalo očito da će klimatske promjene postati glavni pokretač koji stvara migrante i izbjegličke krize. Konvencija definira izbjeglicu kao nekoga tko "nije u stanju ili nije voljan vratiti se svojoj matičnoj državi radi dobro osnovanog straha da bude progonjen zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj skupini, ili političkoj opciji." Trenutno je raseljeno više od 65 milijuna ljudi iz svojih domova i od njih je skoro 25 milijuna onih koji traže azil i imaju status izbjeglica. Ali tu, naravno, nisu ubrojane klimatske izbjeglice.
 
Nacionalne vlade i organizacije kao što su Ujedinjeni narodi trebali bi razmotriti modificiranje međunarodnog zakona kako bi se omogućio pravni status ekološkim izbjeglicama i uspostavili mehanizmi i prava koji bi ih zaštitili. Reforme se mogu utjeloviti u konceptu "klimatske pravde", odnosno u ideji da su klimatske promjene etička i društvena briga. Naposljetku, bogate države poput Sjedinjenih Država i Kine su najviše doprinijele izbijanju klimatskih promjena, dok siromašne države poput Fidžija, Bangladeša, Gvineje Bisau, Sierra Leonea su najviše pogođene istima. Zato su neki promatrači s pravom tvrdili i tvrde da države koje su najviše pogodovale klimatskim promjenama trebaju primiti najviše klimatskih izbjeglica.
 
Alternativno rješenje je da svjetski najveći onečišćivači ugljikovodicima stvore fond koji bi plaćao brigu za izbjeglice i sve one osobe koje su privremeno ili stalno premještene zbog klimatskih promjena. Zanimljivo je da Pariški klimatski sporazum iz 2015. ne spominje klimatske izbjeglice, međutim, postojale su neke konzultacije i inicijative od različitih organizacija i vlada. One uključuju napore da se stvori ustanova za koordinaciju razmještenih klimatskih izbjeglica i UN-ov Posebni izvjestitelj o ljudskim pravima i klimatskim promjenama. Očito je da će biti teško precizno definirati klimatsku izbjeglicu/migranta. To će biti jedan od najvećih izazova budućih politika.
 
Povijest je pokazala da su se države primateljice klimatskih izbjeglica ponašale drukčije kad su ih zahvaćali valovi izbjeglica. Neke od država su razmještene osobe srdačno prihvatile dok su ih druge postavljale u detencijske centre i uskraćivale im potporu. Neke države se ponašaju selektivno i biraju koga prihvaćaju, favorizirajući mlade i produktivne dok djecu, dojenčad i starce ne žele primiti. Smjernice globalne politike kad bi postojale, trebale bi onemogućiti zbunjenost i napraviti okosnicu za minimalne standarde.
 
Trebat će puno godina da se usuglase stavovi oko klimatskih izbjeglica. Velike sile G-20 poput SAD-a, Rusije, Kine, Indije, Brazila, Australije trebale bi pokrenuti rješenja na srednji rok. Sjedinjene Države bi mogle ponuditi postojećim izbjeglicama na njihovom tlu zaštićeni status. Vladine i nevladine organizacije trebale bi raditi na tome da se olakšaju patnje i muke jadnim izbjeglicama i da im se pruži pomoć kod prirodnih katastrofa. Mnoge države koje nisu potpisale konvencije o izbjeglicama bi što prije trebale to učiniti poput država južne Azije i Bliskog istoka koje su se pokazale iznimno ranjivima klimatskim promjenama. Pošto će izbjeglice iz tih zemalja biti raseljene u susjedne države bit će ključno da se utvrdi izbjeglička politika na razini tih regija. Jedno od rješenja moći će biti i posebna kategorija viza za osobe koje su raselile klimatske promjene. Mnoge države su već pružile humanitarne vize poslije užasnih prirodnih katastrofa kao što su potresi i uragani. To je učinio i SAD nakon potresa u Haitiju 2010. ali je Trumpova administracija prošlog studenog prekinula tzv. zaštićeni status za izbjeglice s Haitija.
 
Razmjeri izazova koje nose klimatske promjene i posljedične izbjeglice su nešto s čim se čovječanstvo do sada nije suočilo. Razvijeni ali i nerazvijeni svijet bi mogli zapljusnuti milijuni izbjeglica iz zemalja u razvoja što bi moglo dovesti do pravih humanitarnih katastrofa. U Njemačku je 2015. kaotično pristiglo nešto više od milijun izbjeglica i to je prošlo uz mnogo muka i problema a klima bi mogla natjerati desetke a čak i stotine milijuna u pohod prema bolje i sigurnijem svijetu.   
 
Izvori:
 
http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0959378011001403?via%3Dihub
http://www.cbc.ca/news/canada/komagata-maru-backgrounder-apology-1.3584372
https://germanwatch.org/de/download/16411.pdf
http://science.sciencemag.org/content/358/6370/1610
https://theconversation.com/climate-change-will-displace-millions-in-coming-decades-nations-should-prepare-now-to-help-them-89274
https://nytimes.com/2017/12/21/climate/climate-refugees.html?referer=https%3A%2F%2Fwww.google.hr%2F
https://www.nytimes.com/2015/03/03/science/earth/study-links-syria-conflict-to-drought-caused-by-climate-change.html
http://www.dw.com/en/is-the-world-prepared-for-climate-refugees/a-41227964
 

Matija Šerić

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Vjerujete li A. Plenkoviću kada kaže da nema opasnosti od tzv. Marakeške deklaracije?

Ponedjeljak, 19/11/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 922 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević