Get Adobe Flash player

Na ničijoj zemlji

 
 
Na šalteru neke državne institucije moram ispuniti nekakav formular, dok razmišljam kako birokracija polagano proždire živčani sustav mnogih ljudi i šume papira, dolazim do pitanja spola: M/Ž?
Zaokružujem Ž i gledam što sve stoji iza tog slova, što odjekuje u zvuku kemijske koja je zaokružila to slovo? Ne ću govoriti o diskriminaciji, ona činjenično postoji. Emacipirane jesmo, ali slobodne nismo.
Priroda nas je zarobila mjesečnim ciklusima, majčinskim nagonom, tjelesnom građom...
Zarobila nas je i društveno poimanje Žene, koje se upisalo u DNK: Žena kao važna, ali ne i glavna karika, Žena koja voli i žrtvuje se te u uspjehu muža i djece vidi vlastito ostvarenje...
https://www.yourtango.com/sites/default/files/styles/header_slider/public/image_blog/tattoosforwomen.jpeg?itok=mdITFXFg
Ja krivim ljubav koja suptilno nameće okove. Uvijek se u odnosu muškarca i žene netko žrtvuje i prilagođava, ali zašto uvijek osjećam taj imperativ na sebi? Krivim taj osjećaj, taj poriv da sigurnost tražim u muškarcu, da mu ugodim, da utopim vlastite ciljeve i želje u zajedništvu.
Mogu li jedno sačinjavati dvije zasebne jedinke, mogu li se one razvijati u svom punom sjaju, a da se međusobno ne izguraju s fotografije? Je li moguć simulatan razvoj, a da se put ne razdvoji?
Postoji li uistinu „Žena karijeristica koja ima obitelj“ ili je ona samo urbani mit?
Ja želim da postoji, rano je da se razočaram...
Razmišljajući samo srcem lako je odgovoriti, razmišljajući samo razumom lako je odgovoriti, razmišljajući i srcem i razumom teško je odgovoriti.
Okolnostima plaćamo danak, žrtvujemo ciljeve i prilagođavamo se.
Nitko ne voli ovisnog partnera, svatko voli osjećaj da je potreban nekome da bi taj funkcionirao – možda na toj ničijoj zemlji raste odgovor, ravnoteža, sklad, harmonija, savršen privid kojeg tražimo u svemu.
 
Razmišljam što bih zaokružila da mi je netko u majčinoj utrobi ponudio formular s istim M/Ž pitanjem?
Ono M se nameće kao linija manjeg otpora... ali Ž... Ž je moja majka, njoj dugujem najveći dio svoga postojanja, zbog moje majke i svih majki na svijetu zaokružila bih Ž.
Ž je i majka i odvjetnica i profesorica i čistačica i pilotkinja i prodavačica... Ona nije ničija žena, ona je dio obitelji, ali je svoja Žena.
Uopće ne razumijem zašto kažu „budi muško“, ajde budi faca pa „budi žensko“.
 

Ivana Glavan

Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu odluke o donošenju kurikula za nastavni predmet povijest za osnovne škole

 
 
Imam nekoliko primjedbi i pitanja za nastavni program povijesti:
1. Pregledavajući slijed povijesnih cjelina primijetila sam da između 5. i 6. razreda nedostaje cijelo razdoblje od propasti Rimskoga Carstva, Bizanta, do dolaska Hrvata, naseljavanja u obalne gradove, do pokrštavanja i formiranja države. 5. razred završava sa cjelinom 5.5 Rimski svijet uz napomenu da se vodi računa o prostoru današnje Hrvatske u antičko doba, da bi se u 6. razredu nastavilo sa cjelinom 6.1. Srednjovjekovni svjetovi. Znači preskočeno je razdoblje Bizanta, iz kojeg su ostali mnogi kulturni spomenici među kojima je Eufrazijeva bazilika u Poreču iz 6. stoljeća, jedna od najljepših sačuvanih spomenika kulture rane bizantske umjetnosti i ranokršćanska bazilika Sv. Marije Formoze u Puli, isto iz 6.stoljeća, od koje je ostalo sačuvana samo Kapelica Sv. Marije Formoze. Preskočen je dolazak Hrvata, njihova integracija u obalne Bizantske gradove, pokrštavanje i formiranje države. Izostalo je i priznanje hrvatske države od strane pape Ivana VIII. sa dva pisma knezu Branimiru. Pitanje je hoćete li taj dio povijesti uključiti u jednu cjelinu i pridodati na početak 6. razreda?
2. Imam još jednu primjedbu o cjelini 7.4. pri kraju 7. razreda, koja završava sa "nastankom Kraljevstva SHS." Taj naziv ne odgovara povijesnim činjenicama. Ženevskom deklaracijom potpisanom 9. studenog 1918. godine nastala je Država Slovenaca, Hrvata i Srba, da bi 1. prosinca 1918. godine delegacija Narodnog vijeća Države SHS otišla u Beograd moliti da se priključe Kraljevini Srbiji. Tada je regent Aleksandar Karađorđević proglasio Kraljevinu SHS. Prema tome taj naziv "Kraljevstvo SHS" treba zamijeniti sa Državom SHS i kasnije sa Kraljevinom SHS.
 
3. Povijesno gradivo 8. razreda je preobimno je ili nije dobro raspoređeno. Povijesnom cjelinom kojom počinje 8. razred 8.1. Izazovi međuraća, a završava sa 8.4. Hrvatska nakon 1945 gradivo je preobimno, tako da se veoma malo sati može posvetiti Domovinskom ratu. A kako svi znamo da je po Ustavu RH, Domovinski rat temelj na kojem je nastala samostalna Republika Hrvatska;
"na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraženom voljom potvrdio svoju tisućgodišnju državnu samobitnost. – u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države."
Smatram da treba više pozornosti i više sati posvetiti Domovinskom ratu, na kraju 8. razreda. Znam da djeca idu u Vukovar tri dana, koje plaća Ministarstvo obrazovanja, i tamo se upoznaju sa tim djelom Domovinskog rata, ali nije se rat vodio samo u Vukovaru, već i u drugim dijelovima Hrvatske i na diplomatskom planu i o tome trebaju više naučiti.
 
Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Hrvatski jezik za osnovne škole u Republici Hrvatskoj
 
Premalo prostora posvećeno je pisanju, odnosno Pravopisu i Gramatici, kao da učenicima pisanje neće trebati, jer će se pretežno služiti tipkovnicom. Pravopis nije samo pisanje rukom, pravopis se očituje i kod pisanja tipkovnicom, mada postoje programi koji ispravljaju pravopisne i gramatičke pogrješke. Međutim svjedoci smo svakodnevno polupismenim tekstovima po društvenim mrežama upravo iz nepoznavanja pravopisa i gramatike. Stoga mislim da djecu treba učiti ne samo pravilnom pisanju, nego i gramatici.
 
Podjela područja na,
• Hrvatski jezik i komunikacija
• Književnost i stvaralaštvo
• Kultura i mediji je nedovoljna, jer ima malo pravopisa i gramatike. Uključen je u nastavni program 2. 3.i 4. razreda, ali nedovoljno. Više bi odgovarala podjela po prijedlogu dr. Srećka Listeša i mojoj nadopuni na:
• Hrvatski jezik sa gramatikom
• Slušanje i govorenje
• Pisanje ili pravopis
• Lektira ili analiza književnih tekstova.
Sa prijedlogom obvezne i neobavezne lektire dr. Listeša potpuno sam suglasna i podupirem ga;
 
Prijedlog u ime Društva profesora hrvatskog jezika, dr. sc. Srećko Listeš
Prijedlog popisa obveznih djela za osnovnu školu od 5. do 8. razreda:
• Ivana Brlić-Mažuranić, Priče iz davnine
• Pero Budak, Mećava
• Dobriša Cesarić, izbor iz poezije
• Vladan Desnica, Pravda
• Danijel Dragojević, Bajka o vratima
• Dubravko Horvatić, Junačina Mijat Tomić
• Slavko Kolar, Breza
• Milivoj Matošec, Strah u Ulici lipa
• Vjenceslav Novak, Iz velegradskog podzemlja
• Zoran Pongrašić, Djevojčica koja je preskočila nebesa
• Đuro Sudeta, Mor
• August Šenoa, Povjestice
• Dinko Šimunović, Duga, Alkar
• Dragutin Tadijanović, Dani Djetinjstva
 
Prijedlog za čitanje cjelovitih djela ili ulomaka

 

Hrvatski pisci: usmene narodne priče i pjesme,
• Ivana Brlić-Mažuranić,
• Milivoj Matošec,
• Ivan Kušan, Grigor Vitez,
• Zlatko Krilić, Tito Bilopavlović,
• Branka Primorac, Hrvoje Hitrec,
• Anto Gardaš, Andrija Kačić Miošić,
• Antun Mihanović, Ivan Mažuranić,
• August Šenoa, Petar Preradović,
• Antun Gustav Matoš, Marija Jurić Zagorka,
• Dinko Šimunović, Vladimir Nazor,
• Dobriša Cesarić, Miroslav Krleža,
• Dragutin Tadijanović, Nikola Milićević,
• Ivan Raos, Josip Pupačić, Ivan Slamnig,
• Luko Paljetak, Božidar Prosenjak,
• Dubravko Horvatić, Danijel Dragojević,
• Stjepan Tomaš, Dubravko Jelačić-Bužimski,
• Đuro Sudeta, Hrvoje Hitrec, Petar Gudelj,
• Pavao Pavličić, Šime Storić, Elvis Bošnjak,
• Jasminka Tihi Stepanić
• Strani pisci: Ezop, Tisuću i jedna noć,
• Walter Scott, Adam Mickiewicz,
• Hans Christian Andersen, Charles Dickens,
• Mark Twain, Robert Louis Stevenson,
• James Fenimore Cooper, Selma Lagerlof,
• Jack London, Oscar Wilde, Clive Staples Lewis,
• Roald Dahl, John Ronald Reuel Tolkien,
• Clive Staples Lewis, Jules Verne, Ferenc Molnar,
• Alaksandar Puškin, Ivan Cankar
 

Lili Benčik

Kako je Željana Zovko kovala Marakeški kompakt

 
 
Nakon povratka u politiku, dr. Mohamad Mahathir (93) danas je najstariji premijer na svijetu. U svome prvom premijerskom razdoblju, od 1981. do 2003., gospodarski je reformirao i politički ojačao Maleziju, do razine „malezijskog čuda“. Politički ga se može svrstati među državnike umjereno-islamske orijentacije, koji se ne ustručava antizapadne i antikolonijalističke retorike, koji je izrazito antisemitski orijentiran, ali svoje politčke stavove artikulira u prostoru nesvrstanosti sa simpatijama prema postkomunističkim diktaturama i ipak je bliži kazahstanskom predsjedniku Nazarbayevu nego turskom Erdoganu. A ne može ga se povezati s radikalnim islamskim skupinama od Al Qu'aide do ISIL-a, koje promoviraju nasilje.
https://s3media.freemalaysiatoday.com/wp-content/uploads/2017/10/mahathir-mohamad-solat-muslim-1.jpg
Mohamad Mahathir
 
A onda je svojim govorom na summitu OIC-a (Organizacije islamske konferencije) u Putrajayi 2003., dr. Mahathir mnoge iznenadio. U izrazito antisemitski intoniranom govoru, ne samo što je vrlo izravno označio Zapad i zapadnu civilizaciju kao neprijatelja i tlačitelja islamskog svijeta, već je ponudio svojoj muslimanskoj braći preporuke kako pobijediti i osvojiti taj Zapad: ne nasiljem, već organiziranošću i intelektom. Hrabreći braću za osvajanje Zapada soft oružjem, dr. Mahathir je izgovorio i rečenicu koja danas zvuči proročanski: „Opijeni svojom snagom i trenutačnim uspjesima, oni su postali arogantni. A arogantni ljudi, baš kao i ljutiti ljudi, činit će pogrješke, zaboravit će misliti“. Nakon nekoliko dana iznenađenja, arogantni Zapad je zaboravio ovaj Mahathirov govor.
 
Bat Ye'or je pseudonim židovske autorice Giselle Littman, podrijetlom Egipćanke, koja se posvetila istraživanju dugoročnog i sustavnog panislamskog projekta podčinjavanja Zapada, prije svega Europe. U nekoliko knjiga pokazuje kako se preko sporazuma, rezolucija, deklaracija, konferencija, simpozija u sklopu UN-a, Vijeća Europe, EU-a i njihovih ekspozitura gradi sustav koji Mahathirovoj braći otvara put dominacije nad Europom, o europskom trošku. U njezinoj knjizi „Eurabia“, objavljenoj 2006. godine, programski govor dr. Mahathira na summitu OIC-a u Putrajayi zauzima značajno mjesto u tom projektu. Mahathirov govor dakako nije početak projekta, koji G. Littman prati već od osamdesetih godina prošlog stoljaća. On je samo motivacijsko podsjećanje sljedbenika na ciljeve i zadaće u sljedećoj dionici. Ta dionica ulazi u završnicu ovih dana, dokumentom poznatim kao Marakeški sporazum. Ako potražite njegovo sadržajno i idejno ishodište, možete ga naći već u zaključcima Hamburškog simpozija o kulturnoj razmjeni i suradnji, odnosno u njegovim preporukama za integraciju migranata iz arapskog svijeta iz 1983. godine.
 
U međuvremenu pokazalo se da taj model suradnje nije doveo do integracije arapskih migranata u zapadna europska društva, već u stvaranje njihovih geta, u koja su početkom ovog stoljeća, preko kulturne suradnje arapske države poslale svoje radikalne učitelje islama, koji su radikalizirali neintegrirana geta i uspjeli proizvesti strah. Masovna migrantska kriza i Marakeški sporazum kao okvir za rješavanje pitanja migracija znači podizanje projekta na višu razinu. U međuvremenu, nitko u europskom političkom mainstreamu dakako nije uzimao ozbiljno ono na što je godinama, na temelju dokumenata ukazivala Bat Ye'or, već je to ovlaš odbačeno i prezreno kao kontroverzno. Za razliku od nje, nakon prve runde političke karijere dr. Mahathir postao je rado viđen gost i prijatelj mnogih europskih državnika, uključujući i bivšeg hrvatskog predsjednika Mesića.
 
Kao što je točno predvidio: Europa je zaboravila misliti. Nametanjem političke korektnosti Europa si u sljedećem koraku čak zabranjuje misliti i govoriti, osim onako kako to dr. Mahathir želi. No, Marakeški sporazum kao globalni normativni okvir i migranti pred vratima kao stvarnost ipak su, uz transatlantski poticaj, uspjeli probuditi dio političke Europe pa sve više država odustaje od sporazuma koji je programirani dugoročni okvir za dragovoljno podčinjavanje.
 
Za razliku od svih članica EU-a u našem susjedstvu (Italija, Mađarska), uz rezerviranu Sloveniju, za razliku od članica EU-a sa sličnim povijesnim iskustvima (Austrija, Poljska, Češka, Slovačka, Bugarska), Plenkovićeva vlada ne želi početi misliti. Nasuprot projektu koji je obznanio dr. Mahathir, s hrvatske strane stoje misaoni kapaciteti poput Čovićeve omladinke Željane Zovko, koja možda uistinu vjeruje, kao što govori, da je koautorica Marakeškog sporazuma. Dr. Mahathir se i nije morao mnogo truditi u osvajanju njezina uma i srca.
 

Višnja Starešina, https://www.slobodnadalmacija.hr/misljenja/vijesti-i-konteksti/clanak/id/577768/kako-je-zeljana-zovko-kovala-marakeski-kompakt

Anketa

Nakon što je T. Ivić 16. VI. 2019. položio vijenac na kojem piše "Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković herojima Sutjeske", svatko tko i dalje u HDZ-u podržava Plenkovića je izdajnik. Slažete li se?

Ponedjeljak, 17/06/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1285 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević