Get Adobe Flash player

Umjetnost proizlazi iz života

 
 
Suvremeni likovni umjetnik europske reputacije, akademski slikar Dimitrije Popović, ovih je dana predstavio svoju novu knjigu, LABIRINTI SJEĆANJA, u nakladi Literisa.
https://hia.com.hr/media/k2/items/cache/ae623343d9b0e22dc5d6db49e92f6c40_XL.jpg
• Nedavno ste objavili kod nakladnika Literisa knjigu LABIRINTI SJEĆANJA. Riječ je o sjećanjima na mnoge značajne umjetnike s juga Europe. Što je ključna karakteristika ove knjige?
-Knjiga je nastala, ako tako mogu reći, kao skupni portret, četiri zanimljive osobe , značajne kreativne personalnosti, dakle osobe koje sam poznavao ,s kojima sam surađivao i s kojima sam imao prijateljski odnos. Knjiga je koncipirana na način da se žanrovski isprepliće faktografija s esejistikom.  U njoj, knjizi, se projiciraju  one opservacije i misli koje su inicirala njihova djela tako da se fenomen labirinta nameće po sebi, jer umjetnost jest svojevrsni labirint u kojemu se prožimaju razni fenomeni čovjekove duhovne i fizičke egzistencije. Zato su sjećanja na susrete s ljudima o kojima pišem na svoj način i ogledalo mojih projekcija odnosno razmišljanja o stvaralaštvu kao složenoj slici ljudskog bića. Jer osnovni problem je uvijek isti a to je čovjekov odnos prema smrti. Njegovo ,čovjekovo, u osnovi tragično osjećanje života.
 
• Ističu se mnoga imena, počnimo s Danilom Kišom. Što Vas je međusobno povezivalo?
-Danila Kiša sam poznavao prvo kroz njegovu literaturu. Kažem namjerno poznavao jer literatura otkriva one najzanimljivije nijanse o nekom autoru, ističe njegov karakterni portret na način kakav je nemoguće dobiti u takozvanom profanom, svakodnevnom životu ili banalnim situacijama. Kad sam Kiša osobno upoznao onda se moja slika o njemu  obogatila. Viđali smo se i razgovarali na Cetinju u Zagrebu, Beogradu ili Parizu. Zato je ono što sam malo prije rekao, ono miješanje žanrova važno, jer iz neke obične, naoko beznačajne situacije, stvori se poticaj za nešto što prelazi u sferu literarnog. Takav je, između ostalog, i primjer s cvijećem  kao važnim motivom u Kišovoj literaturi. Također je poznato je da je Kiš stavljao znak jednakosti između života i literature.
 
• Miodrag Dado Đurić, još jedan poznanik iz Pariza.
-Dada sam upoznao na Cetinju davne 1971. kad je nakon puno godina posjetio svoj rodni grad. Njegova i moja obitelj su bile u prijateljskim odnosima. Kad sam kao mlad slikar posjetio Pariz 1972. godine, Dado me upoznao s jednim važnim galeristom koji je volio nadrealističku umjetnost.  Tako je počelo moje prvo izlaganje u pariškoj galeriji Alexander Braumüller. Dado je također zanimljiva osobnost i njegovo slikarstvo obogaćuje onu vrstu suvremene umjetnosti koju odlikuje nadrealistička koncepcija slike. Za vrijeme mojih čestih boravaka u Parizu tih sedamdesetih godina prošlog stoljeća vodili smo zanimljive razgovore o umjetnosti i umjetnicima.
 
• Vrlo istaknuto mjesto zauzima romanopisac Ranko Marinković.
-S Rankom Marinkovićem sam surađivao na likovno grafičkoj mapi Traktat o ruci u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Mladost. To je bilo 1987. godine. Marinković je bio izuzetna ličnost. Duhovit, cinik, ironičan ali na način kako to umije i može samo stvaratelj njegovoga ranga. Tema ruku je veoma važna i s likovnog aspekta. Njena formalna zanimljivost kao anatomskog sklopa i simboličko značenje koje joj se pridaje uvijek je inspirativno za likovnu umjetnost i za literaturu. Poglavlje o Ranku Marinkoviću u ovoj knjizi naslovio sam Ruke i rukavice. Zapisao sam i neke veoma zanimljive opservacije autora Glorije iz naših razgovora  koje smo znali voditi kod popularnog „Drageca“ devedesetih godina najpopularnijeg restorana odnosno kluba kulturnih djelatnika u Zagrebu. Taj je restoran imao jedan zgodan separe  gdje je Marinković često igrao šah. Kako sam u to vrijeme surađivao s Hrvatskim narodnim kazalištem često bih svraćao „Kod Drageca“.
https://www.culturenet.hr/UserDocsImages/dijana/labirinti%20sjecanja.jpg
• U Vašim se sjećanjima ističe i Cioran, opet u Parizu.
-Emil Cioran francuski filozof rumunjskog podrijetla, kao što se smatra „naveći je filozof ništavila XX. stoljeća“. Njegova čuvena knjiga „Kratak pregled raspadanja“ bilo mi je posebno omiljeno štivo u studentskim danima. Njegove mračne teorije i filozofski stavovi o besmislu života i samoubojstvu kao jedinom ispravnom i moralnom činu proslavili su ovog kontroverznog  mislioca. Imao sam tu čast da me 1989. primi u njegovoj čuvenoj mansardi u Parizu. Do susreta je došlo kad mu je moja prijateljica, publicistica Branka Bogavac Le Cont pokazala moju knjigu ciklusa „Judita“. Filozof se zainteresirao za moj rad. Zanimljivo je da u literaturi, glazbi ili slikarstvu imamo gotovo iste omiljene autore.
 
• Možemo li ipak na prvu, jedinstvenu poziciju izdvojiti određeno ime i njegov utjecaj?
-Svakako Cioran. Zato što je bio najinspirativniji i najkompleksniji u svojoj zanimljivoj i provokativnoj filozofiji. Uz to njegovi tekstovi su briljantno pisani, gotovo poetskim tonom koji njegovom pesimizmu daju  posebnu zavodljivost. Cioran piše gotovo aforističkim formama. Smatra se jednim od najvećih stilista francuskog jezika.
 
• Knjiga sjećanje jest i Vaš osobni dnevnik.
- Na stanovit način se i tako može gledati na knjigu. Jer koliko god govorim o ova četiri autora posredno izražavam svoj sud i svoje mišljenje. Konačno knjiga je i sastavljena od niza događaja, susreta i razgovora te se stoga može tretirati kao neka vrsta intimnog dnevnika.
 
• Vas zanima filozofija, religija, estetika, metafizika, stvarnost i imaginacija.
-Upravo tako. Sve se to provlači u raznim oblicima pripovijedanja. Kroz dijalog, refleksiju, navođenjem originalnih fragmenata književnosti, filozofije ili citata svete Tereza iz Avile kojom je Cioran bio zadivljen. Kao što znate s mojih izložbi bavio sam se puno puta ovom španjolskom sveticom.
 
• U LABIRINTIMA SJEĆANJA jasno se iznose  pogledi na umjetnost, religiju, znanost ali imnoge druge teme?
-Sve je prožeto umjetnošću. Umjetnost proizilazi iz života a kod sva četiri autora životno iskustvo je imalo velikog udjela posredno ili izravno na formiranje njihovog stvaralačkog izraza.
 
• Kada ste ove zapise počeli pisati i kada je knjiga dovršena?
-Tekstovi su nastajali unazad desetak godina. U manjoj formi tekst o Danilu Kišu bio je objavljen u Art podgoričkih Vijesti 2018 godine. Tekst o Marinkoviću nastao je prije par godina povodom stogodišnjice njegovog rođenja. Tekst o Cioranu i Dadu Đuriću također prije par godina.  Te je tekstove unazad dvije godine Velimitr Visković objavljivao u časopisu Književna republika. Potom je predložio da se objedine u jednu knjigu.  Razmišljao sam kako da ih objedinim naslovom knjige. Odlučio sa da knjigu naslovim „Labirinti sjećanja“ što ona u svojoj suštini i jest.
 
• Što Vam je u planu,izdavačkom?
-Ovih dana izlazi iz tiska moja do sada najkompleksnija monografija. Promocija će biti na proljeće. Što se tiče pisanja radit ću na sređivanju nekis starih zapisa koji mogu postati kratke priče.
 
• U slikarskom?
-Radim na radovima ciklusa "Mit mode".
 

Miroslav Pelikan

      Ne daj da me čežnja zakopa sred tame

 
 
        Već te dugo nema da sa mnom za stolom, uz kruh i uz kavu, sanje
        prošle noći steremo na javu, da se nježno gledamo u oči pa da
        svako od nas svojim bolom u novi dan kroči.
        Otišao ti si već pred mnogo ljeta, otišao tiho sa ovoga svijeta a ni
        reko nisi  ni da li te smeta moj strah , moje brige, strepnje da za
        tobom ostat će još mnoge knjige i snova previše, pa kad udes zao
        sve to izbriše,  za me ostat ne će baš nimalo sreće.
        Ne će ostat ništa, ništa više.
https://content.selectbox.hr/uploads/2016/09/darilni_paketi_restavracija_sklejca_hotel_diana_murska_sobota_slika_1.jpg
        Već dugo te nema. Prevrtljiva mijena već i meni skor odlazak 
        sprema.
        Ja svakoga dana spominjem ti ime, suze gutam , kroz prazninu
        plutam. I kroz žegu, zime. I pitam se: O, zašto, zašto mi ote
        najdraže što imam pa od sve ljepote , nadanja i čari  čak sjećanje
        sa mnom već pomalo stari?
        Otišao davno ti od mene već si, ali ime tvoje i nevini grijesi- sve to
        dane moje poput mane s neba hrani a i resi! Glas ti i sad čujem
        kao sa mnom da si, (tu, u ovoj sobi) glas topao, mio kao što je
        uvijek bio. I vidim te živa (tako danomice biva) k'o da želiš reći:"
        Ne vjeruj baš svima što te javom muče. Mi ćemo, k'o jučer, opet
        zagrljeni u postelju leći. I nikada više nećeš smjeti iz tog zagrljaja
        meni se oteti."
        A prolaze ljeta. I otužni dani pa kalendar listam u kome imena
        i datumi  bjehu zapisani velikim slovima. Svako za me , sred
        svjetla i tamne, snagu nade ima.I svjetla. I vjere. Tražim, gledam,
        zdvajam, ali tebe nema! Nigdje tvoje ime pronaći ne mogu pa se
        molim Bogu: "O, moj dobri Bože, prosvijetli me, ne daj da me
        čežnja zakopa sred tame, da zaborav zbriše onoga što sa mnom
        još živi. I diše!"
        Voljeni moj druže, već te dugo nema .Praznina posvuda. Noći sve
        su duže. Misao mi tiho prazninom vrluda. Nade- niotkuda!
        Stol je prazan. Prazne čaše dvije iz kojih se kava u ljubavi pije.      
        Sred gluhe samoće ipak mi se čini: negdje, u daljini  tvoj glas da se čuje:
        "Ne boj se, ne kloni! Srest ćemo se opet čim zvono Susreta
        i za nas zazvoni!"
 
        Sred boli samoće pjesma ime tvoje gromko kriknut hoće pa
        stol opet prostirem za dvoje. Da se suzne oči čekanja ne boje!
               

Malkica Dgeč, 13. 8. 2018. (svom pok. suprugu Boži)

Umjetnost pokušavam obaviti filozofskim aspektom i u tom smislu je i pripremanje fotografije

 
 
Vlado Martek suvremeni je hrvatski likovni umjetnik. Autor je vrlo osebujnog opusa, koji kontinuirano djeluje niz desetljeća.
 
• Ovih dana promovirate novu knjigu, riječ je o umjetničkom projektu.
-Najnoviji projekt se zove Pripremanje za fotografiju. Riječ je o publikaciji koja se nalazi u kutiji. To su prilozi koji dokumentiraju moj fotografski rad, naime ja tretiram fotografije koje su drugi načinili. Ovaj je projekt novina u mojoj produkciji. Moram zahvaliti Uredu za fotografiju, Sandri Križić Roban, koja i vodi Ured, na njezinom interesu da se projekt ukoriči nakon izložbe u Galeriji Spot. Naklada je 300 primjeraka. Ističem kako je ovo izdanje neobično, originalan je pristup materijalu, prvo kutija s prilozima. To je knjiga koja priprema za percipiranje fotografije.
http://m.metro-portal.hr/img/repository/2018/12/web_image/vlado_martek_2.jpg
• Kako ste tretirali druge autore, njihove fotografije?
-Vrlo jednostavno. Bit je feng shui. Riječ je o fotografijama na kojima se nalaze moji roditelji, moja obitelj a koje su načinili drugi, dakle ja tretiram svoju obiteljsku fotografiju. Ne želim da te fotografije spavaju u albumu ja sam ih pročistio kroz feng shui, preko tih fotografija dao sam svjedočanstvo o jednom vremenu, vremenu moje generacije koja je još živjela i doživljavala fotografiju kao dokument, kroz mnoge aspekte a danas je to posve transformirano.
 
• Zašto naslov Pripremanje za fotografiju?
-Zato što uopće nije riječ o fotografskom poslu, manipuliranje fotografijom, radi se oko fotografije, pripremanje za fotografiju, pripremanje  za spoznaju .
 
• Spoznaja je krajnji rezultat?
-Da, krajnji je rezultat da ja umjetnost pokušavam obaviti filozofskim aspektom i u tom smislu je i pripremanje fotografije. Već sam prije objavio kataloge, Pripremanje za umjetnost, Pripremanje za poeziju i sada Pripremanje za fotografiju. Riječ je o impulsu koji govori o promišljanju umjetnosti kao estetske proizvodnje a da bi se dobilo nešto više a to je sam položaj, sam smisao, smještaj umjetnosti i umjetnika, a osim toga to je i ljubav za publiku. Gledajući umjetničke radove, vidimo kako se autor mijenja, pa tako i gledatelj koji promatra eksperimentalnu umjetnost može očekivati da ga ona i mijenja.
 
• Projekt čini i Razgovor s Vama, te knjiga fotografija.
-Da, razgovor sam radio s Jelenom Pašić. Kroz koji smo prošli sve ključne elemente bitne za ovaj projekt. Tu je i knjiga s nekih stotinjak mojih fotografija, tu je i manji dio fotografija koje sam ja snimio kasnije, to su takozvane Inscenirane fotografije. Na njima sam izveo određene aplikacije. Sukus fotografija jest njihove oživljavanje, oživljavanje starih obiteljskih fotografija u albumu. Htio sam publici sugerirati drugačiji pogled na te fotografije, drugačiji pogled na to vrijeme.
 
• Tu je i veliki poster.
-Da, poster s fotografijom moga atelijera. Njezin naslov je U vrtlogu fotografije.
http://www.politikaplus.com/upload/images/gallery/K/knjiga%20fotografija%20martek.jpg
• Knjiga će biti u prodaji?
-Da, u Muzeju suvremene umjetnosti.
 
• Što radite sada?
-Skupljam svoje tekstove i tekstove drugih o meni radi priprema za moju buduću retrospektivnu izložbu u Rijeci u srpnju iduće godine, u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti sa sasvim novim i drugim pogledom na moj opus, taj je pogled puno radikalniji, manje slika a više konceptualnih uradaka. Ta bi nova retrospektiva nakon Rijeke išla u Mestnu galeriju u Ljubljani. Očekujem dolaske kustosica oba muzeja uskoreo. Od mene se očekuje da dam određene naglaske, obzirom da je moj opus vrlo šarolik.
 

Miroslav Pelikan

'Mater planina + Pariške studije' u Salonu Galić u Splitu

 
 
Duje Medić jedan je od najistaknutijih slikara i grafičara mlađe generacije, a diplomirao je na grafičkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Izlagao je na 15 samostalnih i više grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Jedan je od autora grupne grafičke mape Ex Libris u nakladi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te samostalne grafičke mape Kainovu plemenu. 2016. primljen je na umjetničku rezidenciju Cité International des Arts u Parizu. Medić je crtač i pripovjedač sjete, nostalgije, zavičaja… Veliki obožavatelj materijalnog i nematerijalnog narodnog blaga, mladi erudit koji neprestano uči, pa prenosi, dijeli, prepričava, čuva i reinterpretira. Ističe da ga u bavljenju umjetnošću zanima pojam tradicije i ideja prenošenje znanja i kulturnih vrijednosti.
http://hulu-split.hr/wp-content/uploads/2018/12/Lastavice-2018.-100x100-cm-olovka-na-papiru-480x480.jpg
„Upravo ta kategorija prenošenja i očuvanja nosi za sobom niz propitivanja koja za mene nisu stalna ni okamenjena, nego upravo suprotno. Svojim radom nastojim shvatiti prošlost kako bih razumio sadašnjost. U tom smislu, u ovoj seriji crteža prvi put okupljam i prikazujem niz mitskih i povijesnih priča iz mojih rodnih Brela. Ono što ove priče čini lokalnim je svakako mjesto događanja i njihovi protagonisti koje će prepoznati samo ljudi iz Brela ili okolice. No ove su priče pune arhetipova koje će svi ljudi moći razumjeti i to je njihova važnost. Te priče imaju univerzalne likove, simbole i motive koji u sebi sadržavaju dublje značenje. Sve nebitne stvari na ovom svijetu nestanu kao da nisu ni postojale, no ove priče postoje od početka vremena i prenose se generacijama do današnjeg dana”, kaže Medić.
 
U predgovoru kustosica Anita Ruso piše: „Iz crteža u crtež, iz serije u seriju Duje Medić promeće se u umjetnika koji sve više intrigira i oduševljava. Mnogi suvremeni crtači uspijevaju fiksirati naše poglede za svoja djela, ali su rijetki oni iz čijih se grafitnih prašina čita poezija i proza i sva drama nekog vremena, nekog bića. Kakve su to priče bez zvuka, bez boje i mirisa? Nijeme, svih nijansi sive, ishlapjelih aroma. E, nisu… Olovkom upisuje dubine u tanke slojeve na papiru. Kad postanu gusti, tamniji od noći kojom vlada Šorko, lokalni brejanski đavao, oni se transformiraju u teške, monolitne i trodimenzionalne skulpture koje prijete u tišini. Taj zloduh kojega je umjetnik prikazao kao mišinu za vino koja se radila od kozje kože, premda simpatična imena, neke je – pričaju stanovnici Dujinih rodnih Brela – stajao glave. Kako bi se Šorkov urok poništio onaj tko ga je noću sreo ispod planine trebao je o susretu šutjeti barem sedam dana. Premda su to znali, neki nesretnici od siline šoka nisu uspijevali držati jezik za zubima pa bi ih iznenada i zauvijek pojela noć. Trag Dujine olovke s godinama postaje stameniji. Paučinaste su i mekane tvorbe prisutne, ali ne prevladavaju. Duje je jedan od rijetkih majstora olovke koji taj fragilni alat koristi kako bi stvarao trodimenzionalne, skulpturalne likove. Sada, kada oni tako jasno i nedvosmisleno iznose svoje priče, Medić se može svrstati u novu generaciju pričatelja priča. Je li istinito, je li povijesno utemeljeno, je li provjereno…? Tko bi još za to mario dok mu do uma i duše dopiru priče s planine koje zaokupljuju cijelo biće, ustupajući mjesto zaboravu briga i bola? Dujine brejanske priče novi su povratak u stari svijet za koji smo svjesno ili nesvjesno vezani.”
 
Osim ciklusa brejanskih priča Duje Medić se u Salonu Galić predstavlja i svojim osebujnim 'Pariškim studijama'. Taj je ciklus Duje započeo 2016. godine u Parizu tijekom boravka na rezidenciji Cité des Arts. Obilazeći Louvre i jedan od najzanimljivijih pariških muzeja Quai Branly koji je posvećen izvaneuropskim kulturama Medić se oduševio različitim prikazima ritualnih maski afričkih plemena, njihovim božanstvima i idolima drevnih civilizacija. Lica koja utjelovljuju brojne sile koje upravljaju fizikalnim svijetom i ljudskom dušom, progovarala su mu rječito o čovjekovom pokoravanju dubokim i nedokučivim zakonitostima prirode i o ljudskom pokušaju ovladavanja njima. Tradicijski oblici i motivi prisutni su u brojnim Medićevim dosadašnjim ciklusima, ali on ih nikada nije htio agresivno eksploatirati i prisilno ih uklopiti u današnje moduse umjetničkog stvaralaštva, te im je uvijek pristupao s interpretativnim poštovanjem i diskretno.
 
Ono što povezuje ova dva ciklusa jest njihova duboka ukorijenjenost u vrijednosti tradicije koja je Dujin stalni pokretač. Ništa ga ne može toliko goniti da opetovano izazove svoje crtačke sposobnosti kao što su motivi vezani uz tradiciju. Misao Henrija Focillona o tome kako je umjetničko djelo uronjeno u promjenjivosti vremena i pripadnosti vječnosti te kako je ono posebno, lokalno, pojedinačno i univerzalno posve dobro tumači naizgled krhku poveznicu između motiva maski i idola primitivnih civilizacija i brejanskih priča iz davnina. 
Izložba ostaje otvorena do 28. prosinca.
 

Nives Matijević

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Srijeda, 19/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1753 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević