Get Adobe Flash player

Splitska Zlatna vrata obilježavaju 90 godina postojanja

 
 
Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata u Splitu slavi 90 godina svog postojanja. Ovaj veliki okrugli rođendan Zlatna vrata obilježavaju 09. i 10. listopada prigodnim programom koji obuhvaća animirane, dokumentarne i futurističke filmovima, predavanja i izložbu u splitskoj Kinoteci.
 
Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata u Splitu osnovan je 1925. godine kao Pučko sveučilište. Mijenjajući svoja imena od Narodnog sveučilišta (1944. - 1966.), Narodnog sveučilišta „Đuro Salaj“ (1966. - 1974.), Radničkog sveučilišta „Đuro Salaj“ (1974. - 1990.), Narodnog sveučilišta  (1990. - 1998.) i Pučkog otvorenog učilišta u Splitu (1998. - 2013.) te modificirajući sadržaje, Zlatna vrata su neprestano bila u žiži gradskih i regionalnih događanja. Tada, kao i danas, Zlatna su vrata aktivno mjesto građanskog djelovanja, na kojem se o temama iz društvenog  života, od lokalnih do globalnih, raspravlja ozbiljno i otvoreno, u formi javnih tribina, diskusija, književnih večeri, okruglih stolova i radionica. Unatoč promjenama i prilagodbama, Centar nikada nije izgubio suštinu svoga postojanja – provedbu sadržaja koji su javna potreba grada i regije, i koje niti mogu niti smiju biti u potpunosti prepuštene tržištu (osnovna škola, edukacija osjetljivih socijalnih skupina, kultura).

Ipak, i danas je među širokom publikom najprepoznatljiviji  segment rada Centra - Kinoteka. Program filmske klasike počeo je još 1965. godine prikazivanjem filma Oklopnjača Potemkin, a početkom sedamdesetih, osnivanjem brojnih filmskih klubova pod imenom Prijatelji filma po splitskim školama i fakultetima, program kinoteke postaje okosnica kulturne ponude ustanove, koja traje sve do danas. Programska orijentacija kinorepertoara naglasak je stavila na baštinske i edukativne filmove, a od 2006. usporedno se počinje odvijati stalni program suvremenog art-filma. Godine 2009. obavljena je i renovacija kinodvorane nakon čega je Kinoteka Zlatna vrata ušla u europsku mrežu nezavisnih kina pod imenom Europa Cinemas. Ta je cijenjena međunarodna organizacija, koja pod svojim okriljem, u 66 država i 682 grada, okuplja i potpomaže nezavisna kina, u rujnu 2014. Kinoteku Zlatna vrata proglasila europskim Kinom mjeseca. Obilježavanje je počelo projekcijom animiranog filma „Mali princ“ redatelja Marka Osbornea, sinhroniziranog na hrvatski jezik i prilagođenog najmanjem uzrastu, a odmah nakon projekcije otvorena je izložba „Naši vršnjaci“ koja predstavlja filmski repertoar 1925. godine i filmove koji su se snimali iste godine. Glazbenu pratnju za izložbu napravili su „New gondoliersi“ Veljko Popović i Alen Čelić. Potom je uslijedila splitska premijera dokumentarnog filma Martinac autora Zdravka Mustaća i Borisa Poljaka. Autori ovoga dokumentarca, 'potekli' su iz Kino kluba Split i ne začuđuje činjenica da su upravo oni odlučili snimiti film o Ivanu Martincu, bitnom autoru 'splitske škole filma'.
 
Ivan Martinac nezaobilazno je ime (ne samo) splitske filmske prošlosti. Kinoteka je njegov veliki dužnik jer je upravo Martinac ključni kreator programske orijentacije Kinoteke u njenim zlatnim vremenima, sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
 
„Ako ti imaš potrebu za filmom – treba ti dati film, ako nemaš potrebu za filmom, treba ti zabraniti da gledaš filmove. Za ljude koji imaju potrebu za filmom, kojima film pomaže, koje film drži u životu – za te se ljude snimaju filmovi“. Ovim citatom Ivana Martinca započinje jednosatni film o životu i stvaralaštvu pokojnog avangardnog splitskog filmskog redatelja i pjesnika Ivana Martinca (1937 – 2005). Martinac je vrsta biografskog filma u kojem se u frenetičnom ritmu izmjenjuju izjave Martinčevih suvremenika, prijatelja i suradnika s mnoštvom inserata iz njegovih filmova te s prizorima iz postaja (Beograd, Split) na njegovom životnom putu, dočaravajući na taj način uz kompleksnost autorske osobnosti i njegova turobna životna putovanja.
 
Film je portret jedne izuzetne filmske pojavnosti, „koji nije bio samo jedan čovjek“, kako je rekao Jakša Fiamengo, „Martinac je bio jedno vrijeme“. Svestrani umjetnik i intelektualac s naslovom 'majstora eksperimentalnog filma', splitski filmaš i pjesnik Ivan Martinac, arhitekt zvanjem, za života je objavio desetak knjiga poezije, snimio pedesetak kratkih filmova i jedan cjelovečernji film, a svojom stvaralačkom energijom i britkim mislima nadahnjivao i na bavljenje filmom poticao generacije splitskih kreativaca okupljenih oko Kinokluba Split. Njegova se riječ poštovala, generacije su učile na njegovim filmovima, slijedile njegove ideje izrečene u burnim polemikama, razgovorima o filmu, a Ivanove knjige poput Filmske teke i Stradanje Ivane Orleanske doživljavamo i danas kao trajnu vrijednost.
 
Martinac je bio umjetnik, instinktivno zaljubljen u sliku i riječ, intelektualac osjetljiv na probleme sredine, borio se za kulturni identitet Splita koji je ovjekovječio u svojim filmovima. Martinac je bio osjetljiv na priznanja, brinuo se za istinitost podataka posebno kada je filmska djelatnost u pitanju. Kinoteka je bila njegova omiljena institucija, inzistirao je na činjenicama oko njezina pokretanja. Zaljubljen u film, osobito u djelo Bressona i Dreyera, uspoređivan s Antonionijem i drugim europskim modernistima, hvaljen i nagrađivan, ali katkada nedovoljno shvaćen u vlastitoj zemlji, iznimno cijenjen u inozemstvu, Martinac je svome Splitu, kojemu je bio najvjerniji portretist, i hrvatskome filmu, gdje ga je pratio glas osebujnoga filmskoga genija i mislioca, ostavio opus neprocjenjive umjetničke vrijednosti.
 
Filmove, prema vlastitim scenarijima, počeo je snimati za studija arhitekture u Beogradu, a potom u Kinoklubu Split i u produkciji profesionalnih filmskih kuća. Već prvi radovi, među kojima se izdvaja trilogija 'Suncokreti' ('Preludij', 'Trakavica i Avantira', 'Moja gospođa', 1960) i 'Rondo' (1962) najavljivali su autora underground poetike, kontemplativna stila i stroge forme, a te su osobine odlikovale filmove realizirane u njegovu 'matičnom' kinoklubu Split te u profesionalnoj produkciji. Najistaknutija Martinčeva ostvarenja ('Monolog o Splitu', 'Amargedon ili kraj', 1964., 'Mrtvi dan', 1965., 'Fokus', 1967., 'Sve ili ništa', 1968.) pomno su montažno ritmizirane poetske refleksije o životu i smrti, prostoru i vremenu, a istodobno strukturalna traganja za 'čistim filmom', koja nastavlja i u cjelovečernjem djelu, 'filmu stanja' 'Kuća na pijesku' (1985).
 
„Moj je film montiran u kvadrat“,kaže Martinac. Jao onima koji s podsmijehom isprate te Martinčeve riječi. Nikada neće dosegnuti umijeće ruku starih majstora koji satkaše svoja djela od najsitnijih zlatnih niti što uspješe zaslijepiti začuđene Zemljane te doprijeti do sama Stvoritelja – kako bi na kraju dana mirno otišao na počinak, zadovoljan tek tom jednom mrvicom onoga što se zove 'na svoju sliku i priliku'. Tako uz redne brojeve Martinac proklamira svoj filmski manifest, pa je pod 1. Mozak filma – dužina kadra. Zato što je film vremenska umjetnost, a montažerske škare su krajnji presuditelj. Onda je 2. Oči filma – svjetlost. Tamni i svijetli pigmenti izravno udaraju u centar vida pa tako raste film u tijelu gledaoca. Ostale točke njegova manifesta 3, 4, 5. 6. su Udovi filma – plan, rakurs, pokreti kamere i pokreti u kadru. Sva ta kinetika, kaže on, beskrajni su kotači filma. I proklamacija je 7. Duša filma – zvuk. Na krilima zvuka (ton, šum, riječ) isplovljava iz dubina filma ona slici neuhvatljiva riba duše… Tu Martinčeva teorijska promišljanja kao da upravo filmskim pretapanjem prelaze u njegovu refleksivnu, mediteranski meditativnu poeziju.
 
Ivan Martinac mogao je i zato je i napravio film. Ivan Martinac je sâm film. I prije rođenja i poslije smrti. Obilježavanje 90. obljetnice Centra za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata završava projekcijom  remek djela animacije „Princeza Mononoke“ redatelja Hayaoa Miyazakiya. Na programu je i predavanje Ivice Puljka, nakon kojega će se prikazati futuristički film Fritza Langa iz 1927. godine „Metropolis“.
 

Nives Matijević

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Tko je pobjednik lokalnih izbora?

Srijeda, 24/05/2017

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1022 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević