Get Adobe Flash player

Cijeli život živim između Dubrovnika i Mljeta i kad bih opet trebao birati odabrao bih isto

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, slikar Vulko Hajdić, rođen je 1946. godine u Babinom Polju na otoku Mljetu. Gimnaziju i Pedagošku akademiju završio je u Dubrovniku. Aktivno slika i izlaže od 1973. diljem domovine i u inozemstvu i bio je na brojnim samostalnim i skupnim izložbam. I dalje kontinuirano i intenzivno slika.
• Gospodine Hajdiću, slobodno možemo reći kako ste u proteklom razdoblju od nekoliko desetaka godina ostvarili, značajan, cjeloviti opus, sastavljen od nekoliko ciklusa. Sjećate li se ponekad svojih početaka, ranih sedamdesetih, naime izlažete od 1973. godine?
- Zaista, 1973. bila je početak, jedan dosta nespretan, amaterski početak s petnaestak mljetskih motiva rađenih u ulju. Nisam tada imao neko visoko mišljenje o tim mojim radovima, no, ljudima su se dopali i to mi je dalo motiv da nastavim.
 
• Svoje ste školovanje obavili u Dubrovniku, od gimnazije do Pedagoške akademije, rođeni ste na Mljetu. Je li Vam ikada nedostajao vanjski svijet? Jeste li se kasnije znali otisnuti u taj široki svijet, barem na kratko vrijeme?
- Da, čitavo moje školovanje proteklo je u Dubrovniku, gdje sam završio gimnaziju i Pedagošku akademiju. Istina, kasnije sam na Filozofskom fakultetu u Zadru izvanredno studirao sociologiju ali studij nisam priveo kraju. Imao sam sreću da mi je u gimnaziji povijest umjetnosti predavao prof. Antun Masle na žalost rano preminuli dubrovački slikar), koji je presudno utjecao na moj likovni "ukus" i u velikoj mjeri odredio i trasirao moj budući slikarski put. Je li mi ikada nedostajao vanjski svijet? Iskreno, ne posebno! Ni slikarski, a ni doslovno. Cijeli život živim između Dubrovnika i Mljeta i kad bih opet trebao birati odabrao bih isto. Slikarske motive i inspiraciju nalazim upravo na toj relaciji. Grad mi, pritom mislim na Dubrovnik, pruža sve, sve što mi treba i sve što želim... Ništa više od toga i ne tražim.
 
• Vaš složeni opus čine najprije dva ciklusa ulja. Prvi je posvećen fascinantnim motivima grada Dubrovnika. Što ste Vi pronašli u dubrovačkim prostorima? Postoji li najdraži gradski motiv i ili onaj s kojim ste niste nikada osobito slagali? Što za Vas znači portretiranje grada?
- Što sam pronašao u dubrovačkim prostorima? Pronašao sam život, inspiraciju, ljubav, radost..., pronašao sam sve ono što je čovjeku i slikaru potrebno, pronašao sam ono što se ovdje nudi u količinama kao ni na jednom drugom mjestu. Najčešće slikam Stradun, Porat (staru gradsku luku), Zvonik... Slikam sve što mi Grad nudi, a kad si u dosluhu s njim ni jedan ti njegov motiv nije stran. Dr. sci. Vinicije B. Lupis, povjesničar umjetnosti, povodom jedne moje izložbe gradskih motiva među ostalim piše: "Gradski zvonik omiljen je motiv koji varira u umjetnikovoj imaginaciji arhitektonike prostora. Seizmička nesigurnost kao da je ponukala slikara da se poigra gradskim zvonicima, štono izrastaju iz ustajaloga svijeta polusna. Ljudske siluete prolaze Placom, pojednostavnjene figurativnosti - svedene na dimenziju simbola. Šarenilo boja nemirnoga slikarskog temperamenta poseban je likovni moment u doživljavanju općepoznatog motiva koji ovdje zadobiva jednu novu kvalitetu psihološke percepcije i perspektive." Portretiranje grada za mene je uvijek novi izazov, što donosi novu radost koja nikad ne prestaje. Kao slikarski motiv Dubrovnik je specifičan, ne trpi brzopleta rješenja.., s njim treba živjeti, treba ga doživjeti. Ako to izostane svaki vam je trud uzaludan. Nagledao sam se loših slika Grada, čak i od poznatih slikara. Dubrovnik se ne da slikati gamom kojom se slikaju slavonska žita ili ukrajinske ravnice, a njegov Porat zelenilom žabokrečine u nekoj ravničarskoj bari. Pa zar baš mislite da se je specifični kolorizam dubrovačkog slikarskog kruga tek slučajno afirmirao i potvrdio kao autentičan paralelni odvojak hrvatske modernosti.
 
• Drugu važnu cjelinu u Vašem opusu čine ulja posvećena motivima okoline Dubrovnika. Postoje li neke mikrolokacije koje osobito volite bilježiti na svojim slikama? I još mi recite, je li nazočan izvjesni balans između ova dva ciklusa?
- Da, primarno slikam Grad. Međutim mislim da su među mojim slikama podjednako zastupljeni i motivi iz bliže okoline: Mljet, Pelješac, Primorje..., dakle motivi hrvatskog juga koji se ističe posebnim skladom i koloritom što nameće fovistički pristup slikanja jarkim bojama.
 
• Treći dio Vašeg opusa čine crteži grada i okoline. Koliko je važan crtež u Vašem cjelokupnom opusu?
- Crtež sam uvijek njegovao kao jedan od načina mog likovnog izraza, posebno kolorirani crtež. Zbog nekih zdravstvenih problema kroz zadnje dvije ili tri godine, koji su izgleda (bar za sada) uspješno prevladani, nisam intezivnije slikao niti radio na nekom ozbiljnijem ciklusu slika, već sam se zadovoljio nešto češćim i manje zahtjevnim crtanjem.
 
• Koliko su umjetniku važne izložbe, suočavanje s publikom i kritikom?
- Mislim da su izložbe vrlo važne u životu jednog slikara. To je trenutak istine, trenutak kad staje pred publiku. Začinjene primjerenom, iskrenom i stručnom kritikom daju umjetniku povratnu informaciju koja često može biti presudna u njegovom daljnjem radu i napredovanju. Osobno uvijek se rukovodim onim da je izložba onoliko dobra koliko je dobra najlošija slika na toj izložbi.
 
• Što mislite o brojnim monografijama koje se objavljuju o manje više istim autorima? Nije li umjetniku dovoljna jedna monografija i to pred kraj života, nakon iskrene retrospektive?
- Ah, što reći o tome!? Kažu da od viška glava ne boli. Inače, mišljenja sam da nakon iskrene i sveobuhvatne retrospektive jedna monografija mogla bi biti dovoljna.
 
• Što trenutačno radite u atelijeru?
- Za sada još uvijek crtam..., crtam i razmišljam što dalje. Evo, upravo prije desetak dana operirao sam očnu mrenu i na drugom oku i zahvaljujući prof. Gabriću dobio novu priliku da naslikam što ozbiljnije. Radujem se neizmjerno. A Grad će i dalje biti moj partner koji me ne će iznevjeriti!
 
• Planovi...?
- Izložba fotografija polovinom iduće godine (već radim na tome) i novi ciklus ulja... Grada, naravno!
 

Miroslav Pelikan

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Mogu li rukometaši do zlata?

Ponedjeljak, 22/01/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 884 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević