Get Adobe Flash player

Otvorena izložba "Umjetnički život u Splitu: U raskoraku između mita i zbilje (1919.-1929.)"

 
 
U Galeriji umjetnina u Splitu otvorena je izložba pod nazivom „Umjetnički život u Splitu: U raskoraku između mita i zbilje (1919.-1929.)“. Na izložbi su predstavljena 274 rada - slike, crteži, grafike, skulpture i plakati - koje potpisuje 69 autora. Riječ je o prvom dijelu pothvata kojim Galerija umjetnina planira kroz dva opsežna projekta obraditi iznimno zanimljivo razdoblje splitske umjetničke scene između dva svjetska rata. Prvi dio svojevrsnog izložbenog diptiha obuhvaća razdoblje od Izložbe umjetnika iz Dalmacije 1919. do postavljanja Grgura Ninskog na Peristil 1929. Drugi dio projekta pod nazivom „U sjeni diktature“ obuhvatit će razdoblje od 1930. do 1941. i on će biti realiziran naknadno. Projekt se nadovezuje na rekonstrukciju čuvene Prve dalmatinske umjetničke izložbe (1908.) u Galeriji umjetnina 2010. godine.
http://apmedia.terrastatic.com/wp-content/uploads/galerija-umjetnina-split-001-1.jpg
Pripajanjem Zadra i Rijeke Kraljevini Italiji, Split je postao administrativni, gospodarski i kulturni centar nove države na jadranskoj obali. Kulturni i umjetnički život dobiva novi zamah. Povećava se broj umjetnika u gradu, kao i broj izložbi i napisa o njima, razvija se kolekcionarstvo. Otvaraju se novi izložbeni prostori, među kojima je osobit značaj imao Umjetnički salon Galić. Konačno, 1931. otvara se Galerija umjetnina. S druge strane, nisu izgrađeni ateljei za umjetnike, niti umjetnički paviljon…
 
Salon Galić je otvoren za izlagačku aktivnost 31. svibnja 1924. godine grupnom izložbom na kojoj su svoja djela pokazala dvojica slikara: Emanuel Vidović i Anđeo Uvodić. U to vrijeme između dva rata, Salon Galić je posjedovao istinski kultni status kao glavni Art Salon i bio je jedini umjetnički salon u Splitu u razdoblju između dva svjetska rata koji je imao funkciju okupljališta tadašnje intelektualne elite. Neki od njih su do danas potvrđeni kao velikani hrvatske kulture. Međuratni Split posebno je obilježilo prijateljstvo dugogodišnjeg načelnika i kasnije bana, dr. Ive Tartaglije i svjetski poznatog kipara Ivana Meštrovića. Ambijent carskog grada bio je idealna pozornica za njihove umjetničke i političke ambicije, a u nastojanju da ih realiziraju nisu uvažavali suprotna mišljenja, o čemu svjedoči postavljanje Grgura Ninskog na Peristil. Kao mjera i korektiv sredine figurirao je Emanuel Vidović.
 
U spomenutom periodu umjetnički stasaju Silvije Bonacci Čiko, Milan Tolić, Ivan Mirković, Radovan Tommaseo, Antun Zuppa, … Izložbama su uz zavičaj vezani Jerolim Miše, Vjekoslav Parać, Marino Tartaglia... Likovnoj živosti doprinosili su i strani umjetnici koji su izlagali u Splitu. Podatak da su u Salonu priređene 82 izložbe od ukupno 130 međuratnih izložbi govori sam za sebe, a treba istaknuti i da je imao solidan standard u pogledu realizacije i prezentacije pojedine izložbe. Zahvaljujući Galićevoj agilnosti umjetnici su dobili prostor za izlaganje, ali i materijalnu satisfakciju jer su se umjetnine relativno dobro prodavale. Tog samoukog i dobronamjernog čovjeka Tin Ujević je s pravom titulirao "splitskim šefom ukusa".
 
Raskorak između mita i zbilje upućuje na velika očekivanja od nove države i jednako takva razočarenja. Može se sagledavati kroz konstrukciju i nasilno nametanje jugoslavenske ideologije i sraz s postojećim identitetima. U priču ulaze predodžbe o vlastitom značaju i ulozi. Tada se oblikuju stereotipi koji će preživjeti do naših dana. A tu je i raskorak između današnje predodžbe o prijeratnom Splitu i onodobne zbilje.
Izložba je otvorena do 31. siječnja 2017. godine.
 

Nives Matijević

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Za koga ćete glasati na izborima za Europski parlament?

Četvrtak, 25/04/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 883 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević