Get Adobe Flash player

Nastavljaju se znanstveni skupovi o hrvatskim književnim povjesničarima

 
 
Pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u četvrtak 9. studenog u Preporodnoj dvorani HAZU-a započeo je dvodnevni znanstveni skup o književnom povjesničaru Miloradu Mediniju koji su organizirali Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatskim filološkim društvom iz Zagreba, Ogrankom Matice hrvatske u Varaždinu, Sveučilištem Jurja Dobrile u Puli te Sveučilištem u Zadru. Na skupu koji se održava u Zagrebu i Dubrovniku sudjeluje tridesetak znanstvenika iz Hrvatske i inozemstva.
http://www.njuskalo.hr/image-w920x690/antikvarne-knjige/milorad-medini-starine-dubrovacke-jadran-dubrovnik-1935-slika-72986257.jpg
U ime predsjednika HAZU-a akademika Zvonka Kusića i Akademijog Razreda za književnost, skup je otvorio akademik Dubravko Jelčić koji je posebno istaknuo Medinijevu knjigu Povjest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovnikuiz 1902., kao i njegov politički rad koji je posebno došao do izražaja u vrijeme kad je bio urednik dubrovačkog časopisa Crvena Hrvatska.
 
Znanstveni skup o Miloradu Mediniju 16. je u nizu znanstvenih skupova koji se organiziraju u čast hrvatskih književnih povjesničara, kao dio znanstvenog projekta Hrvatski književni povjesničari koji vodi prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, viši znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU. 
 
Milorad Medini (Dubrovnik, 13. travnja 1874. – 20. rujna 1938.) hrvatski je književni povjesničar i političar. Studirao je slavistiku te doktorirao filozofiju u Beču. Radio je kao gimnazijski profesor u Dubrovniku i Splitu te je bio urednik časopisa Crvena Hrvatska. Za narodnoga zastupnika u Dalmatinskom saboru bio je izabran 1908., a od 1910. do 1918. bio je član Zemaljskoga odbora u Zadru. Nakon Prvog svjetskoga rata pa sve do umirovljenja 1934., bio je tajnik Trgovačko-industrijske komore u Dubrovniku. U znanstvenom se radu uglavnom bavio poviješću Dubrovnika te starijom dalmatinskom i dubrovačkom književnošću. Proučavao je i izvore za stariju hrvatsku povijest, među ostalima valja istaknuti Ljetopis popa Dukljanina.Dosadašnji skupovi o hrvatskim književnim povjesničarima bili su posvećeni Mihovilu Kombolu, Slavku Ježiću, Franji Fancevu, Tomi Matiću, Albertu Haleru, Branku Vodniku, Ivanu Milčetiću, Dragutinu Prohaski, Milanu Rešetaru, Vatroslavu Jagiću, Šimi Ljubiću, Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Ivi Frangešu, Antunu Barcu i Đuri Šurminu, a sa svakog od skupova bio je objavljen i zbornik.
 

Marijan Lipovac

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

A. Plenković ne bi nikada zabranio dolazak A. Vulina u Hrvatsku da nije u problemima zbog Istanbulske konvencije. Slažete li se?

Petak, 27/04/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1692 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević