Get Adobe Flash player

Ivo Šebalj je istinski dragulj hrvatskog slikarstva

 
 
U posljednje vrijeme svojim se promotorskim aktivnostima na planu kulture posebice ističe svojim kontinuiranim radom i profesionalnim pristupom, udruga Val kulture i gospodin Ivor Zidarić.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/34755/ivor_zidaric.jpg
• Gospodine Zidariću, i ove godine Vaša udruga, Val kulture, priređuje niz izložaba poznatih hrvatskih umjetnika Šebalja i Friščića. Kakvi su dosadašnji rezultati i koja su Vaša očekivanja?
- Točno. Ove smo godine organizirali izložbe slika Ive Friščića u Zagrebu, Osijeku, Koprivnici i Križevcima. Na žalost Opatija je otkazana od strane nove ravnateljice Muzeja Turizma, prije mjesec dana, usprkos dogovorenom terminu. Isto i još nevjerojatnije se dogodilo sa Gradom Bjelovarom koji je otkazao izložbu prije par tjedana. A radi se o obljetničkoj izložbi jednog od hrvatskih najvećih slikara koji je Bjelovarčanin ! Toliko o kulturi i osobama koje vode hrvatske javne kulturne institucije.
 
Izložbe radova drugog Ive, ha, ha, ha... Ive Šebalja, uspješno smo organizirali u Opatiji (za vrijeme bivše ravnateljice), Slavonskom Brodu, kroz par dana u Pakracu pa u Osijeku u prosincu ove godine. Pored ova dva velikana, organizirali smo i tri samostalne izložbe mladog akademskog slikara Ivana Listeša, u Zagrebu na tri lokacije – Europski Dom, Galerija Zvonimir i trenutno u Galeriji Pikto. Ako mogu dodati, pod izložbe koje smo još organizirali, moram napomenuti da su tu i izložbe LegendExpo, izložbe ponajboljih hrvatskih ilustratora koji su u zadnjih 13 godina crtali glavne ili noseće vizuale festivala LegendFest i općenito platformi koje gradimo i na kojima radimo a tiču se hrvatske nematerijalne baštine. Sve u svemu, mogu reći da smo u 2017. godini uspješno ostvarili oko 20 izložbi radova hrvatskih umjetnika na različitim lokacijama i u različitim gradovima Lijepe naše. O očekivanjima ne znam što bih rekao jer se društveno/političko/ekonomsko/kulturno stanje u Državi nije promijenilo te je budućnost i dalje vrlo neizvjesna...
 
• Što mislite o Ivi Šebalju i njegovoj poziciji u hrvatskoj umjetnosti?
- Hmmm, kako da odgovorim u kratko a da ne citiram mnoge umjetnike, likovne kritičare, povjesničare umjetnosti. Ivo Šebalj je istinski dragulj hrvatskog slikarstva i prema mojem mišljenju koje dijele mnogi umjetnici i stručnjaci, nedovoljno istražen, promoviran, pa u krajnjem slučaju i eksploatiran. O tom umjetniku nećete pronaći niti jedan tekst na engleskom jeziku, novinari uglavnom prepisuju rečenice od likovnih kritičara, nema pravog i istinskog istraživanja i dokumentiranja. A recimo npr. da je on 40-ih godina slikao figurativnu apstrakciju uz rame europskim slikarskim velikanima. Na ovim prostorima su mnogi tada pognutih glava slikali partizane, krave i ovce... Akademik Ivo Šebalj je definitivno jedan od najvećih slikara druge polovice 20. stoljeća, na žalost, samo u Hrvatskoj, poradi neangažiranosti hrvatskih institucija ili poradi dosljednog ponavljanja i glorificiranja uvijek istih umjetničkih „predstavnika“ naše male državice.
 
• A Friščić, što je s njim?
- Ista stvar, ako ne i lošija... dovoljno je reći da je cilj ovog projekta obilježiti 80. obljetnicu rođenja našeg velikog slikara Ive Friščića u 2017. godini prezentirajući zanimljivu i specifičnu dionicu njegovog stvaralačkog opusa hrvatskoj javnosti u gradovima koji su iskazali interes za ugošćivanjem izložbe u svojim institucijama. Bjelovar je potvrdio pa prije mjesec dana otkazao izložbu! Ivo Friščić je rođen tamo... Moram naglasiti da niti jedna od navedenih izložbi nije dobila financijsku potporu Ministarstva kulture ili bilo koje relevantne institucije, Grada itd. Isto tako, sav angažman i trud moje Udruge je apsolutno humanitaran i spada u domete filantropije, ha, ha, ha... Sve je jasno i poznato, zar ne?
 
Obojica zaslužuju zacijelo puno bolju poziciju u povijesti umjetnosti?
- Apsolutno. Rekao bih, nužno, čak! No, kako to biva, prvo ih treba otkriti netko iz inozemstva, pa će se odmah svi sjetiti da su ih poznavali i da su oduvijek cijenili njihov rad i djelovanje...
 
Angažirani ste i oko jednog mlađeg umjetnika, Listeša. Kako se on uklapa u Vašoj aktivnosti u taj umjetnički trolist?
- Ha, ha, odličan mladi slikar, prijatelj i čovjek. Družimo se i stvaramo malo po malo jednu lijepu priču, nekima zanimljivu. Nema tu govora o usporedbi ili bilo kakvom odmjeravanju snaga... svatko nosi svoj dar, kreativnost, izražaj... u skladu sa vremenom i trenutkom u kojem živi i djeluje. Iz te perspektive jednako su dobri, vrijedni, radišni... uživamo u zajedničkim pothvatima koji prelaze granice Hrvatske. Uskoro će osvanuti i 4. izložba Ivana Listeša u Zagrebu. Rijetko tko od mladih slikara je u jednoj godini imao 4 izložbe u glavnom gradu, zar ne? Uskoro prelazimo na četvero, pa na petolist... ha, ha, ha... toliko je umjetničkih duša.
 
Iznimno ste angažirani i na promociji nematerijalne baštine Hrvatske kroz različite manifestacije u raznim krajevima. Kako danas suvremeni svijet uopće razumije, prihvaća pojam nematerijalne baštine?
- Oooo daaa... u zadnjih 15 godina razvili smo platforme i brendove LegendFest, LegendArt, LegendExpo, LegendIn a pripremamo još neke nove. Dobitnici smo mnogih internacionalnih nagarada, priznanja i više tapšanaja po ramenu nego financija, no, ne damo se. Uporni smo i prisutni smo sa našim platformama u nekoliko hrvatskih županija, a od nedavno povezani i sa Slovenijom preko EU fonda. Da ne duljim ovdje o svakom projektu ili platformi, molim čitatelje koje zanima više detalja o navedenim projektima da pogledaju web stranice udruge Val kulture gdje revno objavljujemo sve informacije i novosti. Nego, da probam odgovoriti na vaš upit. Prvo bi trebali definirati riječ ili pojam „svijet“ a onda „suvremeni“. Ako pod svijet uzmemo tzv. civilizirane zemlje, onda možemo pričati o sve većoj angažiranosti i zainteresiranosti ljudi za vlastitom nematerijalnom i materijalnom baštinom. Pod vlastitom mislim i na onu unutar crta ili tzv. granica, ujedinjenih ili ne. Ali i na onu osobnu, obiteljsku, plemensku, društvenu baštinu stečenu za života, dva, tri.
 
I u Hrvatskoj postoje uzlazne tendencije koje ovako sa odmakom od 15 godina mogu pratiti. Na sreću, pojavila se Europska unija sa fondovima, znanjem i zakonima. To je spas za mnoge od nas koji se trude djelovati u ovakvim područjima. Treba napomenuti da smo prebogati baštinom i u samom vrhu  ovakve TOP liste ! Ipak su ovo prostori na kojima su se vodili civilizacijski ratovi i nema tog naroda koji ovuda nije prošao, poharao, nastanio... imamo istinsku multikulturalnu prošlost. Šteta da vlada politika isključivosti i ksenofobičnosti. No, kao što sam naveo, sva sreća da postoji strana Europske unije koja donosi ipak red, financije, zakone i poštivanje struke.
 
Ključna riječ je legenda. Koliko su mitovi, legende važni današnjem čovjeku?
- Iako me etnolozi stalno ispravljaju da ne postoje legende, već narodne predaje, meni je riječ legenda prirasla srcu a i ima internacionalno značenje. U mitu, legendi ili predaji, možete pronaći manje više sve podatke o nekome, o prostoru, mjestu, načinu života, razmišljanju, stanju svijesti, odnosu vlasti i puka, politici, smislu, nadanju, utjehama, željama itd. Kad se sretnu podvijest i svijest, ego i id, u određenom trenutku, nabijenom emocijama ili zbivanjima, nastaju priče pa predaje pa mitovi. Nevjerojaatno je kako se prenose brzo kroz narod i kako opstaju dugi niz godina, neovisno o poretcima, zamišljenim granicama, vjeroispovjesti, religijama itd. Važnost proučavanja legendi, mitova i priča nije samo poradi identifikacije osobitosti nekog naroda ili narodnosti, kako se to uobičajeno shvaća, već upravo u raznovrsnosti i isprepletenosti više kultura, običaja, umjetnosti. U tome i jest čar ali i smisao ljudske egzistencije.
http://mojzagreb.info/images/uploads/vijesti/34755/ivor_zidaric_4.jpg
Surađujete i sa Slovenijom na polju bajoslovlja Istre i Pohorja na planu EU fondova.
- Uspjeli smo nakon par godina apliciranja, dobiti Interreg Fond SLO-HR, na području Pohorja i Istre sa temom stvaranja kulturno umjetničke rute na temu bajoslovlja i predaja ova dva područja. Naziv projekta je Živa Štrigarija. Projekt je počeo u kolovozu ove godine i trajat će dvije godine, nakon čega, lokalnoj zajednici ostaje gotov samoodrživ produkt. U Hrvatskoj je i ovaj dio u povojima još uvijek, usprkos konstantnom bombardiranju medija o tome kako možemo i hoćemo više. I na ovom području bih mogao govoriti koliko su naše noseće institucije nespremne i koliko zaostajemo u zakonodvstvu, odlukama i donošenju pravilnika. No, nije mjesto ni vrijeme. Mi smo zahvalni da smo se otisnuli prema Svijetu i da surađujemo prekogranično. Nadamo se skorom osvajanju još nekih EU natječaja jer jedino na taj način, mnogi obrazovani ljudi mogu opstati u Hrvatskoj i baviti se znanjima i zvanjima koje vole i za koje su se pola svog života školovali.
 
Kako prepoznati autohtonu nematerijalnu baštinu?
- Pa postoje neka pravila, odrednice, zapisi, povijest, činjenice itd. Ali pitanje je itekako zanimljivo. Što je to autohtono ako smo svi od nekud došli ? Na koji vremenski period je ograničeno kao i geografsku površinu, razdoblje itd.? Sve se te odrednice mogu  sagledavati i uzimati u obzir pri odgovaranju na ovo pitanje. Kod nematerijalne baštine je nešto teže jer je ona na neki način fluidna, mobilna, tekuća... ali izvire svako toliko iz glazbe, plesa, priča, umjetnosti i običaja. Utoliko je i zanimljivija, mističnija, skrivena a opet prisutna.
 
Kako vidite i doživljavate domaću likovnu umjetnost?
- Ne vidim, ali gledam svakodnevno, ha, ha, ha... Ima puno nadarenih i talentiranih umjetnika na ovim prostorima. Valjda je to upravo zbog našeg nestalnog poredka stvari te nepredvidive budućnosti. U takvim sredinama je moguće pronaći mnoge talente koji nisu tržišno određeni i uvjetovani. To je npr. prednost pred tzv. zapadom gdje stanovništvo sve više nosi „bijele ovratnike“. Mašta, kreativnost, osobnost, posebnost... toga ima na pretek na našim prostorima. Do problema dolazi kad takve osobe pokušaju živjeti od umjetničkog rada. Vrlo se brzo prokurvaju kako bi opstali i ode u vjetar onaj prkos i kreativnost koju su nosili u sebi.
 
Generalni pogled na svjetsku umjetnost?
- Zaista ne znam što bih odgovorio. Toliko pravaca, smjerova, vrsta umjetnosti postoji. Čas se trendovi okreću retro stilovima, čas se ponavljaju forme i stilovi kao da se po prvi put pojavljuju. Činejnica je da je danas umjetnost na koljenima pred marketingom koji nemilosrdno gazi. Slogani su postali poezija, bitn je onaj celofan ili mašna u kojoj je umjetnost umotana. Tako se prodaje priča. Malo je dosljednosti i onih upornih stvaralaca stila koji žive to što govore, pišu, crtaju, slikaju, sviraju. Ali ima ih još i nadam se da će ih uvijek biti. Na žalost, većina stanovništva doživljava umjetnost kroz marketing, ekrane na mobitelima i ostalim medijima. Nedostaje onaj aspekt druženja, odlaska na izložbe, koncerte, uživanja pa čitanja kritika, mišljenja itd. Sve se dogodi vrlo brzo, što bi rekao Lennon – Instant Karma. Već je slijedeći na redu...
 
Možete li navesti kratkoročne i dugoročne ciljeve i rezultate koje želite dosegnuti u ovim aktivnostima.
- Pokušavam spojiti umjetnost sa baštinom. Spajanje privatnog i javnog sektora te međusobna suradnja – to je ono što me zanima i mislim da jedino može doprinjeti zajednici te na neki način spasiti mnoge vrijednosti od propadanja. A opet na dobrobit svih strana. Javni sektor i institucije bi trebale više otvarati vrata privatnim poduzetnicima, koji nisu ovdje da bi ih pokrali, kako se na to gleda, već da bi svi zajdno na neki način profitirali i učinili ovaj naš kratki period življenja lijepšim i ugodnijim. Koliko praznih prostorija, ulica, trgova, zidova, površina,  zapuštenih ili neodgovarajućih arhiva itd. postoji samo u Zagrebu! Svako razumno biće osjeti tugu i žalost kad se počne pitati...
 
Što novoga pripremate?
- Pripremamo veliku izložbu radova Ive Šebalja u Osijeku u prosincu ove godine, pa u Čakovcu početkom 2018. godine. Pripremamo i jedan multimedijalni centar nematerijalne baštine! O tome više kad dođe vrijeme. Aktivni smo i na novim natječajima kojim bi povezali razne kulturne pravce na temu baštine i umjetnosti i na taj način povezali države i nacije. Intenzivno radimo na svim našim platformama koje provodimo te ih širimo na neka nova područja Hrvatske.
 

Miroslav Pelikan

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Srijeda, 18/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 626 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević