Serija predstavlja nastavak fotografskog proučavanja podmorja

 
 
U Galeriji MKC Split / Dom mladih u četvrtak, 22. veljače, otvorena je fotografska izložba 'Potopljeni vrtovi' Tanje Deman, koju organizira Udruga Kazimir. Na ovoj samostalnoj izložbi po prvi put je hrvatskoj publici prikazana nova serija fotografija nastala tijekom 2017. godine u produkciji Archisle – The Jersey Contemporary Photography Programme, koji je Deman nagradio sa International Photographer in Residence Programme.
http://www.dnevno.hr/wp-content/uploads/2018/02/Tanja-Deman-fotografija-660x450.jpg
Odrastajući u Splitu, u gradu luci, koji je nedavno postao turistička meka, Deman je 2015. godine usmjerila kameru u potrazi za skrivenim i manje dostupnim krajolicima: morskim dnom i nepristupačnim obalama Jadranskog mora, pri čemu je nastala serija 'Saltwater'.
 
Serija 'Potopljeni vrtovi' predstavlja nastavak ovog fotografskog proučavanja podmorja, no u sasvim drugačijem kontekstu Atlantika. Kroz tišinu fotografije serija promatra skrivene ritmove podvodnih krajolika. Nastaje u vodama otoka Jerseya, čije su obale obilježene 13-metarskom razlikom između plime i oseke i snažnim morskim strujama, te bilježi morfološke formacije podmorja, hridi koje prodiru u morske dubine, prijenos i lom svjetla, no ponajviše začudne podvodne vrtove. U samom pristupu, fotografije Tanje Deman odstupaju od turističke i prirodoslovne fotografije tj. reprezentacije podmorja koje su nam dostupne kroz medij TV-a, interneta i turističkih brošura, te daju novi uvid u ovaj fragilan skriveni svijet.
 
Umjetnica je stvorila radove čija je bitna oznaka ambivalentna psihološka dimenzija; one, naime, istodobno  osvajaju tišinom i unose zebnju. Svijet morskih bilja i trava do kojih dopire sunčevo svijetlo gotovo da se lijepi za naš pogled svojom prisnošću, ipak ta je poetičnost neodvojivo praćena zastranjenošću koja dolazi od čudnih vegetacijskih tekstura i inverznih pogleda na površinu vode, čak i bilježenja neprivlačnih pojava koje su neodvojivi dio prirodnih procesa poput oštećenja i odumiranja listova kelpa. Umjesto prostora privlačne mirnoće pred nama je strani svijet podmorja koji zrači snagom kakvu posjeduju hiperobjekti. Timothy Morton, koji uvodi ideju hiperobjekata (navodeći globalno zatopljenje kao jedan od najdramatičnijih primjera), govori o njihovim svojstvima ukazujući kako nas upravo oni, mijenjajući naše iskustvo stvarnosti, prisiljavaju da na drugačiji način promišljamo koegzistenciju s vlastitim okruženjem. Fotografski aparat Tanje Deman čini vidljivim ono što Morton naziva umjetnošću koja evocira hiperobjekte pružajući nam estetsko iskustvo s obaveznim učinkom uznemirujuće intimnosti.
 
„Biljne i geološke formacije zabilježene na fotografijama umjetnice dokaz su života i dinamike koja nas nadilazi, koja ne pripada svijetu kakvog poznajemo jer se njihova snaga proteže izvan nama razumljivih dimenzija prostora i vremena. Vođeni premisom kako današnje vrijeme zahtjeva potpunu eksploataciju resursa, dok nas prelijevanje globalnih utjecaja oslobađa od odgovornosti, donosimo ishitrene odluke vezane uz prirodu i podmorje. U međuvremenu zbivaju se promjene koje teško da možemo izravno osjetiti stoga odbijamo o njima ozbiljno razmišljati. Hiperobjekti izravno su odgovorni za ono što Morton u svojim teorijama i kritikama ekoloških kriza, naziva krajem svijeta, dovodeći ga u korelaciju s dobom antropocena (7), novim geološkim razdobljem kojeg karakterizira podizanje razine mora, izumiranje vrsta…, i uopće ljudsko djelovanje koje ostavlja vidljive tragove na transformaciji svijeta prirode. Fotografije Tanje Deman, u kojima vrlo indikativno izostaje prisustvo životinja, navode nas da na drugačiji način razmišljamo o svijetu podmorja čije promjene ne uspijevamo kontrolirati; svojim nemirom koji unose one negiraju naš osjećaj supremacije i podsjećaju kako zapravo odavno nismo mjera svih stvari.“ (iz teksta kataloga Jasne Gluić)
 
Tanja Deman radi u mediju fotografije, fotokolaža, videa i instalacija u javnom prostoru. Rođena je u Splitu, gdje živi i radi. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Sudjelovala je na rezidencijalnom boravku u Nirox Fondation u Johannesburgu, KulturKontakt Austria u Beču, Archisle na Jerseyu, Atelierhaus Salzamt u Linzu, Kunstlerhaus Saarbrucken i Oberfalzer Kunstlerhaus u Njemačkoj i na studijskom boravku na Indiana University of Pennsylvania u SAD-u.
 

Nives Matijević