Get Adobe Flash player

Izložba Bojana Mrđenovića 'Magistrala' u MKC Split

 
 
Izložba Bojana Mrđenovića 'Magistrala' otvorena je u četvrtak 26. rujna 2019. u Multimedijalnom kulturnom centru Split. Fotografski projekt Magistrala Bojan Mrđenović razvija već šest godina kroz koje je sakupio više od 1500 analogno napravljenih fotografija, čiji uži izbor je već predstavljen javnosti na izložbama u Zagrebu, Splitu i Dubrovniku, a ovom izložbom u prostoru galerije Doma mladih, prezentirajući čak 150 analognih fotografija, zaokružuje svoj ciklus.
http://www.pogon.hr/images/modules/tn_article_head_1532680771-magistrala93-2x-sampling.jpg
Za razliku od prethodnih Mrđenovićevih fotografskih ciklusa, a svaki se zasniva na višegodišnjem istraživačkom radu i mnogo vremena provedenog na terenu u potrazi za najboljim svjetlom i kutom koji bi dočarao često napuštene interijere i arhitekturu u kojoj je nekad obitavao čovjek, ali je ona uslijed demografskih, političkih i inih promjena, ostala napuštena, u ovom ciklusu pred objektivnom se često nalaze ljudske figure. To su ljudi koje Mrđenović zatiče pored magistrale i u gradovima i mjestima kojima magistrala prolazi; turisti u vječnom tranzitu, turistički radnici koji nude izlete ili su preobučeni u nakaradne kostime kojima dodatno naglašavaju sav kič suvremene turističke ponude naše obale, ljude u svakodnevnim poslovima ili u dokolici koja je karakteristična bivanju uz plažu za ljetnih mjeseci, gužve, beskrajna fotografiranja te građevinske radove na svakom koraku. Ovdje jasno vidimo kontraste između onih koji su na odmoru i onih koji rade u uslužnom ili građevinskom sektoru i kojima sezona predstavlja jedini izvor prihoda.
 
Također, unatoč rapidnom razvoju digitalne fotografije, Mrđenović odlučuje ostati u domeni analognog, kako sam kaže, stoga što je kroz analogne alate učio o fotografiji, no oni su danas sve teže dostupni jer je potražnja za njima sve manja. Mrđenović koristi filmove od samo deset snimaka, i, mada naizgled ograničavajuće, to ga potiče da razmisli o svakoj fotografiji prije nego je napravi te da svojevrsni prvi odabir fotografija napravi na licu mjesta, što mu olakšava kasnije faze pripreme projekta i njegove prezentacije javnosti. Sam razvija filmove te ih onda skenira i printa, tako da je kod Mrđenovića riječ o zanimljivoj kombinaciji analognog i digitalnog, to jest o analognom procesu s digitalnim intermedijem.
 
„Jadranska magistrala, puštena u promet 1965. godine, urezana u uski obalni pojas između mora i planina, ponegdje uz samu plažu, nijemi je svjedok mijena nastalih uslijed neplaniranog i invazivnog razvoja turizma na našoj obali. Ljeti prebukirana automobilima, ljudima koji je pretrčavaju, neonskim reklamama, kupačima, turistima i prodavačima, zimi je sablasno prazni zavojiti podsjetnik na činjenicu da sveprisutni fenomen masovnog turizma rapidno mijenja demografsku strukturu domicilnog stanovništva koji uz tu magistralu živi. Već u ovom vremenskom rasponu od samo pet godina uočljive su promjene uz magistralu uzrokovane razvojem masovnog turizma, posebno divlje i pretjerane gradnje apartmana koji ponekad i sami 'istrčavaju' na cestu, do napuštenih tvornica i industrijskih i proizvodnih pogona, koji se ruše da bi se dobilo više mjesta za apartmane. Mrđenović sve ove mijene dokumentaristički, objektivno uočava i one postaju predmet ovog foto istraživanja, kako Bojan Krištofić, u jednoj od kritika zagrebačke prezentacije ove izložbe navodi „s jedne strane njegova ideja očito je bila prikazati Jadransku magistralu kao žilu kucavicu Hrvatskog primorja i Dalmacije, epsku prometnicu koja povezuje naselja i krajeve te istodobno pripitomljava uski obalni pojas između planina i mora, naoko donoseći niz taj put dah civilizacije. S druge strane, također se radi o lokalnoj žili kucavici banalne, brzopotezne varijante globalnog turizma, sa čijeg se glavnog toka sve brže i sve šire granaju kvarne kapilare sezonske ponude, od betonskih blokova koji prijete progutati preostalu tradicijsku arhitekturu duž obale, preko kakofoničnih reklama koje predstavljaju naročito napornu vrstu slikovnog zagađenja okoliša, do neprekidne opasnosti od razornih požara čiji rizik ovim procesom samo nastavlja rasti.” (kustosica Natasha Kadin)
 
Bojan Mrđenović rođen je 1987. godine u Virovitici. Godine 2011. diplomirao je na preddiplomskom studiju povijesti umjetnosti i informacijskih znanosti u Zagrebu, a 2015. godine diplomirao je na diplomskom studiju filmskog i TV snimanje na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, gdje je trenutno angažiran kao umjetnički suradnik. Izlagao je na 15 samostalnih i vise desetaka skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Hrvatskog društva filmskih djelatnika. Živi i radi u Zagrebu.
 

Nives Matijević

Dodaj komentar

Sigurnosni kod
Osvježi

Anketa

Podržavate li štrajk u školama?

Ponedjeljak, 21/10/2019

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1526 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević