Get Adobe Flash player

U tvoja mora

 
 
Možda sam samo zaljubljen u Tvoja mora,
u obline Tvojih brežuljaka
jutra na Velebitu
i večeri u Žališću
http://chongqing.sinaimg.cn/cr/2012/0116/2521518015.jpg
Možda nikad ne ću spoznati istinsku
i pravu ljubav
koja isključuje svaku romantiku.
 
Ako sam samo zaljubljen u razvaline
Tvoga kopna
ili u dušu Tvoga bitka,
oprosti mi,
 
Dopusti da živim na povjetarcu
svoje zaljubljenosti
u dubini Tvojih mora
i zelenilu svojih maštanja.
 

Joso Nekić

U suterenskom stanu

 
 
Mates i Markoni lagano su trunuli u suterenskom stanu, sada već vrlo ovisni o socijalnoj pomoći koju im je grad pružao ili neki nepoznati dobrotvori, naime, mnogi su uistinu bili sretni sa spoznajom kako odvjetnik Mates više nije u igri i posve je bespomoćan, osramoćen i neopasan, neživ zapravo.
A Vili Mates, on bi ponekad iz druge sobe noću viknuo Markoniju.
-Ja tebe znam, poznajem te. Kako si rekao da se zoveš?
I onda bi opet pijan lijegao i iznova zaboravljao na lice koje zna a ne pamti.
Povremeno bi obojica susretali začuđene poglede urednika i finih građana Kamenite ulice, koji nisu mogli vjerovati kakve barabe stanuju s njima u istoj ulici ili zgradi.
Vremenom se i Markoni prepustio čarima alkohola, koga im nikada nije uzmanjkalo, dapače neplaćeni računi obojice u obližnjim gostionicama od nepoznatih su osoba na vrijeme podmirivani.
Markoni je u tim trenucima bio sretan čovjek, potpuno bi potonuo u zaborav, njegovo se sjećanje sustavno brisalo, činilo mu se, postaje netko drugi, izbrisani ali slobodan od svega.
Sanju Markoni više nitko gotovo i nije spominjao, osim kada bi se ponetko, posve neobvezno sjetio njezine legendarne ljepote koja uništava sve oko sebe.
http://static.guim.co.uk/sys-images/Observer/Pix/pictures/2012/6/26/1340707472777/Michelle-Dockery-shakespe-008.jpg
Ovoga je proljeća svoje teške oči napokon zaklopio Vili Mates, glazbenik. O gradskom trošku sahranjen je na Središnjem groblju s tek nekoliko osoba na ispraćaju. Među njima bio je i Albert Markoni, ovoga puta posve trijezan i silno žalostan, lamentirajući kako je umro njegov drugi ja te da jedva čeka da se pridruži sudrugu iz suterena.
Sreća ga je poslužila i za nekoliko tjedana, gotovo ista grupica većinom nepoznatih ljudi ispratila je Alberta Markonija, pravnika na Središnjem groblju, Nekako, sigurno slučajno, položen je u grob do nedavno preminulog Vilija Matesa.
-Dovoljno su blizu da se vide i čuju jedan drugoga, prozborio je netko iz pratnje. Na te su se riječi svi gromko nasmijali.
Jednom su novine objavile priču pomalo mahnitog, čuvara na Središnjem groblju, koji je tvrdio da je nekoliko puta opazio nepoznatu ženu u crnini kako stoji, nepomična između dva neodržavana groba. Žena je stajala između posljednjih počivališta Vilija Matesa i Alberta Markonija. Čuvar nije mogao opisati njezino lice, bilo je uvijek prekriveno crnim velom. no izgledala je vrlo dostojanstveno, otmjeno. Grobar je istom prigodom rekao kako on zna tko je ta osoba. To je zlokobna žena, na trenutak se vratila.
 
Što je bilo sa Sanjom Markoni nitko nije znao. Svijet je jednostavno zaboravio na nju. Neki su fantazirali kada bi se netko dosjetio njezina imena, kako se ona sigurno opet dobro udala još i prije nego li je umro Markoni a drugi su tvrdili da su je vidjeli u Parizu ili Beču, iste, nedirnute ljepote.
Ni o Markonijevim sinovima, Roberu i Emilu, nije se znalo ništa.
Matesove kćeri žive u inozemstvu a Marina je u Domu za nemoćne.
A Kamenita ulica, ona i danas ima nove stanovnike, koji će tek čuti priču o Tomasima, Markonijima, Carskom i Matesima.
 

Miroslav Pelikan

Vukovarka pobjednica Drugoga književnog natječaja Stijeg slobode

 
 
Pobjednica 2. književnog natječaja 'Stijeg slobode' za najbolju domoljubnu pjesmu za 2016. je pjesnikinja SANJA KOSIĆ- ANNA iz Vukovara sa pjesmom MAJČIN VAPAJ
http://www.kns.ba/s/images/stories/7Susteti-2/Sanja%20Kosic.jpg
Sanja Kosić
 
Trećega kolovoza 2016., u 20.00. – „Stijeg slobode“, finalna večer – „Stina pradidova“, na ljetnoj pozornici kninske tvrđave. Sve je počelo hrvatskom himnom, bez najave, u izvedbi umirovljenika grada Knina, zbor „Zlatne godine“, na znak voditeljice. Nazočnima izuzetno posječene pjesničke večeri Domoljubne poezije (od 517 prispjelih pjesama odabrano je za ovu večer njih 20) na kninskoj tvrđavi ispod Stijega slobode obratila se voditeljica finalne večeri „Stijeg slobode – Stina pradidova“- Marija Antonija Vodanović iz Vodica riječima:
 
- Poštovani, i u ovom svečarskom činu nikad ne smijemo zaboraviti naše najodvažnije sinove i kćeri koji su ugradili svoje živote u slobodu hrvatskog naroda. Svima njima na čelu sa prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, minutom ponosne hrvatske tišine odajmo najdublju počast. Neka im je laka slobodna hrvatska gruda!
Pokrovitelji finalne večeri festivala Domoljubne poezije „Stijeg slobode“ Knin – Pakoštane 2016., bili su: Grad Knin, grad Zadar, Zadarska i Šibensko – kninska županija, „Zadarska privatna gimnazija s pravom javnosti“.
Na samom početku nazočnima su se obratili organizatori: Nikola Šimić Tonin, predsjednik Hrvatskog književnog društva Ogranak Zadar, idejni tvorac manifestacije govoreći o njenome odjeku čemu svjedoči broj prispjelih pjesama na pjesničku manifestaciju Domoljubne pjesme, te Ante Nadomir Tadić Šutra, predsjednik glazbene udruge Knin fest, suorganizator, koji je domaćinski pozdravio uvažene goste, posebice Charlesa Bilicha svjetski poznatog slikara iz Australije hrvatskih korijena, čije slike dosežu milijunske iznose, jednu od svojih slika prodao je za 1, 7 milijuna australskih dolara. Došao je iz Australije dati svoj obol akciji „Knin za Vukovar“ u obnovi vukovarskoga Vodotornja.
U ime grada Zadra nazočnima se obratio profesor hrvatskog jezika i književnosti Joso Nekić pročelnik za prosvjetu grada Zadra i prenio pozdrave zadarskoga gradonačelnika Božidara Kalmete. Pozdravio ideju koja mostom stihova povezuje županije, gradove, Hrvate u svim zakutcima kugle zemaljske, a kako i sam piše i objavljuje, (izdao dvojezičnu hrvatsko – njemačku knjigu pjesama) kazao jednu svoju pjesmu.
 
Izaslanik grada Zagreba u ime gradonačelnika Milana Bandića bio je prof. Tedi Lušetić.
Domaćin, gradonačelnik Hrvatskog kraljevskog grada Knina, gos. Nikola Blažević, pozdravio je nazočne, ukazao na značaj manifestacije Domoljubne poezije koja govori kninskom tvrđavom kako to kaže i idejni tvorac pjesničke manifestacije Nikola Šimić Tonin u svojoj pjesmi: „Krštena si zemljo na tvrđavi Knina“. Finalna večer nosi ime po stihovima suorganizatora pjesnika Ante Nadomira Tadića Šutre: „Stina pradidova“, a gdje je ta stina ako ne na tvrđavi Knina!? Nakon ovih riječi otvorio je festival domoljubne riječi.
Pozornica je prepuštena 21 pjesniku od njih 517koji na natječaj poslaše svoje radove, čiji stihovi iscrtaše najljepše domoljubne mozaike Lijepe naše.
 
Prvi nastupi Vlatko Majić, profesor hrvatskog jezika i književnosti, objavio 8 knjiga poezije i proze. Nagrađivan i prevođen na više jezika. „Stijeg slobode“ anagram „Dost je bilo seg“... i tako od 1 do 21. 1. Vlatko Majić ,,Stijeg slobode˝ anagram  ,,Dost’ je bilo seg’˝; 2. Lovrić Fabijan „Sloboda“, koji iz samo njemu znanih razloga kazao neprijavljenu pjesmu; 3. Marin Fuzul ,,Pismo ratnika 2015˝; 4. Julijana Plenča ,,Krasote i brazdanja˝; 5. Vendelin Karačić ,,Moja domovina˝; 6. Grgo Mikulić ,,Oprosti im Bože˝; 7. Dragan Mučibabić  ,,Zaboravit ne mogu˝; 8. Zoran Čapalija – Čaplja ,,Domovino˝; 9. Anđelka Korčulanić ,,Zov domovine˝; 10. Nedjeljko Osterman: „Dom“; 11. Matej Škarica ,, Hrvatska A.D. 2014˝ , izuzetna i zapažena pjesma; 12. Neda Dukarić Kosteloc ,,Mati moja˝; 13. Nela Stipančić Radonić ,,Ispod kamena˝ ; 14. Zdravko Ostojić: „Klavijatura“; 15. Sanja Kosić – Anna ,,Majčin vapaj˝; 16. Franka Fani Kohn ,,Kolijevka sam navijek ponosita roda˝ od mnogih ostao je žal zašto ista pjesma nije bolje kazana; 17. Tomislav Meštrić ,,Grom˝; 18. Zdravko Odorčić ,,Živim te srcem od prvog plača˝; 19. Mirjana Pejak Peki ,,Povratak hrvatske duše˝; 20. Slavko Vranjković ,,Vukovarska golgota˝...
Nedjeljko Osterman zatražio je da njegove stihove na kninskoj pozornici kaže njegova supruga, kako ne udovoljiti toj želji... Stihove pjesme pjesnika Tomislava Meštrića, „Maloga Meštra“ s otoka Kukljice, kazao je nadahnut stihovima Enio Grdović, predsjednik društva Zadarskih Arbanasa.
S pozivnicom organizatora svoje stihove kazali su: Željka Marija Čorak iz Vankuvera, daleka Kanada „Srpanj 1995“  i Ivica Oršolić „Na grobu hrvatskog vojnika“.
21 pjesnik za 21 godinu slobode, samostalnosti i ponosnog vijorenja naše trobojnice: crven, bijel i plavi, na kninskoj tvrđi – „Stijeg slobode“ nad „Stinom pradidova“.
 
Ante Nadomir Tadić Šutra, prije povlačenja prosudbenoga povjerenstva do konačne odluke o pobjedniku II po redu manifestacije Domoljubne pjesme, pročitao je izvadak iz poeme: „Ustani kada kažeš Vukovar“ Nikole Šimića Tonina i svoju pjesmu „Stina pradidova“. Zvijezda večeri, klapa Sinj održala je mali koncert antologijskih skladbi.
Prosudbeno povjerenstvo u sastavu: Nikola Šimić Tonin; idejni začetnik manifestacije, afirmirani književnik iz Zadra i Knina, predsjednik Hrvatskog književnog društva Og. Zadar. Ante Nadomir Tadić Šutra; suorganizator, pjesnik i književnik, predsjednik glazbene udruge Knin fest. Gradonačelnik grada Knina gosp. Nikola Blažević. Joso Nekić, pjesnik, profesor hrvatskoga jezika i književnosti. Pročelnik za prosvjetu i obrazovanje grada Zadra. Žaklina Kutija, književnica iz Zadra, ravnateljica „Zadarske privatne gimnazije s pravom javnosti“. Mirjana Majić, pjesnikinja iz Zadra, predsjednica udruge Makedonaca grada Zadra. Andreja Malta, hrvatsko – slovenska pjesnikinja, kulturna djelatnica te istaknuta članica udruge Slovenaca „Lipa“. Valerijo Orlić, pjesnik s otoka Paga, počasni predsjednik HKD. Dr. sc. Dragan Gligora, urednik na Hrvatskome radio Kninu. Davor Jašek, istaknuti skladatelj, glazbeni urednik Hrvatskoga radio Knina. Prof. Goran Mrnjavac, kulturni djelatnik. Ledi Oreb, urednica na Hrvatskoj radio televiziji. Tedi Lušetić, izaslanik gradonačelnika grada Zagreba. Charles Bilich, istaknuti likovni umjetnik. Mato Čurak, kulturni djelatnik, dragovoljac Domovinskoga rata. Anita Martinac, pjesnikinja iz Mostara, dragovoljac Domovinskoga rata, pobjednica prve manifestacije Domoljubne pjesme „Stijeg slobode“ – Knin – Pakoštane 2015. Tomislav Vrdoljak, zamjenik župana Šibensko – kninskog. Josipa Rimac, saborska zastupnica. General Mate Ostović, zapovjednik hrvatske kopnene vojske Karlovac. Nenad Damjanović, pročelnik za Društvene djelatnosti grada Knina. Mato Milanović, ravnatelj POU Knin. Veselko Bilić- Srećko, pjesnik, stopostotni invalid Domovinskog rata.
 
Mnogobrojno prosudbeno povjerenstvo donijelo je jednoglasnu odluku koju je objelodanio predsjednik prosudbenoga povjerenstva i ujedno počasni predsjednik HKD Valerijo Orlić, koji se obratio prigodnim riječima, dajući punu potporu manifestaciji i kao istaknuti pjesnik što bi drugo već pjesmom koju je napisao za ovu prigodu produžio neurozu iščekivanja odluke povjerenstva. Učesnici su pozvani na svečanu tribinu.
Ravnateljica „Zadarske privatne gimnazije s pravom javnosti“, književnica i voditeljica niza „Smotri folklora u Polači“, zaljubljenica u klapsko pjevanje, uručila je voditelju klape Sinj Mojmiru Čačiji svečanu diplomu: „Stijeg slobode“.
 
Dvije ravnopravne nagrade za II. mjesto pjesničke manifestacije „Stijeg slobode“ dobile su iz ruku organizatora Nikole Šimića Tonina i Ante Nadomira Tadića Šutre pjesnikinje: Nela Stipančić Radonjić („Ispod kamena“) i Neda Dukarić Kostelac („Mati moja“).
Sanja Kosić – Anna iz Vukovara, odlukom prosudbenoga povjerenstva, pobjednica je II po redu „Stijega slobode“, manifestacije Domoljubne poezije Knin – Pakoštane 2016., - pročitao je odluku povjerenstva njegov predsjednik Valerijo Orlić - i u Pakoštanima će pred sam rođendan generala Ante Gotovine imati pjesničku večer.
Pobjedničku diplomu „Stijeg slobode“ pobjednici predao je kninski gradonačelnik Nikola Blažević. Umjetničku sliku, rad akademskoga slikara iz Zadra, Borisa Žuže, pobjednici je predao pročelik za prosvjetu i obrazovanje grada Zadra prof. Joso Nekić.
Do sljedeće godine, nadamo se službenome pokroviteljstvu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarević. Pokrenut je službeni postupak proglašenja pokroviteljstva.
 
Pobjednička pjesma Sanje Kosić – Anne: Majčin vapaj: Sačuvaj me, Bože, /dušu da ne / ukaljam kletvom / kad zaboli me rana / Suviše krvi i suza palo je / u svitanju hrvatskog dana // Ne brojim otkucaje sata više / Ne osluškuje majka / poznati korak u gluhoj noći / Tek / srce promuklo: / "nema ga", viče, / i jecaj taj peče u samoći // Slomila me odavno tuga, / gladnu nesanicu / noćima svojim hranim / U boli iščekujem jutra / i pravo na istinu / kao sin / moj hrvatsku grudu, branim // Godina za godinom ide, / prolaze dani i sati, / život primiče se kraju, / gubim strpljenje, gubim snagu i san / Isti me očaj  u korak prati / pa kao ptica slomljena krila / vapajem istim započinjem dan // Ne sudite mi, molim vas, oštro, / ta obična sam  mama / i još tako malo vremena imam / s vjetrenjačama da se borim / Moji obrazi stidom ne gore / dok klečim pred vama / nit ponizno saginjem glavu / dok za milost vas molim / Kosti / Samo mi kosti njegove dajte, / u toj želji gorkoj srce često vrisne / Njih umorna majka ište / da ga još jednom drhtavom rukom / na grudi svoje stisne, / molitvom pokrije tihom / i na počinak posljednji spremi / vodicom svetom // Dosta je bilo laži / U prozoru gasne svjetlo posljednje svijeće, / čeznem za mrakom / Ne plačite za majkom, ne nosite joj cvijeće, / samo joj dajte da sniva / sa svojim sinom junakom // Više ga nema / Gorčine puste majčine suze su pune / Uslišite molbu, kosti mi njegove dajte, / ne  tražite majka da vas kune / Teška su vaša djela, al želim vam sreću, / ako bar jednom budete ljudi, / Ja ne mogu i neću, / za sve što učiniste nebo neka vam sudi
 
SANJA KOSIĆ- ANNA: Rođena je 27. 7.1965. godine u Vukovaru, gdje i danas radi kao medicinska sestra. Kćer je i supruga dragovoljca domovinskog rata, te majka dvoje odrasle djece. Književnost voli i prati od rane mladosti, a posebna strast joj je poezija koju piše, samozatajno, već dugi niz godina. Svoj javni put u poetskom izričaju započela je na Facebook-u pod imenom Anna Maier, odatle je ostao nadimak Anna. Sudionik je Međunarodnog festivala „Dani ljubitelja knjige“ u organizaciji HKD Rijeka, Međunarodnog pjesničkog festivala „More na dlanu“ ( Trogir 2012, i Biograd n/m 2013, te Pula 2015 ) u organizaciji „Kulture snova“ iz Zagreba, VI „Novosarajevskih književnih susreta“, „Lire naive“  u organizaciji Matice hrvatskih iseljenika u Subotici, Međunarodnih pjesničkih susreta u Gunji, kao i Županjskog šokačkog sijela, Večeri duhovne poezije, te brojnih pjesničkih druženja i manifestacija u Hrvatskoj  i šire. Godine 2014 na Festivalu domoljubnih pjesama u Vukovaru zauzela peto mjesto, na što je osobito ponosna. Pjesme su joj objavljene u četrdesetak zbornika poezije, uglavnom međunarodnog karaktera. Teme pjesama su ljubav i život općenito, fascinirana je Dunavom, rijekom koja protiče kroz njen rodni grad, te mu se u mnogim pjesmama obraća, kao starom prijatelju. Članica je Udruge za kulturu i turizam „Providenca“, Biograd n/m, kluba poezije „Kultura snova“ iz Zagreba, te KLD Rešetari. Prva samostalna zbirka poezije objavljena joj je 2013. godine pod nazivom „Srce od pijeska“, a u pripremi je druga knjiga koja bi trebala iz štampe izaći krajem godine.
 

Nikola Šimić Tonin

Vatru i ljubav kriju

 
 
Oči zlatne Tvoje,
Svijetle, plave boje,
Tužne, prozirne, mile,
Nježne ko nit od svile.
http://www.marinovic-konavle.hr/img/14slide.jpg
          Vatru i ljubav kriju,
          Groznicu, vjeru i dušu,
          Odraz su tvog srca
          Željnog nježnosti i sunca.
 
Ispod pogleda krhkog
Ko snježne pahulje mekog,
Skriva se želja neka
I ljubav, ljubav se čeka.
 
            Volio bi da ljubav utopim
            U očima tako dubokim,
            Da živim, da gledam dobrotu
            U očima plavim
             I snivam za anđelom zlatnim.
 

Tiho Vranješ

Anketa

Sviđa li vam se Tuđmanov spomenik Kuzme Kovačića?

Subota, 15/12/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1221 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević