Get Adobe Flash player

Pokazane vrijednosti amaterske kulture na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini

 
 
Od 19. do 21. svibnja 2016. u Hotelu Pineta u Vrsaru održana je 9. međunarodna konferencija pod nazivom "Connect - Influence – Inspire - Models, Practice and Policy in Creative Participation" u organizaciji AMATEO – European network for active participation in cultural activities, Saveza udruga – Hrvatski sabor kulture i Maistre d.d., uz suorganizaciju Općine Vrsar i Turističke zajednice Općine Vrsar, a pod pokroviteljstvom Istarske županije.
http://porestina.info/wp-content/uploads/2016/05/Amateo-Pineta.jpg
Trodnevna konferencija okupila je 34 predstavnika krovnih udruga iz 12 europskih zemalja kao i zemalja iz regije. Raspravljalo se o modelima, praksi i kulturnim politikama u Europi i regiji te o njihovom utjecaju na društvo kroz rad različitih mreža. Cilj konferencije bio je pokazati vrijednost amaterske kulture na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te kako ona može doprinijeti na podizanju svih oblika standarda pojedinaca i lokalne zajednice. Na konferenciji su izlagali: Jim Tough (Škotska), Ivo Peeters, Bieke Vanlerberghe i Iris Raspoet (Belgija), Daphne Wassink, Wies Rosenboom i Piet Roorda (Nizozemska), Aled Rhys Jones, Damien McGlynn, Cassandra Baron (Velika Britanija), Susan Fazakeley i Villy Dalland (Danska) Zane Neimane (Litva), Igor Teršar (Slovenija) te Vladimir Torbica, Dražen Jelavić, Goranka Horjan, Nikolina Radmilo Pivčević, Nina Obuljen Koržinek, Aleksandra Uzelac, Ljiljana Breulj Štimac i Ines Kovačić Drndić (Hrvatska).
 
Amateo konferenciju na terasi Resorta Belvedere svečano su otvorili tajnik Hrvatskog sabora kulture Dražen Jelavić, predsjednik Amateo mreže Aled Rhys Jones, direktorica Turističke zajednice općine Vrsar Natalija Vugrinec, predstavnica Maistre d.d. Ines Kovačić Drndić te pročelnik Ureda za kulturu Istarske županije Vladimir Torbica. Prigodan kulturni program u izvedbi Ženskog pjevačkog zbora Mendule iz Vrsara pod ravnanjem maestra Tome Njegovana te članova KUD-a Mate Balota iz Raklja popratili su sudionici i izlagači na Konferenciji. Tom prigodom, u Hotelu Pineta otvorena je i izložba radova Društva likovnih stvaratelja iz Pazina pod nazivom Boja glazbe.
 
Trodnevna konferencija završena je 21. svibnja Generalnom skupštinom Amateo – europske mreže za aktivnu participaciju u kulturnim aktivnostima i zajedničkim večernjim koncertom Muškog pjevačkog zbora Cwmbach iz Walesa (Velika Britanija) i Mješovitog pjevačkog zbora Roženice iz Pazina u crkvi Sv. Marije pokraj mora u Vrsaru. Zborovima su ravnali Benjamin Pinnow i Ines Kovačić Drndić, a bilo je to još jedno događanje u nizu manifestacija u okviru FAKS festivala u organizaciji Maistre d.d.
 

Filip Kovačević, univ. bacc. informatol. i philol. slav. merid. 

Lukša Peko izlaže u u Studiju Moderne galerije Josip Račić u Zagrebu

 
 
Istaknuti suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski slikar iz Dubrovnika Lukša Peko, rođen 1941. u gradu ispod Srđa. Prve slikarske poduke dobio je od Antuna Masle i Koste Strajnića. Diplomirao je 1965. godine na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti u klasi prof. Otona Postružnika i prof. Đure Tiljka. Godine 1965. godine prvi puta izlaže s kolegama Trostmannom i Škerljom. Samostalno je izlagao na brojnim izložbama u domovini i inozemstvu. Koncem travnja predstavio je u zagrebačkom „Josipu Račiću“ osamnaest slika većeg formata, akrila na platnu iz poznatog ciklusa „Terra Incognita“, koje su netom prije, u travnju bile prezentirane u mostarskoj Galeriji Aluminij.
• Gospodine Peko, koliko se simbolike krije u Vašoj nepoznatoj zemlji? Je li to nepoznata zemlja koju želite otkriti ili je želite zadržati tajnom?
- Nepoznata zemlja i meni je nepoznata. Sve ovo što sam napravio totalno je nepoznato. Možete raditi nešto što doista ne postoji, da bi ipak kasnije otkrili da negdje nešto slično ipak postoji. I to je ono najljepše, stvarate nešto čega nema, meni je to u biti zabava, stvarate nešto što ne postoji, neki krajolici ili dijelovi nečega, koje sam zamislio, ali moram priznati, koje mijenjam, prilagođavam svojim zakonima. Naravno, svojim likovnim zakonima gdje „krojim“ i „šivam“ onako kako mi osjećaji nalažu da trebam „šivati“.
• Dakle, govorimo o krajolicima koji su potpuna imaginacija?
- Potpuna imaginacija. Istina oni su plod mojih određenih gledanja, više razmišljanja. Recimo, putovao sam Hercegovinom i opazio sam nešto sasvim slično onome što sam naslikao. Pojavila su se neka brda, moguće i planine, potpuno nalik onome što sam izmislio a da to prije nisam vidio. Pojavili su se i neki otoci, neke hridi i stijene koje sam susreo kasnije negdje u priobalju.
• To Vas je iznenadilo?
- Iznenadilo me je, naravno. Gledao sam i jedan dokumentarac o Australiji, također sam prepoznao sličnost nekih prostora s mojim slikama, a nikada nisam bio u Australiji. Ja sve te slike doživljavam kao osobnu avanturu gdje se krećem u nečemu nepoznatom. Ali kada stvorite nešto, onda to više nije nepoznato. To postaje poznato ponajprije meni a kasnije i svakom onom tko gleda te slike.
 
• Izložili ste velike formate.
- Da, sve su to veliki i veći formati, najveći su 120 x 140 cm, veći dio je 90 x 80 cm. Inače, imam u ovom ciklusu još i većih ali i manjih slika, koje ovdje nisu izložene jer je ovaj galerijski prostor ipak zahtijevao manji broj slika i u njemu je izložen samo jedan manji dio cjelokupne „Terre“.
• Vi ciklus Terra Incognita praktično radite u svim formatima, od malih do velikih.
- Ovisi, što imam od gotovih platna pa izaberem. Nekada radim veći a nekada manji format. Napravim recimo deset velikih slika i onda prijeđem na manje. I tako neprestano, veliko-malo, a to je ono što se zove radost rada i radost stvaranja.
 
• Unutar Vašeg doista velikog, obimnog ciklusa Terra Incognita postoje li podciklusi? Postoje li neke razlike, varijacije?
- Naravno da postoje. Jer umorite se radeći nešto dugo i uvijek postoji opasnost da se ponavljate. Kada se počnete ponavljati a to jasno vidite, jednostavno se okrenem crtanju, odmaknem se od slikanja, ponekad i šest mjeseci. Tada obično radim male slike drugom tehnikom, više ne akrilom nego uljem, akvarelom, gvašem, sepijom, laviranim tušem itd.
• Koja je motivika na tim malim slikama?
- Riječ je o motivima iz kojih je ciklus Terra Incognita i nastao, samo rađeni na sasvim drugi način, to je onaj nukleus iz koga se sve razvilo. To su zapravo slike – improvizacije u kojima kasnije mogu naći nešto što ću ponoviti na jedan sasvim drugi način i to je u stvari najljepši način da se zabavim i odmorim, da bih se kasnije vratio prvobitnoj ideji i osvježen nastavio gdje sam zastao.
• Po čemu se razlikuju slike?
- Najprije po tematici, male slike su više prepoznatljive, djeluju stvarnije. Veliki ciklus je sofisticiraniji i kompliciraniji, zahtijeva puno više rada, vremena i koncentracije. Dug i mukotrpan posao, ponekad možda i predug ali u konačnici nešto nastane
• Rekao bih da u ciklusu Terra Incognita ima dosta apstrakcije?
- Ne posve, ali ako zasebno pogledamo dio slike tada možemo vidjeti čistu apstrakciju. Ipak je sve u ovom mome ciklusu figuracija, na nekim dijelovima ima nečega nalik apstrakciji ali sliku treba gledati u cjelini a onda se osjeti da prevladava figuracija.
• Što je novo u atelijeru?
- Završavam ciklus Terrea Incognita jer se ne želim ponavljati. Možda još imam nešto vremena kako bi ciklus u potpunosti završio. Ne trebam se ponavljati nego raditi nešto drugo. Krećem u nešto posve drugo ali je vezano za ovo što sam radio. Krećem sa skicama i malim slikama, radim i jednu grafičku mapu. Grafika je jako dobra kao odmak, ulazite u sasvim drugi svijet, skučeni svijet, svijet koji je pomalo pojednostavljen, naravno riječ je i o manjim formatima, sve je intimnije. To mogu raditi kod kuće na užasavanje moje supruge koja misli da sam kuhinju pretvorio u grafički kabinet.
 

Miroslav Pelikan

     Stazama čeznuća

 
 
                Prošećem li gradom
                Dok me brige tište
                I tramvaji poput muha zuje,
                Dok reklame šarenilom vrište,
                Hoće li me šetnja ispuniti nadom? 
                Kad stignem do Griča,
http://www.djecamedija.org/wp-content/themes/Insignia/lib/scripts/timthumb/thumb.php?src=http://www.djecamedija.org/wp-content/uploads/2013/06/a.g.-mato%C5%A1.jpg&w=720&h=380&zc=1&q=100
                Hoće li se stara ponoviti priča
                Matoša na klupi, ogrnutog lišćem,
                Pa ću pitat sebe i laterne snene:
                "Jesu li mi sanje već zaboravljene?
                Zašto dođoh amo?
                Što tu sada išćem?
                I zar samo
                Stazama čeznuća kada zalutamo
                Matoš nam sa Griča
                Putokazom biva
                I stara se priča
                Opetuje. Živa?"
                Prošećem li gradom
                Gdje tramvaji zuje
                I žamor se trudnih ljudi čuje,
                Dok laterne žmirkaju u tami,
                Hoće li mi Matoš doviknuti sa Griča:
                "Još nam nije završena priča.
                Ne budimo sami, 
                Ni u svjetla sjeni!
                Dođi amo, primakni se k meni,
                Jer kad mrakom svijetle makar svjetla dva,
                Potrajat će svjetlost za vremena sva!"
 

Malkica Dugeč, 5. 4. 2016.

Zli dušmani u ljudskom obliku

 
 
Zašto?
Zašto, Bože,
to si dopustio?
Pred očima da mi Grad umire.
Horde da ga bradate poruše,
zli dušmani u ljudskom obliku…
Razuzdani bez srca i duše…
http://direktno.hr/images/cache/700x350/crop/images%7Ccms-image-000003773.jpg
Zbog svih one kojih više nema.
Enigma je, vječita dilema…
 
Zašto, Bože,
to si dopustio
Otvorene da mu gledam rane
Da mu vidam dušu što nestaje.
Tvoje svjetlo da nam se ugasi
Na samrti snagu što nam daje…
 
Zašto, Bože?
 
Nismo li Ti, dovoljno pokorni?
Il' se nismo dovoljno molili?
Odasvud su nepozvani stigli…
Tko su oni da bi nam sudili
Reci, Bože,
 
Tko su oni da bi nas kaznili?
 
Reci, zašto,
što trebamo činit?
Nisu li nam odbrojani dani
Ruke naše, sklopljene odavna …
Sve više je onih nepozvanih
 
Sve je više, hordi, bezbožnika,
što satiru svo, Tvoje, poslanje
Oteli se, Bože, oteli se…
Odvodili ko ovce na klanje
 
Reci, što je? Što će s nama biti…
Ljubimo Te, samo nas zaštiti…
 

Vladimir Živaljić

Anketa

Podržavate li braniteljski prosvjed u Vukovaru 13. listopada 2018.

Nedjelja, 23/09/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 976 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević