Get Adobe Flash player

Grička vještica je saga, koju je Marija Jurić Zagorka ispripovijedala u sedam knjiga

 
 
Nakon 24 godine ponovno Histrioni izvode Gričku vješticu u Zagrebu. “Grička vještica” većini je ljudi u našoj zemlji poznata barem po imenu. Najpoznatije djelo Marije Jurić Zagorke nekima je tek prašnjava hrpa knjiga na polici, drugi u njoj vide isto što i neskloni kritičari koji su literaturu koju je Zagorka stvarala nazivali “šund literaturom za kravarice”, dok su ljubavne priče koje nalazimo na stranicama knjiga, baš kao i povijesno vrlo točan prikaz jednog vremena i njegovih zabluda, mnogima drago štivo.
http://www.buro247.hr/thumb/625x1250_0/images/kultura/vijesti/histrioni625-3.jpg.pagespeed.ce.z8Q6HBwc2a.jpg
Grička vještica je saga, koju je Marija Jurić Zagorka ispripovijedala u sedam knjiga. Prvo postavljanje na scenu bilo je daleke 1916. godine u zagrebačkom HNK. Nakon dugog vremena zagrebačka će publika ponovno moći na sceni vidjeti “Gričku vješticu”, i to u izvedbi Glumačke družine Histrioni, koja sa Zagorkinim djelima ima poseban odnos. Upravo su joj oni, zbog svega što je učinila, podigli spomenik u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici. Osim toga, na scenu su postavili njezina djela “Kći Lotrščaka”, “Vitez slavonske ravni” i “Jalnuševčani”. Tu je i “Grička”, kojoj su udahnuli kazališni život čak tri puta: 1987., 1994. i ove godine. Predstava će biti pretpremijerno izvedena 5. srpnja na ljetnoj sceni Opatovina, dok je službena premijera zakazana za 8. srpnja, a igrat će cijelo ljeto.
 
Radnja počinje proslavom rođendana kontese Nere, koju u novoj predstavi glumi Mada Peršić. Na tom rođendanu publika doznaje kako se napredni hrvatski đaci bore protiv praznovjerja i progona vještica. Sluškinju Nerine bake optužuju da je “coprnica”, no plemenitašice u to ne vjeruju i skrivaju je. Kada se to otkrije, slijedi optužba da su i one same vještice. U predstavi igraju i Adnan Prohić, Petra Težak, Tomislav Martić, Zlatko Ožbolt, Aleksandra Demše, Ivica Pucar, Žarko Savić, Martin Kuhar, Franjo Kuhar i mnogi drugi. Predstavu je adaptirao Zlatko Vitez, a dramaturg Vladimir Stojsavljević.
 

Anđelka Felja

Ravnokotarska pripetavanja s motikon

 
 
Čovku moreš svašta reći, opcovati i njega i ženu mu, al nemoj mu reći da mu vino nevalja. To je smrtni gri, započinje pobratin Markan. Zna un kako će okupti ljude oko našeg stola na Raskrižju, podenovo sada kad je vrime od pritakanja i kušavanja.
Moje je grom gromova, nikad bolje, odma će Živko stričov.
E bićes malo doda cukra, dobaci Ante Maltež.
U mom nema ništa neg kako ga je Bog da, nastavlja Jure pokojnog Stipana.
Ko kuša moje, vaik će ga biti žedan, prsi se Šimun, unuk Ćire Jalovača.
Moje vako, moje nako, bez cukra i biculfita, bez sumpora, već se izbistrilo, mirli na još, nemore biti bolje. Mojej najbolje.. I tako rič po rič, bućerin po bućerin, počelo se i pičkarat. Ćaćina, materina, ajde ti lipo u tri .. Da pobratin Markan nije intervenira 100 postob došlo do svađe, a morda i tuče.
Stante ljudi, što ste se zapinli. Ajmo lipo sva vina kušat i ocjenti kakvoj čije, pridloži Markan.
Misliš da svak svoje donese amo na Raskrižje, upitno će Živko stričov. Il da iđemo od kuće do kuće i probamo svačije na licu mista?!
Uzorki iz kunoba
Dok uni tako nagađaju i palamude sve iz prikrajka prati mali Ćupo. Zaizvintu se pravi nezainteresiran, zvirka okolo i uvik ništo dirka po unom svom mobtelu. Ajfonu. Morda je koga i zva, sla poruke, inšomo kad je rasprava o ocijenjivanju vina krenla krivin puton, brez izgleda da ikad išta bude održano, evot na Raskrižje , ki naručen, nenadano uleti okorjeli agronom Tumac,
U čemu je problem, upita un još s vrata, a kad je sasluša sve, un ćet odrišto: Ocjenjivanje mora bit pošteno po svim pravilin. Il ga neće biti, reče Tumac. Znači, nećete sami donosti uzorke svog vina. Mali Ćupo i ja, dolazimo u vaše kunobe i podrume te iz bačve il bocuna kojega vi rečete ulivamo u bocu od litre vino za ocjenjivanje. Na bocu se upisuje broj, šifra, tako da uni koji budu ocjenjivali ne znaju čije je koje vino. El jasno?! Triba dogovrti s gospodarom krčme na Rakrižju da nan da ključ od gostinske sobe. Tamo ćemo stavti sve uzorke. Nema otvaranja do degustiranja i ocjenjivanja.
E, a ko će ocjenjivat, pita Živko stričov. Da neb bilo namištaljke i privare?!
Neš ti vinara pa će vas varat. Reću Grubišiću da dovede svoje profesionalce, ocijenjivače s certifikatom, ako znate što to znači?!
Svi osin Ćupe.
http://www.korlat-vina.hr/images/cms_page_text/1_image.jpg
Uni su van stručnjaci, enolozi ovlašteni za ocjenjivanje. Ocjenjuju bistroću, boju, miris i okus vina, svakog pojedinog vina, upisuju bodove u formular i zbroje ukupne bodove. Sve prikontrolira precjednik Ocjenjivačke kumisije i prema broju bodova pravi rang listu. Tko od mogućih 100 skupi od 75 do 79,9 bodova dobiva brončanu, od 80 do 84,9 srebrenu i od 85 pa dalje zlatnu.Titulu šampiona osvaja ko dobije najviše bodova, pojašnjava Tumac. El, jasno?! Ako je svima jasno , pridlažen da od sutra mali Ćupo i ja počnemo prikupljat uzorke, prikosutra ocjenjivanje, u nedlju proglašenje pobjednika. Ako se gospodar složi na Raskrižje ćemo dovesti i Bepa Matešća, ako ne pristane Mladen Grdovć, pa nek jednom i ode na Raksrižju bude fešta kakve dosad nije bilo. Potpaljuje Tumac, znajuć da svi strahuju od ocjenjivanja pa da se neb pridomislil unće brženbolje na glasanje. Tko je “za” nek digne ruku?
I, isukrstam, svi digoše. Svi osin malog Ćupe, jer un ionako, obzirom na svoju ulogu, triba bit suzdržan. A da neb bilo nikakve sumlje, nedajbože sukoba interesa, un svoje vino neće ni dat na ocjenjivanje.
Vino da i Uhljeb
Od konobe do konobe, skuplo se okupno 19 uzoraka. Deset crnih i devet bilih, što iz našeg što iz susjednih mista.
Svoje vino da je i vjećnik Budislav Džepna, zvani Uhljeb. Un ti je u pešest nadzorni odbora, ne živi od polja i vina, ali već je više puta nagrađivan i to na puno jačin natjecanjin od ovog na Raskrižju. Olamlani se okitje zlatnom medaljon i na regionalnom natjecanju VincekovoFest. Biće napeto, kaže pobratin Markan.
A ako Uhljeb ne pobjedi morda se ocjenjivanje i poništi?! Svašta se šuška po selu.
Ovo Milanović, Petrov, Plenković i to kako pulitčari jedan drugom vadu mast prid izbore nije ni sjena. Pičkin dim.
Napetost na vrhuncu
 
Napetost je dostigla vrhunac u nedlju pridvečer, kad je na Raskrižju počelo proglašenje pobjednika. Došlo čudo svita. Nekob pomislije daj tu i cili Most, da uni tu slave svoj uspjeh na izborin, divani pobratim Markan. Svi došli osin  malog Ćupe. Ni njega ni njegovog Ajfona.  Dije, dam je znati, radoznalo će i Šimun, unuk Ćire Jalovača. 
A da nije oča gor u metropolu mirti Milanovća i Plenkovća. Neb me začudlo da se zaputja i u Meriku kod Trampa i Hilarce, nagađa Živko stričov.
Svi na sav glas divanu u isto vrime, Bepo piva  dok agronom Tumac od pricjednika žirija uzima liste da još jednom prikontrolira zbroj bodova.
Četri vina, dva bila i dva crna su odbačena. Činimse baš od unih, što su se malo prije likoval daj njijovo najbolje.. Živkovo očlo na kvasinu, Šimunovo smrdi na pokvarena jaja, Jurno minja boju, Blajino mutno..
A, sada, da vidimo pobjednike, najavljuje  Tumac, proglašenje najboljih. Najprije u kategoriji bili vina.
 Bravo Balota
Treće misto, 77 bodova i brončanu medalju dobilo je  vino pod brojem 7. To je vino Vinka Pavlinovog, od domaćeg bira debita i maraštine.  Nije, Dinko,  zaništa završja tečaj za vinanogradara i vinara u Biogradu. Dobija diplomu i upisa u radnu knjižcu . Sada more otvoriti i vlastitu vinarju.
Drugo misto,  82,5 boda i srebrena medalja pripala je vinu pod rednim brojem 3. To je vino Svetislava Galovća Tote iz susjednog sela.   Mišani birovi iz starog vinograda i šardone iz novog kojeg je podiga uz pomoć struke i državnih  poticaja.
Prvo misto, 86 bodova i zlatnu medalju osvojilo je vino pod rednim brojen 9, a to je  vino  Mate Malteža zvanog Balota, od žute maraštine. Un nije žurja. Potrga za svetog Mihovla, kad  u drugin vinogradin nije više bilo ni čevulja.  Čekaj Balota slador i optimalne kiseline. Ima šoldi, more plati analize u Institutu, a slušaj i naputke poznatih enologinja Marine i Nikoline.
Bravo Balota, plješćite mu, poziva okupljene Tumac, pa ćemo na crna.
 Poziv cilom Mostu
Treće misto, 77 bodova i brončana medalja vino pod brojen 2. Toj vino Stipana Kudrovća, mišani birovi iz starog vinograda pokojnog mu dida Cimprijana.
Drugo misto, 83,5 bodova i srebrena medalja  vino pod brojen 10. Vino Šimuna Posedarskog unuka Ćire Jalovača iz vinograda kojeg nemoš od lipote gledat. Ni kunoba mu nije za bacti.
Ustoličenje kuma Ante
Prvo misto,  88,5 bodova i zlatnu medalja  ide murgašu Ante Sovarca . Kumu Anti kako ga svi zovu u  susjednom selu. Unaj što se oženja s 14 godina. A ko se rano oženi i rano marenda nikad se ne kaje.  El tako. O vinogradu učija radeć na Baštici. Izmiša sitnu plavinu, babić i merlot. Upućeni divanu da muj pomaga i čuveni enolog Janko iz Čare na Korčul. Pa nije čudno što ima najbolje crno vino neg je skupja i najviše bodova od svih vina tako da je kum Ante ujedno i Šampion degustacije na Raksrižju, viče Tumac pozivajuć kuma Antu da priuzme  odličja.
Ante, zaorlo se iz svi grla. Ante, Ante..
Fala van dobri ljudi. Zafaljivan svima,  rekao je vidno uzbuđeni kum Ante i pozvao sve  neka sutra dođu u njegovu kunobu na proslavu.  Biće i kuci i maci. Imaćemo za čin močti grla, nebojse.  Ako oće nek dođe i cili Most, poziva kum Ante. 
Prolomija se pljesak. Aplauz kakav se na Raskrižju ne pamti, veli pobratim Markan, ni iz “mračnih vrimena” kad je uno unda ovin putom  u posjetu Zadru prolazila kolona crni limuzina na čelu sa  drugom Titon.
Daće mu vragu cilu  bačvu. Neće ostati ni kap,   komentira Živko stričov poziv kuma Ante.
 Uhljeb napušta feštu
Dok jedni slavu, niki se ljute.  Kaj  naš vjećnik, pače i pročelnik Budislav Džepna, zvani Uhljeb. Kad je vidja da ga nema među nagrađenima, opcova je svima sve po spisku i demostrativno napušta feštu proglašenja najboljih vina na Raksrižju. U tom trenutku zapivalo se Nije u šoldima sve..
 
Nije Uhljebu lako. Tamo na čuvenom natjecanju Vincekovo Festu zlatni, a ode  tek osmi među devet bili vina.
Nije mu lako, komentira Živko stričov. Biće tamo na VincekFestu jedni ocjenjuju, drugi zbrajaju bodove, a treći odlučuju o nagradama, dodaje pobratim Markan.  Sićaš se daj i nuvnama pisalo kako je u Polači odbačeno vino osvojilo zlato u Nadinu. Il, još gore kad su ono u Stankovcin šampionom proglasli šardone, vino kojemu stručni žiri nije da bodova ni za srebrenu medalju,  a ne maraštinu sa rekornim brojem bodova
E, a koj kriv vlasniku maraštine kad nije u vladajućoj stranki, dobaci Živko stričov
Takot je kad takve priredbe organiziraju općinske il gradske vlasti il njijove institucije. Toga nema nigdi pod kapon nebeskon neg kod nas. Vino mora biti čisto, oslobođeno od pulitike. Svugdi degustacije organiziraju Udruge vinara. Njima ne zapovidaju ni vlade, kamol selonačelnici, tumači agronom Tumac.  E sad, grupca naši vinara fakat je osnovala svoju Udrugu, izabrala pricjednika i to prije pešest godina, al kako unda tako i danas. Svej ostalo mrtvo slovo na papiru.
Isto ki što će,  čim  s Moston uđu u kualiciju,  ostat ova pusta obećanja o reformam i o boljem životu, prognozira pobratin Markan.  Glede naše mladeži, svem se čini daj  unaj Kundera bija 100 posto u pravu kad je još davno napisa Život je negdje drugdje.
A zeru starijem poštenom čovku kojij ode nika i obika nema vajde od pulitike i pultičara. Neg, sokole moj, use i u svoje kljuse. Udri, radi, zapni pa ćeš štokod uspit. Il, kako je pokojni ćaća govorja, ko posadi biće išta, a ko ne - vraže išta.
 

Nedjeljko Jusup

             Modar izvor

 
 
                Modra rijeka ispod modra neba,
                Modar izvor. Modri se i cvijeće.
                Mudra mis'o modrit se ne treba,
                Već nek samo modrinom se kreće.
http://impulsportal.net/images/slikeZanimljivosti/svastara/Plavo-oko-1.jpg
                Modro more u sjećanju brodi
                I modrinu visovima nudi.
                Modro polje modre čežnje vodi
                Pa im crno nikad ne naudi.
 
                Modrinom se moje pjesme diče,
                Modrinom se i vidici pašu.
                Iz srca mi modra ljubav niče,
                Grlim, ljubim cijelu Lijepu našu!
 

Malkica Dugeč, 10. 5. 2018.

Cijeli niz tihih slika naviješta nevolju, muku, bol, nespokoj...

 
 
Dubrovački slikar Lukša Obradović, autor je obimnog i specifičnog opusa, većinom izvedenog u ulju na platnima različitog formata, duboko povezane motivike u ciklusima, gdje jedna slika proizlazi iz druge i teško opisivim ili objašnjivim ritmom kontinuirano se kreće u pravcu slikareva ishodišta, prema onoj slici od koje sve počinje i s kojom sve završava, to je dakle ona jedinstvena i neponovljiva slika, koju svaki umjetnik sanja, doziva, vapi za njom, ljuti se na nju i na vlastitu nemoć u dosizanju sanjanog ideala.
https://www.zagrebonline.hr/wp-content/uploads/2018/06/34668383_384196342086833_4043456154334920704_n.jpg
Jedna osobitost se može opaziti i na novijim, ali i na starijim slikama Lukše Obradovića. Sve njegove likove, zamišljene i stvarne, karakteriziraju oči, pogledi, promatranje, gledanje,  viđenje, doživljavanje prostora unutar slike ali i izvan okvira , oči, oči koje govori o pozorno skrivenoj intimi, .o bremenitim bespućima duha. Svaka slika nosi barem jedan oštar pogled koji snažno izvire iz lika, upućenom tko zna kome.
 
Jesu li to opominjući pogledi, geste koje najavljuju nešto izvanredno, opasno, prijeteće, pogibeljno samo za stanovnike koji nastanjuju sliku ili i šire, izvan volumena slikareve zamisli? Pa i kada slika lijepu, zanosnu, privlačnu djevojku, ženu, Obradović posebice inzistira na teškom i prodornom pogledu, na očima koje su obilježene, onako raširene, tegobnim i zloslutnim snoviđenjima, tako da sva ljepota pada u drugi plan, gotovo u zaborav jer oči, pogled, neumoljivo vladaju.
 
U nježnijim inačicama ovoga motiva , iz očiju izranja zagonetan, upitan, tajanstven pogled, iščekujući, atmosfera na slikama je opuštenija, možda je samo neka igra u pitanju, ništa ozbiljno, šala možda? S druge strane, uz svu oštrinu i zlovolju, oči su nijeme, nema glasova, vlada muk, mukla i neugodna, teška i gadna tišina, kada i najmanji drhtaj može proizvesti nepotreban, suvišan ton i cijelu scenu odvesti u katastrofu, u očaj, u žalost i bol.
http://metro-portal.rtl.hr/img/repository/2018/06/web_image/luksa_obradovic_3.jpg
Obradović rado kreira taj neobični svijet u kome dominiraju oči i pogledi, oko i pogled, dovoljni sami sebi za jedan cijeli izdvojeni, samostalni život i izvan okvira slike i dubine njezina volumena. Cijeli niz tih Obradovićevih tihih slika što naviještaju nevolju i muku i bol i nespokoj, izveden je u blagoj i nenametljivoj kolorističkoj paleti, vrlo precizno i odmjereno, slikarski zrelo i autorski suvereno.
 

Miroslav Pelikan

Anketa

Treba li obustaviti postojeće sudski neutemeljene postupke protiv Zdravka Mamića?

Srijeda, 18/07/2018

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 951 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević