Get Adobe Flash player

Nevina ljepota

 
 
Iznjedrili snovi melodiju krasnu,
mamila je dušu kao mlada zora,
razotkrila nebesa pojavu jasnu,
ime djeve bijaše Eleonora.
https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/564x/47/77/ac/4777ac8d9a8ffb525da0c37937e80086.jpg
Krila je rijeka ljepoticu u snu,
motrila me očima plavoga mora
varnicama koje bujaju i gasnu
među slapovima zlatnoga izvora.
 
Nevinoj ljepoti duša se divila,
u lucidnome snu jedva sam disao
očaran nijansama živahnih boja.
 
Čarobnim štapićem dozvala je vila
jutro blago u kojem sam zapisao
otkucajima srca – pjesma si moja.
 

Ivan Gaćina, Zadar

Suvremena umjetnost odgovara svijetu u kakvom jesmo

 
 
Suvremena hrvatska likovna umjetnica, akademska slikarica Mercedes Bratoš, pripadnica najmlađe generacije, ovih je dana privukla osobitu pozornost svojom novom samostalnom izložnom.
• Gospođo Bratoš, na samom kraju kolovoza predstavili ste s novom samostalnom izložbom u Hrvatskoj Matici iseljenika Dubrovnik, pod nazivom SAN LJETNE NOĆI. Što ste izložili?
- Predstavila sam se s devet novih djela na kojima su prikazane scene iz predstava održanih na prošlogodišnjim, 66. ljetnim igrama u Dubrovniku.
 
• Vrlo je zanimljiva tehnika izloženih radova.
- Da, tehnika je interesantna – print fotografija na platnu sam iskolažirala akrilnim bojama, kredom, ugljenom… Tom se prilikom i takvim postupkom, gube granice prvog fotografskog predloška i autorske intervencije te se postiže zaokruženi prizor jednakovrijednih likovnih činitelja. Uz kolažiranje i slikanje, u ovom sam se ciklusu upustila i u crno-bijeli crtež olovkom. U svom slikarskom djelovanju gajim određenu naklonost prema ornamentici; opčinjena sam jednostavnošću, ritmičnošću i dekorativnošću takvih uzoraka koji su u mojim radovima postali prisutni kao prepoznatljivi autorski znak.
 
• U središtu Vašeg interesa jest teatar.
- Točno, s obzirom da je ovaj ciklus tematski vezan za Ljetne igre, u središtu svega je teatar. Jako volim kazalište i koristim svaku priliku da pogledam dobru predstavu. Kako sam već rekla, ovaj ciklus sam naslikala preko fotografija scena iz kazališnih predstava kojima sam prisustvovala, stvarajući sasvim nova likovna djela, te nastojeći osvojiti prostor intime, zaokružiti ga i zatvoriti sa svih strana, kako bismo u njegovom središtu dobili prizore hedonističke igre, u ovom slučaju muško-ženskih intimnih trenutaka koji su nekada bili dijelovi kazališnih predstava (odnosno, upravo predstava Dubrovačkih ljetnih igara).
http://www.mercedes-bratos.com/wp-content/gallery/2010-ona-je-svjetlo/brzinom-svjetla.jpg
• Izložili ste srednje formate. Koliko Vam je format bitan u realizaciji?
- Format mi je dosta bitan. Najviše volim raditi s velikim formatima, puno većim od ovih izloženih na izložbi San ljetne noći. Veliki formati mi daju nekakvu slobodu u izražavanju, ne sputavaju me.
 
• Vi ste Akademiju likovnih umjetnosti završili u Firenci.
- Da, Akademiju sam uspješno završila 2005. godine u Firenci, u klasi profesora Umberta Borelle. Nakon završene srednje umjetničke škole u Dubrovniku, a obzirom na moj interes za slikarstvom, logičan je bio nastavak školovanja na akademiji. Igrom slučaja, upisala sam Akademiju likovnih umjetnosti u Firenci. U početku je bilo naporno, našla sam se u novoj sredini, među nepoznatim ljudima, paralelno sam morala učiti tj. usavršavati talijanski jezik no, nakon svega, mogu reći da je to bilo jedno lijepo studentsko iskustvo. Jedini nedostatak studiranja vani je taj što sam se, nakon povratka u Hrvatsku, odjednom bila našla u sredini u kojoj više nemam svoju „ekipu“ s godine, ne poznajem ljude iz svoje struke. A to je vrlo problematično za mladu umjetnicu koja je tek završila studij i želi stvarati izlagati.
http://perceiveart.com/wp-content/uploads/2015/09/Plavetnilo.jpg
• Vaši su motivi vrlo raznoliki, od figurativnih do apstraktnih?
- U djelima uglavnom kombiniram apstrakciju i figuraciju. Nekad je više figurativnih elemenata, nekad manje. Volim se poigravati s elementima, kolažirati ih, nalaziti nova značenja, novi smisao.
 
• Kako doživljavate suvremenu umjetnost?
- Obzirom da nisam povjesničarka umjetnosti nego slikarica nekako sam uglavnom skoncentrirana na stvaranje i, kao i većina drugih umjetnika, nalazim se u nekom svom svijetu. No, u zadnje vrijeme sam počela intenzivno posjećivati otvaranja izložbi drugih autora, promatrati što drugi rade, koje se tehnike, teme pojavljuju i to je moj dodir sa suvremenom umjetnošću. Suvremena umjetnost odgovara svijetu u kakvom jesmo. Nešto me tu oduševljava, nešto malo manje...
 
• Rođeni ste u Dubrovniku, u Zagrebu živite, studirali ste vani, posvuda Vas ima, ali gdje ste uistinu kod kuće?
- U Zagrebu stvaram i živim, tu mi je obitelj, djeca, suprug. S druge strane, u Dubrovniku su mi roditelji, stari prijatelji, uspomene. U oba grada se osjećam da sam kod kuće.
 
• Što je novo u atelijeru?
- Uvijek se nešto novo radi u atelijeru, radim na novim slikama, razmišljam o novim ciklusima… ideje se pojavljuju svaki dan.
http://czk-cakovec.hr/wp-content/uploads/2015/03/mercedes-bratos-2.jpg
• Planovi...?
- Trenutačno sam u fazi priprema novih izložbi, a ujedno i razmatram mogućnosti za pokretanje nekih novih projekata koji bi uključivali više umjetnika sa različitim izričajima. 
 

Miroslav Pelikan

Krik, bezglasni krik

 
 
Suvremeni hrvatski likovni umjetnik, akademski kipar, profesor na APURI, Goran Štimac, prije kraćeg vremena predstavio se je u izložbenom prostoru Galerijica u Matuljima s novom izložbom pod nazivom Veliki luster. I doista Štimac je pokazao impresivno, moćno, uzvitlano klupko metala, prošarano s nekoliko vertikala drvenih šipki ili poluga koje najprije asociraju na Arhimedove poluge s kojima je Grk želio pomaknuti svijet, ovoga puta uronjen u čvor frigijskog kralja Gordija, koji je po legendi lakoćom jednostavnosti razriješio osvajač Azije, Aleksandar Veliki.
Tako bi vidjeli oni koji tumače ili žele tumačiti simbole, znakove. Oni drugi, bez mnogo sentimenta doživljavaju na svoj način Veliki luster Gorana Štimca koji zauzima nekoliko kubičnih metara, čudesno vertikalan, bez imalo obzira za fluid koji se oko njega ili pored njega sasvim neprimjetno kreće ili okreće.
 
Skulptura na prvi pogled dostatna sama sebi, dovoljna za cijelu samostalnu izložbu jer kada se sagleda iz različitih kuteva pred nama se ukazuju raznolika viđenja i shvaćanja zamršenosti isprepletene žice koje zacijelo predstavljaju tijelo konstrukcije a drveni štapovi su ukopani i nepokretni udovi teško nosećeg metalnog tijela. No vjerujem da bi suvremeni čovjek bez napora  prepoznao nedavna bliska zbivanja u drveno-metalnoj konstrukciji Gorana Štimca kroz zamršeni odnos žičanih omči koje se ustremljuju prema onom koji ih želi prijeći, prekoračiti, preletjeti..
Veliki luster neprijeporno je prijeteća, opominjujuća struktura, vjesnik budućnosti, skulptura koja bez imalo pristojnosti govori o  neskrivenom licu današnjice, ali i o onome što je ispred i o onome što je iza Štimčevog Velikog lustera.
Što je doista Veliki luster Gorana Štimca? Redom, Gordijev čvor proboden Arhimedovim polugama i mračna skulptura koja straši sve oko sebe ali i nosač čvrste tanke žice koja bi se mogla obaviti (ili obavijati) oko onih koji se usude sasvim približiti nastojeći odgonetnuti gdje je srce ovoga tijela, gdje je um ove tvorevine. Što je doista Veliki luster Gorana Štimca? Krik, bezglasni krik.
 

Miroslav Pelikan

             Darivamo što imamo

 
 
                Mi smo gostoljubiv rod:
                Prihvaćamo svakog gosta
                U svoj mali, skromni dom.
                Bio stranac il' neznananac,
                Bio lopov ili skitnica,
                Krvava il' čista lica,
             https://s-media-cache-ak0.pinimg.com/236x/7d/56/1b/7d561b7c16a9b2086664f4a27fc7391c.jpg
                Darivamo što imamo:
                Od košulje samo dvije
                Jednu gostu rado damo.     
                Častimo ga medovinom,
                Kolačima , slatkim vinom,
                Što imamo i nemamo,
                Premda uvijek dobro znamo
                Tko je dobar, a tko zao,
                Tko nam žednim ne bi dao
                Niti čašu bistre vode
                I tko nas je protjerao,
                Zapalio krov nad glavom .
                Mi smo gostoljubiv rod:
                Dobro doš'o nam je gost
                Makar kruha ne imali,
                Makar mučio nas post!
                Zaborav nas prati, kali.
                Bog nam dade volju, snagu
                Da i dragu i nedragu
                U nevolji zadnju mrvu
                Posnog kruha podarimo,
                Ponudimo ležaj svoj
                I na zemlji spaljenoj.
                Ipak jesmo. I živimo
                Čistih ruku, tvrde vjere
                Pa čak i za mrska gosta
                Toplih riječi, srka vode
 
                Uvijek ima. Ima dosta.
                Mi smo gostoljubiv rod.
                Tko god hoće, kada god
                Od nevolje k nama krene,
                Dobro doš'o da je!
                Kol'ko želi, nek' s nama ostaje,
                Al' nek pamti i nek' znade
                Da hrvatsko gostoprimstvo
                Zakon čovještva imade. 
                Tko ga skrši i zlom vrati,
                Hrvatskim se gostom
                Nikad više ne će zvati!
 

Malkica Dugeč, 5. 8. 2016.

Anketa

A. Plenković i T. Medved dodvoravaju se Srbima. Je li to izdaja?

Subota, 15/08/2020

Tko je Online?

Trenutačno aktivnih gostiju: 1599 gostiju i nema članova online

 

AIPK Trgovine d.o.o.

 

Registar Branitelja

 

Udruga Zavjet

 

 

Grawe osiguranje

 

 

 

Veliko srce malom srcu

 

Facebook

 

 

Optika Kraljević